Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Opće informacije - Španjolska

Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

SADRŽAJ

 

Ovaj je informativni članak pripremljen u suradnji s Poveznica se otvara u novom prozoruVijećem javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

 

1 Na koji se način može sačiniti raspolaganje imovinom zbog smrti (oporuka, zajednička oporuka, ugovor o nasljeđivanju)?

Španjolska ima sedam različitih pravnih sustava koji se odnose na pravo nasljeđivanja. Oni se izravno primjenjuju na rezidente koji nisu španjolski državljani na svakom području koje ima vlastito zakonodavstvo koje nije španjolsko. Na španjolske se državljane mora primjenjivati mjerilo regionalnog državljanstva (povezano sa svakim regulatornim područjem u skladu s unutarnjim španjolskim pravilima) – članak 36. Uredbe (EU) br. 650/2012 od 4. lipnja 2012.

U odnosu na oporučna raspolaganja treba razlikovati između uređenja u skladu s običajnim građanskim pravom kako je propisano u Građanskom zakonu iz 1889. koji je nekoliko puta izmijenjen, posebno nakon objave Španjolskog ustava iz 1978., i uređenja u skladu s lokalnim ili posebnim zakonima onih autonomnih zajednica koje imaju nadležnosti u području građanskog prava (Galicija, Baskija, Navarra, Aragonija, Katalonija i Balearski otoci).

U skladu s običajnim građanskim pravom pravo nasljeđivanja uređuje se oporukom. Ugovor o nasljeđivanju ili zajednička oporuka u načelu se ne prihvaćaju. U nastavku se navode vrste oporuka.

Otvorena oporuka: to je uobičajeni način sastavljanja oporuke, pred javnim bilježnikom. Javni bilježnik sastavlja oporuku i stoga zna njezin sadržaj, koji je upisan u službenu evidenciju javnog bilježnika i dostavlja se u Opći upisnik oporuka Ministarstva pravosuđa preko Glavne uprave za upisnike i javne bilježnike.

Zatvorena oporuka, sada zastarjela: ova se oporuka ovjerava kod javnog bilježnika, ali on nije upoznat sa sadržajem oporučnog raspolaganja.

Vlastoručna oporuka: ova se vrsta oporuke ne upotrebljava često, a oporučitelj je sastavlja vlastoručno te je svaka stranica potpisana i označena datumom u skladu s nekim posebnim formalnim zahtjevima. Sadržava oporučnu volju oporučitelja.

Običajno građansko pravo dostupno je na web-mjestu službenog državnog lista (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.boe.es/buscar/pdf/1889/BOE-A-1889-4763-consolidado.pdf). Prijevod tog teksta na engleski i francuski dostupan je na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mjusticia.gob.es/cs/Satellite/es/1288774502225/ListaPublicaciones.html

Lokalni ili posebni zakoni (Derechos forales o especiales) imaju vlastita pravila o oporukama na svakom od tih područja. Prema tim se zakonima na svakom od tih područja priznaju različiti i posebni pojmovi. U skladu s nekima od njih prihvaćaju se zajednička oporuka i dogovor ili ugovor o nasljeđivanju.

Tekst posebnih odredbi u lokalnim ili posebnim zakonima dostupan je na sljedećoj adresi: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.boe.es/legislacion/codigos/codigo.php?id=48&modo=1&nota=0&tab=2

2 Treba li ga registrirati i na koji način?

Javni bilježnik koji ovjerava oporuke sastavljene u svojem uredu mora ih (a da oporučitelj to ne treba zatražiti) unijeti u Opći upisnik oporuka koji se vodi, kako je navedeno, u Ministarstvu pravosuđa preko Glavne uprave za upisnike i javne bilježnike. Ako postoji oporuka, u tom će upisniku biti naveden datum najnovije oporuke, prethodnih oporuka i službene evidencije javnih bilježnika u koju je navedena oporuka bila uvrštena. Udruženja javnih bilježnika mogu dostaviti ažurne informacije o uredu javnog bilježnika ili arhivu u kojem se oporuka nalazi ako javni bilježnik koji ju je ovjerio više ne radi (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.notariado.org).

Taj upisnik nije javno dostupan. Mogu mu pristupiti samo osobe koje mogu dokazati da imaju zakonski interes za nasljeđivanje nakon smrti oporučitelja i, za života, oporučitelj ili njegov posebni zastupnik, ili mu se može pristupiti na temelju sudskog naloga u slučaju nesposobnosti.

3 Postoje li ograničenja slobode raspolaganja imovinom zbog smrti (npr. nužni dio)?

Prema španjolskom običajnom pravu dio nasljedstva rezerviran je za određene srodnike u obliku zakonitog dijela. U skladu s Građanskim zakonom „zakoniti dio onaj je dio ostavine koji oporučitelj ne može raspodijeliti jer je taj dio zakonom predviđen za određene nasljednike koji se nazivaju „zakonskim nasljednicima”.

