Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Temeljna prava - Estonija

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: estonski već su prevedeni.


Nacionalni sudovi

Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava

Pravobranitelj

Posebna tijela za zaštitu ljudskih prava

Ostalo

Nacionalni sudovi

Provincijski sudovi, upravni sudovi, okružni sudovi i Vrhovni sud

Adrese:

Poveznica se otvara u novom prozoruProvincijski sud u Harjuu, Liivalaia 24, 15034 Tallinn, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruProvincijski sud u Viruu, Kooli 2a, 41598 Jõhvi, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruProvincijski sud u Tartuu, Kalevi 1, 51010 Tartu, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruProvincijski sud u Pärnuu, Kuninga 22, 80099 Pärnu, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruUpravni sud u Tallinnu, Pärnu mnt 7, 15082 Tallinn, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruUpravni sud u Tartuu, Kalevi 1, 51010 Tartu, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud u Tallinnu, Pärnu mnt 7, 15084 Tallinn, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud u Tartuu, Kalevi 1, 50050 Tartu, Estonija
Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud, Lossi 17, 50093 Tartu, Estonija

Navedene institucije rješavaju pravne sporove. Postoje četiri provincijska suda: Provincijski sud u Harjuu, Provincijski sud u Viruu, Provincijski sud u Tartuu i Provincijski sud u Pärnuu. Postoje dva upravna suda, a nalaze se u Tallinnu i Tartuu. U drugoj fazi (fazi žalbe), upravne komore okružnih sudova u Tallinnu i Tartuu preispituju presude koje je donio upravni sud. Na najvišoj razini preispitivanje presuda vrši Upravna komora Vrhovnog suda.

Ako neka osoba smatra da je osoba u javnom pravu (kao što je državna ili lokalna vlast) prekršila njezina prava ili ograničila njezine slobode nekim upravnim aktom ili postupkom, on može izložiti predmet pred upravnim sudom. Sporovi koji se odnose na reformu vlasništva ili zemljišne reforme, javne usluge, poreznu upravu, državljanstvo i migracijska pitanja, kao i javnu nabavu, državnu imovinu, izgradnju i planiranje te odgovornost države vode se na okružnim sudovima.

Okružni sud koji zaprima tužbu provjerava ispunjavaju li tužba ili prigovor pravne zahtjeve, jesu li im priloženi svi prilozi navedeni u tužbi, spadaju li u nadležnost okružnog suda i je li državna pristojba plaćena. Ako bilo što od navedenog nedostaje, sud daje osobi koja je uložila žalbu ili prigovor do 15 dana za ispravljanje nedostatka. Ako osoba koja ulaže tužbu ili prigovor ne ispravi nedostatke u navedenom roku, okružni sud vraća tužbu ili prigovor s napomenom. Ako tužba ili prigovor ispunjavaju zahtjeve, sud prihvaća predmet, a prethodni postupak počinje se provoditi tijekom kojega sud priprema predmet na način da ga je moguće riješiti bez prekida na jednome zasjedanju. Kada prethodni postupak završi, sud šalje poziv stranama uključenima u predmet obavještavajući ih o vremenu i mjestu na kojemu će sud ispitati predmet.

Predmeti koji uključuju povrede prava prema građanskom pravu, kao što su ugovorni sporovi, obiteljski predmeti, sporovi koji se odnose na nasljedno pravo i imovinsko pravo, pitanja koja se tiču djelatnosti i upravljanja poduzećima i neprofitnim organizacijama, kao i sporovi povezani s intelektualnim vlasništvom te stečajni predmeti i pitanja koja se odnose na radno pravo mogu se iznijeti pred provincijski sud. Ovo je samo kratak popis predmeta koje rješavaju provincijski sudovi u skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonikom o građanskom postupku.

Osobe koje žele pokrenuti predmet na građanskom sudu kako bi zaštitile vlastita prava (ili prava drugih) moraju podnijeti prijavu sudu. Prijava čini građansku tužbeni zahtjev pokrenut na građanskom sudu. Prijava podnesena sudu mora navoditi protiv koga se pokreće predmet, što se potražuje, zašto (tj. na kojoj pravnoj osnovi) i koji dokazi postoje koji idu u prilog tužbenom zahtjevu.

