menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Kako postupiti? - Poljska

Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?

Umjesto pokretanja sudskog postupka spor možete pokušati riješiti mirenjem. Mirenje je izvansudski (sporazumni) način rješavanja sporova uz sudjelovanje neovisne i kvalificirane osobe ili institucije (izmiritelj). Postupak mirenja je dobrovoljan (stranka u sporu može u svakom trenutku uskratiti svoju suglasnost za mirenje i povući se iz postupka mirenja) i povjerljiv (sudionici su obvezni čuvati povjerljivost informacija dobivenih tijekom mirenja), a izmiritelji su nepristrani i neovisni (ne daju prednost ni jednoj stranci te u načelu ne predlažu rješenja spora).

2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?

Općenito, tužba se može podnijeti sudu u svakom trenutku, osim ako je posebnim propisima predviđen određeni rok. Međutim, stranka koja podnosi tužbu nakon isteka roka zastare za podnošenje tužbe riskira da će izgubiti spor ako se druga stranka pozove na zastaru.

U poljskom se pravu primjenjuju rokovi zastare (terminy zawite). Rok zastare podrazumijeva da, ako ovlaštena stranka ne poduzme određenu radnju unutar roka zastare, gubi pravo na poduzimanje te radnje. Zakon o parničnom postupku (ZPP, Kodeks postępowania cywilnego) ne sadržava opću odredbu kojom se uređuju rokovi zastare, ali se ti rokovi navode u propisima koji se odnose na posebne situacije.

Gubitak prava zbog isteka roka zastare obvezujući je za stranke u pravnom odnosu, sud ili drugo tijelo koje vodi postupak. Sud ili drugo tijelo to automatski uzimaju u obzir, a ne na zahtjev stranke ili povodom prigovora. Rok zastare može se produljiti samo u iznimnim okolnostima, ako ga stranka nije propustila svojom krivnjom.

3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?

Za utvrđivanje je li sud na području neke države članice nadležan za odlučivanje u određenom predmetu potrebno je odrediti nadležnost tog suda.

Opća nadležnost redovnih sudova u Poljskoj za rješavanje građanskih predmeta na njezinu državnom području naziva se nacionalna nadležnost i uređena je ZPP-om.

Predmeti podliježu nacionalnoj nadležnosti ako tuženik ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj ili ima sjedište u Poljskoj.

Nadalje, poljski sudovi imaju nacionalnu nadležnost u predmetima koji se odnose na:

• bračne sporove (nacionalna je nadležnost isključiva ako su oba bračna druga poljski državljani te imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj),

• odnose između roditelja i djece (nacionalna je nadležnost isključiva ako su sve stranke poljski državljani te imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj),

• obveze uzdržavanja ili na utvrđivanje roditeljstva (podliježu nacionalnoj nadležnosti ako tužitelj koji je ovlaštena stranka ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj),

• radne sporove (predmeti u kojima je tužitelj zaposlenik podliježu nacionalnoj nadležnosti ako se rad uobičajeno obavlja, obavljao se ili se trebao obavljati u Poljskoj),

• osiguranje (predmeti koji se odnose na pravni odnos osiguranja pokrenuti protiv osiguravatelja podliježu nacionalnoj nadležnosti ako tužitelj ima prebivalište u Poljskoj ili ako postoji drugi element koji upućuje na mjesnu nadležnost poljskih sudova),

• potrošačke sporove (predmeti u kojima je tužitelj potrošač podliježu nacionalnoj nadležnosti ako potrošač ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Poljskoj te je radnje potrebne za sklapanje ugovora izvršio u Poljskoj; u takvim se predmetima za drugu stranku u ugovoru s potrošačem smatra da ima prebivalište ili sjedište u Poljskoj ako ima poduzeće ili podružnicu u Poljskoj te je ugovor s potrošačem zaključen u okviru poslovanja tog poduzeća ili podružnice).

