Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Opće informacije - Estonija

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

SADRŽAJ

 

Ovaj je informativni članak pripremljen u suradnji s Poveznica se otvara u novom prozoruVijećem javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

 

1 Na koji se način može sačiniti raspolaganje imovinom zbog smrti (oporuka, zajednička oporuka, ugovor o nasljeđivanju)?

Oporučitelj može sastaviti raspolaganje imovinom u slučaju smrti u obliku oporuke ili ugovora o nasljeđivanju. Oporuka može biti javnobilježnička ili domaća. Oporučitelj može osporiti oporuku ili dio oporuke u bilo kojem trenutku kasnijom oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju. To se ne primjenjuje na uzajamnu oporuku bračnih drugova jer za osporavanje takvih oporuka postoje posebna pravila.

Javnobilježničke oporuke

Javnobilježnička oporuka znači oporuka koju je ovjerio javni bilježnik ili ju je sastavio oporučitelj i pohranio kod javnog bilježnika na čuvanje u zapečaćenoj omotnici.

U slučaju javnobilježničke oporuke javni bilježnik ovjerava oporuku koju je pripremio u skladu s oporučnim raspolaganjem oporučitelja ili oporučitelj priprema oporuku i podnosi ju javnom bilježniku na ovjeru. Oporučitelj mora potpisati javnobilježničku oporuku u nazočnosti javnog bilježnika.

Oporuku koju ovjerava javni bilježnik može sastaviti i maloljetnik koji ima najmanje 15 godina. Takvom maloljetnom oporučitelju nije potrebna suglasnost njegova ili njezina zakonskog zastupnika.

Ako se oporuka pohranjuje na čuvanje kod javnog bilježnika, oporučitelj osobno javnom bilježniku dostavlja svoje raspolaganje u zapečaćenoj omotnici i izjavljuje da je to njegova ili njezina oporuka. U tom slučaju javni bilježnik sastavlja javnobilježnički akt o činjenici da je oporuka pohranjena te taj akt potpisuju oporučitelj i javni bilježnik. Oporučitelj može u bilo kojem trenutku preuzeti oporuku pohranjenu kod javnog bilježnika. U tom slučaju javni bilježnik sastavlja javnobilježnički akt o činjenici da je oporuka preuzeta i taj akt potpisuju oporučitelj i javni bilježnik.

Nema isteka roka valjanosti javnobilježničkih oporuka, odnosno one ostaju na snazi dok ne budu izmijenjene ili ukinute.

Privatne oporuke

Privatna oporuka je oporuka potpisana u nazočnosti svjedoka ili vlastoručna oporuka.

Tekst privatne oporuke potpisane pred svjedocima ne mora pripremiti oporučitelj (niti mora biti vlastoručno napisana), ali ona mora biti potpisana u nazočnosti najmanje dvaju svjedoka pravne sposobnosti, a datum i godina kada je sastavljena oporuka moraju biti zabilježeni u oporuci. Svjedoci moraju biti istovremeno nazočni u trenutku potpisivanja. Oporučitelj mora obavijestiti svjedoke koji su pozvani kao svjedoci na sastavljanje oporuke i da oporuka predstavlja njegovo ili njezino oporučno raspolaganje. Svjedoci ne moraju znati sadržaj oporuke. Čim oporučitelj potpiše oporuku, potpisuju je i svjedoci. Svjedoci potvrđuju svojim potpisima da je oporučitelj sam potpisao oporuku i da je, prema njihovim saznanjima, oporučitelj pravno sposoban i ima sposobnost izvršenja oporuke. Osoba ne može biti svjedok ako njegovi potomci ili preci, braća i sestre te njihovi potomci i bračni drug i njegovi ili njezini preci i potomci imaju koristi od sastavljanja oporuke.

Oporučitelj mora napisati vlastoručnu privatnu oporuku vlastoručno od početka do kraja (ne smije biti otipkana, tiskana ili na drugi način mehanički izrađena) i u oporuku moraju biti uneseni datum i godina kada je oporuka sastavljena. Vlastoručni oporuku mora osobno potpisati oporučitelj.

Oporučitelj može čuvati privatnu oporuku ili je dati drugoj osobi na čuvanje.

Privatna oporuka prestaje važiti šest mjeseci nakon što je sastavljena, ako je oporučitelj još živ. Ako u privatnoj oporuci nije naveden datum ili godina kada je sastavljena i nije na drugi način moguće utvrditi vrijeme kada je sastavljena, oporuka je nevažeća.

Uzajamna oporuka bračnih drugova

Uzajamnu oporuku bračnih drugova zajednički sastavljaju bračni drugovi i u njoj jedan drugog nazivaju nasljednicima ili na neki drugi način raspolažu ostavinom u slučaju smrti.

U uzajamnoj oporuci bračnih drugova u kojoj svaki od njih navodi drugog bračnog druga kao jedinog nasljednika, oni mogu odrediti na koga će se prenijeti dio ostavine nadživjelog bračnog druga nakon smrti.

Uzajamna oporuka bračnih drugova mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. Javni bilježnik priprema tu vrstu oporuke u skladu s oporučnim raspolaganjem bračnih drugova i oni je moraju potpisati u nazočnosti javnog bilježnika.

Raspolaganje u uzajamnoj oporuci bračnih drugova može opozvati bilo koji od njih dok su oboje živi. Oporuka kojom se opoziva navedeno raspolaganje mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. Raspolaganje se smatra opozvanim kada je drugi bračni drug dobio obavijest, prenesenu javnobilježničkim postupkom, u vezi s opozivom raspolaganja. Nakon smrti jednog bračnog druga, nadživjeli bračni drug može opozvati svoje raspolaganje ako se odrekne dijela ostavine koji mu je ostavljen u oporuci na temelju uzajamne oporuke.

