Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Privremene mjere i mjere osiguranja - Italija

Izvorna jezična inačica ove stranice talijanski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

1 Koje vrste mjera postoje?

Privremene mjere obuhvaćaju dvije glavne podgrupe: zaštitne mjere (misure conservative), koje uključuju ovrhu imovine i prethodne mjere (misure anticipatorie), koje su česte u obiteljskom pravu. Postoje i hitne mjere (provvedimenti durgenza, odjeljak 700. Zakona o parničnom postupku), čiji sadržaj utvrđuje sud za svaki pojedini predmet ovisno o potrebi koju je potrebno zadovoljiti.

Privremene i zaštitne mjere imaju sljedeće ključne značajke: donose se u jednostavnom, brzom postupku, u pravilu su privremene i obično ovise o glavnom postupku. Međutim, ta ovisnost o glavnom sporu nije apsolutno obilježje. Od 2005. u nekim posebnim slučajevima privremene mjere ne moraju biti popraćene materijalnom presudom. U tim slučajevima, privremena mjera može postati de facto samostalan i trajni instrument iako to možda nije vrsta mjere koju je moguće narediti u presudi o osnovanosti predmeta.

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

Na izdavanje privremene mjere primjenjuju se dva zahtjeva:

A) Periculum in mora, odnosno utemeljeni strah da, u iščekivanju odluke o osnovanosti, pravo koje se nastoji zaštititi privremenom mjerom može biti nepopravljivo ugroženo;

B) Fumus boni juris, odnosno, osnovanost predmeta zahtjeva.

2.1 Postupak

Zahtjev za izdavanje privremene mjere podnosi se nadležnom sudu koji je u pravilu sud koji rješava glavni predmet. Sud kratko preispituje predmet, saslušava obje stranke i zatim odlučuje o privremenoj mjeri. Privremena mjera može se izdati i bez saslušanja druge stranke ako bi se pozivanjem druge stranke mogla onemogućiti primjena mjere.

2.2 Glavni uvjeti

Na izdavanje privremene mjere primjenjuju se dva prethodno navedena zahtjeva: periculum in mora i fumus boni juris.

3 Predmet i priroda takvih mjera?

To su po prirodi privremene mjere koje se donose u iščekivanju presude u glavnom postupku. Međutim, iako se to na zaštitne mjere uvijek primjenjuje jer one podrazumijevaju da je u tijeku postupak u vezi s glavnim sporom, na prethodne se mjere samo djelomično primjenjuje jer one ostaju na snazi bez obzira na to je li u tijeku suđenje, iako nemaju istu snagu kao pravomoćna presuda kojom se rješava predmetni spor.

Sadržaj privremenih mjera razlikuje se ovisno o vrsti opasnosti koja bi se njima trebala ukloniti. Na primjer, ovrha se primjenjuje na imovinu dužnika. S druge strane, nalog za vraćanje na posao nezakonito otpuštenog radnika predstavlja obvezu za izvršenje radnje.

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Ovisno o tome kakva se potreba nastoji zadovoljiti, mjere se mogu primjenjivati na pokretnu ili nepokretnu imovinu, ali i na intelektualno vlasništvo i autorska djela.

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Svrha je zaštitnih mjera očuvati pravnu i činjeničnu situaciju koja postoji u trenutku podnošenja zahtjeva kako bi se osiguralo da prava tužitelja ne budu ugrožena zbog vremena potrebnog za okončanje glavnog postupka. S druge strane, svrha je prethodnih mjera predvidjeti učinke pravomoćne presude u glavnom postupku.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Privremene mjere ostaju na snazi do donošenja presude u glavnom postupku kojom će biti zamijenjene. Učinak zaštitnih mjera, za koje je preduvjet pokretanje glavnog postupka (na primjer, odobrenje za sudsku zapljenu u skladu s odjeljkom 670. Zakona o parničnom postupku ili za zaštitnu ovrhu u skladu s odjeljkom 671. Zakona o parničnom postupku), prestaje ako glavni postupak nije pokrenut ili se nije nastavio u rokovima koji su propisani zakonom ili koje je odredio sud, ili ako nije dostavljeno jamstvo koje je sud zatražio. Prethodne mjere, uključujući atipične (čiji sadržaj nije propisan zakonom već ga utvrđuje sud, u skladu s odjeljkom 700. Zakona o parničnom postupku), iako ne mogu postati dio pravomoćne presude, ostaju na snazi čak i ako nije pokrenut glavni postupak ili ako je glavni postupak pokrenut i zatim obustavljen.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Protiv odluke o privremenim mjerama, bez obzira odobrava li se ili odbacuje zahtjev, moguće se žaliti (odjeljak 669. terdecies) zbog nedostataka ili ako se žalbenom sudu dostave informacije o dodatnim okolnostima ili osnove koje nisu bile uključene u izvorni zahtjev.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 30/07/2019