Cerrar

YA ESTÁ DISPONIBLE LA VERSIÓN BETA DEL PORTAL

Visite la versión BETA del Portal Europeo de e-Justicia y díganos qué le parece.

 
 

Recorrido de navegación

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravosudni sustavi država članica - Belgija

Esta página es una versión realizada por traducción automática. No hay garantía de que sea de calidad.

Esta traducción ha recibido la siguiente evaluación: aceptable

¿Le ha resultado útil?

U ovom se odjeljku iznosi pregled organizacije sudova.


Organizacija pravosuđa – pravosudni sustav

Belgijski pravni sustav je sustav građanskog prava koji obuhvaća niz kodificiranih pravila koja primjenjuju i tumače suci.

Organizacija sudova u Belgiji isključivo je federalna odgovornost.

Načela

Prije nego što se utvrdi sustav sudova u Belgiji, korisno je razmotriti neka ustavna i opća načela organizacije pravosuđa.

Uz zakonodavne ovlasti i izvršne ovlasti, Ustavom je utvrđena sudska nadležnost koju izvršavaju sudovi. Stoga sudovi, uz ostale ustavne ovlasti, čine neovisnu ovlast.

Sudbena je uloga pravosuđa te stoga primjenjuje zakon: Sudac ima ulogu suca. Stoga primjenjuje pravo: ona je u građanskim sporovima i primjenjuje kazneno pravo na osobe koje su počinile kazneno djelo. Razlikuju se sudski službenici (suci nižeg i višeg suda) i kazneni progon službenika (državnog odvjetništva ili državnog odvjetništva).

U skladu s člancima 144. i 145. ustava, sporovi o građanskim pravima pripadaju isključivo u nadležnost sudova, a sporovi o političkim pravima u nadležnosti su sudova, osim ako je zakonom predviđeno drukčije.

Sud ili drugo tijelo koje može donijeti presudu može se utvrditi samo zakonom. U skladu s člankom 146. belgijskog Ustava ne smiju se osnivati izvanredni sudovi ili povjerenstva, bez obzira na njihov naziv.

Sudske su raspravejavne, osim ako bi javni pristup ugrozio moral ili mir; ako je to slučaj, Sud to proglašava u presudi (članak 148. stavak 1.. ustava). Načelom javnih saslušanja osigurava se transparentnost pravosuđa.

U presudi se moraju navesti razlozi na kojima se temelji. Objavljuje se u javnosti (članak 149.. ustava). Obveza obrazlaganja propisana Ustavom i člankom 780.. zakona o sudovima (Code Judiciaire/Gerechtelijk Wetboek) znači da sud mora odgovoriti na činjenične i pravne argumente iznesene u podnesku stranaka. Obrazloženje se mora navesti u cijelosti i mora biti jasno, precizno i dostatno. Obveza obrazlaganja, poput neovisnosti pravosuđa, štiti tuženika od mogućeg proizvoljnog djelovanja te može odlučiti s obzirom na razloge za podnošenje žalbe pred žalbenim sudom ili Kasacijskim sudom (Cour de cassation/Hof van Cassatie).

Člankom 151. stavak 1.. ustava predviđa se neovisnost sudaca u izvršavanju njihovih dužnosti te neovisnost Ureda državnog odvjetnika pri provođenju istraga i kaznenih progona u pojedinačnim slučajevima, uz poštovanje prava odgovornog ministra na pokretanje kaznenog progona i izdavanje obvezujućih smjernica za kaznenu politiku, uključujući smjernice o politici istraga i kaznenog progona.

U skladu sa stavkom 4. te odredbe mirovni suci sudova, savjetnici sudova i Kasacijskog suda imenuju kralj pod uvjetima i sukladno zakonu.

Suci se imenuju za život. Odlaze u mirovinu u dobi utvrđenoj zakonom i primaju mirovinu predviđenu zakonom. Sudac može biti lišen svoje pozicije ili se može suspendirati sudskom odlukom. Sudac se može premjestiti samo ako ga imenuje na novo mjesto i samo uz njegov ili njezin pristanak (članak 152.. ustava). Službenici Ureda državnog odvjetnika isto tako imenuje i razrješava kralj (članak 153.. ustava).

Plaće članova sudstva utvrđene su zakonom (članak 154.. ustava).

Suci ne mogu primiti plaću koju prima od vlade, osim ako djeluju bez naknade i ako to nije u skladu sa zakonom (članak 155.. ustava).

Vrsta suda

Belgija ima pet velikih sudskih područja, pet žalbenih sudova: Bruxelles, Miege, Mons, Ghent i Antwerp.

Ta su područja podijeljena u pravosudne okruge (arronproments judiciaires/gerechtelijke arsementen), od kojih svaki ima prvostupanjski sud (tribunal de première instance/rechtbank van eerste aanleg). U zemlji postoji 12 sudskih okruga. U sudskom je okrugu u Bruxellesu prvostupanjski sudovi, od kojih je jedan nizozemski jezik, a drugi na francuskom jeziku.

Osim toga, u sudskim okruzima postoji 9 radnih sudova i 9 odvjetničkog sudova.

Okruzi su, pak, podijeljeni u sudske kantone (canton judiciaire/gerechtelijk kanton), sa sudom građanskog suca (justice de paix/varenomirecht). U zemlji postoji 187 kantona.

