Organizacija pravne struke

Pravne struke

U Republici Sloveniji diplomirani pravnik ili osoba koja je završila preddiplomski i diplomski studij prava prema bolonjskom sustavu može obavljati mnoga zanimanja među kojima su zanimanje suca, tužitelja, državnog odvjetnika, odvjetnika i javnog bilježnika, odnosno zanimanja u okviru pravosuđa.

Tužitelji

Organizacija

U skladu s člankom 135. Ustava Republike Slovenije državni tužitelji (državni tožilci) podnose i zastupaju kaznene optužnice i imaju druge zakonom utvrđene nadležnosti. Nadležnosti i organizacija državnih tužiteljstava općenito su uređeni Zakonom o državnom tužiteljstvu (Zakon o državnem tožilstvu) i Zakonom o kaznenom postupku (Zakon o kazenskem postopku).

U Sloveniji postoji 11 okružnih državnih tužiteljstava (okrožno državno tožilstvo) (Celje, Kopar, Kranj, Krško, Ljubljana, Maribor, Murska Sobota, Nova Gorica, Novo Mesto, Ptuj, Slovenj Gradec), Specijalizirano državno tužiteljstvo (Specializirano državno tožilstvo), koje je nadležno za cijelu državu, i Glavno državno tužiteljstvo Republike Slovenije (Vrhovno državno tožilstvo Republike Slovenije) u Ljubljani.

Specijalizirano državno tužiteljstvo nadležno je za progon počinitelja kaznenih djela u području organiziranog klasičnog kriminala i gospodarskog kriminala, terorizma, korupcijskih kaznenih djela i drugih kaznenih djela čije otkrivanje i progon zahtijevaju posebnu organizaciju i osposobljenost državnih tužitelja. Pri Specijaliziranom državnom tužiteljstvu kao samostalna organizacijska jedinica djeluje poseban Odjel za istragu i progon službenih osoba s posebnim ovlastima (Oddelek za preiskovanje in pregon uradnih oseb s posebnimi pooblastili, takozvani posebni oddelek ili „posebni istražni odjel”). Državni tužitelji navedenog posebnog istražnog odjela nadležni su za progon kaznenih djela koja počine službene osobe u policiji, odnosno službi unutarnjih poslova, koje imaju policijske ovlasti, u vojnoj policiji, obavještajno-sigurnosnoj službi Ministarstva obrane i službene osobe Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije te za usmjeravanje policajaca koji rade u okviru predmetnog odjela.

Glavno državno tužiteljstvo najviša je instanca tužiteljstva u državi gdje svoju funkciju obavljaju:

• glavni državni tužitelji (vrhovni državni tožilci) i viši državni tužitelji (višji državni tožilci),
• privremeno i djelomično dodijeljeni državni tužitelji.

Viši državni tužitelji pred višim sudovima (višja sodišča) u državi zastupaju žalbe u žalbenom postupku. Glavni državni tužitelji u postupcima s izvanrednim pravnim sredstvima u kazneno-pravnom i građansko-upravnom području nastupaju pred Vrhovnim sudom Republike Slovenije (Vrhovno sodišče Republike Slovenije).

Glavno državno tužiteljstvo ima:

• tri odjela (kazneni odjel (kazenski oddelek), građansko-upravni odjel (civilno-upravni oddelek) i odjel za obrazovanje i stručni nadzor (oddelek za izobraževanje in strokovni nadzor)) te
• Stručni informacijski centar (Strokovno informacijski center) koji je, među ostalim, nadležan za osiguravanje stručne pomoći u području porezne, financijske i računovodstvene struke te drugih struka potrebnih za učinkovit rad državnih tužitelja te za razvoj, jedinstvenost i rad informacijske podrške poslovanju državnih tužiteljstava.