Kada sud zaprimi prijavu on provjerava zadovoljava li ona zahtjeve i je li plaćena državna pristojba. Ako prijava nije potpuna, sud određuje rok do kojega je potrebno ispraviti sve nedostatke. Ako se nedostaci ne isprave do navedenog roka, sud zaključuje postupak. Ako prijava ispunjava zahtjeve sud je šalje suprotnoj strani da odgovori na nju. Sud donosi odluku u razumnom vremenskom roku slanjem obavijesti o prihvaćanju ili odbijanju predmeta.

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete Poveznica se otvara u novom prozoruprijaviti zločin usmenim ili pismenim putem istražnom tijelu, obično Poveznica se otvara u novom prozorupoliciji ili Poveznica se otvara u novom prozoruUredu tužitelja.

Poveznica se otvara u novom prozoruPrijava kaznenog djela mora sadržavati vaše osobne i kontaktne podatke, opis kaznenog djela, datum i potpis. Nije potreban poseban obrazac, ali policija vam svejedno može dati obrazac za prijavu. Obrazac koji se šalje Uredu tužitelja također je dostupan na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Ureda.

Prijava kaznenog djela koju predate, bilo usmeno ili telefonom se registrira, a prijave kaznenih djela podnesene telefonskim putem mogu se i snimiti.

Najkasnije deset dana nakon zaprimanja prijave kaznenog djela, policija ili Ured tužitelja dužni su vas obavijestiti jesu li odbili pokrenuti kazneni postupak. Ovaj rok može biti produljen za deset dana ako su potrebne dodatne informacije od osobe koja podnosi prijavu kaznenog djela kako bi se odlučilo je li potrebno pokrenuti kazneni postupak. Osobu koja podnosi prijavu kaznenog djela obavješćuje se o tome da je rok za odgovor produljen i o razlozima produljenja.

Po završetku istrage policija priprema spis i šalje ga Uredu tužitelja koji:

  • šalje spis na znanje navodnom počinitelju kaznenog djela i žrtvi (na zahtjev, vidi odjeljak 224. stavak 2. Zakonika o kaznenom postupku) ako smatra da je istraga završena, a zatim sastavlja optužnicu i šalje je sudu,
  • zahtijeva od policije da provede dodatnu istragu ili
  • zatvara postupak.

Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava

U Estoniji trenutno ne postoji nacionalno tijelo ili neka druga organizacija koja se prijavila za akreditaciju kao nacionalna organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Pravobranitelj

Tu ulogu izvršava državni odvjetnik

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavni odvjetnik: Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Državni odvjetnik u svojstvu pravobranitelja nadzire aktivnosti nadležnih tijela koja obavljaju javne dužnosti i provjerava poštuju li državna tijela temeljna prava i slobode ljudi te dobru upravnu praksu. Državni odvjetnik nadzire:

  • aktivnosti državnih tijela,
  • aktivnosti tijela lokalne vlasti,
  • aktivnosti tijela pravnih osoba u javnome pravu i fizičkih osoba koje obavljaju javne dužnosti.

Svatko ima pravo podnijeti zahtjev državnom odvjetniku za provjeru aktivnosti tijela koja obavljaju javne dužnosti.

Ako državni odvjetnik utvrdi da su aktivnosti tijela koje obavlja javne funkcije nezakonite, on šalje mišljenje tom tijelu u kojemu navodi radi čega je prekršilo zakon i, prema potrebi, preporučuje mu da poštuje zakonitu i dobru upravnu praksu ili joj predlaže kako ispraviti povredu. U oba slučaja, prije donošenja mišljenja, on ocjenjuje je li se to tijelo pridržavalo zakona i je li komunikacija s određenom osobom bila u skladu s dobrom upravnom praksom. U svojem mišljenju državni odvjetnik može kritizirati, izraziti svoje mišljenje ili dati ciljane preporuke za ispravljanje povrede.

Državni odvjetnik

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavni odvjetnik: Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Svatko ima pravo podnijeti zahtjev državnom odvjetniku kako bi provjerila jesu li određeni zakon ili drugi propis usklađeni s Ustavom i drugim zakonima. Državni odvjetnik provjerava jesu li zakonski propisi koji su donijeli zakonodavna ili izvršna vlast i tijela lokalne vlasti usklađeni s Ustavom i s drugim zakonima.

Državni odvjetnik provjerava:

  • jesu li zakoni usklađeni s Ustavom,
  • jesu li uredbe Vlade Republike usklađene s Ustavom i drugim zakonskim propisima,
  • jesu li ministarske uredbe usklađene s Ustavom i drugim zakonskim propisima,
  • jesu li uredbe vijeća lokalne vlasti te općinskih i gradskih vlasti usklađene s Ustavom i drugim zakonskim propisima,
  • zakonitost zakonodavnih akata koje su donijele pravne osobe u javnome pravu.