Uzajamna oporuka bračnih drugova postaje nevaljana ako je brak prestao prije smrti oporučitelja. Ona također postaje nevaljana ako je bračni drug prije smrti zatražio razvod od suda, dao pisanu suglasnost za razvod ili je imao pravo tražiti poništaj braka i podnio je sudu takav zahtjev.

Ugovori o nasljeđivanju

Ugovor o nasljeđivanju ugovor je između oporučitelja i druge osobe u kojem oporučitelj imenuje drugu ugovornu stranku ili neku drugu osobu nasljednikom i navodi legat, oporučnu obvezu ili oporučne upute. Ugovor o nasljeđivanju mogu sklopiti i oporučitelj i njegov ili njezin zakonski nasljednik u vezi s činjenicom da se zakonski nasljednik odriče nasljedstva.

Ugovor o nasljeđivanju može sadržavati i jednostrana raspolaganja koje izdaje oporučitelj. U tom slučaju na raspolaganja se primjenjuju odredbe navedene u oporuci.

Ugovore o nasljeđivanju mora izraditi i ovjeriti javni bilježnik. Ugovori o nasljeđivanju potpisuju se u nazočnosti javnog bilježnika.

Ugovor o nasljeđivanju ili raspolaganju može biti raskinut ili ukinut dok su stranke još žive ugovorom između osoba koji je ovjerio javni bilježnik ili novim ugovorom o nasljeđivanju.

Pored toga, moguće se povući iz ugovora o nasljeđivanju. Oporučitelj se može povući iz ugovora o nasljeđivanju ako je pravo povlačenja dogovoreno u ugovoru o nasljeđivanju. Povlačenje je također moguće ako je osoba koja ima pravo na nasljedstvo počinila kazneno djelo protiv oporučitelja, njegova ili njezina bračnog druga odnosno pretka ili potomka oporučitelja, ili ako druga ugovorna stranka namjerno krši svoje pravo propisano zakonom da pruža potporu za uzdržavanje oporučitelju. Oporučitelj isto ima pravo povlačenja u situaciji u kojoj stranka ugovora o nasljeđivanju koja mora izvršavati trajne obveze u prema oporučitelju tijekom njegova života – prije svega osigurati potporu za uzdržavanje – namjerno i u znatnoj mjeri krši tu obvezu. Povlačenje iz ugovora o nasljeđivanju obavlja se davanjem izjave drugoj ugovornoj stranci koju ovjerava javni bilježnik. U slučaju uzajamnog ugovora o nasljeđivanju, ako je pravo povlačenja dogovoreno u trenutku sklapanja ugovora o nasljeđivanju, cijeli ugovor postaje nevaljan ako se povuče jedna stranka, osim ako je drugačije navedeno u ugovoru o nasljeđivanju. Pravo povlačenja iz uzajamnog ugovora o nasljeđivanju prestaje nakon smrti jedne od stranaka. Nakon smrti jedne stranke, nadživjela stranka ugovora o nasljeđivanju može opozvati svoje raspolaganje samo ako se odrekne dijela ostavine koji joj je dodijeljen ugovorom o nasljeđivanju.

2 Treba li ga registrirati i na koji način?

Javnobilježničke oporuke i ugovori o nasljeđivanju uvijek se upisuju u upisnik nasljeđivanja prvi radni dan nakon ovjere javnobilježničkog akta. Pored toga, javni bilježnici moraju u upisnik nasljeđivanja upisati sve izmjene ugovora o nasljeđivanju, ugovora o raskidu ugovora o nasljeđivanju i izjava o povlačenju ugovora o nasljeđivanju. Povreda obveze upisa ne utječe na valjanost oporuke.

Sastavljanje privatne oporuke može upisati u upisnik nasljeđivanja oporučitelj ili bilo koja osoba koja ima informacije o privatnoj oporuci i koju je oporučitelj tražio da obavi upis. Privatne oporuke ne moraju biti unesene u upisnik nasljeđivanja.

Javnobilježničke oporuke i ugovori o nasljeđivanju u upisnik nasljeđivanja upisuje javni bilježnik koji je ovjerio oporuku ili ugovor o nasljeđivanju ili kod kojeg je oporuka pohranjena. Javni bilježnik to čini upisom u upisnik nasljeđivanja ili podnošenjem obavijesti u tome smislu u upisnik. Od 1. siječnja 2015. javni bilježnici više ne podnose obavijesti u upisnik nasljeđivanja već odgovarajućim unosima izmjenjuju podatke u upisniku.

Svaka osoba koja zna za sastavljanje oporuke i od koje je zatraženo da unese odgovarajuće podatke može unijeti podatke o privatnim oporukama u upisnik nasljeđivanja putem državnog portala Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.eesti.ee/.

3 Postoje li ograničenja slobode raspolaganja imovinom zbog smrti (npr. nužni dio)?

U načelu nema ograničenja u vezi sa sastavljanjem oporuka i oporučiteljevo pravo raspolaganja u načelu nije ograničeno ako je sastavio oporuku.

Sloboda oporučnog raspolaganja ograničena je institucijom nužnog dijela kojim se ograničava sloboda oporučitelja da svoju imovinu ostavlja nasljednicima kojima želi. Ako je oporučitelj oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju nasljedstva lišio nasljedstva potomka, roditelje ili bračnog druga koji imaju pravo na ostavinu na temelju zakona i u odnosu na koje oporučitelj ima, u trenutku smrti, obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz Obiteljskog zakona ili je oporučitelj smanjio njihove dijelove ostavine u usporedbi s ostavinom na temelju zakona, oni imaju pravo od nasljednika tražiti nužni dio. Primatelj nužnog dijela stoga ima potraživanje protiv nasljednika u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Potraživanje se temelji na činjenici da osoba koja ima pravo na nužni dio može tražiti isplatu novčanog iznosa koji odgovara nužnom dijelu utvrđenom na temelju vrijednosti ostavine. Osoba koja ostvaruje pravo na nužni dio nije nasljednik. Iznos nužnog dijela polovica je vrijednosti dijela ostavine koju bi nasljednik dobio u slučaju nasljeđivanja u skladu sa zakonom da su svi zakonski nasljednici prihvatili ostavinu.

