Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Temeljna prava - Cipar

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: grčki već su prevedeni.


Nacionalni sudovi

Okružni sud u Nikoziji (Eparchiakó Dikastírio Lefkosías)
Charalampos Mouskou St.
1405 Nikozija
Cipar

Okružni sud u Limasolu (Eparchiakó Dikastírio Lemesoú)
8 Lordou Vyrona Ave.,
3726 Limasol
P. P. 54619
Cipar

Okružni sud u Larnaki (Eparchiakó Dikastírio Lárnakas)
Artemidos Ave.
6301 Larnaka
P. P. 40107
Cipar

Okružni sud u Pafosu (Eparchiakó Dikastírio Páfou)
Corner of Neophytou St. & Nikolaidi St.
8100 Pafos
P. P. 60007
Cipar

Okružni sud u Famagusti (Eparchiakó Dikastírio Ammochóstou)
2 Sotiras St.
5286 Paralimni
Cipar

Okružni sud u Kireniji (Eparchiakó Dikastírio Kerýneias)
Charalampos Mouskou St.
1405 Nikozija
Cipar

Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava:

Povjerenik za upravu i ljudska prava (pučki pravobranitelj)

Povjerenik za upravu i ljudska prava (Epítropos Dioikíseos kai Anthropínon Dikaiomáton, poznat i kao „pučki pravobranitelj”) neovisan je državni službenik koji službeno djeluje od 1991. Povjerenik je institucija koja je prvenstveno odgovorna za izvansudsku kontrolu uprave i zaštitu ljudskih prava.

Povjerenik prvenstveno nastoji osigurati zakonitost, promicati dobro upravljanje, štititi prava pojedinaca, suzbijati nepravilnosti u postupanju te štititi prava građana i ljudska prava općenito.

Povjerenik obično otvara istragu nakon što pritužbu podnese građanin na kojeg izravno i osobno utječe radnja protiv koje podnosi pritužbu. Međutim, povjerenik može otvoriti istragu i na temelju naloga Vijeća ministara ili na vlastitu inicijativu kada je riječ o pitanjima od općeg interesa.

Prijedlozi ili preporuke povjerenika nisu obvezujući, ali ako predmetne strane ne postupe u skladu s njima, pojavljuje se pitanje načela. Ta je pozicija dodatno osnažena nedavnom izmjenom relevantnog zakona, kojom je povjereniku omogućeno savjetovanje s predmetnim tijelom kako bi se iznašao način da to tijelo prihvati stajališta povjerenika i s njima se uskladi na praktičnoj razini.

Ovlasti povjerenika za upravu vrlo su široke s obzirom na to da, uz to što obavlja prethodno navedene zadaće, može djelovati i u sljedećim ulogama:

Tijelo za suzbijanje diskriminacije: u tom svojstvu povjerenik, na temelju pritužbe koju je podnio pojedinac ili na vlastitu inicijativu, provjerava postoji li povreda načela jednakog postupanja prema pojedincu zbog rasnog, nacionalnog ili etničkog podrijetla, pripadnosti određenoj zajednici, jezika, boje, dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije, vjere, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja u području socijalne zaštite, socijalne sigurnosti, socijalnih naknada, zdravstvenih usluga, obrazovanja, članstva u udruženjima i sindikatima ili pristupu robi i uslugama, uključujući stanovanje. Povjerenik može djelovati u javnom i privatnom sektoru.

Tijelo za promicanje jednakosti: u tom svojstvu povjerenik, na temelju pritužbe koju je podnio pojedinac ili na vlastitu inicijativu, provjerava postoji li povreda načela jednakog postupanja prema pojedincu zbog spola ili rodnog identiteta, rasnog, nacionalnog ili etničkog podrijetla, pripadnosti određenoj zajednici, jezika, boje, dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije, vjere, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja u području zapošljavanja, rada i stručnog osposobljavanja, uključujući ugovore o radu ili dokumente kojima se uređuje radni odnos, zapošljavanje, otkaz, oglase za slobodno radno mjesto u novinama itd. Konkretno, povjerenik isto tako provjerava postoji li rodno uvjetovana diskriminacija pojedinaca u pogledu njihova pristupa robi i uslugama (npr. usluge obrazovanja, zdravstvene usluge, bankarske usluge ili usluge osiguranja). Povjerenik može djelovati u javnom i privatnom sektoru.

