Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Nadležnost - Estonija

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

1 Moram li tužbu podnijeti redovnom građanskom sudu ili specijaliziranom sudu (npr. sudu za radne sporove)?

Građanska su pitanja u nadležnosti županijskih sudova (maakohus). Županijski sudovi, kao prvostupanjski sudovi, sude u građanskim pitanjima. Građanska pitanja obuhvaćaju niz područja i uključuju sporove koji nastaju na temelju raznih ugovora i obveza, obiteljskih pitanja i pitanja nasljeđivanja, sporova oko stvarnih prava, pitanja povezanih s poslovanjem i upravljanjem poduzećima i neprofitnim organizacijama, pitanja stečaja i pitanja radnog prava. Za pokretanje parničnog postupka potrebno je predati tužbeni zahtjev županijskom sudu. U zahtjevu koji se predaje županijskom sudu mora biti navedena osoba protiv koje se pokreće postupak, tužbeni zahtjev, njegovo obrazloženje (tj. na kojoj pravnoj osnovi počiva) i dokazi kojima se podupire zahtjev.

O tužbenom zahtjevu protiv druge osobe za plaćanje određenog novčanog iznosa koji nastaje na temelju odnosa iz privatnog prava može se, na zahtjev, odlučivati po hitnom postupku za izdavanje platnog naloga. Za pokretanje hitnog postupka za izdavanje platnog naloga u odnosu na zahtjev za uzdržavanje ili za potraživanje, možete se obratiti odjelu za platne naloge županijskog suda putem web-mjesta Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-toimik.ee/. Hitni postupak za izdavanje platnog naloga ne primjenjuje se na zahtjeve veće od 6400 EUR (potraživanja); tim su iznosom obuhvaćeni zahtjevi za plaćanje glavnice i popratni zahtjevi. Osim toga, hitni postupak ne primjenjuje se ako se traži uzdržavanje u iznosu većem od 200 EUR mjesečno. Hitni postupak za izdavanje platnog naloga ne primjenjuje se ako dužnik nije naveden u rodnom listu djeteta kao roditelj tog djeteta. Hitni postupak za izdavanje platnog naloga provodi se na područnom sudu u Haapsaluu županijskog suda u Pärnuu (Pärnu Maakohtu Haapsalu kohtumaja).

Određene sporove mogu rješavati izvansudska povjerenstva prije ostvarivanja prava na pristup sudu. Na primjer, radne sporove rješava povjerenstvo za radne sporove (töövaidluskomisjon). Povjerenstvo za radne sporove neovisno je tijelo za predsudske postupke koje rješava pojedinačne radne sporove. Zaposlenici i poslodavci imaju pravo obratiti se povjerenstvu bez plaćanja pristojbi. Povjerenstvo za radne sporove rješava sporove koji proizlaze iz radnih odnosa. Prilikom ostvarivanja prava na obraćanje povjerenstvu za radne sporove, važno je imati na umu da povjerenstvo rješava novčane zahtjeve u iznosu do 10 000 EUR. Zahtjeve vrijednosti iznad 10 000 EUR rješava sud. U zahtjevu koji se podnosi povjerenstvu za radne sporove moraju biti navedene okolnosti koje su važne za spor. Na primjer, kada se osporava raskid ugovora o radu, potrebno je navesti vrijeme i razlog raskida. Nužno je opisati prirodu neslaganja između stranaka, odnosno, što zaposlenik ili poslodavac nisu učinili ili što su protupravno učinili. Sve će tvrdnje i zahtjevi morati biti dokazani i zbog toga je potrebno uključiti sve okolnosti koje se mogu potvrditi dokaznim ispravama (ugovor o radu, uzajamni sporazumi i korespondencija između zaposlenika i poslodavca itd.) ili uputiti na druge dokaze i svjedoke. Takve dokazne isprave, kojima se potvrđuju tvrdnje zaposlenika ili poslodavca, moraju biti priložene tužbenom zahtjevu u trenutku podnošenja. Ako podnositelj smatra da je nužno na sastanak pozvati svjedoka, ime i adresa svjedoka trebali bi biti uključeni u zahtjev.