  1. Zakonski su nasljednici sljedeći:
  2. djeca i potomci u odnosu na svoje roditelje i predake;
  3. ako njih nema, roditelji i preci u odnosu na svoju djecu i potomke;
  4. udovica ili udovac na način propisan zakonom.

Zakoniti dio koji pripada djeci i potomcima sastoji se od dvije trećine ostavine oca i majke. Međutim, potonji mogu podijeliti jednu od dvije trećine zakonskog dijela kako bi povećali nasljedstvo svoje djece ili potomaka. Preostala trećina može se slobodno podijeliti. Obilježava je dodjela prava nad cijelom imovinom jer je u načelu pars bonorum, uz nekoliko iznimaka.

Lokalni ili posebni zakoni sadržavaju različita pravila kojima su propisane posebne odredbe koje se odnose na zakoniti dio. Svakim od tih pravila uređuju se posebni aspekti na svakom od tih područja. Posebnosti, primjerice, mogu biti pars bonorum zakoniti dio, pars valorumo zakoniti dio koji uključuje pravo na podjelu vrijednosti imovine, plaća se u gotovini i jednostavno je kreditno pravo, kao u Kataloniji, te čak i simbolični zakoniti dio kao u Navarri, za koji je potrebna ritualna formulacija u oporuci oporučitelja koji je obvezan na plaćanje.

4 Tko nasljeđuje i koliko u slučaju izostanka raspolaganja imovinom zbog smrti?

Treba još jednom ponoviti da Španjolska ima sedam sustava nasljeđivanja. Ako nema oporučnih nasljednika, ostavina se u skladu s običajnim građanskim pravom na temelju zakona dijeli ovim redoslijedom: djeca, roditelji (u oba slučaja bračni partner ima pravo plodouživanja nad jednom trećinom u odnosu na jednu trećinu ili jednu polovinu nasljeđa s pravom plodouživanja), udovica ili udovac; srodnici umrle osobe i država. Ako ne postoji oporuka u korist srodnika, nasljeđivati mogu samo srodnici do četvrtog stupnja (tj. prvi rođaci). Nasljedno se pravo u slučaju nepostojanja oporuke ne primjenjuje dalje od četvrtog stupnja srodstva.

Lokalni zakoni sadržavaju posebne odredbe o tom pitanju. Osim mogućnosti nasljeđivanja koju imaju potomci, preci, udovice/udovci i drugi srodnici, u lokalnim zakonima priznata je mogućnost autonomne zajednice, pa čak i posebne institucije, da nasljeđuje na svojem području u obliku i pod uvjetima propisanima u pravilima koja se primjenjuju na ta pitanja.

5 Koje je tijelo nadležno:

5.1 u slučajevima nasljeđivanja?

Ovisno o redu nasljeđivanja o nasljednom su pravu nadležni odlučivati javni bilježnici i sudovi.

Ako je nasljednik španjolski državljanin ili, ako nije, a mora svoje nasljedstvo dobiti u Španjolskoj, pred španjolskim se konzulom ili diplomatskim djelatnikom s konzularnim funkcijama može sastaviti izjava o prihvaćanju ili odricanju od nasljedstva te izjava o prihvaćanju uz točan popis imovine. Međutim, budući da djeluju izvan državnog područja, potonji nisu nadležni odlučivati u izvanparničnim predmetima (expedientes de jurisdicción voluntaria) koje u Španjolskoj rješavaju javni bilježnici (kao što su izjave nasljednika u slučaju nepostojanja oporuke).

5.2 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva?

Opće je pravilo da se prihvaćanje i odricanje od nasljedstva mogu izvršiti pred javnim bilježnikom. Međutim, postoje posebni slučajevi kada se to prihvaćanje ili odricanje odvija pred sudom. Izričito prihvaćanje može se izjaviti i privatnom ispravom. U dokazne svrhe i ako je riječ o dodjeli imovine, potrebna je javnobilježnička isprava. Odricanje se pak može izjaviti pred nadležnim tijelom koje djeluje na temelju nadležnosti koju ostvaruje u pitanju koje se odnosi na nasljeđivanje. Time se ne dovodi u pitanje moguća intervencija, kako je prethodno navedeno, španjolskog konzula ili diplomatskog službenika s konzularnim funkcijama.

5.3 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju legata?

U načelu su nadležni javni bilježnici podložno objašnjenju navedenom u prethodnom odjeljku.

5.4 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nužnog dijela nasljedstva?

Nije moguće odreći se zakonitog dijela ili ga prihvatiti, već se on prima dodjelom nasljedstva, osim u slučaju pravnog postupka kojim se utvrđuje plaćanje iznosa ili predaja imovine koji se izuzimaju iz ostavine.

U izvansudskim predmetima javni bilježnici u načelu zaprimaju sve vrste izjava koje se odnose na nasljeđivanje, podložno objašnjenjima iz prethodnih odjeljaka.