Osim toga, poljski sudovi imaju isključivu nacionalnu nadležnost:

u predmetima koji se odnose na stvarna prava na nekretnini i posjed nekretnine koja se nalazi u Poljskoj; u predmetima koji se odnose na najam (najem ili dzierżawa) i druge odnose koji uključuju korištenje nekretninom (osim u slučaju najamnine i drugih iznosa za korištenje nekretninom ili ostvarivanje koristi iz nekretnine); u ostalim predmetima gdje se sudska odluka odnosi na stvarna prava, posjed ili korištenje nekretninom koja se nalazi u Poljskoj,

u predmetima koji se odnose na prestanak pravne osobe ili organizacijske jedinice koja nije pravna osoba, kao i na opoziv ili ukidanje odluka njihovih upravljačkih tijela, ako pravna osoba ili organizacijska jedinica koja nije pravna osoba ima sjedište u Poljskoj.

Nadalje, ako je nacionalnom nadležnošću obuhvaćeno odlučivanje o glavnoj tužbi, ta nadležnost uključuje i svaku protutužbu.

Stranke u određenom pravnom odnosu mogu se u pisanom obliku dogovoriti da su za pitanja imovinskih prava koja proizlaze ili mogu proizaći iz tog odnosa nadležni poljski sudovi.

Sud u svakoj fazi predmeta automatski razmatra postoji li nacionalna nadležnost.

Ako zaključi da se nacionalna nadležnost ne primjenjuje, sud odbija tužbu ili zahtjev.

Nepostojanje nacionalne nadležnosti razlog je za poništenje postupka.

4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?

Za utvrđivanje koji je okružni sud (sąd rejonowy) ili regionalni sud (sąd okręgowy) nadležan za odlučivanje u predmetu potrebno je uzeti u obzir mjesnu nadležnost suda. U poljskom pravu razlikujemo opću mjesnu nadležnost, izberivu mjesnu nadležnost i isključivu mjesnu nadležnost:

a. opća mjesna nadležnost

Općenito, tužba se mora podnijeti prvostupanjskom sudu nadležnom prema mjestu prebivališta tuženika (na temelju Građanskog zakonika, prebivalište fizičke osobe je mjesto/grad u kojem osoba živi s namjerom da tamo trajno ostane). Ako tuženik nema prebivalište u Poljskoj, mjesna se nadležnost određuje u skladu s njegovim mjestom boravka, a ako je to mjesto nepoznato ili se nalazi izvan Poljske, u skladu s zadnjim prebivalištem tuženika u Poljskoj. Tužba protiv Državne riznice mora se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu sjedišta jedinice državne uprave na koju se tužba odnosi. Tužba protiv pravne osobe ili drugog subjekta koji nije fizička osoba mora se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu sjedišta tog subjekta;

b. izberiva mjesna nadležnost

Na temelju propisa o izberivoj mjesnoj nadležnosti, tužitelji mogu – u skladu sa svojim odabirom – podnijeti tužbu sudu opće nadležnosti ili drugom sudu koji se u propisima navodi kao nadležni sud. U poljskom je građanskom postupku izberiva mjesna nadležnost predviđena u predmetima koji se odnose na:

zahtjeve za naknadu za uzdržavanje i za utvrđivanje roditeljstva; imovinskopravne zahtjeve protiv poslovnog subjekta,

ugovorne sporove; odštetne zahtjeve; isplatu iznosa koji se potražuje za usluge pravnog zastupanja (odvjetnička naknada); potraživanja na temelju najma (najem ili dzierżawa) nekretnine; zadužnice ili čekove.