Uloga i ovlaštenja

Glavno je pravo i dužnost državnog tužitelja progon počinitelja kaznenih djela. U okviru toga nadležan je za sljedeće:

• poduzima sve potrebno u vezi s otkrivanjem kaznenih djela i pronalaženjem počinitelja te usmjerava rad policije u predkaznenom postupku, pri čemu je policija u organizacijskom smislu neovisna o državnom tužiteljstvu,
• podnosi zahtjeve za pokretanje istrage,
• podnosi i zastupa optužni akt pred nadležnim sudom te
• podnosi žalbe na nepravomoćne sudske presude i izvanredna pravna sredstva na pravomoćne sudske presude (žalbe protiv presude prvostupanjskog suda u kaznenom predmetu podnosi državni tužitelj koji je zastupao optužbu pred prvostupanjskim sudom, a izvanredna pravna sredstva podnose glavni državni tužitelji).

Važećim kaznenim zakonodavstvom državnom se tužitelju pod posebnim uvjetima pruža mogućnost da se umjesto za kazneni progon odluči za oblike alternativnog rješavanja kriminalnih radnji. To su prvenstveno prebacivanje predmeta u postupak nagodbe i uvjetna odgoda kaznenog progona osumnjičenika koji je spreman postupati prema uputama državnog tužitelja i ispuniti zadatke koje mu on odredi. Ako nagodba ili uvjetna odgoda progona uspiju, državni tužitelj odbacuje kaznenu optužbu, što znači da izvansudski zaključi predmet. Državni tužitelj također ima mogućnost predložiti sudu izdavanje kaznenog naloga kojim sud tuženiku izriče konkretan prijedlog sankcije ili mjere bez provođenja glavne rasprave.

Glavno državno tužiteljstvo obavlja i zadatke koji ne pripadaju sadržajnom području kaznenog prava. Glavni državni tužitelji u jednom od tri odjela glavnog državnog tužiteljstva, odnosno građansko-upravnom odjelu, mogu podnositi zahtjeve za zaštitu zakonitosti (zahteva za varstvo zakonitosti) protiv presuda prizivnog suda (pritožbeno sodišče) u parničnim, neparničnim i drugim građanskim sudskim postupcima. Osnovni uvjet za podnošenje tog izvanrednog pravnog sredstva jest zaštita javnog interesa koji može utvrditi samo glavni državni tužitelj, stoga stranke u postupku ne mogu podnositi zahtjeve za zaštitu zakonitosti.

Suci

Organizacija

Profesionalni suci i suci porotnici

Status suca uređuje se Ustavom Republike Slovenije u člancima od 125. do 134. te Zakonom o sudačkoj službi (Zakon o sodniški službi). Suci su dužnosnici koje na prijedlog Sudbenog vijeća (Sodni svet) bira parlament (Državni zbor). Mandat je suca trajan, a dobna granica i uvjeti izbora propisani su zakonom.

Za suca može biti izabrana osoba koja ispunjuje sljedeće opće uvjete:

1. mora biti državljanin Republike Slovenije i aktivno vladati slovenskim jezikom,
2. mora imati poslovnu i opću zdravstvenu sposobnost,
3. mora imati najmanje 30 godina,
4. mora imati u Republici Sloveniji stečeno stručno zvanje diplomiranog pravnika ili stručno zvanje diplomiranog pravnika (UN) i magistra prava, odnosno u inozemstvu završenu usporedivu izobrazbu u području prava koja se dokazuje stranom ispravom o izobrazbi i priloženim mišljenjem o izobrazbi ili odlukom o priznavanju izobrazbe u svrhu zapošljavanja ili odlukom o nostrifikaciji (odločba o nostrifikaciji),
5. mora imati položen pravosudni ispit,
6. ne smije biti osuđen za kazneno djelo,
7. pravomoćna optužnica ne smije biti podnesena protiv njega niti smije biti u postupku na temelju optužnog prijedloga za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Suci koji su odlučivali ili presuđivali u istražnim ili sudskim postupcima u kojima su odlukom povrijeđena temeljna prava i slobode, po isteku mandata ne ispunjavaju više uvjete za imenovanje.