Neovisno tijelo za sprečavanje mučenja: u tom svojstvu povjerenik slobodno posjećuje mjesta na kojima su pojedinci u potpunosti ili djelomično lišeni slobode (kao što su zatvori, policijske ustanove za zadržavanje, psihijatrijske ustanove ili domovi za starije) kako bi promatrao i bilježio životne uvjete. Cilj je osigurati dostojanstvo i prava osoba koje se nalaze u tim okolnostima. Nakon tih posjeta povjerenik izrađuje preporuke za poboljšanje utvrđenih uvjeta i relevantnog zakonodavnog i institucijskog okvira. Isto tako, u okviru provođenja kontrole nadležnih tijela te izravne komunikacije s njima, povjerenik može izraditi preporuke i prijedloga radi sprečavanja mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja. Povjerenik može djelovati u javnom i privatnom sektoru.

Nacionalna institucija za ljudska prava: u tom svojstvu povjerenik dostavlja mišljenja, preporuke i prijedloge kada smatra da je neko državno tijelo povrijedilo ili ograničilo ljudska prava. Povjerenik poduzima i sveobuhvatne mjere za promicanje poštovanja ljudskih prava i, u tu svrhu, stupa u kontakt s nevladinim organizacijama koje su usredotočene na ljudska prava i ostalim organiziranim skupinama.

Neovisno tijelo za promicanje prava osoba s invaliditetom: u tom je svojstvu povjerenik odgovoran za promicanje, zaštitu i praćenje provedbe UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom na Cipru.

Povjerenik, na vlastitu inicijativu ili nakon zaprimanja pritužbe, ispituje postupaju li državna tijela u skladu s odredbama Konvencije te izvješćuje o načinu na koji je moguće poboljšati situaciju. Povjerenik surađuje i s ostalim tijelima koja djeluju u tom području i pružaju usluge obrazovanja, promiču svijest i jačaju provedbu prava osoba s invaliditetom.

Ciparska policija

U okviru ciparske policije uspostavljeni su i pokrenuti uredi za promicanje, zaštitu i jačanje temeljnih ljudskih prava. U nastavku se nalazi kratak opis dužnosti i obveza tih ureda te se navode napori uloženi kako bi se osiguralo da policija štiti temeljna prava:

  • Ured za ljudska prava

Ured za ljudska prava odgovara Europskoj uniji i Upravi za međunarodne odnose pri ciparskoj Policijskoj upravi i:

  1. odgovoran je za ispitivanje i provedbu obveza na temelju odluka različitih institucija Unije za ljudska prava, u područjima koja su obuhvaćena policijskom nadležnosti;
  2. usredotočen je na provedbu preporuka koje je izradilo Vijeće Europe u pogledu uvjeta zadržavanja u policijskim ustanovama za zadržavanje itd.;
  3. provodi sustavne inspekcije u policijskim ustanovama za zadržavanje te podnosi relevantna izvješća i preporuke u pogledu načina poboljšanja uvjeta zadržavanja i životnih uvjeta zadržanih osoba;
  4. surađuje s ostalim vladinim organizacijama, nevladinim organizacijama i neovisnim tijelima u pogledu pitanja koja se odnose na zaštitu ljudskih prava svih građana i izrađuje preporuke kako bi osiguralo da policija postupa u skladu s odredbama zakona i konvencija koje je Republika Cipar potpisala i ratificirala;
  5. surađuje s ciparskom Policijskom akademijom na izradi plana i provedbi programa osposobljavanja u području ljudskih prava;
  6. priprema i šalje okružnice i priručnike o zaštiti i promicanju ljudskih prava.
  • Ured za suzbijanje diskriminacije

Ured za suzbijanje diskriminacije odgovara Odjelu za kriminalističku policiju pri ciparskoj Policijskoj upravi, a njegov je cilj spriječiti i suzbijati diskriminaciju, rasizam i ksenofobiju.