Zahtjev za naknadu za uzdržavanje ili utvrđivanje roditeljstva te povezani zahtjevi mogu se podnijeti sudu u mjestu prebivališta ovlaštene stranke. Imovinskopravni zahtjev protiv poslovnog subjekta može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu sjedišta ili podružnice poslovnog subjekta ako je zahtjev povezan s aktivnostima sjedišta te podružnice. Spor koji se odnosi na sklapanje ugovora, utvrđivanje njegova sadržaja, izmjenu ugovora te utvrđivanje postojanja ugovora; izvršavanje, raskid ili poništenje ugovora te naknadu štete za neizvršavanje ili nepravilno izvršavanje ugovora može se pokrenuti pred sudom nadležnim prema mjestu izvršavanja ugovora. U slučaju sumnje, mjesto izvršavanja ugovora treba potvrditi uvidom u određeni dokument. Odštetni zahtjev može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu gdje je nastupio štetni događaj. Tužba radi isplate iznosa koji se potražuje za usluge pravnog zastupanja može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu gdje je pravni zastupnik pružio usluge pravnog zastupanja. Spor koji se odnosi na najam nekretnine (najem ili dzierżawa) može se pokrenuti pred sudom nadležnim prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Tužba protiv stranke koja je obvezana zadužnicom ili čekom može se podnijeti sudu nadležnom prema mjestu plaćanja. Protiv više stranaka koje su obvezane zadužnicom ili čekom može se podnijeti tužba sudu nadležnom prema mjestu plaćanja ili sudu opće nadležnosti kad je riječ o imatelju ili izdavatelju zadužnice ili čeka;

c. isključiva mjesna nadležnost

Odredbe kojima se uređuje isključiva mjesna nadležnost obvezujuće su. Njima se, za određene vrste predmeta, isključuje mogućnost pokretanja postupka pred sudom opće nadležnosti ili sudom izberive nadležnosti, kao i mogućnost upućivanja predmeta drugom sudu na temelju sporazuma o nadležnosti. U slučaju isključive nadležnosti, samo je jedan sud među sudovima istog stupnja nadležan za odlučivanje u određenom predmetu. Ovisno o vrsti predmeta, to će biti određeni okružni ili regionalni sud.

Spor koji se odnosi na vlasništvo ili druga stvarna prava na nekretnini, kao i na posjed nekretnine, može se pokrenuti samo pred sudom nadležnim prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Ako je predmet spora služnost na zemljištu, nadležnost se određuje u skladu s mjestom gdje se nalazi opterećena imovina. Tom su nadležnošću obuhvaćeni osobni zahtjevi koji se odnose na stvarna prava i prava koja se žele ostvariti zajedno s tim zahtjevima protiv istog tuženika. Spor koji se odnosi na nasljeđivanje, nužni dio te na ostavine, oporuke te druge oblike oporučnih raspolaganja može se pokrenuti samo pred sudom nadležnim prema mjestu zadnjeg uobičajenog boravišta oporučitelja u Poljskoj ili, ako se ono ne može utvrditi, pred sudom nadležnim prema mjestu gdje se nalazi nasljedstvo ili njegov dio. Spor koji se odnosi na članstvo u zadruzi, partnerstvu, društvu ili udruženju može se pokrenuti samo pred sudom nadležnim prema mjestu registriranog sjedišta. Bračni spor može se pokrenuti pred sudom nadležnim prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta bračnih drugova, ako barem jedan od bračnih drugova još uvijek ima prebivalište ili uobičajeno boravište na tom području nadležnosti. Ako takva osnova ne postoji, isključivu nadležnost ima sud koji je nadležan prema mjestu prebivališta tuženika, a u suprotnome sud koji je nadležan prema mjestu prebivališta tužitelja. Spor u pogledu odnosa između roditelja i djece ili posvojitelja i posvojenika može se pokrenuti isključivo pred sudom nadležnim prema mjestu prebivališta tužitelja, pod uvjetom da nema osnove za pokretanje spora u skladu s odredbama o općoj nadležnosti.

