Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Kako postupiti? - Bugarska

1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?

Postoje i postupci za alternativno rješavanje sporova (vidjeti „Nadležnost sudova”).

2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?

Rokovi za sudske predmete razlikuju se ovisno o vrsti predmeta (vidjeti „Postupovni rokovi”). Imate li pitanja u pogledu rokova, savjetujte se s odvjetnikom.

3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?

Vidjeti Nadležnost sudova.

4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?

Vidjeti Nadležnost sudova – Bugarska.

5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?

Vidjeti Nadležnost sudova – Bugarska.

6 Mogu li samHome pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?

Sudski postupak može pokrenuti tužitelj osobno ili ga u njegovo ime može pokrenuti ovlašteni posrednik. Zahtjevu je potrebno priložiti punomoć kojom se ovlašćuje posrednik.

7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?

Zahtjeve je potrebno podnijeti u prijamnom uredu ili u uredu sudskog službenika osobno ili putem ovlaštenog posrednika. Zahtjeve tijekom radnog vremena suda zaprimaju članovi osoblja suda, uglavnom sudski službenici. Zahtjevi se mogu poslati i poštom u ured sudskog službenika.

8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?

Zahtjevi bi se trebali podnositi sudu u pisanom obliku i moraju biti sastavljeni na bugarskom jeziku. Zahtjevi se mogu slati poštom, ali ne telefaksom ili elektroničkom poštom. Zakonom o parničnom postupku propisano je da se svim dokumentima sastavljenima na stranom jeziku koje su stranke dostavile moraju priložiti ovjereni prijevodi na bugarski jezik koje pribavljaju stranke.

9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?

Zahtjevi se podnose u pisanom obliku. Ne postoje posebni obrasci za tu potrebu, osim predložaka (koje je odobrilo Ministarstvo pravosuđa) naloga za izvršenje, zahtjeva za izdavanje naloga za izvršenje i ostalih dokumenata koji se odnose na zahtjeve za nalog za izvršenje na temelju Zakona o parničnom postupku. Zakonom o parničnom postupku propisan je niz minimalnih uvjeta za zahtjeve, ali sam obrazac nije. U skladu sa Zakonom o parničnom postupku zahtjev mora sadržavati: naziv suda, ime i adresu tužitelja i tuženika, njihove zakonske zastupnike ili, prema potrebi, agente, tužiteljev osobni identifikacijski broj i broj njegova telefaksa i teleksa, ako postoje; iznos zahtjeva, ako ga je moguće procijeniti; izjavu o okolnostima na kojima se zahtjev temelji, predmet zahtjeva i potpis osobe koja je podnijela zahtjev. Tužitelj u zahtjevu mora navesti koje dokaze dostavlja i koje činjenice njima namjerava dokazati te dostaviti sve pisane dokaze kojima raspolaže.

Zahtjev mora potpisati tužitelj ili tužiteljev zastupnik. Ako postupak pokreće zastupnik koji djeluje u ime tužitelja, zahtjevu se mora priložiti punomoć kojom se potvrđuje da je zastupnik ovlašten pokrenuti postupak. Ako tužitelj ne zna kako potpisati zahtjev ili to nije u mogućnosti učiniti, zahtjev bi trebala potpisati ovlaštena osoba i navesti razloge zašto ga tužitelj nije potpisao. Zahtjev se sudu dostavlja u broju primjeraka koji odgovara broju tuženika.

Zahtjevu je potrebno priložiti: punomoć, ako zahtjev podnosi agent; dokument kojim se potvrđuje uplata naknada državi i troškova; primjerke zahtjeva i njegovih priloga, jedan za svakog tuženika.

10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?

Pokretanje postupka podrazumijeva plaćanje sudskih pristojbi koje ovise o iznosu zahtjeva i troškovima postupka. Ako se iznos zahtjeva ne može procijeniti, sudske pristojbe određuje sud. Iznos zahtjeva navodi podnositelj zahtjeva. Iznos zahtjeva jest procjena novčane vrijednosti predmeta spora.

Pitanja koja se odnose na zahtjev može postaviti tuženik ili sud po službenoj dužnosti najkasnije tijekom prve rasprave. Ako je navedeni iznos nerealan, sud određuje iznos zahtjeva. Postoje dvije vrste sudskih pristojbi: jednostavne i razmjerne. Jednostavne pristojbe određuju se na temelju materijalnih, tehničkih i administrativnih troškova postupka. Razmjerne pristojbe određuju se u skladu s predmetnim iznosom. Iznos se naplaćuje pri podnošenju zahtjeva za zaštitu ili uvođenje potrebnih mjera te pri izdavanju dokumenta za koji se plaćaju pristojbe, u skladu s tarifom koju je odobrilo Vijeće ministara.

Sudske pristojbe uglavnom se plaćaju pri podnošenju zahtjeva bankovnim prijenosom na račun suda. Svaka stranka mora sudu unaprijed platiti troškove zatražene usluge. Na zahtjev obiju stranaka ili na inicijativu suda sve troškove snose obje stranke ili jedna stranka, ovisno o okolnostima.