4 Tko nasljeđuje i koliko u slučaju izostanka raspolaganja imovinom zbog smrti?

Ako oporučitelj nije ostavio važeću oporuku ili ugovor o nasljeđivanju, nasljeđivanje se provodi na temelju zakona. Ako se oporuka oporučitelja ili ugovor o nasljeđivanju ne odnose na njegovu cijelu imovinu, dio koji nije obuhvaćen nasljeđuje se na temelju zakona. Zakonski su nasljednici bračni drug i srodnici oporučitelja. Nasljeđivanje se odvija na tri razine. Bračni drug nasljeđuje na temelju zakona zajedno sa zakonskim nasljednicima.

Prvi po redu nasljeđuju potomci oporučitelja (djeca, posvojčad, unuci itd.). Pored nasljednika iz prvog nasljednog reda, bračni drug nasljeđuje iznos koji je jednak dijelu oporučiteljevog djeteta, a najmanje jednu četvrtinu ostavine.

Ako nema nasljednika iz prvog nasljednog reda, drugi su po redu roditelji oporučitelja i njihovi potomci (braća i sestre oporučitelja). Ako su u trenutku otvaranja nasljedstva živa oba roditelja, oni nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako otac ili majka ostavitelja nisu živi u trenutku otvaranja nasljedstva, umjesto njih nasljeđuju djeca, posvojčad i unuci i slično. Pored nasljednika iz drugog nasljednog reda, polovicu ostavine nasljeđuje bračni drug.

Ako nema nasljednika iz drugog nasljednog reda, treći po redu su bake i djedovi oporučitelja i njihovi potomci (tetke, ujaci i stričevi oporučitelja). Ako su sve bake i djedovi oporučitelja živi u trenutku otvaranja nasljedstva, oni nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako bake i djedovi s očeve ili majčine strane nisu živi u trenutku otvaranja nasljedstva, njihovo mjesto zauzimaju djeca, posvojčad i unuci i slično umrle bake ili djeda. Ako ih nema, njihov dio nasljeđuje drugi djed ili baka s iste strane obitelji. Ako su i drugi djed ili baka pokojni, ostavinu nasljeđuju njegova ili njezina djeca, posvojčad i unuci i slično. Ako su u trenutku otvaranja nasljedstva oporučiteljevi djed i baka s očeve strane ili djed i baka s majčine strane pokojni i nemaju potomaka, nasljeđuju djed i baka s druge strane obitelji i njihova djeca, posvojčad i unuci umrlog djeda ili bake zauzimaju njihovo mjesto. Odredbe koje se odnose na prvi nasljedni red primjenjuju se na potomke koji zauzimaju mjesto svojih roditelja kao nasljednici.

Ako je oporučitelj oženjen i nema nasljednika prvog ili drugog nasljednog reda, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu.

Ako oporučitelj nema zakonske nasljednike ili bračnog druga, zakonski nasljednik je lokalna vlast mjesta u kojem je otvoreno nasljedstvo. Mjesto u kojem je otvoreno nasljedstvo posljednje je mjesto prebivališta oporučitelja. Ako je posljednje mjesto prebivališta oporučitelja bilo izvan Estonije, ali se na nasljeđivanje primjenjuje estonsko pravo, zakonski je nasljednik Republika Estonija.

5 Koje je tijelo nadležno:

5.1 u slučajevima nasljeđivanja?

U Estoniji ostavinski postupak provodi estonski javni bilježnik kod kojeg je taj postupak pokrenut. Javni bilježnik upisuje u upisnik nasljeđivanja da je pokrenut postupak.

5.2 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva?

Izjave o prihvaćanju ili odbijanju nasljedstva moraju se dostaviti javnom bilježniku koji provodi ostavinski postupak. Izjave mora ovjeriti drugi javni bilježnik koji zatim prosljeđuje izjavu javnom bilježniku koji provodi postupak.

Konzularni službenici s posebnim kvalifikacijama koji rade u estonskim stranim predstavništvima isto mogu ovjeriti izjave o prihvaćanju nasljedstva ili odricanju od njega. Konzularni službenici moraju proslijediti ovjerene izjave javnom bilježniku koji provodi ostavinski postupak.

5.3 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju legata?

Sustavom legata osigurava se legatarima pravo da od izvršitelja oporuke traže prijenos predmeta legata. Da bi mogao primiti predmet legata, legatar mora izvršitelju oporuke podnijeti zahtjev za izvršenje. Oporučitelj može odrediti obvezu izvršenja legata zakonskom nasljedniku ili drugom legataru. Ako oporučitelj nije imenovao izvršitelja legata, nasljednik je izvršitelj.

Budući da se odredbe o prihvaćanju nasljedstva ili odricanju od njega primjenjuju na prihvaćanje legata i odricanje od njega, ako se izjava o odricanju od legata ne dostavi u roku za odricanje, to znači da je legat prihvaćen. Ako se legatar želi odreći legata, izjava o odricanju mora se podnijeti u roku za odricanje utvrđenom zakonom, što je tri mjeseca nakon smrti oporučitelja i nakon saznanja osobe da ima pravo dobiti predmet legata.

U okviru ostavinskog postupka, javni bilježnik obraća se svim legatima navedenima u oporuci i obavješćuje ih o njihovim pravima na predmet legata. Prije podnošenja zahtjeva za izvršenje oporuke, legatar ima pravo dobiti informacije o predmetu legata. Kao i prihvaćanje nasljedstva, izjava o prihvaćanju predmeta legata ili odricanju od njega neopoziva je. Kako bi potvrdio svoja prava, legatar ima pravo od javnog bilježnika koji provodi oporučni postupak tražiti potvrdu (potvrda legatara) u vezi s potraživanjem koje proizlazi iz legata.