Osim toga, ako je nadležnost nekoliko sudova opravdana ili je spor pokrenut protiv nekoliko stranaka za koje su nadležni različiti sudovi u skladu s propisima o općoj nadležnosti, tužitelj može odabrati jedan od tih sudova. Isto se primjenjuje ako se nekretnine koje su osnova za određivanje nadležnog suda nalaze u više područja nadležnosti. Ako nadležni sud iz nekog razloga ne može provesti postupak ili poduzeti druge korake, nadređeni viši sud na zatvorenoj će sjednici imenovati drugi sud. Ako se, u skladu s odredbama ZPP-a, mjesna nadležnost ne može utvrditi na temelju okolnosti predmeta, Vrhovni sud (Sąd Najwyższy) na zatvorenoj će sjednici imenovati sud pred kojim treba pokrenuti postupak. Stranke se mogu u pisanom obliku dogovoriti da je za već postojeći spor, ili za sve sporove koji mogu proizaći iz određenog pravnog odnosa, nadležan prvostupanjski sud koji u skladu sa zakonom nema mjesnu nadležnost. Time isključivu nadležnost ima taj sud, osim ako su se stranke dogovorile drukčije ili ako je tužitelj pokrenuo postupak za izdavanje platnog naloga koji se odvija elektroničkim putem (elektroniczne postępowanie upominawcze, EPU). Isto tako, stranke mogu pisanim dogovorom ograničiti pravo tužitelja da odabere jedan od nekoliko sudova nadležnih za takve sporove. Međutim, stranke ne mogu promijeniti isključivu nadležnost.

5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?

Stvarna nadležnost redovnih sudova (sądy powszechne) u Republici Poljskoj uređena je odredbama Zakona o parničnom postupku.

U građanskim su postupcima prvostupanjski sudovi okružni sudovi i regionalni sudovi, a drugostupanjski sudovi regionalni sudovi i žalbeni sudovi (sądy apelacyjne).

U načelu, o građanskim predmetima u prvom stupnju odlučuju okružni sudovi, osim ako je propisana nadležnost regionalnih sudova. Regionalni sudovi u prvom su stupnju nadležni za predmete koji se odnose na:

• neimovinska prava (i imovinskopravne zahtjeve povezane s tim pravima), osim u predmetima koji se odnose na utvrđivanje ili osporavanje očinstva ili majčinstva, poništenje priznanja očinstva te prestanak posvojenja,

• zaštitu autorskih i srodnih prava, te u predmetima koji se odnose na izume, korisne modele, industrijski dizajn, žigove, oznake zemljopisnog podrijetla, topografije integriranih sklopova, te u predmetima koji se odnose na zaštitu druge nematerijalne imovine,

• tužbe na temelju Zakona o tisku,

• imovinska prava ako vrijednost predmeta spora nije viša od 75 000 PLN (osim u predmetima koji se odnose na uzdržavanje, smetanje posjeda, podjelu bračne imovine, usklađivanje stanja u zemljišnim knjigama sa stvarnim pravnim stanjem nekretnine te predmetima u postupku za izdavanje platnog naloga koji se odvija elektroničkim putem),

• donošenje presude umjesto odluke o podjeli zadruge,

• opoziv, ukidanje ili utvrđivanje ništavosti odluka upravljačkih tijela pravnih osoba ili organizacijskih jedinica koje nisu pravne osobe, ali im je zakonom dodijeljena pravna osobnost,

• sprečavanje i suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja,

• naknadu štete prouzročene izdavanjem nezakonite sudske odluke.

6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?

U načelu, u građanskom postupku stranke i njihova upravljačka tijela ili zakonski zastupnici mogu nastupati pred sudom osobno ili preko zastupnika.

Međutim, ZPP-om su propisani određeni slučajevi kada je odvjetničko zastupanje obvezno. U postupku pred Vrhovnim sudom stranke moraju zastupati odvjetnici (adwokat) ili pravni savjetnici (radca prawny). U sporovima o industrijskom vlasništvu moraju ih zastupati i patentni zastupnici. Obveza zastupanja odnosi se i na postupovne korake koji su povezani s pokretanjem postupka pred Vrhovnim sudom, a poduzimaju se pred sudom nižeg stupnja. Obveza zastupanja ne postoji ako se postupak odnosi na zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika, ili ako je stranka, njezino upravljačko tijelo ili zakonski zastupnik ili pravni zastupnik sudac, državni odvjetnik, javni bilježnik ili profesor prava ili doktor pravnih znanosti (doktor habilitowany nauk prawnych) ili ako je stranka, njezino upravljačko tijelo ili zakonski zastupnik odvjetnik ili pravni savjetnik ili odvjetnik iz Ureda glavnog pravnog zastupnika Državne riznice (Prokuratoria Generalna Skarbu Państwa).

7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?

