Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Kako postupiti? - Slovenija

Izvorna jezična inačica ove stranice slovenski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?

Možda bi bilo bolje riješiti spor putem postupaka alternativnog rješavanja sporova. Metodama alternativnog rješavanja sporova (ADR) omogućuje se rješavanje sporova bez intervencije suda ili barem bez donošenja sudske odluke o osnovanosti predmeta. Glavne vrste ADR-a koje se provode u Sloveniji uključuju arbitražu, mirenje i sudske postupke u širem smislu u cilju poticanja postizanja nagodbi. Zakonom o alternativnom rješavanju sporova (Zakon o alternativnem reševanju sodnih sporov) prvostupanjski i drugostupanjski sudovi obvezuju se strankama u sporovima koji nastaju uslijed trgovačkih, radnih, obiteljskih ili drugih građanskopravnih odnosa omogućiti primjenu tehnika ADR-a za donošenje i provedbu programa ADR-a U okviru takvog programa sudovi moraju dopustiti strankama uporabu mirenja i, po mogućnosti, drugih oblika ADR-a.

Mirenje je rješavanje spora uz pomoć nepristrane treće stranke koja ne može donijeti obvezujuću odluku. Stranke se mogu dogovoriti o sklapanju sporazuma o rješenju spora u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog dokumenta, sudske nagodbe ili arbitražne odluke na temelju nagodbe.

Stranke se mogu nagoditi o predmetu spora u bilo kojem trenutku za vrijeme postupka pred parničnim sudom (sudska nagodba). Sporazum o sklapanju sudske nagodbe ovršna je isprava. Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Alternativno rješavanje sporova”.

2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?

Rokovi za pokretanje sudskog postupka ovise o prirodi predmeta. Pravni savjetnik ili služba za pravnu pomoć mogu pojasniti pitanja koja se odnose na rokove i zastare. Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Rokovi u postupku”.

3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Nadležnost sudova”.

4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Nadležnost sudova”.

5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?

Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Nadležnost sudova”.

6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?

Stranke pred sud u Sloveniji mogu izaći same, osim u postupcima koji uključuju izvanredne pravne lijekove u kojima mogu se postupak može pokrenuti samo putem posrednika koji je odvjetnik, ili ako su stranka ili njezin zakonski zastupnik položili pravosudni ispit. Ako stranka želi da ju zastupa odvjetnik, taj posrednik može, u postupcima pred lokalnim sudom, biti bilo koja stranka koja ima pravnu sposobnost, dok se pred okružnim, višim ili Vrhovnim sudom, kao zastupnik može pojaviti samo odvjetnik ili neka druga osoba koja je položila pravosudni ispit.

7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?

Tužbeni zahtjev može se poslati poštom nadležnom sudu ili se izravno dostaviti u pisarnicu suda. Vidjeti isto odgovor na pitanje broj 8.

8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?

Službeni jezik sudova u Sloveniji je slovenski. Međutim, u područjima u kojima žive mađarska ili talijanska manjina, mađarski ili talijanski jezik upotrebljavaju se kao službeni jezici uz slovenski jezik. Tužbeni zahtjev mora biti napisan na slovenskom i mora ga vlastoručno potpisati tužitelj. Izvorni potpis podnositelja znači vlastoručni potpis i sigurni elektronički potpis verificiran kvalificiranim certifikatom.

Tužbeni zahtjev i tužba podnose se u pisanom obliku. Pisani zahtjev znači pisani ili ispisani i vlastoručno potpisani zahtjev (zahtjev u fizičkom obliku). Pisani zahtjev podnosi se poštom i dostavlja neposredno tijelu ili putem profesionalnog dostavljača (profesionalni dostavljač/poslovni ponudnik). Zahtjev je moguće podnijeti i faksom.

U zakonu su predviđeni i elektronički zahtjevi, odnosno, zahtjevi u elektroničkom obliku i potpisani sigurnim elektroničkim potpisom verificiranim kvalificiranim certifikatom. Elektronički zahtjevi dostavljaju se u informacijski sustav elektroničkim putem. Informacijski sustav automatski potvrđuje podnositelju da je zahtjev zaprimljen. Zakonom je također dopušteno dostavljanje pisanih zahtjeva elektroničkim putem ili uporabom komunikacijske tehnologije.

Neovisno o postojećim zakonskim odredbama (zakoni i provedbeni propisi) koje se odnose na sve parnične i trgovačke postupke, trenutačno se samo postupci obuhvaćeni na web-mjestu e-pravosuđe (e‑Sodstvo) mogu pokrenuti internetom ili elektroničkim putem: određene vrste ovršnih postupaka, podnošenje zahtjeva i donošenje odluka o stečajnim postupcima te podnošenje zahtjeva u vezi sa zemljišnim knjigama.

