Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravosudni sustavi država članica - Latvija

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: latvijski već su prevedeni.

Ovaj odjeljak sadržava pregled pravosudnog sustava u Latviji.


Organizacija pravosuđa – pravosudni sustavi

Osim zakonodavne i izvršne vlasti, Latvija ima i neovisnu sudbenu vlast koja je uređena kao trodiobni sustav. Ustavom je sudbena vlast dodijeljena okružnim i općinskim sudovima, regionalnim sudovima, Vrhovnom sudu i Ustavnom sudu te, u slučaju rata ili izvanrednog stanja, vojnim sudovima.

Upravljanje sudovima

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o sudbenoj vlasti, glavno javno tijelo za upravljanje sudovima je Ministarstvo pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa:

  1. može izdati interne propise o organizaciji rada okružnih i općinskih sudova, regionalnih sudova i zemljišnoknjižnih ureda;
  2. može zatražiti od okružnih i općinskih sudova, regionalnih sudova i zamljišnoknjižnih ureda da mu dostave informacije potrebne za izvršavanje funkcija koje su mu dodijeljene zakonima i propisima;
  3. odgovorno je za institucionalno upravljanje okružnim i općinskim sudovima, regionalnim sudovima i zemljišnoknjižnim uredima;
  4. provodi inspekcije na okružnim i općinskim sudovima, regionalnim sudovima i zemljišnoknjižnim uredima.

Sudska uprava (Tiesu administrācija) organizira i osigurava provedbu upravnih poslova okružnih i općinskih sudova, regionalnih sudova i zemljišnoknjižnih ureda. Pod nadležnosti je ministra pravosuđa koji djeluje putem Ministarstva pravosuđa.

Vrhovni sud (Augstākā tiesa) nema upravnih veza s okružnim ili općinskim sudovima ili regionalnim sudovima. Predsjednik Vrhovnog suda organizira rad Vrhovnog suda. Vrhovni sud ima odvojeni odjel za upravne poslove, Upravu Vrhovnog suda (Augstākās tiesas Administrācija).

Sudsko je vijeće (Tieslietu padome) kolegij koji sudjeluje u oblikovanju politika i strategija sudbenog sustava te poboljšava organizaciju sudstva.

Tipovi sudova: kratak opis i hijerarhija

Redovni sudovi: prvostupanjski i žalbeni sudovi

Okružni i općinski sudovi (rajonu (pilsētu) tiesas) prvostupanjski su sudovi u građanskim, kaznenim i upravnim postupcima. Okružni ili općinski sud može imati strukturne jedinice, tj. sudove koji se nalaze na različitim mjestima u mjesnoj nadležnosti odgovarajućeg okruga ili grada. Okružni ili općinski sudovi mogu imati zemljišnoknjižni ured. Zemljišnoknjižni ured upravlja zemljišnim knjigama (u kojima su upisane nekretnine i povezana prava) te razmatra zahtjeve za izvršenje neosporenih ovrha, naloge za naplatu dugova i odobrenje izjava o žalbi.

Regionalni sudovi (apgabaltiesas) žalbeni su sudovi u građanskim, kaznenim i upravnim predmetima koje vodi vijeće od triju sudaca regionalnog suda. Regionalni sud može imati strukturne jedinice, tj. sudove koji se nalaze na različitim mjestima u mjesnoj nadležnosti odgovarajućeg regionalnog suda.

Prema Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o sudbenoj vlasti, vojni sudovi mogu djelovati u ratnom ili izvanrednom stanju. Prema Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o vojnim sudovima ministar pravosuđa izdaje nalog o počeku rada vojnih sudova. U tom slučaju, jedan ili više prvostupanjskih vojnih sudova i jedan žalbeni vojni sud počinju s radom.

Vrhovni sud

Vrhovni sud (Augstākā tiesa) sastoji se od senata razdijeljenog u tri odjela (departamenti) (građanski predmeti, kazneni predmeti i upravni predmeti) i dvije komore (palātas) (građanski predmeti i kazneni predmeti). Vrhovni sud žalbeni je sud za materijalna pitanja (kasācijas instance), osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Vrhovni je sud imao dvije komore (građanski predmeti i kazneni predmeti) do 31. prosinca 2014., ali od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016. sastoji se samo od komore za građanske predmete.

Plenum (plēnums)opća je skupština sudaca Vrhovnog suda. Vijeća o trenutačnim pitanjima tumačenja pravnih odredbi. Plenum izabire i članove disciplinskog suda (Disciplinārtiesa). Disciplinski sud sastoji se od šest sudaca iz različitih odjela Vrhovnog suda. Disciplinski sud saziva se kako bi pregledao zakonitost odluka sudačkog disciplinskog odbora (Tiesnešu disciplinārkolēģija). Može razmatrati trenutačna pitanja tumačenja pravnih odredbi kako bi se osiguralo da plenum Vrhovnog suda i plenum odgovarajuće komore jedinstveno primjenjuju zakon.

Ustavni sud (Satversmes tiesa) neovisno je pravno tijelo koje razmatra predmete koji se tiču ustavnosti zakona i ostalih pravnih akata u nadležnosti koja mu je određena Ustavom. Razmatra i ostale slučajeve koji su mu upućeni sukladno zakonu o Ustavnom sudu.

Pravne baze podataka

Latvija ima sljedeće pravne baze podataka:

  1. Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa koje sadržava podatke o sudskom sustavu, osobama koje djeluju u okviru tog sustava (javni bilježnici i ovršitelji) i poveznice na ostala web-mjesta povezana sa sudovima.
  2. Latvijski nacionalni portal Poveznica se otvara u novom prozoruLatvija.lv

Portal „Latvija.lv” ƒomogućuje pristup internetskim resursima tijela središnje i lokalne vlasti. Podaci su razvrstani prema temama.

Odjeljak portala pod naslovom „e-usluge” (E-pakalpojumi) omogućuje pristup e-uslugama koje se općenito pružaju s pomoću središnje infrastrukture. Taj odjeljak sadržava virtualni radni prostor u kojem korisnici mogu zatražiti i primati e-usluge tijela središnje i lokalne vlasti, pratiti napredak u pružanju tih usluga i primati informacije o rezultatima.

Odjeljak za pronalaženje usluga („Katalog usluga” Pakalpojumu katalogs) centralizirana je pristupna točka uslugama tijela središnje i lokalne vlasti. Katalog usluga može se koristiti za dobivanje nužnih informacija o uslugama tijela središnje i lokalne vlasti, uvjetima za traženje i primanje tih usluga, troškovima tih usluga i njihovih opisa. Opisi internetskih usluga sadržavaju poveznicu na odgovarajuće izvore (podaci, web-mjesto, izravna poveznica ili e-usluga). Korisnici mogu pristupiti podacima putem kataloga koji je podijeljen u odjeljke koji odgovaraju različitim životnim situacijama ili koristeći se funkcijama pretraživanja portala. Sadržaj centraliziranog kataloga održavaju državna tijela koja pružaju dotične usluge.

Latvijskim nacionalnim portalom, Poveznica se otvara u novom prozoruLatvija.lv, želi se Latvijcima i stranim građanima omogućiti pristup internetskim izvorima latvijskih nacionalnih tijela te da on služi kao središnja pristupna točka.

Pristup portalu je besplatan.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruPortal nacionalnih sudova, Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud, Poveznica se otvara u novom prozoruUstavni sud, Poveznica se otvara u novom prozoruSudska uprava, Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 04/01/2016