Tužbene zahtjeve koji proizlaze iz ugovora između potrošača i trgovca može rješavati povjerenstvo za prigovore potrošača (tarbijakaebuste komisjon). Povjerenstvo za prigovore potrošača nadležno je za rješavanje sporova koji proizlaze iz ugovora između potrošača i trgovaca ako stranke nisu mogle riješiti spor dogovorom i ako vrijednost robe ili usluga koje su predmet spora iznosi najmanje 20 EUR. Zahtjeve koji nastaju zbog smrti, fizičke ozljede ili narušavanja zdravlja ne rješava povjerenstvo već se moraju rješavati na sudu.

Povjerenstvo ne rješava sporove koji se odnose na pružanje zdravstvenih usluga ili pravnih usluga ili prijenos nepokretne imovine ili zgrada, ili sporove za koje je drugim zakonima propisan postupak nagodbe. Te sporove rješavaju nadležna ustanova ili sud. Na primjer, postupak za rješavanje sporova povezanih s najmom propisan je Zakonom o rješavanju sporova povezanih s najmom (üürivaidluse lahendamise seadus).

Povjerenstvo za prigovore potrošača nadležno je za rješavanje sporova koji se odnose na gubitke nastale zbog neispravnog proizvoda, pod uvjetom da je moguće utvrditi gubitak. Ako je utvrđena činjenica da je uzrokovan gubitak, ali nije moguće utvrditi točan iznos gubitka, na primjer u slučaju nenovčanih gubitaka ili gubitaka koji nastaju u budućnosti, iznos naknade utvrđuje sud.

2 Ako je predmet u nadležnosti redovnih građanskih sudova (odnosno ako ti sudovi imaju odgovornost za takve predmete), kako doznati kojem sudu treba podnijeti tužbu?

Kako biste utvrdili koji je sud nadležan za vaš predmet, važno je poznavati načela nadležnosti. Nadležnost je podijeljena na tri područja: 1) opća nadležnost, koja ovisi o mjestu prebivališta osobe; 2) izborna nadležnost; 3) isključiva nadležnost (vidjeti odjeljak 2.2.).

2.1 Postoji li razlika između nižih i viših redovnih građanskih sudova (npr. okružnih sudova kao nižih sudova i regionalnih sudova kao viših sudova), a ako postoji, koji je sud nadležan za moj predmet?

Postoje nižestupanjski i višestupanjski sudovi jer estonski pravosudni sustav ima tri stupnja.

Županijski sudovi (maakohus), kao prvostupanjski sudovi, sude u građanskim pitanjima. Zakonom može biti propisano da određene vrste predmeta mogu rješavati samo određeni županijski sudovi ako će se time ubrzati postupak ili će biti ekonomičniji.

Okružni sud (ringkonnakohus) preispituje odluke koje su u građanskim pitanjima donijeli županijski sudovi koji se nalaze u okviru njihove mjesne nadležnosti, na temelju žalbi protiv odluka i presuda. Okružni sud također odlučuje o drugim pitanjima za koja je zakonom propisano da su u njegovoj nadležnosti.

Vrhovni sud (Riigikohus), na temelju žalbi u kasaciji ili žalbi protiv presuda, preispituje odluke koje su u građanskim pitanjima donijeli okružni sudovi. Vrhovni sud također odlučuje o zahtjevima za preispitivanje sudskih odluka koje su na snazi, u slučajevima propisanim zakonom imenuje sud s odgovarajućom nadležnosti za odlučivanje u određenoj stvari i odlučuje o drugim stvarima za koje je zakonom propisano da su u njegovoj nadležnosti.

O pitanju prvo odlučuje županijski sud kao prvostupanjski sud i donosi presudu. Ako osoba nije zadovoljna presudom, ima zakonsko pravo podnijeti žalbu višem sudu, odnosno, okružnom sudu. Okružni sudovi drugostupanjski su sudovi koji preispituju odluke županijskih i upravnih sudova na temelju žalbi i žalbi protiv presuda. Okružni sud odlučuje u obliku vijeća – o žalbi odlučuje vijeće od tri suca.