U tu svrhu u Sloveniji postoji web-mjesto e-pravosuđe koje omogućuje podnošenje pisanih materijala u elektroničkom obliku. Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html

9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?

U Sloveniji se tužbeni zahtjev ne mora podnositi na posebnom obrascu. Međutim, mora sadržavati određene zakonom propisane elemente: upućivanje na sud, imena i boravište ili prebivalište stranaka, imena zakonskih zastupnika ili agenata, poseban zahtjev u vezi s utvrđivanjem glavnog predmeta spora i sporednih zahtjeva, činjenice u potporu zahtjeva tužitelja, dokazi kojima se podupiru te činjenice, sporni iznos i potpis tužitelja. Zahtjevi koji se dostavljaju suprotnoj strani moraju se podnijeti sudu u onoliko primjeraka koliko zahtijevaju sud i suprotna strana te u obliku u kojem ih sud može dostaviti. Isto se primjenjuje i na priloge.

10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?

Sudske pristojbe plaćaju se u trenutku ponošenja tužbe i u trenutku podnošenja protutužbe, zahtjeva za poništenje, prijedloga za izdavanje platnog naloga, zahtjeva za ponavljanje suđenja, zahtjeva za osiguranje dokaza prije parničnog postupka, prijedloga nagodbe, zahtjeva kojim se najavljuje žalba, žalbe, zahtjeva za preispitivanje i revizije. Sudske se pristojbe moraju platiti najkasnije do roka koji je odredio sud u nalogu za plaćanje sudskih pristojbi. Sud u nalogu za plaćanje može stranku upozoriti na posljedice neplaćanja sudskih pristojbi. Sudske se pristojbe moraju plaćati i za sve sudske odluke donesene na sudovima u svim stupnjevima.

Ako sudska pristojba za podnošenje zahtjeva nije plaćena do utvrđenog roka, a ne postoje uvjeti za izuzeće ili odgađanje takvog plaćanja, ili plaćanje u ratama, smatra se da je zahtjev povučen. Troškove postupka snosi stranka koje nije uspjela u postupku. Posrednicima koji su odvjetnici pokrivaju se nužni troškovi i dobivaju naknadu za sudske postupke u skladu sa Zakonom o odvjetničkoj tarifi (Zakon o odvetniški tarifi). Troškovi odvjetničkih usluga dobivaju se zbrajanjem svih stavaka naknade na koje oni imaju pravo za pružene usluge i njihovih troškova. Troškovi odvjetnika dospijevaju u trenutku kada je on/ona izvršio sve obveze iz ugovora između njega i stranke ili osobe koja je naručila uslugu. Ako odvjetnik pruža usluge u sudskom postupku, troškovi tih usluga dospijevaju u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka. Odvjetnik može, prije okončanja postupka, od stranke tražiti plaćanje odgovarajućeg predujma za naknadu koja je već dospjela i za troškove koji jesu ili će nastati. Stranki se može izdati potvrda o predujmu. Odvjetnik može zatražiti plaćanje naknade i troškova samo putem podrobnog računa koji je izdan stranci.

11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?

Stranke mogu tražiti pravnu pomoć, koja im se dodjeljuje ako ispunjuju uvjete iz Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči, ZBPP).  Više o ovoj temi možete pronaći u odjeljku „Pravna pomoć”.

12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?

Postupak se smatra pokrenutim kada je nadležni sud zaprimio zahtjev. Ako se zahtjev šalje preporučenom poštom ili telegramom, datum slanja smatra se datumom dostave sudu kojem je upućen. Podnositelj zahtjeva ne dobiva automatski potvrdu da je postupak pokrenut. Ako se zahtjev dostavlja u poštanski sandučić suda, trenutak primitka zahtjeva u sudskom poštanskom sandučiću smatra se trenutkom dostave sudu kojem je zahtjev upućen.

Zakonom o zahtjevima u elektroničkom obliku (Zakon za vloge v elektronski obliki) propisano je da se elektronički zahtjevi predaju u informacijski sustav elektroničkim putem. U tom se slučaju trenutak primitka zahtjeva u informacijski sustav smatra trenutkom dostave sudu kojem je zahtjev upućen. Informacijski sustav automatski potvrđuje podnositelju da je zahtjev zaprimljen.

Važno je istaknuti da, unatoč propisanim zakonskim odredbama, trenutačno u parničnim i trgovačkim predmetima nije moguće zahtjev podnijeti elektroničkim putem, osim u slučaju postupaka koji se odnose na zemljišne knjige, stečaj ili ovrhu.

13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?

Ako su događaji povezani s unaprijed utvrđenim rokovima, sud upozorava stranku pisanim putem i prilaže pravnu obavijest u kojoj joj objašnjava koje su posljedice ako stranka ne slijedi upute suda.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.sodisce.si/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pisrs.si/Pis.web/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 16/11/2015