Ako je predmet legata u obliku nekretnine ili nekog drugog objekta čija se prodaja mora ovjeriti kod javnog bilježnika, ugovor o prijenosu predmeta legata između izvršitelja legata i legatara mora također biti ovjeren kod javnog bilježnika.

Legatar koji je zakonski nasljednik ima pravo na predmet legata čak i ako se odrekne zakonitog nasljedstva.

5.4 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nužnog dijela nasljedstva?

Nužni dio novčano je potraživanje od nasljednika u skladu sa zakonom o obveznim odnosima i ono se upućuje nasljednicima. Pravo na dobivanje nužnog dijela nastaje nakon otvaranja nasljedstva. Za dobivanje nužnog dijela nije potrebno podnijeti zahtjev javnom bilježniku.

Ako je oporučitelj oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju lišio nasljedstva potomka, roditelje ili bračnog druga koji imaju pravo na ostavinu na temelju zakona i u odnosu na koje oporučitelj ima, u trenutku smrti, obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz Obiteljskog zakona ili je oporučitelj smanjio njihove dijelove ostavine u usporedbi s ostavinom na temelju zakona, oni imaju pravo od nasljednika tražiti nužni dio.

Javni bilježnik na temelju ovjerenog zahtjeva nasljednika, izvršitelja oporuke ili osobe koja ima pravo na nužni dio ovjerava potvrdu o potraživanju nužnog dijela, koja se naziva i potvrdom o primatelju nužnog dijela. U potvrdi o primatelju nužnog dijela naveden je primatelj i veličina nužnog dijela kao zakonski dio ostavine.

Prava na nužni dio moguće se odreći ugovorom o nasljeđivanju koji sklapaju oporučitelj i osoba koja ima pravo na ostavinu. Ugovor mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.

6 Kratak opis postupka rješavanja nasljedstva sukladno nacionalnom zakonu, uključujući likvidaciju ostavine i raspodjelu imovine (time su uključeni podaci o tomu je li postupak nasljeđivanja pokrenuo sud ili neko drugo nadležno tijelo po službenoj dužnosti)“

Nakon otvaranja nasljedstva– odnosno nakon smrti oporučitelja – nasljedstvo prelazi na nasljednike, koji mogu biti nasljednici na temelju ugovora o nasljeđivanju, oporučni nasljednici ili zakonski nasljednici.

Pravo na nasljedstvo može se utvrditi u ostavinskom postupku koji pokreće nasljednik, vjerovnik oporučitelja, legatar ili druga osoba koja ima prava u pogledu ostavine. Osoba koja želi pokrenuti postupak mora se obratiti javnom bilježniku; javni bilježnik sastavlja i ovjerava zahtjev u tu svrhu. Postupak može provoditi samo jedan javni bilježnik. Stoga, ako je ostavinski postupak već pokrenut zahtjevom upućenom jednom javnom bilježniku, javni bilježnik koji je prihvatio zahtjev proslijedit će ga javnom bilježniku koji provodi ostavinski postupak.

Nasljednik može prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći. Rok za odricanje od nasljedstva je tri mjeseca. To razdoblje počinje teći od trenutka kada je nasljednik saznao ili je trebao saznati za smrt oporučitelja ili za svoje nasljedno pravo. Ako se nasljednik u tom roku ne odrekne nasljedstva, smatra se da je prihvatio nasljedstvo. Da bi prihvatio nasljedstvo nasljednik može prije navedenog roka podnijeti zahtjev javnom bilježniku koji provodi ostavinski postupak.

Odluka nasljednika o prihvaćanju nasljedstva ili odricanju od njega neopoziva je. Nakon odricanja nasljedstvo se više ne može prihvatiti. Nakon prihvaćanja nasljedstva, više ga se nije moguće odreći. To se načelo primjenjuje i na prihvaćanje i odricanje od legata – osim u slučaju legatara koji su i zakonski nasljednici te imaju pravo na predmet legata iako su se odrekli nasljedstva.

Izjave o prihvaćanju i odbijanju nasljedstva mora ovjeriti javni bilježnik.

7 Kada i kako osoba postaje nasljednik ili legatar?

Nasljedstvo se otvara nakon smrti osobe. Nakon otvaranja nasljedstva, nasljedstvo prelazi na nasljednika. Nasljeđivanje se provodi na temelju zakona ili posljednje volje oporučitelja koja je izražena u obliku oporuke ili ugovora o nasljeđivanju. Nasljedno pravo na temelju ugovora o nasljeđivanju ima prednost pred nasljednim pravom na temelju oporuke, a ta dva prava imaju prednost pred nasljednim pravom na temelju zakona.

Nije potrebno podnijeti zasebni zahtjev za prihvaćanje nasljedstva. Nakon prihvaćanja nasljedstva, sva prava i obveze oporučitelja prelaze na nasljednika, osim onih koji su po prirodi povezani s osobom oporučitelja ili koji nisu prenosivi u skladu sa zakonom. Ako nasljednik prihvati nasljedstvo, smatra se da je vlasništvo nad predmetima koji čine ostavinu retroaktivno preneseno na dan otvaranja nasljedstva. Ako je nasljedstvo prihvatilo više nasljednika (sunasljednika), ostavina im pripada zajednički.

Svaka osoba s pravnom sposobnošću može nasljeđivati – to uključuje fizičke osobe koje su žive u trenutku smrti oporučitelja i pravne osobe koje su u to vrijeme postojale. Smatra se da je dijete koje je rođeno nakon otvaranja nasljedstva sposobno za nasljeđivanje nakon otvaranja nasljedstva ako je začeto prije otvaranja nasljedstva. Smatra se da zaklada osnovana na temelju oporuke ili ugovora o nasljeđivanju postoji u trenutku otvaranja nasljedstva ako ona kasnije stječe prava pravne osobe.