Vrhovni sud najviši je stupanj i on rješava žalbe u kasaciji i zahtjeve za preispitivanje sudskih odluka. Kasacija se odnosi na podnošenje žalbe protiv sudske odluke koja nije stupila na snagu na temelju pravnih pitanja i preispitivanje te presude na višem sudu bez ponovnog ocjenjivanja činjenica. Preispitivanje sudskih odluka odnosi se na ponovno ispitivanje činjenica i odluka koje su već stupile na snagu ako su nastale nove okolnosti i na temelju zahtjeva stranke u postupku.

Žalbu u kasaciji Vrhovnom sudu može predati bilo koja stranka u postupku koja nije zadovoljna presudom nižeg suda. Žalba se može podnijeti samo putem zakonskog zastupnika, ali ne i osobno. Vrhovni sud prihvaća žalbu u kasaciji ako se zbog tvrdnji u žalbi postavlja pitanje je li niži sud netočno primijenio materijalno pravo ili je li došlo do materijalne povrede postupovnog prava, uslijed čega je možda donesena nepravedna presuda. Osim toga, Vrhovni sud prihvaća postupak ako bi odlučivanje o žalbi u kasaciji bilo od temeljne važnosti u odnosu na jamčenje pravne sigurnosti i oblikovanje ujednačene sudske prakse ili za daljnji razvoj prava.

2.2 Mjesna nadležnost (je li sud u gradu A ili gradu B nadležan za moj predmet?)

Nadležnost je pravo i obveza osobe da ostvaruje svoja postupovna prava pred određenim sudom. Nadležnost je opća, izborna ili isključiva.

Na temelju opće nadležnosti utvrđuje se sud pred kojim je moguće pokrenuti postupak protiv neke osobe i pred kojim je moguće izvršavati određene radnje u postupku protiv osobe osim ako je zakonom propisano da se postupak može pokrenuti ili da se radnja može izvršiti pred nekim drugim sudom.

Na temelju izborne nadležnosti utvrđuje se sud pred kojim je moguće pokrenuti postupak protiv osobe ili je moguće izvršavati druge radnje u postupku u odnosu na osobu, uz opću nadležnost. To znači da se postupak koji se odnosi na vlasništvo protiv fizičke osobe može pokrenuti pred nadležnim sudom u prebivalištu te osobe. Ako osoba živi u stranoj državi, postupak koji se odnosi na vlasništvo može se pokrenuti protiv te osobe i pred nadležnim sudom u mjestu gdje se nalazi imovina na koju se odnosi zahtjev ili pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje se nalazi druga imovina te osobe.

Na temelju isključive nadležnosti utvrđuje se sud koji ima isključivu nadležnost u određenom parničnom postupku. Nadležnost u slučaju tužbenog zahtjeva isključiva je osim ako je zakonom propisano drugačije. Isključiva se nadležnost može, na primjer, utvrditi na temelju mjesta u kojem se nalazi nepokretna imovina, registriranog sjedišta pravne osobe itd.

2.2.1 Osnovno pravilo mjesne nadležnosti

Postupak protiv fizičke osobe moguće je pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta te osobe, a postupak protiv pravne osobe može se pokrenuti pred sudom nadležnim u mjestu registriranog sjedišta te pravne osobe. Ako prebivalište fizičke osobe nije poznato, moguće je pokrenuti postupak protiv osobe pred nadležnim sudom u mjestu posljednjeg poznatog prebivališta te osobe.

2.2.2 Iznimke u odnosu na osnovno pravilo

Postupak protiv državljanina Republike Estonije koji živi u stranoj državi i koji ima imunitet ili protiv državljanina Republike Estonije koji radi u stranoj državi kao državni službenik može se pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu posljednjeg prebivališta te osobe u Estoniji. Ako osoba nije imala prebivalište u Estoniji, postupak protiv te osobe može se pokrenuti pred županijskim sudom u Harjuu (Harju Maakohus). Postupak je moguće pokrenuti protiv tijela Republike Estonije ili lokalne vlasti pred sudom koji je nadležan u mjestu sjedišta predmetnog tijela državne ili lokalne uprave. Ako navedeno državno tijelo nije moguće utvrditi, postupak se pokreće pred okružnim sudom u Harjuu. Ako nije moguće utvrditi tijelo lokalne uprave, postupak se može pokrenuti pred nadležnim sudom u ruralnoj općini ili gradskoj upravi.