Ako državni odvjetnik utvrdi da je zakonodavni akt neustavan ili da nije usklađen s drugim zakonskim propisima:

  • može dati prijedlog tijelu koje je donijelo zakon da ga uskladi s Ustavom i drugim zakonima.
    Tijelo koje je donijelo zakonodavni akt obvezno je dostaviti svoje mišljenje državnom odvjetniku u roku od 20 dana. Ako se prijedlog zanemari, državni odvjetnik podnosi zahtjev Vrhovnom sudu za proglašavanje zakonodavnog akta neustavnim ili nevažećim.
  • može dostaviti memorandum tijelu koje je donijelo zakonodavni akt kojim se od njega traži da uskladi zakon s Ustavom i drugim zakonima, u kojem se određuje rok za uklanjanje neusklađenosti.
    Ako se preporuke iznesene u memorandumu zanemare, državni odvjetnik može dostaviti prijedlog tijelu koje je donijelo zakonodavni akt. Ako to tijelo prijedlog zanemari, državni odvjetnik podnosi zahtjev Vrhovnom sudu da proglasi zakonodavni akt neustavnim ili nevažećim.
  • može podnijeti izvješće Vrhovnom sudu usmjeravajući njegovu pozornost na poteškoće u zakonodavstvu.

Posebna tijela za zaštitu ljudskih prava

Ombudsperson for rights of the child

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavni odvjetnik: Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Ulogu pravobranitelja za djecu obavlja državni odvjetnik. Dužnosti savjetnika na Odjelu za dječja prava sastoje se uglavnom od:

  • rješavanja zahtjeva koji se odnose na dječja prava u predmetima koji uključuju ocjenu ustavnosti i pravobranitelja,
  • pripreme i provedbe inspekcijskih posjeta ustanovama za dječju skrb,
  • pripreme zahtjeva i mišljenja u predmetima ocjene ustavnosti,
  • podučavanja o ljudskim pravima djece i podizanja svijesti o Konvenciji UN-a o pravima djeteta, uz podizanje svijesti i pružanje obuke o pravima djece,
  • provedbe anketa i istraživanja o pitanjima koja se odnose na promicanje i zaštitu prava djece,
  • uspostave suradnje između dječjih udruženja i udruženja mladih, građanskih udruga, nevladinih udruga, strukovnih udruga, znanstvenih ustanova te državnih vlasti.

U pogledu ostalih dužnosti primjenjivo je ono što je opisano za državnog odvjetnika.

Tijelo odgovorno za osiguravanje jednakih mogućnosti

Državni odvjetnik, povjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanje

Adrese:

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavni odvjetnik, Kohtu 8, 15193 Tallinn, Estonija

Poveznica se otvara u novom prozoruPovjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanje, Gonsiori 29, 15027 Tallinn, Estonija

Državni odvjetnik nadzire temeljno pravo na jednako postupanje u skladu s uobičajenim postupcima. Povjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanje neovisan je dužnosnik koji djeluje na temelju Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o jednakom postupanju. Uloga povjerenika jest nadzirati usklađenost sa zahtjevima iz oba zakona. Povjerenik savjetuje i pomaže osobama u sporovima koji se odnose na diskriminaciju te donosi stručna mišljenja o slučajevima diskriminacije.

Povjerenik za ravnopravnost spolova i jednako postupanje:

  • zaprima zahtjeve od pojedinaca i donosi mišljenja o slučajevima diskriminacije,
  • analizira utjecaj zakonodavstva na položaj žena i muškaraca te pripadnika manjinskih skupina u društvu,
  • predlaže Vladi Republike i državnim tijelima te lokalnim vlastima i tijelima lokalnih vlasti izmjene zakona,
  • pruža savjete i informacije Vladi Republike, tijelima državne i lokalne vlasti o pitanjima koja se odnose na provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o jednakom postupanju,
  • donosi mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednako postupanje prema ženama i muškarcima.

Povjerenik daje mišljenja žrtvama diskriminacije i osobama koje imaju opravdani interes za nadzor usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na jednako postupanje. Svrha tih mišljenja jest dati ocjenu koja, povezano sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o jednakom postupanju, međunarodnim sporazumima koji su obvezujući za Republiku Estoniju i drugim propisima, omogućuje da se izvrši procjena je li načelo jednakog postupanja povrijeđeno u pravnom odnosu o kojemu je riječ.