Nadživjeli bračni drug nema nasljedno pravo ili pravo na povlašteni dio ako je oporučitelj prije smrti podnio zahtjev za razvod braka ili tražio pisani pristanak za razvod ili je u trenutku smrti imao pravo tražiti poništaj braka i sudu je podnio takav zahtjev.

Roditelj kojem je potpuno oduzeto skrbništvo ne može biti zakonski nasljednik djeteta.

Osoba koja ispunjuje sljedeće uvjete nije dostojna nasljeđivanja:

  • namjerno je i nezakonito uzrokovala ili pokušala uzrokovati smrt oporučitelja,
  • namjerno je i nezakonito oporučitelja stavila u situaciju u kojoj nije mogao izraziti ili opozvati svoju oporučnu namjeru;
  • prisilom ili prijevarom spriječila je oporučitelja da sastavi ili izmijeni oporučno raspolaganje ili je na isti način potaknula oporučitelja da sastavi ili opozove oporučno raspolaganje ako više nije bilo moguće da oporučitelj izrazi svoju stvarnu oporučnu namjeru,
  • namjerno je i nezakonito uklonila ili uništila oporuku ili ugovor o nasljeđivanju ako je oporučitelj više nije mogao obnoviti,
  • krivotvorila je oporuku oporučitelja ili ugovor o nasljeđivanju ili njegov dio.

U skladu s estonskim zakonodavstvom, primatelj nužnog dijela ne smatra se nasljednikom. Primatelj nužnog dijela ima naplativo potraživanje protiv nasljednika u skladu sa zakonom o obveznim odnosima. Pravo na potraživanje nužnog dijela od nasljednika nastaje ako je oporučitelj oporukom ili ugovorom o nasljeđivanju lišio nasljedstva potomka, roditelje ili bračnog druga koji imaju pravo na ostavinu na temelju zakona i u odnosu na koje oporučitelj ima, u trenutku smrti, obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz Obiteljskog zakona ili je oporučitelj smanjio njihove dijelove ostavine u usporedbi s ostavinom na temelju zakona. Iznos nužnog dijela polovica je vrijednosti dijela ostavine koju bi nasljednik dobio u slučaju nasljeđivanja u skladu sa zakonom da su svi zakonski nasljednici prihvatili ostavinu.

Ostavinski postupak može pokrenuti nasljednik, vjerovnik oporučitelja, legatar ili druga osoba koja ima prava u pogledu ostavine na temelju zahtjeva kojeg je ovjerio javni bilježnik. Ostavinski postupak provodi estonski javni bilježnik u čijem je uredu pokrenut ostavinski postupak i koji je upisan u upisnik nasljeđivanja kao izvršitelj ostavinskog postupka. Postupak može provoditi samo jedan javni bilježnik. Stoga, ako je ostavinski postupak već pokrenut zahtjevom upućenom jednom javnom bilježniku, javni bilježnik koji je prihvatio zahtjev proslijedit će ga javnom bilježniku koji provodi ostavinski postupak. Javni bilježnik ovjerava potvrdu o nasljeđivanju ako postoji dovoljno dokaza o pravu nasljednika na nasljeđivanje. Ako ima više nasljednika, javni bilježnik navodi veličinu dijela ostavine svakog nasljednika.

Nasljednik može prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći. Ako se osoba koja ima pravo na nasljeđivanje ne odrekne nasljedstva u roku od tri mjeseca otkad je saznala ili je trebala saznati o svom pravu na nasljeđivanje, smatra se da je prihvatila nasljedstvo. Osoba koje se odriče nasljedstva izbjegava pravne posljedice povezane s nasljeđivanjem.

8 Jesu li nasljednici odgovorni za dugove preminuloga i pod kojim uvjetima?

Da, nasljednik mora izvršiti sve obveze oporučitelja. Ako je ostavina nedovoljna, nasljednik izvršava obveze iz vlastite imovine osim ako je nasljednik, nakon izrade popisa, izvršio obveze u skladu s postupkom predviđenim zakonom, ako je proglašen stečaj nad ostavinom ili ako je stečajni postupak obustavljen bez proglašenja stečaja.

Ako nasljednik zatraži popis ostavine, vjerovnicima nasljednika zabranjeno je podmirivati potraživanja protiv nasljednika iz ostavine dok ne bude sastavljen popis ostavine, ali najduže do isteka roka za sastavljanje popisa.

Kada je popis sastavljen, odgovornost nasljednika za obveze povezane s ostavinom ograničena je na vrijednost ostavine.

9 Koji su dokumenti i/ili informacije potrebne u svrhu registracije nepokretne imovine?

Ako je oporučitelj bio vlasnik nepokretne imovine, upis u zemljišnim knjigama postaje nevaljan nakon njegove smrti budući da osoba upisana u zemljišne knjige kao vlasnik stvarnog prava nije osoba kojoj stvarno pravo (u materijalnom pravu) zaista pripada jer sva imovina oporučitelja prelazi na drugu osobu – nasljednika – nakon otvaranja nasljedstva.

Da bi se nasljednik ili nasljednici mogli upisati u zemljišne knjige, novi nositelj stvarnog prava mora podnijeti zahtjev za upis i mora se priložiti dokument kojim se potvrđuje zakonsko nasljeđivanje – potvrdu o nasljeđivanju.

Ako je stvarno pravo preneseno na zajednicu sunasljednika, izjava jednog sunasljednika dovoljna je za ispravak upisa i ostali nasljednici ne smatraju se presudnima, odnosno njihova suglasnost nije nužna za upis jer nasljednik ne može spriječiti da vlasništvo koje je na njega već preneseno postane vidljivo u zemljišnim knjigama. Isto se načelo primjenjuje ako se prenese dio zajednice sunasljednika.

