Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Nadležnost - Luksemburg

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

1 Moram li tužbu podnijeti redovnom građanskom sudu ili specijaliziranom sudu (npr. sudu za radne sporove)?

U Luksemburgu je redovni sud za građanske i trgovačke stvari Okružni sud (Tribunal d'arondissement). Postoje dva okružna suda, jedan u okrugu Luxembourg, a drugi u okrugu Diekirch.

Okružni sud nadležan je za sve građanske i trgovačke predmete u kojima nadležnost nije zakonom dodijeljena drugom sudu.

Treba napomenuti da, za razliku od drugih država, u Luksemburgu ne postoji poseban sud za trgovačke predmete, nego ih rješavaju posebna vijeća Okružnog suda. Međutim, trgovački se predmeti rješavaju pojednostavnjenim postupkom.

Posebni sudovi nadležni su prvenstveno za:

  • sporove male vrijednosti: za sporove vrijednosti manje od 10 000 EUR nadležan je sudac nižeg suda (Juge de Paix). Postoje tri niža suda (Justices de Paix), u Luxembourgu, Esch-sur-Alzetteu i Diekirchu, od kojih je svaki nadležan za određeno područje.
  • sporove iz radnog prava: za sporove povezane s izvršenjem ugovora o radu nadležan je Radni sud (Tribunal du travail). Postoje tri Radna suda, u Luxembourgu, Esch-sur-Alzetteu i Diekirchu, od kojih je svaki nadležan za određeno područje. Nadalje, svaki se radni sud sastoji od odjela nadležnog za sporove između fizičkih radnika (ouvriers) i vlasnika-poduzetnika te odjel nadležan za sporove između zaposlenika (employés) i poslodavaca.
  • sporove zbog najma nekretnina: zakonom je nadležnost u sporovima zbog najma nekretnina povjerena sucima nižeg suda, neovisno o vrijednosti spora. Treba napomenuti da je zakonom predviđeno da se sporovi koji se odnose na utvrđivanje najamnine najprije upute odboru za najamnine (commission des loyers) svake općine prije upućivanja sucu.
  • sporove zbog međususjedskih odnosa: većina sporova zbog međususjedskih odnosa kada je riječ o, primjerice pravima služnosti ili problemima međa potpadaju pod nadležnost sudaca nižeg suda. Ako se, međutim, spor zakomplicira i traži se odšteta, odlučujući je iznos tužbe: za iznose veće od 10 000 EUR nadležan je Okružni sud.
  • sporove zbog socijalne sigurnosti: zakonom je nadležnost za odlučivanje u sporovima zbog socijalne sigurnosti dodijeljena Arbitražnom vijeću za socijalnu sigurnost (Conseil arbitral de la sécurité sociale). Vijeće zasjeda u Luxembourgu, a njegova nadležnost pokriva područje cijele države.
  • sporove zbog skrbništva nad maloljetnom osobom: ako je skrbništvo nad maloljetnom osobom sporno pri razvodu braka, o njemu odlučuje okružni sud, a najčešće u postupku privremene pravne zaštite (référé). Izvan brakorazvodnih postupaka ili nakon razvoda, nadležan je Sud za skrbništvo nad maloljetnim osobama i za mladež (Tribunal des tutelles et de la jeunesse) u Luxembourgu ili Diekirchu.
  • probleme osobnog bankrota: prema zakonu, za odlučivanje o predmetima osobnog bankrota nadležan je sudac nižeg suda.

2 Ako je predmet u nadležnosti redovnih građanskih sudova (odnosno ako ti sudovi imaju odgovornost za takve predmete), kako doznati kojem sudu treba podnijeti tužbu?

2.1 Postoji li razlika između nižih i viših redovnih građanskih sudova (npr. okružnih sudova kao nižih sudova i regionalnih sudova kao viših sudova), a ako postoji, koji je sud nadležan za moj predmet?

Suci nižeg suda nadležni su za rješavanje građanskih i trgovačkih predmeta čija je vrijednost (ne uključujući kamate i troškove) manja od 10 000 EUR. Za sporove veće vrijednosti nadležni su okružni sudovi.

Okružni je sud u svakom slučaju nadležan za predmete kod kojih se ne utvrđuje novčana vrijednost, kao što je slučaj u obiteljskim predmetima.

2.2 Mjesna nadležnost (je li sud u gradu A ili gradu B nadležan za moj predmet?)

2.2.1 Osnovno pravilo mjesne nadležnosti

U pravilu je nadležan sud mjesta u kojem tuženik živi. To je pravilo objašnjeno željom da se tuženika zaštiti, uz pretpostavku da mu je lakše braniti se pred sucem koji je najbliži njegovome prebivalištu.

Ako je tuženik fizička osoba, nadležan je sud njegova prebivališta ili boravišta.

Ako je tuženik udruga ili trgovačko društvo, poziva se pred sud mjesta u kojem se nalazi njegovo sjedište, ali i sud mjesta u kojem ima podružnicu ili agenciju, pod uvjetom da u tom slučaju ima predstavnika ovlaštenog za postupanje s trećim osobama i pod uvjetom da je taj spor proizašao iz djelatnosti te podružnice ili agencije.