Kao dio svojih ključnih zadaća, Ured obavlja sljedeće:

  1. osigurava koordinaciju, praćenje i suradnju među policijskim službenicima radi istraživanja i bilježenja prekršaja povezanih s rasističkim ponašanjem i događaja ili kaznenih djela prouzročenih rasnom pripadnosti;
  2. surađuje s ostalim vladinim agencijama i nevladinim organizacijama uključenima u borbu protiv diskriminacije i rasizma;
  3. surađuje s ciparskom Policijskom akademijom i ostalim organizacijama kako bi policijskim službenicima osigurala dodatno osposobljavanje;
  4. djeluje kao ured za vezu između ciparske policije i ostalih agencija odgovornih za djelotvornije donošenje politika za borbu protiv rasizma;
  5. jača i provodi nacionalni zakonski okvir povezan s međunarodnim smjernicama i obvezama te smjernicama i obvezama EU-a.
  • Ured za borbu protiv nasilja u obitelji i zlostavljanja djece

Ured za borbu protiv nasilja u obitelji i zlostavljanja djece odgovara Odjelu za kriminalističku policiju pri ciparskoj Policijskoj upravi te se prvenstveno bavi koordinacijom, provedbom i pružanjem potpore.

Njegove su ključne zadaće praćenje predmeta ili incidenata, proučavanje kaznenih spisa i izrada preporuka o načinu na koji je s njima potrebno dalje postupati. S obzirom na njegovu odgovornost za provedbu zakona, Ured za borbu protiv nasilja u obitelji i zlostavljanja djece surađuje s istražiteljima odgovornima za te predmete, obiteljskim savjetnicima ili djelatnicima Službe za socijalnu skrb, ostalim državnim ili nedržavnim službenicima koji imaju odgovornosti u tom području te žrtvama s kojima se u kontakt stupa osobno ili telefonom. Ured organizira i seminare za osposobljavanje policijskih službenika u suradnji s ciparskom Policijskom akademijom.

  • Ured za suzbijanje trgovine ljudima

Ured za suzbijanje trgovine ljudima odgovara Odjelu za kriminalističku policiju pri ciparskoj Policijskoj upravi, a njegov je cilj suzbijanje trgovine ljudima u skladu sa Zakonom o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i njihova izrabljivanja te zaštiti žrtava odnosno u skladu s bilo kojim drugim mjerodavnim zakonodavstvom i policijskim obvezama, na europskoj i međunarodnoj razini.

Kao dio svojih ključnih zadaća i odgovornosti, Ured obavlja sljedeće:

  1. obrađuje, analizira i upotrebljava informacije o prekršajima povezanima s njegovom zadaćom;
  2. koordinira aktivnosti i radnje svih uprava / agencija / odjela kako bi osigurao dobar raspored i odgovarajuću organizaciju postupaka na nacionalnoj razini;
  3. utvrđuje identitet žrtava trgovine ljudima odnosno njihova izrabljivanja, u skladu s relevantnim priručnikom za utvrđivanje identiteta žrtava i odredbama relevantnog zakonodavstva;
  4. policijskim službenicima pruža smjernice u području trgovine ljudima;
  5. prati istragu predmeta povezanih s trgovinom ljudima i, prema potrebi, pruža smjernice službenicima zaduženim za istragu, bez obzira na mjesto njihova pružanja usluge;
  6. pod vodstvom višeg načelnika koji je na čelu Odjela za kriminalističku policiju provodi istrage složenih predmeta povrede Zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i njihova izrabljivanja te zaštiti žrtava, u suradnji s odgovarajuće osposobljenim službenicima okružnih odjela za kaznene istrage;
  7. odgovara na zahtjeve drugih država za pružanje pravne pomoći u pogledu trgovine ljudima;
  8. vodi statističku bazu podataka i priprema relevantna izvješća i statističke podatke;
  9. obavlja sve ostale zadaće predviđene zakonodavstvom i nacionalnim akcijskim planom za suzbijanje trgovine ljudima ili zadaće koje mu dodijeli ravnatelj policije.