Postupak se može pokrenuti protiv tijela Republike Estonije ili lokalne vlasti pred sudom koji je nadležan u mjestu sjedišta predmetnog tijela državne ili lokalne uprave.

Ako navedeno državno tijelo nije moguće utvrditi, postupak se pokreće pred županijskim sudom u Harjuu. Ako nije moguće utvrditi tijelo lokalne uprave, postupak se može pokrenuti pred nadležnim sudom u ruralnoj općini ili gradskoj upravi. Tužitelj može pokrenuti postupak i pred nadležnim sudom u svojem mjestu prebivališta.

2.2.2.1 Kada mogu odabrati između suda u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila) i drugog suda?

U slučajevima propisanima zakonom, osoba može odabrati sud kojem je moguće podnijeti tužbu protiv osobe ili je moguće izvršavati druge radnje u postupku u odnosu na osobu, uz opću nadležnost.

  • Postupak u slučaju vlasničke tužbe može se pokrenuti protiv fizičke osobe pred nadležnim sudom u mjestu prebivališta te osobe ako je osoba tamo živjela duže zbog radnog odnosa ili službe, studija ili drugog takvog razloga.
  • Nadležnost na temelju mjesta poslovanja – postupak koji se odnosi na gospodarsku ili profesionalnu djelatnost tuženika također se može pokrenuti pred nadležnim sudom u mjestu poslovanja.
  • Nadležnost na temelju sjedišta pravne osobe – pravna osoba na temelju članstva, uključujući poduzeće, ili član, partner ili dioničar tog poduzeća mogu pokrenuti postupak na temelju članstva ili udjela protiv člana, partnera ili dioničara pravne osobe i pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje pravna osoba ima registrirano sjedište.
  • Nadležnost utemeljena na mjestu gdje se nalazi imovina – ako osoba ima prebivalište ili registrirano sjedište u stranoj državi, vlasnička tužba može se pokrenuti protiv te osobe pred nadležnim sudom u mjestu gdje se nalazi imovina na koju se odnosi tužbeni zahtjev ili pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje se nalazi druga imovina te osobe. Ako je imovina unesena u javni registar, postupak se može pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu registra u koji je upisana imovina. Ako je riječ o potraživanju u skladu sa zakonom o obveznim odnosima, postupak se može pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta dužnika ili mjestu gdje dužnik ima registrirano sjedište. Ako je potraživanje osigurano imovinom, postupak se može pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje se nalazi imovina.
  • Nadležnost u postupku povodom potraživanja osiguranog hipotekom ili zalogom – postupak za naplatu potraživanja osiguranog hipotekom ili zalogom ili neki drugi postupak povodom sličnog zahtjeva može se pokrenuti i pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje se nalazi nepokretna imovina, pod uvjetom da je dužnik vlasnik registrirane nepokretne imovine osigurane hipotekom ili zalogom.
  • Nadležnost u postupku povodom vlasništva nad stanom – postupak protiv člana udruge stanara ili udruge vlasnika stanova koji nastaje povodom zajedničkog vlasništva članova ili upravljanja predmetom zajedničkog vlasništva ili koji se temelji na fizičkom dijelu vlasništva imovine može se pokrenuti i pred sudom koji je nadležan u mjestu registrirane nepokretne imovine opterećene vlasništvom nad stanom.
  • Nadležnost na temelju mjesta izvršenja ugovora – postupak povodom ugovora ili postupak za utvrđivanje nevaženja ugovora također se može pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje treba biti izvršena osporena ugovorna obveza. U slučaju ugovora za prodaju pokretne imovine, mjesto gdje je pokretna imovina isporučena ili gdje je trebala biti isporučena kupcu, te u slučaju ugovora za pružanje usluge, mjesto gdje je usluga pružena ili je trebala biti pružena smatra se mjestom izvršenja obveze. U drugim slučajevima, mjesto poslovanja, ili ako njega nema, mjesto prebivališta ili registriranog sjedišta dužnika smatra se mjestom izvršenja obveze. Te se odredbe primjenjuju ako se stranke nisu dogovorile drugačije.
  • Nadležnost na temelju prebivališta potrošača – postupak zbog ugovora ili odnosa iz odjeljaka 35., 46., 52., 208. pododjeljka 4., 379., 402., 635. pododjeljka 4, 709, 734. ili 866. Zakona o obveznim odnosima (võlaõigusseadus) ili postupak zbog ugovora koji je sklopljen s poduzećem koje ima registrirani ured ili mjesto poslovanja u Estoniji potrošač može pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta potrošača. Navedeno se ne primjenjuje na postupke zbog ugovora o prijevozu.