Sudac ima status javnog dužnosnika, a u svojem je radu obvezan ustavom i zakonima. Sudačka funkcija nije spojiva s funkcijama u drugim državnim tijelima, u tijelima lokalne samouprave i u tijelima političkih stranaka te s drugim funkcijama i aktivnostima za koje je to određeno zakonom. U sudačkoj struci ne postoji formalna obrazovna specijalizacija. Pravno područje na kojem sudac uglavnom radi definirano je unutarnjom organizacijom pojedinih sudova na kojima su za rješavanje određenih vrsta sporova organizirani različiti sudski odjeli u koje su suci raspoređeni u skladu s godišnjim rasporedom rada suda. O napredovanju na više sudačko mjesto te napredovanju u platnom razredu odlučuje Sudbeno vijeće Republike Slovenije. Ono također predlaže parlamentu razrješavanje sudačke funkcije ako sudac u svojem radu krši ustav ili teže krši zakon, odnosno ako namjerno počini kazneno djelo uz zlouporabu sudačke funkcije. Razine napredovanja sudaca na sudačkoj funkciji definirane su organizacijom sudova u Republici Sloveniji. Suci mogu biti općinski suci (okrajni sodniki), okružni suci (okrožni sodniki), viši suci (višji sodniki) i vrhovni suci (vrhovni sodniki).

Suci se udružuju u Udrugu sudaca koja je dio međunarodne sudačke udruge. Članstvo je u udruzi dobrovoljno.

Osim profesionalnih sudaca (poklicni sodniki) u vijeću sudjeluju i suci porotnici (sodniki porotniki). Ako je zakonom propisano da odlučuje vijeće, ono je sastavljeno od profesionalnog suca kao predsjednika vijeća i dvaju sudaca porotnika kao članova vijeća, osim ako je zakonom propisano drukčije. Ako je zakonom propisano da odlučuje peteročlano vijeće, ono je sastavljeno od profesionalnog suca kao predsjednika vijeća, još jednog profesionalnog suca i triju sudaca porotnika kao članova vijeća, osim ako je zakonom propisano drukčije. Svaki državljanin Republike Slovenije koji je napunio 30 godina, koji nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, koji je prikladan i zdravstveno sposoban za sudačku funkciju te koji aktivno vlada slovenskim jezikom može biti imenovan sucem porotnikom. Mandat sudaca porotnika traje pet godina s mogućnošću ponovnog imenovanja. Predsjednik višeg suda imenuje i razrješuje suce porotnike u okružnim sudovima koji su u njegovoj nadležnosti.

Sudbeno vijeće Republike Slovenije

Državno sudbeno vijeće (Sodni svet) središnje je tijelo nadležno za uređenje te struke.

Sudbeno vijeće ima 11 članova.

Pet članova bira parlament na prijedlog Predsjednika Republike Slovenije među sveučilišnim profesorima prava, odvjetnicima i pravnicima, a šest članova biraju se među sucima koji su na stalnoj sudačkoj funkciji. Članovi Vijeća među sobom biraju predsjednika Vijeća.

Ovlasti Sudbenog vijeća su sljedeće:

Prema propisima kojima su uređeni sudovi i sudačka služba Sudbeno vijeće ima sljedeće ovlasti:

1. u pogledu izbora, imenovanja i razrješenja sudaca te predsjednika i potpredsjednika sudova:

• daje preliminarno mišljenje u okviru postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda;
• predlaže parlamentu kandidate za imenovanje na položaj suca Vrhovnog suda;
• imenuje i razrješuje predsjednike i potpredsjednike sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda;
• bira kandidate za slobodna sudačka mjesta;
• predlaže parlamentu kandidate za izbor na sudačku funkciju;
• imenuje suce na slobodna sudačka mjesta;
• daje obrazloženo mišljenje u okviru postupka razrješenja predsjednika Vrhovnog suda;
• obavješćuje parlament o pravomoćnoj osuđujućoj presudi protiv suca;
• predlaže parlamentu razrješenja sudaca;
• izdaje deklaratorne odluke o prestanku sudačke funkcije ili sudačke službe;

2. u pogledu drugih kadrovskih pitanja u vezi sa sucima, kad odlučuje o:

• nespojivosti sudačke funkcije;
• napredovanju u više sudačko zvanje;
• bržem napredovanju u platnim razredima, na položaj višeg suca (svetnik), ili na više sudačko mjesto;
• izvanrednom napredovanju u više sudačko zvanje;
• potvrdi ocjene o nesposobnosti suca za sudačku službu;
• prijedlogu za otklanjanje povrede od strane suca koji smatra da je na bilo koji način ugrožena njegova neovisnost;
• žalbi na odluku o premještanju odnosno imenovanju na sudačko mjesto, na sudačku funkciju odnosno na položaj višeg suca i na odluke o uvrštenju u određeni platni razred;
• premještaju sudaca;
• imenovanju suca u Ustavni sud Republike Slovenije, Vrhovni sud, viši sud, specijalizirani odjel okružnog suda, stručnu službu Sudbenog vijeća, Centar za pravosudnu izobrazbu ili, za obavljanje zahtjevnijih tehničkih zadaća, u Ministarstvo;
• izuzeću od sudačke službe;
• dodjeli sudačkih stipendija;

3. u pogledu stegovnih postupaka:

• imenovanje stegovnih tijela;
• podnošenje prijedloga za pokretanje stegovnog postupka protiv suca;
• izvršenje stegovne sankcije protiv suca ako mu je, prema zakonu kojim je uređena sudačka služba, izrečena stegovna sankcija suspenzije napredovanja, smanjenja plaće ili premještaja na drugi sud;
• odlučivanje o privremenom udaljenju od obavljanja sudačke dužnosti predsjednika Vrhovnog suda;
• odlučivanje o žalbi protiv odluke predsjednika Vrhovnog suda o mjeri privremenog udaljenja suca od sudačke dužnosti;

4. druge zadaće:

• donosi mjerila za odabir kandidata za sudačku poziciju na temelju mišljenja ministra i mjerila kvalitete rada sudaca za ocjenu sudačke službe;
• donosi kodeks sudačke etike;
• imenuje članove Komisije za etiku i integritet (Komisija za etiko in integriteto);
• daje upute o postupku izbora članova vijeća osoblja i održavanju izbora;
• odobrava politiku otkrivanja i upravljanja rizikom od korupcije i izloženosti sudova korupciji te prati njezinu provedbu;
• daje preliminarno mišljenje o shemi organizacijskih jedinica sudova;
• daje preliminarno mišljenje u okviru postupka određivanja broja sudačkih mjesta na svakom sudu;
• daje mišljenje o godišnjem izvješću Vrhovnog suda o učinkovitosti sudova i o predloženom financijskom planu sudova;
• daje mišljenje parlamentu i ministarstvu o zakonima kojima se uređuju sudovi i sudačka služba;
• traži pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa ako se njima zadire u ustavni položaj ili ustavna prava sudstva;
• podnosi obrazložene zahtjeve za preispitivanje rada u određenim predmetima;
• daje mišljenje o određivanju zadržavanja ili pokretanju kaznenog postupka.

Sudbeno vijeće odlučuje javnim glasanjem većinom svih članova, osim ako je zakonom ili poslovnikom propisano drukčije.

Sudbeno vijeće odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova u sljedećim slučajevima:

• prijedlozi o izboru sudaca;
• imenovanja i napredovanja sudaca;
• imenovanja i razrješenja predsjednika i potpredsjednika sudova;
• uvrštavanje u platni razred;
• žalbe na odluke o premještanju odnosno imenovanju na sudačko mjesto, na sudačku funkciju odnosno na položaj višeg suca;
• žalbe na odluke o uvrštenju u platni razred;
• prijedlozi o razrješenju sudaca;
• potvrda ocjene o nesposobnosti suca za sudačku službu;
• donošenje mjerila za odabir kandidata za sudačku poziciju;
• donošenje mjerila kvalitete rada sudaca;
• druge zadaće, ako je tako propisano zakonom.

Sudbeno vijeće može svojim poslovnikom odrediti i druge stvari o kojima će odlučivati dvotrećinskom većinom glasova svih članova.

Odvjetnici

Člankom 137. Ustava Republike Slovenije određuje se da je odvjetništvo (odvetništvo) kao dio pravosuđa samostalna i neovisna služba uređena zakonom. Zakonom o odvjetništvu (Zakon o odvetništvu) određuje se da odvjetnik u okviru obavljanja svoje struke daje pravne savjete, zastupa i brani stranke pred sudovima i drugim državnim tijelima, sastavlja dokumente i zastupa stranke u njihovim pravnim odnosima. Pred sudovima stranku uz novčanu naknadu može zastupati samo odvjetnik kojega u nekim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik.