Kako bi se osigurala i zaštitila prava utvrđenih žrtava trgovine ljudima, Ured, uz službe za socijalnu skrb, surađuje s nevladinim organizacijama kao što su Cyprus Stop Trafficking, KISA, Caritas, Well Spring itd.

Povjerenik za prava djece

Povjerenik za prava djece (Epítropos Prostasías ton Dikaiomáton tou Paidioú) institucija je uspostavljena Zakonom o povjereniku za zaštitu prava djece iz 2007. (Zakon 74(I)/2007), koji je na snagu stupio 22. lipnja 2007. Zakonom je propisano imenovanje povjerenika, osnivanje i djelovanje Ureda povjerenika i ostala povezana pitanja. Izmijenjen je 2014. Zakonom o zaštiti prava djece iz 2014. [44(I)/2014] kako bi se riješila dodatna pitanja.

U tom su Zakonu utvrđene važne odredbe u skladu s kojima se Uredu povjerenika omogućuje djelovanje kao nacionalne neovisne organizacije za ljudska prava odgovorne za zaštitu i promicanje prava djece. Zakonom su propisane sveobuhvatne zadaće i obveze povjerenika, koje se za potrebe upućivanja mogu podijeliti na četiri stupa:

  • kontrola i praćenje zakonodavstva, postupaka i praksi koje provode javna tijela i tijela javnog sektora,
  • osnaživanje i sudjelovanje djece,
  • obrazovanje i podizanje svijesti u pogledu dječjih prava među djecom i u društvu općenito,
  • zastupanje djece i njihovih interesa u okviru postupaka koji se na njih odnose.

Gđa Leda Koursoumba imenovana je prvom povjerenicom za prava djece. Trenutačno je u tijeku njezin drugi mandat kao povjerenice.

Podaci za kontakt:

Corner of Apelli St. and Pavlou Nirvana St., 5th floor, 1496

Tel. +357 22873200
Telefaks: +357 22872365

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruchildcom@ccr.gov.cy
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.childcom.org.cy/

Povjerenik za zaštitu osobnih podataka

Povjerenik za zaštitu osobnih podataka (Epítropos Prostasías Dedoménon Prosopikoú Charaktíra) djeluje kao neovisno nadzorno tijelo osnovano Zakonom 112 o obradi osobnih podataka (zaštiti pojedinca) iz 2001. (Zakon 112(I)/2001), kojim je Direktiva 95/46/EZ prenesena u nacionalno zakonodavstvo.

Povjerenik nadzire provedbu prethodno navedenog Zakona. Povjerenikove zadaće obuhvaćaju provedbu kontrola, izdavanje odobrenja predviđenih zakonom i određivanje upravnih kazni za povrede Zakona. Povjerenik surađuje s relevantnim tijelima u drugim državama članicama i Vijećem Europe u pogledu pitanja obuhvaćenih područjem odgovornosti povjerenika i pri promicanju poštovanja prava europskih građana na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

Povjerenik djeluje kao nacionalno nadzorno tijelo za Europol, Eurojust, Eurodac, SIS II (druga generacija Schengenskog informacijskog sustava), VIS (Vizni informacijski sustav), CIS (Carinski informacijski sustav) i IMI (Informacijski sustav unutarnjeg tržišta).

Cilj je Ureda povjerenika bolje informirati široku javnost o pravima predviđenima Zakonom i njegovati kulturu poštovanja privatnosti u javnom i privatnom sektoru.

Odjel za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom Ministarstva rada, skrbi i socijalnog osiguranja

UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ključni je korak u povijesti propisa povezanih s invaliditetom te se njome od država zahtijeva donošenje svih odgovarajućih zakonodavnih, upravnih i ostalih mjera radi zaštite prava osoba s invaliditetom u svim aspektima života. Republika Cipar ratificirala je Konvenciju 2011., a 2013. pripremila je i donijela svoj prvi nacionalni akcijski plan u pogledu invaliditeta.