Sudske pristojbe i troškovi ne moraju se plaćati kad je riječ o: podnositeljima zahtjeva koji su radnici, zaposlenici i članovi zadruga u slučaju zahtjeva koji proizlaze iz radnih odnosa; zahtjevima za uzdržavanje; postupcima koje je pokrenuo državni odvjetnik; tužiteljima u okviru postupaka pokrenutih zbog bespravne štete nastale zbog kaznenog djela, povezanih s pravomoćnom osuđujućom presudom; posebnim zastupnicima koje je imenovao sud za stranku čija je adresa nepoznata.

Sudske pristojbe i troškove nisu obvezne podmiriti fizičke osobe za koje sud utvrdi da nemaju dostatnih sredstava. U slučaju zahtjeva za oslobođenje od podmirivanja troškova sud u obzir uzima sljedeće: dohodak osobe i njegove obitelji, provjerenu imovinu, bračni status, zdravlje, zaposlenje, dob i druge okolnosti. U takvim se slučajevima parnični troškovi pokrivaju iz za to predviđenih iznosa u okviru proračuna suda. Ako dužnik podnese zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, sudske se pristojbe ne naplaćuju. Sudske se pristojbe naplaćuju iz imovine kada se imovina dijeli u skladu s Trgovačkim zakonom.

Ako se zahtjev u cijelosti ili djelomično prihvati, sud tuženiku nalaže da tužitelju isplati dio troškova postupka razmjerno stupnju uspješnosti zahtjeva (sudske pristojbe, odvjetničke naknade, troškovi koji se odnose na dolaske na ročište i prikupljanje dokaza). Ako je tužitelju odobrena besplatna pravna pomoć, tuženiku se nalaže naknada troškova razmjerno zahtjevu. Ako je predmet obustavljen, tuženik ima pravo na naknadu troškova, a ako sud odbije zahtjev, tuženik ima pravo potraživati naknadu nastalih troškova razmjerno odbijenom zahtjevu.

Odvjetničke naknade dogovaraju klijent i odvjetnik te se obično plaćaju nakon potpisa ugovora o pravnom zastupanju u skladu s uvjetima plaćanja.

11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?

Vidjeti odjeljak o pravnoj pomoći.

12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?

Sud zahtjeve i ostalu korespondenciju koji su pristigli poštom te dokumente koji su osobno dostavljeni tijekom radnog vremena suda na dan primitka upisuje u očevidnik o pristigloj korespondenciji. Postupak se službeno smatra pokrenutim na dan kada je sud zaprimio zahtjev. Ako je zahtjev poslan poštom ili ako ga je zaprimio pogrešan sud, taj se zahtjev smatra zaprimljenim na dan otpreme pošte ili na dan kada ga je pogrešni sud zaprimio. Sud provjerava točnost zahtjeva. Ako je zahtjev neispravan ili ako mu nisu priloženi svi potrebni dokumenti, od tužitelja se zahtijeva da u roku od tjedan dana razriješi neusklađenosti te ga se obavješćuje o tome ima li pravo na pravnu pomoć. Ako adresa tužitelja nije navedena te je sudu nepoznata, tužitelja se o tome obavješćuje postavljanjem obavijesti na za to na sudu predviđeno mjesto na tjedan dana. Ako tužitelj ne uspije pravodobno razriješiti neusklađenosti, zahtjev mu se vraća zajedno s prilozima. Ako adresa tužitelja nije poznata, zahtjev se čuva u tajništvu suda kako bi bio dostupan tužitelju. Isto vrijedi i ako se tijekom postupka utvrde neusklađenosti u zahtjevu. Postupak se smatra pokrenutim na datum primitka izmijenjenog zahtjeva.

Ako sud provjerom utvrdi da je riječ o nedopuštenom zahtjevu, vraća ga tužitelju. Vraćanjem zahtjeva tužitelju ne isključuje se mogućnost ponovnog podnošenja zahtjeva sudu, ali se u tom slučaju smatra da je postupak pokrenut na dan ponovnog podnošenja zahtjeva.