U zakonodavstvu su predviđeni posebni zahtjevi za slučaj kada je kategorija imovinskih odnosa bračnih drugova zajedničko vlasništvo, u skladu s potvrdom o nasljeđivanju. U takvom slučaju svaki određeni predmet može biti u zajedničkom vlasništvu i u zasebnom vlasništvu i pitanje se ne može riješiti tijekom ovjere potvrde o nasljeđivanju.

Osim toga, u zakonodavstvu su predviđene iznimke za situaciju u kojoj su nasljednici podijelili ostavinu zbog prestanka zajednice i utvrđeno je koje predmete ili dijelove odnosno prava ili obveze koje čine ostavinu zadržava svaki sunasljednik, a nepokretnu imovinu koja čini ostavinu zadržava određeni sunasljednik.

Ako oporučitelj nikada bio oženjen, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama treba dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o nasljeđivanju,
  • zahtjev za upis ovjeren kod javnog bilježnika ili digitalno potpisan; da bi zahtjev za upis bio digitalno potpisan, mora biti sastavljen i dostavljen odjelu za zemljišne knjige putem portala za zemljišne knjige (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://kinnistuportaal.rik.ee/KAEP/Login.aspx); moguće je pristupiti portalu s pomoću estonske osobne iskaznice, mobilne osobne iskaznice, određenih stranih osobnih iskaznica ili putem državnog portala Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.eesti.ee.

Ne plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

U tom slučaju svi nasljednici navedeni na potvrdi o nasljeđivanju upisuju se u zemljišne knjige kao suvlasnici.

U istom slučaju u kojem je ostavina podijeljena između sunasljednika na takav način da nepokretnu imovinu zadržava određeni sunasljednik, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • ugovor o podjeli ostavine koju je ovjerio estonski javni bilježnik,
  • zahtjev za upis (može biti uključen u prethodno navedeni ovjereni ugovor o podjeli ostavine).

Plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

U tom se slučaju u zemljišne knjige kao vlasnik imovine upisuje osoba navedena u ugovoru o podjeli ostavine kao osoba kojoj se daje vlasništvo nad određenom nepokretnom imovinom.

Potvrda o nasljeđivanju mora se dostaviti javnom bilježniku za ovjeru ugovora o podjeli ostavine.

Ako je brak oporučitelja završio do trenutka otvaranja nasljedstva ili je završio smrću oporučitelja, ali nepokretna imovina u ostavini nije bila zajednička imovina bivših bračnih drugova, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o nasljeđivanju,
  • potvrdu o pravu vlasništva kojom se dokazuje da je imovina zasebna imovina oporučitelja;
  • zahtjev za upis ovjeren kod javnog bilježnika ili digitalno potpisan; da bi zahtjev za upis bio digitalno potpisan, mora biti sastavljen i dostavljen odjelu za zemljišne knjige putem portala za zemljišne knjige (https://kinnistuportaal.riik.ee); moguće je pristupiti portalu s pomoću estonske osobne iskaznice, mobilne osobne iskaznice, određenih stranih osobnih iskaznica ili putem državnog portala www.eesti.ee.

Ne plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

Svi nasljednici navedeni na potvrdi o nasljeđivanju upisuju se u zemljišne knjige.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva, podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o imovini koja je u isključivom (zasebnom) vlasništvu bračnog druga. U načelu bi se isprave koje čine osnovu za stjecanje imovine trebale dostaviti javnom bilježniku ako ih javni bilježnik ne može pribaviti kao dokaz da su bračni drugovi podijelili imovinu ili naveli dio imovine kao zasebnu imovinu (npr. ugovor o bračnoj imovini, ugovor o podjeli zajedničke imovine, drugi dokument o stjecanju u kojem je navedeno da je riječ o zasebnoj imovini kao što je ugovor o darovanju i slično).

Ako je brak oporučitelja završio do trenutka otvaranja nasljedstva ili je završio smrću oporučitelja, a nepokretna imovina u ostavini bila je zajednička imovina bivših bračnih drugova, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o nasljeđivanju,
  • potvrdu o pravu vlasništva kojom se dokazuje da je imovina bila zajednička imovina oporučitelja i bivšeg bračnog druga,
  • zahtjev za upis ovjeren kod javnog bilježnika ili digitalno potpisan; da bi zahtjev za upis bio digitalno potpisan, mora biti sastavljen i dostavljen odjelu za zemljišne knjige putem portala za zemljišne knjige (https://kinnistuportaal.riik.ee); moguće je pristupiti portalu s pomoću estonske osobne iskaznice, mobilne osobne iskaznice, određenih stranih osobnih iskaznica ili putem državnog portala www.eesti.ee.

Za ispravak upisa u zemljišnim knjigama ne plaća se državna pristojba.

Svi nasljednici navedeni na potvrdi o nasljeđivanju i naživjeli ili bivši bračni drug upisuju se u zemljišne knjige bez obzira na to jesu li nasljednici.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva, podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o zajedničkoj imovini. U načelu bi se isprave koje čine osnovu za stjecanje imovine trebale dostaviti javnom bilježniku ako ih javni bilježnik ne može pribaviti (između ostalog, ugovor o podjeli zajedničke imovine, ugovor o bračnoj imovini).

Ako je brak oporučitelja završio do trenutka otvaranja nasljedstva ili je završio smrću oporučitelja, a nepokretna imovina u ostavini bila je zajednička imovina bivših bračnih drugova i ostavina je podijeljena između sunasljednika na način da nepokretnu imovinu zadržava određeni sunasljednik, za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama potrebno je dostaviti sljedeće:

  • potvrdu o pravu vlasništva i ugovor o podijeli zajedničke bračne imovine koju je ovjerio estonski javni bilježnik,
  • zahtjev za upis (može biti uključen u prethodno navedeni ovjereni ugovor o podjeli zajedničke imovine i ostavine).

Plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

Kao rezultat podjele zajedničke bračne imovine, oporučitelj i nadživjeli bračni drug upisuju se u zemljišne knjige kao vlasnici u skladu s njihovim zakonskim dijelovima. Nasljednici navedeni u potvrdi o nasljeđivanju na koje je preneseno vlasništvo nad određenom nepokretnom imovinom upisuju se u zemljišne knjige kao vlasnici oporučiteljevog zakonskog dijela. Ako je zakonski dio koji pripada nasljednicima podijeljen između nasljednika, navedena je veličina zakonskog dijela koji pripada svakom nasljedniku.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva, podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o zajedničkoj imovini.

U tom slučaju za izmjenu upisa u zemljišnim knjigama moguće je podnijeti i sljedeće:

  • ugovor o podjeli zajedničke imovine bivših bračnih drugova i ugovor o podijeli ostavine koje je ovjerio estonski javni bilježnik,
  • zahtjev za upis (može biti uključen u prethodno navedeni ovjereni ugovor o podjeli zajedničke imovine i ostavine).

Plaća se državna pristojba za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

Osoba navedena u ugovoru o podjeli ostavine kao osoba kojoj se, u skladu s ugovorom, daje vlasništvo nad određenom nepokretnom imovinom upisuje se u zemljišne knjige kao vlasnik imovine.

Za ovjeru potvrde o pravu vlasništva, podnositelj zahtjeva mora obrazložiti javnom bilježniku da je riječ o zajedničkoj imovini.

9.1 Je li imenovanje upravitelja obvezno ili je obvezno na zahtjev? Koje je korake potrebno poduzeti ako je imenovanje upravitelja obvezno ili obvezno na zahtjev?

U slučaju smrti oporučitelja sud provodi mjere za upravljanje ostavinom u sljedećim slučajevima:

  • nije poznat nasljednik,
  • nasljednika nema u mjestu u kojem se nalazi ostavina,
  • nije poznato je li nasljednik prihvatio nasljedstvo,
  • nasljednik ima ograničenu pravnu sposobnost i nije mu određen skrbnik,
  • postoje druge osnove propisane zakonom.

Mjere za upravljanje ostavinom uključuju organizaciju upravljanja ostavinom i primjenu mjera za osiguranje postupka predviđenog Zakonom o građanskom postupku. Sud imenuje upravitelja za upravljanje ostavinom.

Sud provodi mjere upravljanja na vlastitu inicijativu osim ako je zakonom predviđeno drugačije. Sud može isto odlučiti o primjeni mjera za upravljanje ostavinom na zahtjev vjerovnika oporučitelja, legatara ili druge osobe koja ima potraživanja u vezi s ostavinom ako bi se neprimjenjivanjem mjera upravljanja moglo ugroziti zadovoljavanje potraživanja navedene osobe iz imovine ostavine. U slučaju spora u vezi s time tko ima pravo nasljeđivati, sud može odlučiti o primjeni mjera za upravljanje ostavinom na zahtjev osobe koja traži priznavanje prava na nasljeđivanje.

Ako ne uspije izvršiti oporučne zahtjeve, sud može imenovati upravitelja koji će izvršiti zahtjeve na temelju zahtjeva zainteresirane strane. Upravitelj ima prava i obveze izvršitelja oporuke u pogledu imovine određene za izvršenje oporučnih zahtjeva.

Nacionalne i lokalne ustanove, javni bilježnici i ovršitelji moraju obavijestiti sud ako saznaju za potrebu provedbe mjera upravljanja.

9.2 Tko je ovlašten za izvršavanje oporuke nakon smrti i/ili upravljanje ostavinom?

Ako nisu provedene mjere upravljanja u vezi s ostavinom, nasljednici ostavine zajednički upravljaju ostavinom. Nasljednici imaju obvezu izvršavati sva raspolaganja iz oporuke, uključujući prijenos ostavine na temelju raspolaganja navedenih u oporuci.

Ako su provedene mjere upravljanja u pogledu ostavine, ostavinom upravlja upravitelj kojeg je odredio sud, kojem sud može davati upute o posjedovanju, uporabi i raspolaganju imovinom. Upravitelj može raspolagati ostavinom samo kako bi mogao izvršavati svoje obveze i pokriti troškove povezane s upravljanjem ostavinom. Upravitelj mora ispunjavati obveze upravitelja ostavine koje proizlaze iz zakonodavstva.

Ako je izvršitelj naveden u oporuci, nasljednik ne može raspolagati predmetima koji su dio ostavine, a koji su potrebni izvršitelju za obavljanje njegovih dužnosti. Izvršitelj mora razumno upravljati imovinom i nasljednicima dostavljati predmete koji mu nisu potrebni za izvršavanje oporuke. Dok nasljednik ne prihvati nasljedstvo, izvršitelj mora izvršavati obveze upravitelja ostavine ili podnijeti zahtjev za upravljanje.

