Europski nalog za blokadu računa

---

Članak 50. stavak 1. točka (a) – sudovi određeni kao nadležni za izdavanje europskog naloga za blokadu

Okružni sud u Pragu 1 (na temelju članka 37. Zakona br. 6/2002 o sudovima i sucima).

Članak 50. stavak 1. točka (b) – tijelo određeno kao nadležno za pribavljanje informacija o računu

Okružni sud u Pragu 1 nadležan je za prikupljanje informacija o računu (na temelju članka 37. Zakona br. 6/2002 o sudovima i sucima).

Članak 50. stavak 1. točka (c) – načini pribavljanja informacija o računu

U skladu s člankom 128. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku (občanský soudní řád), kako je izmijenjen, svatko je dužan na zahtjev besplatno obavijestiti sud o svakoj činjenici koja je važna za vođenje postupka i donošenje odluka.

Članak 50. stavak 1. točka (d) – sudovi kojima se podnosi žalba na odbijanje izdavanja europskog naloga za blokadu

Žalbe se podnose sudu čija se odluka osporava (članak 204. stavak 1. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen). Regionalni sudovi (krajské soudy) imaju stvarnu nadležnost. Mjesnu nadležnost ima regionalni sud na čijem se području nalazi okružni sud koji je odlučivao u prvom stupnju. Mjesnu nadležnost za Okružni sud u Pragu 1 u prvom stupnju ima Općinski sud u Pragu (Městský soud v Praze), na temelju članka 37. Zakona br. 6/2002 o sudovima i sucima.

Članak 50. stavak 1. točka (e) – tijela određena kao nadležna za primanje, slanje i dostavu europskog naloga za blokadu i drugih dokumenata

Okružni sud u Pragu 1 (na temelju članka 37. Zakona br. 6/2002 o sudovima i sucima).

Članak 50. stavak 1. točka (f) – tijelo nadležno za izvršenje europskog naloga za blokadu računa

Okružni sud u Pragu 1 (na temelju članka 37. Zakona br. 6/2002 o sudovima i sucima).

Članak 50. stavak 1. točka (g) – u kojoj se mjeri zajednički i zastupnički računi mogu blokirati

Zajednički račun može se blokirati samo u odnosu na dužnikov udio u sredstvima (članak 311.a Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen). U slučaju računa otvorenog za nekoliko osoba, pravilo je da svi imaju jednake udjele u sredstvima (članak 2663. Zakona br. 89/2012, odnosno Građanskog zakonika (občanský zákoník), kako je izmijenjen).

Članak 50. stavak 1. točka (h) – pravila koja se primjenjuju na iznose izuzete od pljenidbe

Ta su pravila utvrđena u člancima 304.a, 304.b, 310. i od 317. do 319. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen. Sredstva su izuzeta od zapljene ako su, na primjer, namijenjena za isplatu plaća, naknade za godišnji odmor i drugih povlastica umjesto naknade za rad. To se odnosi i na sredstva do dvostrukog iznosa plaće dostatne za život, socijalnih naknada i naknada za teške situacije.

Za sredstva namijenjena isplati plaća, naknade za godišnji odmor i drugih povlastica umjesto naknade za rad obveznik (tj. dužnik) mora financijskoj instituciji (u kojoj se nalazi račun) dostaviti pisanu izjavu u kojoj se navodi svrha plaćanja, ukupni iznos koji se na taj način plaća i, prije svega, imena svih zaposlenika uz točan iznos naknade koja im se isplaćuje. Potpis obveznika na izjavi mora biti ovjeren. Budući da je riječ o postupovnom aktu obveznika, u prostorijama obveznika (pravna osoba) mora ga potpisati osoba ovlaštena za zastupanje te pravne osobe pred sudom, u skladu s člankom 21. Zakona o parničnom postupku. Financijska institucija nije obvezna ni ovlaštena pregledati izjavu i neće ispitivati jesu li isplaćene naknade stvarno iskorištene u određenu svrhu; zaposlenicima obveznika isplatiti će potraživanja u skladu sa saldom sredstava na računu (uključujući sredstva koja kasnije stignu na račun ako izvorni iznos nije dovoljan za isplatu). To se odnosi i na sredstva do dvostrukog iznosa plaće dostatne za život. I u tom slučaju financijska institucija mora izvršiti plaćanje na temelju zahtjeva obveznika, neovisno i bez intervencije suda (ako obveznik pošalje zahtjev sudu, sud o tome ne donosi nikakvu odluku, nego ga samo prosljeđuje financijskoj instituciji kako bi ona ispunila predmetnu obvezu na temelju tog zahtjeva). U takvim slučajevima nije potrebno ispitivati svrhu isplaćenih sredstava. Financijska institucija jednostavno će obavijestiti sud da je isplatila predmetni iznos obvezniku. Nakon toga potrebno je o tome obavijestiti korisnika jer bi on inače u slučaju nepotpunog plaćanja potraživanog iznosa mogao opravdano sumnjati u to je li financijska institucija postupila u skladu sa sudskim nalogom. Međutim, ako se to plaćanje ni na koji način ne odnosi na korisnika, o tome ga nije potrebno obavijestiti. U svim drugim slučajevima ti se iznosi isključuju na temelju zakona (npr. socijalne naknade ili zahtjevi autora i drugih izvora).