Odjel za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom, koji je središnja točka, preuzeo je obvezu koordinacije djelotvorne provedbe UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te nacionalnih akcijskih planova u pogledu invaliditeta za razdoblja 2013. – 2015. i 2017. – 2020.

Nadalje, cilj je Odjela za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom promicanje socijalne zaštite, socijalnog uključivanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Njegove ključne aktivnosti obuhvaćaju:

  • provedbu procjena i pružanje potvrda u pogledu invaliditeta i funkcionalnih sposobnosti,
  • odobravanje socijalnih naknada osobama s invaliditetom,
  • osiguravanje izravne i neizravne profesionalne rehabilitacije i ostalih usluga potpore.

Vizija je Odjela poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom i otvoriti nove mogućnosti za društvenu integraciju kroz planiranje, koordinaciju i provedbu reforme.

Nacionalna služba za prava žena

  1. Nacionalna služba za prava žena (Ethnikós Michanismós gia ta Dikaiómata tis Gynaíkas) osnovana je 16. veljače 1994. Odlukom br. 40.609 Vijeća Ministara.
  2. Nacionalna služba za prava žena ključna je organizacija za izradu i promicanje vladine politike za iskorjenjivanje zakonske diskriminacije žena te uspostave ravnopravnosti između muškaraca i žena u svim pravnim područjima. Ona isto tako pomaže pri praktičnoj primjeni načela ravnopravnosti i jednakih prilika za koju su, među ostalim, potrebni promjena stava, promicanje posebnih programa za potporu ženama i njihovo osnaživanje u obavljanju raznovrsnih uloga te uključivanje ravnopravnosti u sve programe i politike.
  3. U skladu s Odlukom br. 76.789 Vijeća Ministara od 23. travnja 2014., Vijećem i Nacionalnom službom za prava žena predsjeda povjerenik za ravnopravnost spolova, a Glavnim tajništvom Službe upravljaju službenici Jedinice za ravnopravnost spolova Ministarstva pravosuđa i javnog poretka.
  4. Nacionalna služba za prava žena obuhvaća tri kolektivna tijela: (a) Vijeće; (b) Nacionalni odbor; (c) Međuministarski odbor. Ona isto tako upravlja Glavnim tajništvom.
  5. Vijeće Nacionalne službe za prava žena sastoji se od 19 organizacija članica. Članovi Vijeća obuhvaćaju organizacije žena, sindikate i druge nevladine organizacije, uključujući dvije tursko-ciparske organizacije žena (popis organizacija članica Vijeća nalazi se u prilogu).
  6. Nacionalni odbor Nacionalne službe za prava žena obuhvaća 69 organizacija članica, uključujući organizacije pridružene političkim strankama, organizacije koje se bave suzbijanjem nasilja protiv žena i njihova izrabljivanja, organizacije koje se bave osposobljavanjem, istraživanjem, borbom protiv rasizma i poljoprivredom, sindikate, mirovne organizacije, organizacije za raseljene osobe, obitelj i djecu itd.
  7. Međuministarski odbor Nacionalne službe za prava žena obuhvaća službenike odgovorne za prava žena iz svih ministarstava i iz Glavne uprave za europske programe, koordinaciju i razvoj.
  8. Glavno tajništvo priprema sastanke svih tijela Nacionalne službe za prava žena i pomaže u provedbi svih donesenih odluka na način da pruža upravnu i znanstvenu potporu i smjernice.

Parlamentarni odbor za ljudska prava i jednake mogućnosti za muškarce i žene

Glavna je zadaća Parlamentarnog odbora za ljudska prava i jednake mogućnosti za muškarce i žene proučavanje i ispitivanje, u okviru parlamentarnog nadzora, poštuju li se odredbe ciparskog Ustava, međunarodnih konvencija i relevantnog zakonodavstva u Republici Cipru.

U tom kontekstu Odbor ispituje predmete povezane s povredama ljudskih prava građana Republike Cipra i ostalih osoba koje u njoj žive te u skladu s time podnosi izvješće Zastupničkom domu.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 20/12/2017