Odvjetnik može biti osoba koja ispunjuje sljedeće uvjete:

1. mora biti državljanin Republike Slovenije,
2. mora biti poslovno sposoban,
3. mora imati u Republici Sloveniji stečeno sljedeće stručno zvanje ili završeno jednakovrijedno obrazovanje u inozemstvu priznato u skladu sa zakonom kojim se uređuje priznavanje i ocjenjivanje obrazovanja:
   • stručno zvanje diplomiranog pravnika,
   • stručno zvanje diplomiranog pravnika (UN) i magistra prava,
   • stručno zvanje magistra prava na temelju jedinstvenog magistarskog studijskog programa prema bolonjskom sustavu,
4. mora imati položen pravosudni ispit,
5. mora imati četiri godine praktičnog iskustva kao diplomirani pravnik, od toga najmanje godinu dana nakon položenog pravosudnog ispita kod odvjetnika ili u odvjetničkom društvu, na sudu, u državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu ili u javnobilježničkom uredu, u redovnom radnom odnosu sklopljenom ugovorom o radu za puno radno vrijeme,
6. mora aktivno vladati slovenskim jezikom,
7. mora opravdati povjerenje za obavljanje odvjetničkog posla,
8. mora imati opremu i prostore koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničkog posla,
9. mora imati položen ispit iz poznavanja zakona kojim se uređuje područje odvjetništva, odvjetničkih tarifa i Kodeksa odvjetničke profesionalne etike pri Odvjetničkoj komori Slovenije (Odvetniška zbornica Slovenije).

U kaznenom postupku tuženika može zastupati samo odvjetnik.

U građanskim predmetima stranku pred općinskim sudom može zastupati bilo koja osoba s potpunom poslovnom sposobnošću, a pred okružnim, višim i vrhovnim sudom može je zastupati samo odvjetnik ili druga osoba koja je položila pravosudni ispit. U postupku s izvanrednim pravnim sredstvima stranku mora zastupati odvjetnik (osim u slučaju da stranka ili njezin zakonski zastupnik imaju položen pravosudni ispit).

Zastupanje po odvjetniku obvezno je i u svim postupcima pred sudovima prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Zakon o duševnem zdravju).

Strani odvjetnik, koji je u matičnoj državi stekao pravo obavljanja odvjetničkog posla, pod uvjetima određenima Zakonom o odvjetništvu u Republici Sloveniji može obavljati sljedeće:

• pojedine odvjetničke usluge koje su povezane s obavljanjem odvjetničkog posla,
• odvjetnički posao s profesionalnim zvanjem iz svoje matične države,
• odvjetnički posao sa zvanjem „odvjetnik”(odvetnik).

Matična država jest ona u kojoj odvjetnik ima pravo obavljanja odvjetničkog posla s profesionalnim zvanjem stečenim prema propisima te države.

Odvjetnik iz druge države članice Europske unije prema ovom je zakonu odvjetnik koji ima pravo obavljati odvjetnički posao u bilo kojoj državi članici Europske unije sa stručnim zvanjem stečenim prema propisima te države. Odvjetnik iz druge države članice Europske unije upisuje se u imenik stranih odvjetnika koji u Republici Sloveniji mogu obavljati odvjetnički posao sa stručnim zvanjem „odvjetnik”, sa svim pravima i dužnostima obavljanja odvjetničkog posla, ako ispunjuje zakonske uvjete i ako položi ispit o poznavanju pravnog uređenja Republike Slovenije. Detaljniji sadržaj i postupak polaganja ispita propisani su u Uredbi o ispitu za odvjetnike iz drugih država (Uredba o preizkusnem izpitu za odvetnike iz drugih držav).