Članak 50. stavak 1. točka (i) – imaju li banke pravo na zaračunavanje naknada za provedbu istovrsnih nacionalnih naloga ili za pružanje informacija o računu i, ako je tako, koja strana je obvezna privremeno i u konačnici platiti te naknade

Da. Banke imaju pravo naplaćivati naknade za provedbu jednakovrijednih nacionalnih naloga u skladu sa svojim tarifama naknada. Dužnik i banka sporazumno određuju tarife u skladu sa zakonom, pri čemu postoje zakonska ograničenja o tome što banka može dogovoriti s dužnikom.

Banke također imaju pravo naplaćivati naknade za pružanje informacija ako su to dogovorile s klijentom. To će ovisiti o posebnim tarifama naknada, a vlasnik računa bit će odgovoran za privremeno i konačno plaćanje naknada.

Članak 50. stavak 1. točka (j) – raspon naknada ili drugi niz pravila kojima se utvrđuju primjenjive naknade koje zaračunava bilo koje nadležno tijelo ili drugo tijelo uključeno u obradu ili izvršenje naloga za blokadu

Sudske pristojbe uređene su Zakonom br. 549/1991 o sudskim pristojbama, kako je izmijenjen. Stope pristojbi za postupke utvrđuju se u obliku fiksnog iznosa ili postotka za pristojbe u kojima je osnovica izražena u obliku financijskog iznosa. Postotak pristojbe izračunava se kao umnožak osnovice pristojbe i stope pristojbe. Pojedinačne stope utvrđuju se u cjeniku pristojbi priloženom Zakonu. Zakon se primjenjuje i na prvostupanjski postupak i na žalbe.

Pristojbe dospijevaju kad nastane obveza plaćanja, na primjer, kad je podnesen zahtjev za pokretanje postupka.

Za bankovne naknade tarife se određuju sporazumom dužnika i banke u skladu sa zakonom, pri čemu postoje zakonska ograničenja o tome što banka može dogovoriti s dužnikom.

Dužnik i banka sporazumno određuju tarife u skladu sa zakonom, pri čemu postoje zakonska ograničenja o tome što banka može dogovoriti s dužnikom.

Članak 50. stavak 1. točka (k) – je li bilo koji rang dodijeljen istovrsnim nacionalnim nalozima

Na temelju nacionalnog prava jednakovrijednim nacionalnim nalozima nije dodijeljen nikakav rang.

Članak 50. stavak 1. točka (l) – sudovi ili tijelo za izvršenje nadležni za odobravanje pravnog sredstva

Okružni sud u Pragu 1 nadležan je za odluke (na temelju članka 37. Zakona br. 6/2002 o sudovima i sucima).

Članak 50. stavak 1. točka (m) – sudovi kojima se podnosi žalba i rok, ako je propisan, u kojem se takva žalba mora podnijeti

Žalbe se podnose sudu čija se odluka osporava najkasnije 15 dana nakon što je odluka uručena u pismenom obliku (članak 204. stavak 1. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

Članak 50. stavak 1. točka (n) – sudske naknade

Sudske pristojbe uređene su Zakonom br. 549/1991 o sudskim pristojbama, kako je izmijenjen. Stope pristojbi za postupke utvrđuju se u obliku fiksnog iznosa ili postotka za pristojbe u kojima je osnovica izražena u obliku financijskog iznosa. Postotak pristojbe izračunava se kao umnožak osnovice pristojbe i stope pristojbe. Pojedinačne stope utvrđuju se u cjeniku pristojbi priloženom Zakonu. Zakon se primjenjuje i na prvostupanjski postupak i na žalbe.

Pristojbe dospijevaju kad nastane obveza plaćanja, na primjer, kad je podnesen zahtjev za pokretanje postupka.

Članak 50. stavak 1. točka (o) – jezici koji su prihvaćeni za prijevod dokumenata

Češka priznaje slovački jezik kao prihvatljiv strani jezik.