Treba istaknuti da se u okviru španjolskog zakonodavstva u lokalnim i posebnim zakonima autonomnih zajednica nalaze posebne odredbe o prihvaćanju nasljedstva i odricanju od nasljedstva. U običajnom pravu, uz neke iznimke kao što su povećanje ostavine iznad zakonitog dijela, nasljednik koji je istovremeno zakonski i oporučni nasljednik, te neki slučajevi višestrukih oporučnih nasljeđivanja, opće je pravilo da djelomično prihvaćanje ili odricanje nije moguće.

6 Kratak opis postupka rješavanja nasljedstva sukladno nacionalnom zakonu, uključujući likvidaciju ostavine i raspodjelu imovine (time su uključeni podaci o tomu je li postupak nasljeđivanja pokrenuo sud ili neko drugo nadležno tijelo po službenoj dužnosti)“

Nasljeđivanje se izvršava pred javnim bilježnikom ako su se pojedinci dogovorili tko ima pravo na nasljedstvo ili pred sudom, ako takav dogovor ne postoji. Svi se ti koraci poduzimaju na zahtjev jedne od zainteresiranih stanaka.

Ostavinski sudski postupak podijeljen je u dvije faze:

  • popis imovine i vrednovanje imovine u ostavini,
  • podjela i dodjela imovine.

Ako stranke tako zatraže, sud može donijeti i intervencijske i administrativne mjere u pogledu imovine u ostavini.

7 Kada i kako osoba postaje nasljednik ili legatar?

Status zakonskog ili oporučnog nasljednika stječe se prihvaćanjem nasljedstva na temelju zakona ili na temelju oporuke. Nasljedstvo se može prihvatiti odmah ili na temelju popisa imovine. Neposredno prihvaćanje može biti izričito (u obliku javne ili privatne isprave) ili prešutno (pravnim radnjama koje nužno podrazumijevaju spremnost prihvaćanja ili koje osoba ne bi imala pravo izvršavati bez statusa zakonskog nasljednika). U svrhe dokazivanja i ako je uključena dodjela imovine, potrebna je javnobilježnička isprava.

8 Jesu li nasljednici odgovorni za dugove preminuloga i pod kojim uvjetima?

U slučaju neposrednog prihvaćanja ili prihvaćanja bez popisa imovine, zakonski nasljednik preuzima sve obveze iz nasljedstva čije bi plaćanje moglo uključivati ne samo naslijeđenu imovinu već i vlastitu imovinu nasljednika.

Ako se nasljedstvo prihvati na temelju popisa imovine, zakonski nasljednik mora platiti dugove i ostale obveze iz nasljedstva samo do ukupne vrijednosti imovine iz ostavine.

9 Koji su dokumenti i/ili informacije potrebne u svrhu registracije nepokretne imovine?

Za upis nekretnine potrebna je javna isprava o prihvaćanju nasljedstva koju izdaje javni bilježnik ili, ako je primjenjivo, odgovarajuća sudska odluka zajedno s dodatnim dokumentima u obliku isprave o nasljeđivanju (oporuka, ugovor), ako je prihvatljiva, i izjave nasljednika, uz potpunu smrtovnicu i potvrdu koju izdaje Opći upisnik oporuka.

9.1 Je li imenovanje upravitelja obvezno ili je obvezno na zahtjev? Koje je korake potrebno poduzeti ako je imenovanje upravitelja obvezno ili obvezno na zahtjev?

U skladu sa španjolskim zakonodavstvom nije potrebno imenovanje upravitelja (administrador), ali takvo se imenovanje može u određenim okolnostima dogovoriti u postupku podjele nasljedstva.

9.2 Tko je ovlašten za izvršavanje oporuke nakon smrti i/ili upravljanje ostavinom?

Ako je u oporuci naveden izvršitelj (albacea) (u okviru običajnog prava), on upravlja ostavinom.

Oporučitelj može u oporuci imenovati i revizora ostavine (contador partidor) koji procjenjuje ostavinu i dijeli imovinu.

U načelu je moguće imenovati tri osobe – izvršitelja, revizora i upravitelja, koji svi imaju ovlasti upravljanja koje mogu izmijeniti oporučitelj ili sudac i, u nekim slučajevima, sami nasljednici.

9.3 Koje ovlasti ima upravitelj?

Glavne su zadaće upravitelja ostavine sljedeće:

  • zastupanje ostavine,
  • povremeno dostavljanje izvješća,
  • očuvanje imovine u ostavini i svi drugi oblici upravnih radnji koje se mogu smatrati nužnima.

10 Koji se dokumenti obično izdaju sukladno nacionalnom zakonu tijekom ili na kraju postupka nasljeđivanja kojima se dokazuju status i prava korisnika? Imaju li ti dokumenti posebnu dokaznu snagu?

Ako se ostavinski postupak provodi pred javnim bilježnikom, on izdaje javnu ispravu koja ima dokaznu vrijednost.

Ako se ostavinski postupak provodi pred sudom, sporna pitanja rješavaju se sudskom odlukom koja je dovoljna isprava o pravima osoba koje nasljeđuju i ovjerava se pred javnim bilježnikom kako je propisano zakonom.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 21/10/2015