2.2.2 Iznimke u odnosu na osnovno pravilo

2.2.2.1 Kada mogu odabrati između suda u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila) i drugog suda?
  • Kad je riječ o ugovoru, tužitelj može postupak pokrenuti pred sudom prebivališta tuženika ili, ovisno o vrsti ugovora, pred sudom mjesta isporuke pošiljke ili mjesta pružanja usluge.
  • Kad je riječ o prekršajnoj odgovornosti ili o pokretanju građanske tužbe u okviru kaznenog postupka, zahtjev se može podnijeti sudu mjesta u kojem tuženik živi ili sudu mjesta u kojem je pretrpljena šteta ili u kojemu je došlo do štetnog događaja.
2.2.2.2 Kada moram odabrati neki drugi sud, a ne onaj u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila)?
  • U području razvoda braka: nadležan je sud mjesta u kojem obitelj živi. Ako bračni drugovi imaju različita boravišta, nadležan je sud njihova zadnjeg zajedničkog boravišta.
  • U području nasljeđivanja, nadležan je sud zadnjeg prebivališta pokojnika.
  • U području najmova, nadležan je sud mjesta u kojem se nalazi nekretnina.
  • U području radnog prava, nadležan je sud mjesta rada. Međutim, u određenim slučajevima u kojima poslodavac pokreće postupak protiv zaposlenika koji živi u nekoj drugoj državi članici, nadležan je sud boravišta zaposlenika.
2.2.2.3 Mogu li stranke same dodijeliti nadležnost sudu koji inače ne bi bio nadležan?

Luksemburško pravo priznaje „sporazum o prenošenju nadležnosti” („clause attributive de juridiction”) kojim stranke ugovora određuju neki sud za rješavanje njihova spora.

Takvi su sporazumi iznimno korisni kad su u spor uključene stranke koje žive u različitim državama. Naime, sporazumom se omogućuje da se unaprijed odredi pred kojim će se sudom rješavati eventualni spor. Uvjeti valjanosti takvih sporazuma među državama Europske unije uređeni su Uredbom Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2001.

Stranke se mogu sporazumjeti i o sudu ako je riječ isključivo o unutarnjem sporu. U tom slučaju stranke mogu pokrenuti spor pred sucem nižeg suda koji inače ne bi bio nadležan zbog vrijednosti spora ili zbog pravila o mjesnoj nadležnosti. Sporazum između stranaka može biti izričit ili može proizaći iz činjenice da je tuženik pristupio raspravi bez prigovora.

Sporazum o prenošenju nadležnosti valjan je samo ako ga izričito prihvate obje stranke. Dokaz o tom sporazumu mora biti podnesen u skladu s pravilima općeg prava.

Nekad je sloboda stranaka u određivanju suda ograničena zakonom. Tako se Zakonom o zaštiti potrošača sporazum proglašava ništavnim ako je njegov cilj lišiti potrošača prava da se obrati redovnim sudovima.

3 Ako je predmet u nadležnosti specijaliziranih sudova, kako doznati kojem se sudu moram obratiti?

Posebni sudovi ustrojeni luksemburškim pravom (Radni sud, Niži sud nadležan za najam, Upravni sud, Arbitražno vijeće za socijalnu sigurnost) rješavaju u prvom stupnju sve predmete koji su im dodijeljeni. U tom slučaju zakon ne pravi razliku prema vrijednosti spora.

Tako, primjerice sudac nižeg suda, koji je inače nadležan samo za predmete čija vrijednost ne prelazi 10 000 EUR, u sporovima zbog najma nekretnine time nije ograničen.

Mjesna nadležnost:

  • Opće pravilo o mjesnoj nadležnosti

Ako je načelno nadležan sud boravišta tuženika, postoje iznimke u pogledu posebnih sudova.

Tako je, primjerice u načelu nadležan radni sud mjesta rada, a ne sud prebivališta jedne od stranaka. Usto, spor zbog najma mora se voditi pred sudom mjesta u kojem se nalazi iznajmljena nekretnina.

To se pitanje ne postavlja kad je riječ o Upravnom sudu i Arbitražnom vijeću za socijalnu sigurnost jer su ti sudovi nadležni za cjelokupno državno područje Velikog Vojvodstva.

  • Iznimka od općeg pravila

Posebni su sudovi nadležni samo ako je tako propisano zakonom, a da pritom općenito strankama nije omogućeno izabrati sud koji nije određen zakonom.

Takva se nadležnost često smatra pitanjem javnog poretka (primjerice u području radnog prava) što znači da čak i u slučaju kad se stranke ne izjasne u pogledu nadležnosti, sudac obvezno mora istaknuti svoju nenadležnost.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.legilux.lu/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://justice.public.lu/fr.html

Povezani dokumenti

Organizacija pravosuđapng(65 Kb)fr


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 05/05/2017