Tužba se podnosi nadležnom sudu.

8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?

Podnesci se sudu moraju podnijeti na poljskom jeziku ili s priloženim prijevodom na poljski jezik. Zahtjev treba biti u pisanom obliku. Iznimka je situacija (u području radnog prava i socijalne sigurnosti) u kojoj zaposlenik ili osiguranik kojeg ne zastupa odvjetnik ili pravni savjetnik može nadležnom sudu tužbu, sadržaj pravnih lijekova i druge podneske izjaviti usmeno u zapisnik.

U postupku za izdavanje platnog naloga koji se odvija elektroničkim putem, podnesak se može podnijeti i putem sustava za prijenos podataka.

9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?

Zahtjev se mora podnijeti na službenom obrascu samo ako je to predviđeno posebnom odredbom. Postoje dvije situacije u kojima se zahtjev mora podnijeti na službenom obrascu: ako je tužitelj pružatelj usluga ili prodavatelj te zahtjev podnosi na temelju ugovora o određenom predmetu (pružanje poštanskih i telekomunikacijskih usluga; masovni prijevoz putnika i prtljage; opskrba električnom energijom, plinom i gorivom; opskrba vodom i pročišćavanje otpadnih voda; zbrinjavanje otpada te opskrba toplinskom energijom) te u skraćenom postupku (postępowanie uproszczone).

Zahtjev treba biti u pisanom obliku. Iznimka su postupci u području radnog prava i socijalne sigurnosti u kojima zaposlenik ili osiguranik kojeg ne zastupa odvjetnik ili pravni savjetnik može nadležnom sudu izjaviti tužbu usmeno u zapisnik.

U zahtjevu se mora navesti:

  • naziv suda kojemu se zahtjev podnosi, imena stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i pravnih zastupnika,
  • vrsta podneska,
  • vrijednost predmeta spora ili žalbe, ako stvarna nadležnost suda, iznos naknade ili dopuštenost pravnog sredstva ovisi o toj vrijednosti, a predmet spora nije određeni novčani iznos,
  • predmet spora,
  • prebivalište ili registrirano sjedište i adresa stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i pravnih zastupnika,
  • tužiteljev broj PESEL (Zajednički elektronički sustav registra stanovništva) ili porezni identifikacijski broj (NIP) ako je tužitelj fizička osoba koja ga je obvezna imati ili ga ima bez obveze na to; ili navesti tužiteljev broj upisa u nacionalni sudski registar (KRS) ili, ako ne postoji, tužiteljev broj u drugom odgovarajućem registru ili evidenciji ili, ako tužitelj nije fizička osoba te ne mora biti upisan u odgovarajući registar ili evidenciju, ali mora imati NIP, navesti tužiteljev NIP,
  • meritum zahtjeva ili izjava i dokazi koji podupiru okolnosti na koje se poziva tužitelj,
  • točan opis tužbe, a u predmetima koji se odnose na imovinska prava navesti i vrijednost predmeta spora, osim ako je predmet spora određeni novčani iznos,
  • opis činjeničnih okolnosti na kojima se temelji tužba te, prema potrebi, opravdava nadležnost suda,
  • jesu li stranke pokušale mirenje ili drugi izvansudski način rješavanja sporova te, ako nisu, navesti razloge zašto to nisu učinile,
  • potpis stranke ili njezina zakonskog zastupnika ili pravnog zastupnika,
  • popis priloga.

Zahtjevu treba priložiti sljedeće dokumente:

  • punomoć ili njezinu ovjerenu presliku (ako zahtjev podnosi pravni zastupnik),
  • preslike zahtjeva i njegovih priloga koje treba dostaviti strankama u postupku te, ako izvornici priloga nisu dostavljeni sudu, jednu presliku svakog priloga za sudski spis (u postupku za izdavanje platnog naloga koji se odvija elektroničkim putem, ovjerene elektroničke preslike priloga treba priložiti sa zahtjevom koji se podnosi putem sustava za prijenos podataka).