Odvjetnici mogu reklamirati svoje usluge pod određenim uvjetima jer su zakonom propisani dopušteni oblici reklamiranja. Svoj posao može obavljati samostalno ili u odvjetničkom društvu. Krovna odvjetnička organizacija jest Odvjetnička komora Slovenije (Odvetniška zbornica Slovenije) koja ima svoja pravila i statut. Pravo na obavljanje odvjetničkog posla stječe se upisom u imenik odvjetnika koji vodi Odvjetnička komora Slovenije. Odvjetnici koji postignu određenu razinu, odnosno smjer stručnog obrazovanja, pod određenim uvjetima mogu od Odvjetničke komore Slovenije zahtijevati priznanje statusa odvjetnika specijalista. Naknade za odvjetničke usluge utvrđene su u odvjetničkoj tarifi koju određuje Odvjetnička komora nakon dobivanja suglasnosti ministra pravosuđa.

Pravne baze podataka

Osnovni propisi o odvjetnicima na engleskom jeziku dostupni su na internetskim stranicama Odvjetničke komore.

Odvjetnička komora osigurava tražilicu (na slovenskom i engleskom jeziku) kojim se mogu pretraživati odvjetnici prema sljedećem:

• imenu,
• području,
• poznavanju stranih jezika i
• područjima rada.

Javni bilježnici

Organizacija

Stavkom 2. člankom 137. Ustava Republike Slovenije određuje se da je javno bilježništvo (notariat) javna služba uređena zakonom. Zakonom o javnom bilježništvu (Zakon o notariatu) propisuje se da javni bilježnici: kao osobe od javnog povjerenja prema odredbama tog zakona sastavljaju javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje, odnosno činjenicama iz kojih proizlaze prava; preuzimaju isprave na čuvanje te novac i vrijednosnice za uručenje trećim osobama ili državnim tijelima; prema nalogu sudova obavljaju zadatke koji im se mogu delegirati prema zakonu.

Javnim bilježnikom može se imenovati osoba koja ispunjuje sljedeće uvjete:

1. mora biti državljanin Republike Slovenije ili neke druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora ili državljanin Švicarske Konfederacije ili države članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj,
2. mora imati poslovnu i opću zdravstvenu sposobnost,
3. mora imati u Republici Sloveniji stečeno stručno zvanje diplomiranog pravnika ili stručno zvanje diplomiranog pravnika (UN) i magistra prava, odnosno u inozemstvu završenu usporedivu izobrazbu u području prava koja se dokazuje stranom ispravom o izobrazbi i priloženim mišljenjem o izobrazbi ili odlukom o priznavanju izobrazbe u svrhu zapošljavanja ili odlukom o nostrifikaciji (odločba o nostrifikaciji),
4. mora imati položen pravosudni ispit,
5. mora imati pet godina praktičnog iskustva kao diplomirani pravnik, od toga najmanje godinu dana kod javnog bilježnika i najmanje godinu dana na sudu, kod odvjetnika ili državnog odvjetnika,
6. mora imati svojstvo osobe od javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničke službe,
7. mora aktivno vladati slovenskim jezikom,
8. mora imati opremu i prostore koji su potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničkog posla,
9. mora biti mlađa od 64 godine.

Bez obzira na točku 1. prethodnog stavka, uz uvjet pravne i stvarne uzajamnosti, javnim bilježnikom može biti imenovan i državljanin države koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije ili države članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

S javnim bilježništvom nije spojivo obavljanje odvjetničke ili bilo koje druge plaćene službe, odnosno funkcije.

Javni bilježnik ne smije obavljati poslove koji nisu spojivi s ugledom i integritetom koje se zahtijeva obavljanjem javnog bilježništva ili zbog kojih bi moglo biti narušeno povjerenje u nepristranost javnog bilježnika, odnosno u vjerodostojnost isprava koje on izdaje.

Javnog bilježnika na slobodno javnobilježničko mjesto imenuje ministar pravosuđa. Prije imenovanja javnog bilježnika ministar mora dobiti mišljenje Javnobilježničke komore Slovenije (Notarska zbornica Slovenije) o prijavljenim kandidatima. Broj javnih bilježnika ograničen je i utvrđuje se na temelju mjerila koja postavlja Ministarstvo pravosuđa. U slučaju postojanja zakonom utvrđenih nepravilnosti u radu javnog bilježnika razrješava ga ministar pravosuđa. Krovna je organizacija javnih bilježnika Javnobilježnička komora.

