Obiteljsko uzdržavanje

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

Odredbe o uzdržavanju djece propisane su u (finskom) Zakonu o uzdržavanju djece (704/1975).

U skladu s tim zakonom dijete ima pravo na primjereno uzdržavanje. To znači zadovoljavanje materijalnih i psiholoških potreba djece u različitim fazama razvoja i pokrivanje troškova njihova odgoja i obrazovanja, prema potrebi, kao i drugih povezanih troškova.

Dijete ima pravo primati uzdržavanje od svojih roditelja, koji su za to odgovorni u skladu sa svojim mogućnostima. Ako roditelj zanemari svoju ulogu u uzdržavanju djeteta ili ako dijete ne živi trajno s roditeljem, tom se roditelju može odrediti obveza plaćanja uzdržavanja za dijete.

Roditelji nemaju pravo primati uzdržavanje od svojeg djeteta.

U (finskom) Zakonu o braku (234/1929) propisane su odredbe o plaćanju uzdržavanja bračnom partneru.

U braku svaki bračni partner pridonosi zajedničkim troškovima kućanstva i uzdržavanju drugog bračnog partnera, ovisno o mogućnostima.

Ako bračni partner zanemaruje svoju obvezu plaćanja uzdržavanja ili ako bračni partneri žive odvojeno, jednome od njih može se odrediti obveza plaćanja uzdržavanja drugome.

Stranka ima nakon razvoda obvezu plaćanja uzdržavanja svom bivšem bračnom partneru ako su stranke o tome sklopile sporazum i ako ga je potvrdio odjel za socijalnu skrb tijela lokalne uprave. Sud u slučaju razvoda braka može jednoj stranci naložiti da plaća uzdržavanje drugoj stranci kojoj je to potrebno. Međutim, u finskoj sudskoj praksi rijetko se jednoj stranci određuje plaćanje uzdržavanja bračnom partneru. Stranke se u načelu nakon razvoda uzdržavaju samostalno.

Pravo bračnog partnera na primanje uzdržavanja od bivšeg partnera prestaje ako uzdržavana stranka sklopi novi brak.

Ono što je propisano u zakonu u vezi s bračnim partnerima primjenjuje se i na odgovarajuće stranke u registriranom partnerstvu.

Stranke nemaju obvezu jedna drugoj plaćati uzdržavanje u kontekstu bilo kakvih drugih posebnih odnosa.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Pravo djeteta na uzdržavanje od roditelja prestaje kada dijete navrši 18 godina.

Roditelji su odgovorni pokriti troškove obrazovanja djece nakon što su djeca navršila 18 godina ako se to smatra razumnim. To je, međutim, rijetka pojava u finskoj sudskoj praksi.

Vidjeti i 1. pitanje.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Uzdržavana stranka i obveznik uzdržavanja mogu se obratiti Općinskom odboru za socijalnu skrb koji može pomoći s izradom sporazuma o iznosu uzdržavanja. Sporazum koji je odobrio Općinski odbor za socijalnu skrb neposredno je izvršiv, kao i sudska odluka.

U članku 8.(a) Zakona o uzdržavanju djece navedeno je da, čak i ako dijete ili obveznik uzdržavanja nemaju prebivalište u Finskoj, Općinski odbor za socijalnu skrb može potvrditi sporazum o uzdržavanju ako je za predmet nadležan sud u Finskoj u smislu članaka 3. ili 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 i ako su se stranke dogovorile da bi se na obveze uzdržavanja u skladu s člankom 7. Haškog protokola od 23. studenoga 2007. o mjerodavnom pravu za obveze uzdržavanja trebali primjenjivati finski zakoni.

Ako se uzdržavanje osporava, uzdržavana stranka i obveznik uzdržavanja mogu se obratiti sudu podnošenjem zahtjeva za pokretanje sudskog postupka.

Bračni drugovi mogu sastaviti neformalni pisani sporazum o uzdržavanju i tražiti od odjela za socijalnu skrb tijela lokalne uprave da ga potvrdi. To će tijelo na zahtjev pomoći strankama sa sastavljanjem sporazuma.

Postupak u vezi s uzdržavanjem između bračnih partnera može se pokrenuti na temelju zahtjeva za pokretanje sudskog postupka.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

---

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 i njezina pravila o nadležnosti primjenjuju se na prekogranične slučajeve uzdržavanja.