Sudska tijela ne šalju poseban dokument kojim se potvrđuje da je predmet ispravno pokrenut, ali to je razvidno iz provedbe određenih postupaka. Nakon što je zahtjev pravilno pripremljen i dostavljen te su mu priloženi svi potrebni dokumenti, sud primjerak zahtjeva šalje tuženiku. Taj primjerak zahtjeva sadržava i priloge zahtjevu. Od tuženika se zahtijeva podnošenje pisanog očitovanja u roku od mjesec dana te ga se obavješćuje o tome koje informacije odgovor mora sadržavati. Tuženika se isto tako obavješćuje o posljedicama koje mogu nastupiti ako se ne očituje na zahtjev ili ne ostvari svoja prava te ga se obavješćuje o dostupnosti pravne pomoći ako na nju ima pravo. Tuženikovo pisano očitovanje trebalo bi sadržavati: naziv suda i broj predmeta; ime i adresu tuženika, njihova pravnog zastupnika ili agenta, prema potrebi; stajalište tuženika u pogledu dopuštenosti i merituma zahtjeva; stajalište tuženika u pogledu okolnosti na kojima se zahtjev temelji; argumente protiv zahtjeva i okolnosti na kojima se ti argumenti temelje; potpis osobe koja je podnijela očitovanje. Tuženik u očitovanju na zahtjev mora navesti koje dokaze dostavlja i koje činjenice njima namjerava dokazati te dostaviti sve pisane dokaze kojima raspolaže. Očitovanju je potrebno priložiti: punomoć, ako odgovor podnosi službenik, primjerke zahtjeva i njegovih priloga, jedan za svakog tužitelja. Ako tuženik u utvrđenom roku na uspije dostaviti pisano očitovanje, iznijeti svoje stajalište, uložiti prigovore, osporiti istinitost dokumenta priloženog zahtjevu, ostvariti svoja prava na podnošenje protuzahtjeva, incidentalnog zahtjeva ili od treće strane zatražiti da djeluje u njegovo ime, odriče se mogućnosti da navedeno poduzme poslije propisanoga roka, osim ako je do propusta došlo zbog posebnih nepredviđenih okolnosti.

Nakon provjere točnosti i dopuštenosti podnesenih zahtjeva, sud odlučuje o načinu vođenja postupka i odgovara na zahtjeve i prigovore stranaka u pogledu svih pitanja prije početka suđenja te dopuštenosti dokaza. Sud isto tako može naložiti mirenje ili drugu vrstu dobrovoljnog rješavanja sporova.

Sud zakazuje javnu raspravu, na koju poziva stranke. Sudski službenik šalje sudske pozive strankama, kojima se dostavlja primjerak sudske odluke.

Zakonom o parničnom postupku za trgovačke je predmete propisana uzajamna razmjena dokumenata suprotstavljenih stranaka. Nakon što zaprimi očitovanje sud šalje primjerak očitovanja i njegovih priloga tužitelju, koji u roku od dva tjedna može podnijeti dodatni zahtjev. Tim zahtjevom tužitelj može nadopuniti i pojasniti izvorni zahtjev. Nakon što zaprimi dodatni zahtjev sud tuženiku šalje primjerak zahtjeva i njegovih priloga, koji očitovanje može podnijeti u roku od dva tjedna. Tuženik u dodatnom očitovanju mora odgovoriti na dodatni zahtjev.

Nakon provjere točnosti razmijenjenih dokumenata i dopuštenosti podnesenih zahtjeva, uključujući njihove iznose i druge zahtjeve te prigovore stranaka, sud odlučuje o svim pitanjima prije početka suđenja te o dopuštenosti dokaza. Sud određuje datum javne rasprave, na koju stranke poziva slanjem dodatnog očitovanja tužitelju, te obavješćuje stranke o svojoj odluci. On može naložiti mirenje ili drugu vrstu dobrovoljnog rješavanja sporova. Nakon što se svi dokazi izvedu razmjenom dokumenata i ako se postigne suglasnost da stranke ne moraju prisustvovati raspravi te ako stranke tako žele, sud može voditi postupak bez prisutnosti javnosti i strankama se može omogućiti podnošenje pisanih obrana i očitovanja.

Zakon o parničnom postupku sadržava posebne odredbe kojima se uređuju određena postupovna pravila – skraćeni postupci, bračni sporovi, predmeti u pogledu osobnog stanja, pravna nesposobnost, sudska podjela, zaštita i ponovna uspostava vlasničkih prava nad imovinom, vlasnički listovi, grupne parnice i zahtjevi za nalog za izvršenje, postupci privremene pravne zaštite, izvanparnični postupci i postupci izvršenja. Trgovačkim zakonom utvrđena su posebna pravila o postupcima u slučaju nesolventnosti i povezanim zahtjevima.

13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?

Sud poziva stranke na raspravu. Ako je predmet prekinut, stranke koje su uredno pozvane neće dobiti sudski poziv za sljedeću raspravu ako su o datumu obaviještene na raspravi. Sudski se poziv izdaje najkasnije tjedan dana prije rasprave. To se pravilo ne odnosi na postupke izvršenja. Sudski poziv sadržava: naziv suda koji ga izdaje, ime i adresu osobe koja je pozvana, broj predmeta zbog kojeg se poziva i svojstvo u kojem se poziva, mjesto i vrijeme rasprave te pravne posljedice nedolaska.

Sud strankama dostavlja primjerak svih odluka protiv kojih je moguće podnijeti zasebnu žalbu.

Stranke se obavješćuje o rokovima koje je sud utvrdio za postupovne radnje, ali ne i o zakonskim rokovima.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 19/04/2018