Svaki od deset pokrajina i upravni okrug glavnoga grada Bruxellesa ima veličine suda. Porotni sud nije stalni sud. Saziva se svaki put kad se okrivljenici dostave pred njega.

Priroda i težina kaznenog djela, priroda spora i veličina predmetnih iznosa određuju vrstu suda koji mora odlučivati u predmetu.

U nekim okolnostima priroda spora određuje sud koji treba zaplijeniti. Stoga kantonalni sud nadležan je za sporove u vezi s susjedstvom, a sud u prvom stupnju nadležan je za razvod. U drugim je slučajevima to svojstvo stranaka. Sud u tom društvu u načelu je specijalizirani sud koji odlučuje u sporovima između poduzetnika.

Nakon što se utvrdi vrsta suda koji je nadležan, potrebno je odrediti mjesto u kojem će se razmatrati slučaj.

U građanskim stvarima postupak se može saslušati pred sucem u domicilu tuženika ili pred sucem mjesta u kojem je obveza ugovorena ili ju je trebalo provesti.

U kaznenim stvarima sud mjesta u kojem je počinjen prekršaj sud mjesta u kojem osumnjičenik ima boravište i sud u mjestu u kojem se nalazi imaju jednaku nadležnost. U slučaju pravnih osoba, to je sud mjesta gdje ima registrirano sjedište i mjesto gdje navedena pravna osoba ima svoje glavno mjesto poslovanja.

Sudovi i njihova hijerarhija

Sudovi i hijerarhija redovnih sudova organiziraju se u hijerarhiji. Sudovi su nadležni za strukturu sudova:

4

KASACIJSKI SUD

3

Žalbeni sudovi

Radni sudovi

Sjedeći kurs

2

Prvostupanjski sudovi

Sudovi za zapošljavanje

Sudovi društva

1

Građanski suci

Policijski sudovi

Presude nižih sudova zovu se jugements/vonnissen. Presude žalbenih sudova, radnih sudova, veličine sudova i Kasacijskog suda nazivaju se arrêts/Garsten.

Građanski sudovi uglavnom se bave privatnim sporovima između fizičkih i pravnih osoba.

Kazneni sudovi kažnjavaju počinitelje kaznenih djela kažnjavanjem kazni izrečenih zakonom (kazna zatvora, javna služba, kazna itd.).

Postoje slučajevi u kojima se jedna od stranaka ne slaže s presudom donesenom na sudu. Različiti pravni lijekovi dostupni su strankama u sporu ili, u određenim slučajevima, trećim stranama kako bi se dobila nova sudska praksa. postupci pravne zaštite pripadaju dvjema kategorijama: Redovni postupci pravne zaštite i izvanredni postupci pravne zaštite. postoje dvije vrste redovnog postupka pravne zaštite:

Postoje dva glavna načina podnošenja žalbe: Prigovor i žalba
omogućavaju tuženiku da se protivi presudi. U tom se slučaju predmet može ponovno razmotriti sud koji je odlučio o predmetu.
Osim ograničenog broja slučajeva kada to nije moguće, žalba je pravo koje mogu ostvariti sve zainteresirane strane. Osuđena osoba, stranka koja traži naknadu štete, podnositelj zahtjeva, tuženik ili Ured državnog odvjetnika imaju mogućnost iznijeti predmet drugi put. Sud uvijek smatra da je žalba viša od one koja donosi prvotnu presudu.

U sljedećoj je tablici naveden pregled sudova koji se bave žalbama, ovisno o tome koje je tijelo donijelo žalbu:

Presuda

Žalba

Magistratski sud

Građanski predmeti

Prvostupanjski sud (građanski odjel)

Trgovinska pitanja

Sud društva

Policijski sud

— kazneni predmeti

Prvostupanjski sud

Građanski predmeti

Prvostupanjski sud

Radni sud

Radni sud

Prvostupanjski sud

Žalbeni sud

Sud društva

Žalbeni sud

U žalbenom postupku suci (prvostupanjskog ili žalbenog suda) odlučuju o meritumu predmeta na drugi i posljednji put te donose konačnu odluku. Međutim, stranke još uvijek imaju priliku uložiti žalbu u kasacijskom postupku.

Osim tih redovnih postupaka pravne zaštite, postoje „izvanredni” postupci, od kojih je glavnažalba na kazneni sud na Kasacijskom sudu. Žalba kasacijskom sudu nije treća instanca ili treća razina suda. Kasacijski sud ne ispituje činjenice u predmetu koji mu je upućen, nego njegovu usklađenost sa zakonom.

Osim prethodno navedenih sudova, u Belgiji postoje dvije druge vrste sudova. Imaju nadzornu ulogu: Državnom vijeću iUstavnom sudu. Državno vijeće viši je upravni sud i uprava nadzire. Intervenira kada građanin smatra da uprava nije poštovala zakon. Uloga je Ustavnog suda osigurati usklađenost akata, ukaza i odluka s Ustavom te nadzor pravilne podjele ovlasti među tijelima javne vlasti u Belgiji.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruNa portalu pravosudnih tijela Belgije nalazi se, među ostalim, sudska praksa, belgijsko zakonodavstvo i Službeni list.

Je li pristup pravnim bazama podataka besplatan?

Da, pristup je bazi podataka besplatan.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezna javna služba za pravosuđe


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 22/08/2019