Za pitanja koja se odnose na obveze uzdržavanja u državama članicama nadležni su sljedeći sudovi:

1. sud mjesta u kojem tuženik ima uobičajeno boravište ili
2. sud mjesta u kojem uzdržavana osoba ima uobičajeno boravište ili
3. sud koji je u skladu sa svojim pravom nadležan za postupke utvrđenja statusa osobe čiji je predmet o uzdržavanju povezan s tim postupkom, osim ako nadležnost nije utemeljena isključivo na državljanstvu jedne od stranka ili
4. sud koji je u skladu sa svojim pravom nadležan za postupke utvrđenja roditeljske odgovornosti, ako je pitanje koje se odnosi na uzdržavanje dodatno tom postupku, osim ako je nadležnost utemeljena isključivo na državljanstvu jedne od stranka.

Ako nije riječ o prekograničnom predmetu, pravila o nadležnosti propisana su u (finskom) Zakonu o sudskom postupku (4/1734).

U skladu s poglavljem 10. člankom 1. Zakona o sudskom postupku, ispitivanje zahtjeva za uzdržavanje protiv fizičke osobe provodi okružni sud koji je nadležan u mjestu boravišta ili prebivališta te osobe. U skladu s poglavljem 10. člankom 9. zahtjev za uzdržavanje može ispitati i okružni sud koji je nadležan u mjestu boravišta ili prebivališta osobe koja traži ili prima uzdržavanje.

Ako se predmet odnosi na razvod ili prestanak suživota s tim postupkom mogu biti povezani zahtjevi u vezi sa sporazumom o uzdržavanju, roditeljskom skrbi, pravu na kontakt itd. U tom slučaju nadležan je sud koji je odlučivao o razvodu.

Ako se zahtjev za uzdržavanje podnosi u vezi s postupkom koji se odnosi na roditeljsku skrb ili utvrđivanje očinstva, sudski postupak u vezi s uzdržavanjem može se pokrenuti na istom sudu.

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Tužitelj može pokrenuti postupak bez pomoćnika (odvjetnika). Međutim, stranci u sudskom postupku obično je potrebna stručna pomoć pa se savjetuje uporaba pomoćnika ili odvjetnika.

U prekograničnim predmetima uzdržavanja, uključene stranke mogu pitanje uputiti središnjem tijelu.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Za pokretanje sudskog postupka plaća se naknada. Sud naplaćuje naknadu i predmetni iznos (86 - 200 EUR) ovisi o sudu i potrebi za razmatranjem predmeta. (Pristojbe koje naplaćuju okružni sudovi).

U (finskom) Zakonu o pravnoj pomoći i (finskom) Zakonu o Finskom središnjem tijelu nadležnom za određena međunarodna pitanja uzdržavanja (1076/2010) propisane su odredbe o pravu podnositelja zahtjeva na pravnu pomoć. Podnositelj zahtjeva koji živi u inozemstvu može dobiti pravnu pomoć i u slučajevima uzdržavanja na temelju posebnog uzajamnog sporazuma. Postoje takvi sporazumi između Finske i određenih država u Sjedinjenim Američkim Državama i određenih pokrajina u Kanadi.

Više informacija o pravnoj pomoći u Finskoj dostupno je na: https://oikeus.fi/oikeusapu/en/index.html

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Odredbe o plaćanju uzdržavanja za dijete propisane su u (finskom) Zakonu o uzdržavanju djece (704/1975).

Uzdržavanje se u načelu plaća u gotovini unaprijed za svaki mjesec, ako nije drugačije dogovoreno ili predviđeno. Iznimno se može odrediti plaćanje paušalnog iznosa ili plaćanje u obliku pokretne ili nepokretne imovine.

U Finskoj se iznos plativog uzdržavanja za dijete ne određuje na temelju tablice. O svakom se slučaju odlučuje zasebno. U skladu s člankom 1. Zakona, dijete ima pravo na primjereno uzdržavanje. To znači zadovoljavanje materijalnih i psiholoških potreba djece u različitim fazama razvoja i pokrivanje troškova njihova odgoja i obrazovanja, prema potrebi, te drugih povezanih troškova. U skladu s člankom 2. roditelji su odgovorni za uzdržavanje djece u skladu sa svojim mogućnostima. Pri ocjenjivanju tih mogućnosti uzima se u obzir njihova dob, sposobnost za rad, vjerojatnost da će pronaći posao za koji će primati plaću, imovina i sredstva koja imaju na raspolaganju i drugi aspekti njihove pravne odgovornosti za uzdržavanje. Kada se ocjenjuje opseg odgovornosti roditelja za uzdržavanje uzimaju se u obzir i sposobnosti i mogućnosti djeteta da preuzme odgovornost za vlastito uzdržavanje i čimbenici zbog kojih se ne može očekivati da roditelji preuzmu troškove uzdržavanja djeteta ili se povezani troškovi svode na najnižu moguću mjeru.