  • Nadležnost u postupku pokrenutom povodom ugovora o osiguranju – nositelj police, korisnik ili druga osoba koja ima pravo tražiti izvršenje od osiguravatelja na temelju ugovora o osiguranju također može pokrenuti postupak povodom ugovora o osiguranju protiv osiguravatelja pred nadležnim sudom u mjestu prebivališta ili registriranog sjedišta osobe. U slučaju osiguranja od odgovornosti ili osiguranja zgrade, nepokretne imovine ili pokretne imovine zajedno sa zgradom ili nepokretnom imovinom, postupak se može pokrenuti i protiv osiguravatelja koji je nadležan u mjestu djela ili događaja koji je uzrokovao štetu ili u mjestu gdje je uzrokovana šteta.
  • Nadležnost na temelju mjesta prebivališta ili mjesta rada zaposlenika – zaposlenik može pokrenuti postupak povodom ugovora o radu pred sudom koji ima nadležnost u njegovom mjestu prebivališta ili mjestu rada.
  • Nadležnost u mjeničnom ili čekovnom postupku – postupak zbog mjenice ili čeka može se također pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu plaćanja mjenice ili čeka.
  • Nadležnost u postupku povodom štete uzrokovane kaznenim djelom – postupak u kojem se traži naknada za štetu uzrokovanu kaznenim djelom može se također pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu djela ili događaja koji je uzrokovao štetu ili u mjestu u kojem je uzrokovana šteta.
  • Nadležnost u postupku povodom pomorskih potraživanja, operacije spašavanja ili ugovora o spašavanju – postupak povodom jednog ili više pomorskih zahtjeva navedenih u Zakonu o pomorskoj imovini (laeva asjaõigusseadus) može se također pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje se nalazi brod tuženika ili matična luka broda. Postupak povodom operacija spašavanja ili ugovora o spašavanju moguće je pokrenuti i pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje je održana operacija spašavanja.
  • Nadležnost u postupku povodom podjele ostavine – postupak čiji je cilj uspostaviti pravo nasljeđivanja, potraživanje nasljednika prema nositelju ostavine, postupak povodom zakonitosti ugovora o nasljeđivanju ili postupak za obavezni dio ili podjelu ostavine također se mogu pokrenuti pred nadležnim sudom u mjestu prebivališta ostavitelja u trenutku njegove smrti. Ako je ostavitelj bio državljanin Republike Estonije, ali u trenutku smrti nije imao prebivalište u Estoniji, postupak se može pokrenuti i pred nadležnim sudom u mjestu posljednjeg prebivališta ostavitelja u Estoniji. Ako ostavitelj nije imao prebivalište u Estoniji, postupak se može pokrenuti pred županijskim sudom u Harjuu (Harju Maakohus).
  • Tužba protiv više tuženika i nekoliko postupaka protiv istog tuženika – postupak protiv nekoliko tuženika može se podnijeti pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta ili registriranog sjedišta jednog od tuženika po tužiteljevu izboru. Ako se protiv jednog tuženika pokreće više postupaka na temelju iste činjenice, svi se postupci moraju pokrenuti pred sudom pred kojim se mogao pokrenuti postupak koji se odnosi na jedan tužbeni zahtjev ili neke od tužbenih zahtjeva koji su proizašli iz iste činjenice.
  • Nadležnost u slučaju protutužbe ili tužbe treće osobe s neovisnim tužbenim zahtjevom - protutužba se može podnijeti sudu kojem je podnesena izvorna tužba pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za podnošenje protutužbe i da se na protutužbu ne primjenjuje isključiva nadležnost. Navedeno se primjenjuje i u slučajevima kada bi se, u skladu s općim odredbama, protutužba trebala podnijeti stranom sudu.
  • Tužba treće stranke s neovisnim zahtjevom može se podnijeti sudu koji odlučuje u glavnom predmetu.
  • Nadležnost u stečajnom postupku – tužba povodom stečajnog postupka ili stečajne imovine protiv osobe u stečaju, stečajnog upravitelja ili člana stečajnog odbora, uključujući postupak za isključenje imovine iz stečajne imovine, mogu se podnijeti sudu koji je objavio stečaj. Postupak za prihvaćanje potraživanja također se može pokrenuti pred sudom koji je objavio stečaj. Osoba u stečaju može pokrenuti postupak povezan sa stečajnom imovinom, uključujući postupak za povrat te imovine, pred sudom koji je objavio stečaj.
2.2.2.2 Kada moram odabrati neki drugi sud, a ne onaj u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila)?