9.3 Koje ovlasti ima upravitelj?

Prava, obveze i nadležnost upravitelja ostavine

  • Razumno upravljati imovinom i osigurati njezino očuvanje.
  • Osigurati iz ostavine uzdržavanje članova obitelji koji su živjeli s oporučiteljem do njegove smrti i koje je oporučitelj uzdržavao.
  • Ispuniti obveze povezane s ostavinom iz ostavine i izvijestiti sud i nasljednike o upravljanju ostavinom.
  • Preuzeti ostavinu koja je u posjedu nasljednika ili treće stranke u vlastiti posjed ili jamčiti odvajanje ostavine iz imovine nasljednika na neki drugi način, ako je to nužno za osiguranje očuvanja ostavine.
  • Dostaviti javnom bilježniku zahtjev za pokretanje ostavinskog postupka, ako je potrebno, ili poduzeti druge mjere za pronalaženje nasljednika ako estonski javni bilježnici nisu nadležni provoditi ostavinski postupak
  • Upravitelj ostavine, nakon izrade popisa, podmiruje dospjela potraživanja unesena u popis ostavine. Upravitelj ostavine može podmiriti potraživanja koja još nisu dospjela samo uz suglasnost nasljednika. Ako je sud odlučio o primjeni mjera za upravljanje ostavinom na zahtjev vjerovnika oporučitelja, legatara ili druge osobe koja ima potraživanja u vezi s ostavinom, ako bi se neprimjenjivanjem mjera upravljanja moglo ugroziti podmirenje potraživanja navedene osobe iz imovine ostavine, upravitelj mora, nakon izrade popisa ostavine, podmiriti sve zahtjeve upisane u popis ostavine iz imovine ostavine redoslijedom navedenim u zakonodavstvu. Ostavina se ne može dati nasljedniku prije podmirenja potraživanja.
  • Ako ostavina nije dovoljna za podmirenje svih potraživanja, a nasljednik se ne slaže s podmirenjem potraživanja iz vlastite imovine, upravitelj ostavine ili nasljednik mora odmah podnijeti zahtjev za proglašavanje stečaja nad ostavinom. Upravitelj može raspolagati ostavinom samo za izvršenje obveza iz ostavine i za pokrivanje troškova povezanih s upravljanjem ostavinom. Upravitelj nema pravo raspolagati nepokretnom imovinom iz ostavine bez odobrenja suda. To se ne primjenjuje na slučaj u kojem nije utvrđen nasljednik u roku od šest mjeseci od otvaranja nasljedstva ili ako nasljednik koji je prihvatio nasljedstvo nije počeo upravljati ostavinom u roku od šest mjeseci od prihvaćanja nasljedstva. U tom slučaju upravitelj može prodati ostavinu nakon sastavljanja popisa i položiti primljeni novac od prodaje ostavine.
  • Nasljednik nema pravo raspolagati ostavinom koja je dodijeljena upravitelju u svrhu upravljanja.
  • Upravitelj ostavine ima pravo na naknadu za izvršavanje svojih dužnosti, čiji iznos će odrediti sud.

Prava, obveze i nadležnost izvršitelja oporuke

  • Izvršitelj oporuke izvršava dužnosti predviđene zakonom, osim ako u oporuci nije propisano drugačije. Izvršitelj oporuke može odstupati od dužnosti koje su mu dodijeljene u oporuci uz suglasnost zainteresiranih strana ako je to u interesu izvršavanja oporučnih zahtjeva oporučitelja.
  • Izvršitelj mora odmah po primitku svojih dužnosti nasljedniku dostaviti popis stavki iz nasljedstva koje su mu potrebne za izvršavanje dužnosti.
  • Dok nasljednik ne prihvati nasljedstvo, izvršitelj mora izvršavati obveze upravitelja ostavine ili podnijeti zahtjev za upravljanje ostavinom.
  • Izvršitelj oporuke mora izvršavati legate, oporučne obveze, oporučne zahtjeve i ostale obveze koje proizlaze iz oporuke ili ugovora o nasljeđivanju.
  • Izvršitelj oporuke mora razumno upravljati i osigurati očuvanje ostavine nužne za izvršavanje njegovih dužnosti.
  • Izvršitelj oporuke mora uzeti u posjed stavku koja je dio ostavine ili osigurati druge načine izdvajanja stavke iz imovine nasljednika ako je to nužno za izvršavanje dužnosti izvršitelja oporuke.
  • Izvršitelj oporuke ima pravo preuzeti obveze u pogledu nasljedstva i raspolagati stavkama koje su dio ostavine, ako je to nužno za izvršavanje dužnosti izvršitelja oporuke.
  • Ako je izvršitelj izvršio raspolaganja u pogledu raspodjele ostavine, izvršitelj oporuke dijeli ostavinu među nasljednicima.
  • Izvršitelj oporuke ima pravo predstavljati nasljednika ili legata u mjeri u kojoj je to nužno za izvršavanje dužnosti izvršitelja oporuke.
  • Izvršitelj oporuke mora nasljedniku dostaviti predmete koje su dio ostavine i koje su u njegovom posjedu, a koji mu nisu potrebni za izvršavanje njegovih dužnosti.
  • Ako izvršitelj oporuke ne mora osobno izvršiti raspolaganje, on može tražiti da ga izvrši nasljednik.
  • Nasljednik nema pravo raspolagati predmetima koji su dio ostavine i koji su potrebni izvršitelju za izvršavanje njegovih obveza.
  • Izvršitelj oporuke odgovara za štetu nanesenu nasljedniku ili legatu kršenjem svojih obveza.
  • Izvršitelj oporuke mora izvijestiti nasljednike i legate o svojim obvezama.
  • Nužni troškovi koji će nastati izvršitelju oporuke tijekom izvršavanja njegovih dužnosti nadoknađuju se iz ostavine.
  • Izvršitelj oporuke ima pravo tražiti razumnu naknadu za svoj rad osim ako u oporuci nije propisano drugačije.

10 Koji se dokumenti obično izdaju sukladno nacionalnom zakonu tijekom ili na kraju postupka nasljeđivanja kojima se dokazuju status i prava korisnika? Imaju li ti dokumenti posebnu dokaznu snagu?

Ako su dostavljeni dovoljni dokazi u vezi s nasljednim pravom nasljednika i njihovu opsegu, javni bilježnik ovjerava potvrdu o nasljeđivanju navodeći veličinu dijela ostavine svakog nasljednika. Međutim, u potvrdi nije naveden sastav ostavine.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 29/10/2018