Kako biste dobili mišljenje, potrebno je podnijeti zahtjev Povjereniku koji sadržava opis činjenica koje upućuju na slučaj diskriminacije. Kako bi donio mišljenje, Povjerenik ima pravo zatražiti informacije od svih osoba koje mogu imati potrebne informacije kako bi utvrdio činjenice koje se odnose na slučaj diskriminacije, te zatražiti pisana objašnjenja u vezi s činjenicama o navodnoj diskriminaciji te dostavu dokumenata ili njihovih preslika u vremenskom roku koji odredi Povjerenik.

Tijelo za zaštitu podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruInspektorat za zaštitu podataka, Väike-Ameerika 19, 10129 Tallinn, Estonija

Inspektorat za zaštitu podataka brani sljedeća ustavna prava:

  • pravo dobivanja informacija o radu državnih tijela,
  • pravo poštovanja privatnog i obiteljskog života u uporabi osobnih podataka,
  • pravo ljudi na pristup vlastitim podacima.

Tužbu na postupak ili nečinjenje neke osobe moguće je podnijeti ako osoba (npr. osoba koja obrađuje osobne podatke ili ona koja ima informacije) koja je povrijedila vaša prava nije reagirala na vaš pokušaj/pokušaje da ih kontaktirate. Inspektorat obrađuje tužbu u roku od 30 dana od njezina podnošenja. Rok za razmatranje tužbe moguće je produljiti na najviše 60 dana. Tužitelja je potrebno o tome obavijestiti pisanim putem.

Ostala specijalizirana tijela

Ne postoje druge specijalizirane ustanove.

Ostalo

Estonska odvjetnička komora

Poveznica se otvara u novom prozoruEstonska odvjetnička komora, Rävala pst 3, 10143 Tallinn, Estonija

Estonska odvjetnička komora udruženje je estonskih odvjetnika, čija je glavna djelatnost pružanje usluga pravnog savjetovanja građanima. Estonska odvjetnička komora strukovna je udruga odvjetnika osnovana 14. lipnja 1919. koja djeluje prema načelima uprave lokalne vlasti i uređuje pružanje pravnih usluga u privatnom i javnom interesu. Aktivnosti estonske odvjetničke komore uključuju organiziranje stručnog usavršavanja odvjetnika, odnose s pravnicima, državnim vlastima i brojnim domaćim i stranim organizacijama te aktivno sudjelovanje u sastavljanju propisa. Komora također organizira rad u funkciji javno-privatnog prava – pružanje obrane i zastupanje u građanskim i upravnim predmetima uz pristojbu koju plaća država.

U načelu, potrebno je podnijeti Poveznica se otvara u novom prozoruzahtjev za dobivanje državne pravne pomoći. Zahtjevi za državnu pravnu pomoć obično se podnose sudu. Zahtjev za državnu pravnu pomoć prosljeđuje se istražnom tijelu ili Uredu tužitelja ako je osoba osumnjičenik u kaznenom predmetu u kojemu sudjelovanje odvjetnika nije obvezno.

Zahtjevi za državnu pravnu pomoć moraju se podnijeti na estonskom jeziku. Zahtjev je također moguće predati na engleskom jeziku ako je podnositelj zahtjeva za državnu pomoć fizička osoba s prebivalištem u drugoj državi članici Europske unije ili osoba koja je državljanin druge države članice Europske unije, ili pravna osoba čije je sjedište u drugoj državi članici EU-a.

Na zahtjev istražnog tijela, Ureda tužitelja ili suda, Estonska odvjetnička komora imenuje odvjetnika za pružanje državne pravne pomoći. Osobe u načelu nemaju pravo birati koji će im odvjetnik pružati državnu pravnu pomoć. Međutim, osoba ima pravo zatražiti pružanje državne pravne pomoći od određenog odvjetnika ako odvjetnik pristane na to pristane. U tom slučaju, ime odvjetnika koji je dao svoj pristanak potrebno je odmah navesti u zahtjevu za državnu pravnu pomoć.

U postupcima u kojima je sudjelovanje odvjetnika propisano zakonom, osoba ne treba poduzeti ništa da bi primila državnu pravnu pomoć (osim ako su sami angažirali odvjetnika) – službenik koji vodi postupak dužan je organizirati imenovanje odvjetnika za dotičnu osobu koja ne treba sama podnijeti zahtjev.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 03/08/2017