U slučajevima propisanima zakonom, nadležnost je isključiva. Na temelju nadležnosti utvrđuje se sud koji ima isključivu nadležnost u određenom parničnom postupku. Nadležnost u pitanjima povezanima s tužbenim zahtjevom isključiva je osim ako je zakonom propisano drugačije.

1) Nadležnost prema mjestu gdje se nalazi nepokretna imovina – postupak u sljedećim predmetima pokreće se pred sudom nadležnim u mjestu gdje se nalazi nepokretna imovina:

  • tužbeni zahtjevi za priznavanje postojanja prava vlasništva, ograničenog stvarnog prava ili drugog tereta na nepokretnoj imovini, ili priznavanje nepostojanja takvih prava ili tereta, ili zahtjevi koji se odnose na druga prava na nepokretnoj imovini
  • utvrđivanje granica ili podjele nepokretne imovine
  • zaštita vlasništva nad nepokretnom imovinom
  • zahtjevi u odnosu na stvarno pravo koje nastaje na temelju vlasništva nad stanom
  • zahtjevi koji se odnose na obveznu ovrhu nepokretne imovine
  • zahtjevi povodom ugovora o najmu ili ugovora o poslovnom najmu koji se odnosi na nepokretnu imovinu ili drugog ugovora za uporabu nepokretne imovine u skladu sa zakonom o obveznim odnosima, ili povodom valjanosti takvih ugovora.

Tužba povezana sa stvarnim pravom raspolaganja, stvarnim teretom ili pravom prvokupa podnosi se sudu koji je nadležan u mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmetom prava raspolaganja ili tereta.

2) Zahtjev za prekid primjene standardnih uvjeta – postupak za utvrđivanje primjene nepoštenih standardnih uvjeta ili za prekid ili povlačenje preporuke za primjenu uvjeta od strane osobe koja je preporučila primjenu uvjeta (odjeljak 45. Zakona o obveznim odnosima (võlaõigusseadus)) pokreće se pred sudom koji je nadležan u mjestu poslovanja tuženika ili, ako ga nema, pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta ili registriranog sjedišta tuženika. Ako tuženik nema mjesto poslovanja, prebivalište ili registrirano sjedište u Estoniji, tužba se podnosi sudu pod čijom se mjesnom nadležnosti primjenjivao standardni uvjet.

3) Nadležnost za pitanje ukidanja odluke tijela pravne osobe ili proglašavanja te odluke nevažećom – postupak za ukidanje odluke tijela pravne osobe ili za proglašavanje odluke nevažećom pokreće se pred sudom koji je nadležan u mjestu gdje pravna osoba ima registrirano sjedište.

4) Nadležnost u bračnim sporovima

Bračni se sporovi smatraju parničnim sporovima u kojima se odlučuje o pitanjima kao što su:

  • razvod
  • poništaj braka
  • utvrđivanje postojanja ili nepostojanja braka
  • podjela zajedničke imovine ili drugih potraživanja koja nastaju iz vlasničkog odnosa između stranaka
  • druga potraživanja jednog bračnog druga protiv drugog koja nastaju u bračnom odnosu.

Estonski sud nadležan je odlučivati u bračnim pitanjima u sljedećim slučajevima:

  • barem jedan od bračnih drugova državljanin je Republike Estonije ili je bio državljanin u trenutku sklapanja braka
  • oba bračna druga imaju prebivalište u Estoniji
  • jedan bračni drug ima prebivalište u Estoniji, osim ako presuda ne bi bila priznata u državi čiji je državljanin jedan od bračnih drugova.