Prema zakonu, javni bilježnici moraju biti učlanjeni u Javnobilježničku komoru Slovenije.

Uloga i ovlaštenja

Javni bilježnici obavljaju javnu službu, pri čemu sastavljaju posebice javne i privatne isprave, što je vrlo važno za sigurnost pravnih poslova.

Javne su isprave koje obično sastavljaju javni bilježnici javnobilježnički zapisi i javnobilježnički zapisnici. Iako javni bilježnik za stranke može sastaviti bilo kakav pisani ugovor, neke su vrste ugovora i statuta dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću prema slovenskom pravu valjane samo ako su u obliku javnobilježničkog zapisa. Javni bilježnik može sastaviti i oporuku. Osim toga, ponekad mora ovjeriti prijepise isprava i potpise te tako osigurati njihovu valjanost na sudu. Na čuvanje javnom bilježniku mogu se predati isprave i vrijednosnice.

Pravne baze podataka

Na internetskim stranicama Javnobilježničke komore dostupan je popis svih javnih bilježnika u Sloveniji s njihovim podacima za kontakt i jednostavna tražilica.

Na tim internetskim stranicama omogućen je pristup i sljedećim trima registrima koje vodi Javnobilježnička komora:

• registru skrbničkih javnih bilježnika (register skrbniških notarjev),
• registru skrbničkih ugovora (register skrbniških pogodb),
• centralnom registru oporuka (centralni register oporok).

Druge pravne struke

Sudski pomoćnik (Sodniški pomočnik)   (372 Kb) 

Državni odvjetnici

Uloga državnog odvjetnika definirana je novim Zakonom o državnom odvjetništvu, koji je stupio na snagu 20. studenoga 2017. i kojim je temeljito izmijenjena institucija državnog odvjetništva.

Državno odvjetništvo obavlja stručne zadaće u području zaštite imovinskih i drugih prava te interesa države putem pravnog zastupanja pred sudovima i upravnim tijelima Republike Slovenije, stranim sudovima i arbitražnim tijelima te međunarodnim sudovima i arbitražnim tijelima. Također pruža usluge pravnog savjetovanja, rješavanja sporova mirnim putem u predsudskim postupcima i obavlja druge zadaće propisane ovim ili drugim zakonima.

Zadaće Državnog odvjetništva obavljaju glavni državni odvjetnik i zamjenik glavnog državnog odvjetnika kao dužnosnici i viši državni odvjetnici, državni odvjetnici i kandidati za državne odvjetnike, koji po novome imaju status javnih službenika. Kako bi se spriječila politička imenovanja, u postupku izbora glavnog državnog odvjetnika i viših državnih odvjetnika predviđeno je mišljenje odbora za ocjenu primjerenosti kandidata, koji čine neovisni stručnjaci.

Glavnog državnog odvjetnika imenuje Vlada Republike Slovenije na temelju obrazloženog prijedloga ministra pravosuđa nakon dobivenog mišljenja odbora za ocjenu primjerenosti kandidata. Zamjenika glavnog državnog odvjetnika na prijedlog glavnog državnog odvjetnika uz suglasnost ministra pravosuđa imenuje Vlada Republike Slovenije, a mora biti imenovan iz redova viših državnih odvjetnika. Mandat glavnog državnog odvjetnika i njegova zamjenika traje 6 godina uz mogućnost reizbora. Za obavljanje dužnosti višeg državnog odvjetnika, državnog odvjetnika i kandidata za državnog odvjetnika potrebno je zasnovati radni odnos, pri čemu je osim posebnih uvjeta iz Zakona o državnom odvjetništvu potrebno ispuniti i uvjete propisane zakonom kojim je uređen sustav javnih službenika.

Državni odvjetnik neovisno izvršava dužnosti pravnog zastupanja.

Druge poveznice

Informacije o pravnim strukama na internetskim stranicama glavnog državnog tužitelja Republike Slovenije

Informacije o pravnim strukama

Informacije o pravnim strukama na internetskim stranicama slovenskog sudstva

Informacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Odvjetničke komore Slovenije

Informacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Javnobilježničke komore Slovenije

Informacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Državnog odvjetništva