Osim toga, zahtjev može uključivati: zahtjeve za privremene mjere, za proglašenje neposredne izvršivosti presude te za suđenje u odsutnosti tužitelja; zahtjeve u pogledu pripreme glavne rasprave (te u posebnim zahtjevima: za pozivanje na raspravu svjedoka i sudskih vještaka koje je naveo tužitelj; za provedbu vizualne inspekcije; za izdavanje naloga tuženiku da na raspravi predoči dokument u njegovu posjedu koji je nužan za izvođenje dokaza ili da podnese prigovor na vizualnu inspekciju; za predočenje dokaza u posjedu drugih sudova, ureda ili trećih strana na raspravi).

10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?

U načelu, sudski postupak uključuje troškove. Sudski troškovi uključuju pristojbe i izdatke.

Obveza plaćanja sudskih troškova na stranci je koja sudu podnese podnesak (uključujući početni zahtjev) koji podliježe plaćanju pristojbe ili stvara izdatke. Ako sudska pristojba nije plaćena, sud poziva stranku da je plati u roku od tjedan dana ili će podnesak biti vraćen (ako je podnesak podnijela stranka koja ima prebivalište ili sjedište u inozemstvu te nema zastupnika u Poljskoj, rok za plaćanje pristojbe iznosi najmanje mjesec dana). Ako pristojba nije plaćena u navedenom roku, sud podnesak vraća stranci. Vraćeni podnesak nema pravnih učinaka povezanih s podnošenjem podneska sudu.

Ako je posebnom odredbom propisano da se podnesak može podnijeti samo putem sustava za prijenos podataka (elektronički postupak, EPU), podnesak se podnosi uz plaćanje pristojbe.

Podneske koje podnosi odvjetnik, pravni savjetnik ili patentni zastupnik (ako podliježu plaćanju pristojbe u fiksnom ili razmjernom iznosu izračunanom na temelju vrijednosti spora koji je navela stranka), a za koje nije plaćena pristojba, sud vraća stranci bez poziva na plaćanje (članak 1302. ZPP-a). Stranka može platiti pristojbu u roku od tjedan dana. Ako je pristojba plaćena u zahtijevanom iznosu, podnesak ima pravne učinke od datuma na koji je izvorno podnesena. Takvog učinka nema ako je podnesak ponovno vraćen iz istog razloga.

Pitanja koja se odnose na naknade odvjetnika ili pravnih savjetnika (kao što su rokovi plaćanja) trebaju se urediti ugovorom između klijenta i pravnog zastupnika.

11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?

Fizičke i pravne osobe mogu podnijeti zahtjev za pravnu pomoć – pravnog zastupnika kojeg imenuje sud (pełnomocnik z urzędu).

Fizičke osobe mogu zatražiti imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika ako dostave izjavu da nisu u mogućnosti platiti naknadu odvjetniku ili pravnom savjetniku bez poteškoća za njih same ili njihove obitelji.

Pravne osobe (ili druge organizacijske jedinice koje u skladu sa zakonom mogu biti stranka u postupku) mogu zatražiti imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika ako dokažu da nemaju dostatna sredstva za plaćanje naknade odvjetniku ili pravnom savjetniku.

Sud će odobriti zahtjev ako zaključi da postupak zahtijeva sudjelovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika.

Pitanje izuzeća od plaćanja sudskih troškova i sudskog imenovanja pravnog zastupnika u prekograničnim je sporovima uređeno Zakonom od 17. prosinca 2004. o pravu na pravnu pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije te o pravu na pravnu pomoć radi sporazumnog rješavanja spora prije pokretanja sudskog postupka.

12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?

Postupak se pokreće podnošenjem tužbe sudu. Zakonom o parničnom postupku nije predviđeno dobivanje potvrde da je predmet pravilno izložen sudu.

13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?

Informacije o planiranim ili poduzetim koracima u postupku mogu se dobiti u uredu službe za korisnike (Biuro Obsługi Interesanta, BOI) odgovarajućeg suda. Informacije o datumima sljedećih zasjedanja suda mogu se dobiti pozivom na broj ureda službe za korisnike naveden na internetskim stranicama suda i navođenjem broja spisa predmeta.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 27/04/2018