U bračnim sporovima pred estonskim sudom tužbeni zahtjev podnosi se sudu koji je nadležan u mjestu zajedničkog prebivališta bračnih drugova, ili, ako ga nema, sudu koji je nadležan u mjestu prebivališta tuženika. Ako tuženik nema prebivalište u Estoniji, tužba se podnosi sudu koji je nadležan u mjestu gdje prebivalište ima zajedničko maloljetno dijete stranaka te, ako nemaju zajedničko maloljetno dijete, sudu koji je nadležan u mjestu prebivališta tužitelja.

Ako je utvrđeno skrbništvo nad imovinom odsutne osobe jer je osoba nestala ili ako je osobi određen skrbnik zbog ograničene aktivne pravne sposobnosti, ili ako je osobi određena zatvorska kazna, postupak za razvod braka protiv te osobe može se pokrenuti pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta tužitelja.

5) Nadležnost za utvrđivanje očinstva i uzdržavanje – pitanje očinstva parnično je pitanje u kojem se odlučuje o tužbi za utvrđivanje očinstva ili osporavanje unosa o roditelju u rodni list djeteta ili popis stanovništva. Estonski sud može odlučiti o pitanju očinstva ako je barem jedna od stranaka državljanin Republike Estonije ili barem jedna od stranaka ima prebivalište u Estoniji. Kada estonski sud odlučuje o pitanju očinstva, tužba se podnosi sudu koji je nadležan u mjestu prebivališta djeteta. Ako djetetovo prebivalište nije u Estoniji, postupak se pokreće pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta tuženika. Ako tuženikovo prebivalište nije u Estoniji, postupak se pokreće pred sudom koji je nadležan u mjestu prebivališta tužitelja.

Te se odredbe također primjenjuju na pitanja uzdržavanja. Pitanje uzdržavanja parnično je pitanje o kojem se odlučuje u postupku kojim se traži:

  • izvršavanje obveze jednog roditelja na uzdržavanje maloljetnog djeteta na temelju zakona
  • izvršavanje obveze uzdržavanja između roditelja
  • izvršavanje obveze uzdržavanja između bračnih drugova
  • izvršavanje druge obveze uzdržavanja na temelju zakona.
2.2.2.3 Mogu li stranke same dodijeliti nadležnost sudu koji inače ne bi bio nadležan?

Ako je pitanje u nadležnosti nekoliko estonskih sudova istovremeno, podnositelj tužbe ima pravo odabrati sud kojem će podnijeti tužbu. U tim slučajevima odlučuje sud koji je prvi zaprimio tužbu.

Ako je tužba podnesena sudu koji je nadležan u mjestu prebivališta ili registriranog sjedišta tuženika ili sudu koji ima isključivu nadležnost, postupak se vodi na sudu čija mjesna nadležnost obuhvaća prebivalište ili registrirani ured tuženika, ili mjestu na temelju kojeg se utvrđuje isključiva nadležnost. Ako se više mjesta na temelju kojih se utvrđuje nadležnost nalazi unutar mjesne nadležnosti određenog županijskog suda, ali ih opslužuju različiti područni sudovi, tuženik bira područni sud na kojem će se voditi postupak. Ako tužitelj ne odabere, sud će odlučiti gdje će se voditi postupak.

Tužbe se rješavaju na područnom sudu u okviru čije se mjesne nadležnosti nalazi mjesto za utvrđivanje nadležnosti. Ako se unutar mjesne nadležnosti određenog županijskog suda nalazi više mjesta na temelju kojih se utvrđuje nadležnost, ali ih opslužuju različiti područni sudovi, sud odlučuje gdje će se voditi postupak.

3 Ako je predmet u nadležnosti specijaliziranih sudova, kako doznati kojem se sudu moram obratiti?

Hitni postupak za platne naloge provodi se na područnom sudu u Haapsaluu županijskog suda u Pärnuu (Pärnu Maakohtu Haapsalu kohtumaja). Na ostala se građanska pitanja primjenjuju navedena načela nadležnosti.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruPravosudni sustav


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 29/10/2018