Plativi iznos uzdržavanja periodički se automatski povećava u skladu s povećanjem troškova života. Daljnje odredbe o automatskom povećanju propisane su u (finskom) Zakonu o povezivanju određenih plaćanja uzdržavanja s indeksom troškova života (583/2008).

Iznos uzdržavanja i način plaćanja mogu se izmijeniti na temelju sporazuma ili sudske odluke u slučaju bitnih promjena okolnosti koje su postojale u trenutku kada je uzdržavanje odobreno zbog kojih se promjena smatra razumnom s obzirom na situaciju djeteta i roditelja koji plaća uzdržavanje.

U Zakonu o braku propisane su odredbe o plaćanju uzdržavanja bračnom partneru. Međutim, u finskoj sudskoj praksi rijetko se jednoj stranci određuje plaćanje uzdržavanja bračnom partneru. Stranke se u načelu nakon razvoda uzdržavaju samostalno.

Plaćanje uzdržavanja u gotovini može se odrediti na neodređeno vrijeme ili do isteka određenog vremenskog razdoblja utvrđenog u sporazumu, odluci ili presudi. Međutim, može se odrediti plaćanje uzdržavanja kao paušalnog iznosa ako je to opravdano osobnim financijskim stanjem stranke koja ima obvezu plaćanja uzdržavanja i drugim čimbenicima. Može se odrediti i plaćanje uzdržavanja u obliku pokretne ili nepokretne imovine.

Plativi iznos uzdržavanja automatski se povećava kako bi bio u skladu s povećanjem troškova života. Daljnje odredbe o automatskom povećanju propisane su u (finskom) Zakonu o povezivanju određenih plaćanja uzdržavanja s indeksom troškova života (583/2008).

Odluka ili presuda koju je donio sud ili sporazum koji su sklopila dva bračna partnera mogu se izmijeniti ako se to smatra opravdanim zbog izmijenjenih okolnosti. Međutim, odluku, presudu ili sporazum kojim je određeno plaćanje uzdržavanja u obliku paušalnog iznosa nije moguće izmijeniti kada je uzdržavanje već plaćeno. Sporazum o uzdržavanju sklopljen između dva bračna partnera može se izmijeniti ako se smatra neodrživim. U skladu sa zakonom, obveza plaćanja uzdržavanja u određenim vremenskim razmacima prestaje ako uzdržavana stranka ponovno sklopi brak.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Uzdržavanje za dijete plaća se djetetovom skrbniku (na njegov bankovni račun).

Uzdržavanje za bračnog partnera plaća se samom bračnom partneru (na njegov bankovni račun).

Uzdržavanje se u načelu plaća u gotovini unaprijed za svaki mjesec, ako nije drugačije dogovoreno ili predviđeno. Iznimno se može odrediti plaćanje paušalnog iznosa ili plaćanje u obliku pokretne ili nepokretne imovine.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Ako obveznik uzdržavanja ne plaća iznos uzdržavanja koji mu je odredio sud ili koji je utvrđen u sporazumu, uzdržavana stranka ili, ako su ispunjeni određeni uvjeti, finski Zavod za socijalno osiguranje (Kela) (vidjeti 12. pitanje), ima pravo pokrenuti postupak za izvršenje obveze uzdržavanja.

Uzdržavana stranka može tražiti od sudskog ovršitelja izvršenje sporazuma ili odluke o uzdržavanju u skladu s (finskim) Ovršnim zakonom. Odjel za socijalnu skrb lokalnog nadležnog tijela također može davati savjete u pitanjima povezanima s obiteljskim pravom.

Ako bračni partner kojem je određena obveza uzdržavanja ne izvršava svoju obvezu, kršeći time sporazum koji je ovjerio odjel za socijalnu skrb lokalnog nadležnog tijela, ili sudsku odluku ili presudu, uzdržavana stranka može zatražiti od sudskog ovršitelja da izvrši sporazum ili odluku/presudu u skladu s Ovršnim zakonom.

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

Ovrha i pravila o zaštiti obveznika uzdržavanja

Ako je predmet upućen agenciji za ovrhe, obvezniku uzdržavanja prvo se šalje obavijest o postupku i opomena za plaćanje. U načelu se obvezniku uzdržavanja mora dati prilika da izvrši plaćanje na temelju opomene.

Ako obveznik ne izvrši plaćanje na temelju opomene ili se dobrovoljno ne obrati agenciji za ovrhu u vezi s plaćanjem, agencija za ovrhu pokreće istragu o prihodima obveznika uzdržavanja i o njegovoj imovini pregledom registriranih podataka.

Radnje koje se poduzimaju u okviru istrage o prihodima i imovini obveznika uzdržavanja i sve naknade istrage strogo su uređene.

U većini slučajeva ovrha se izvršava nad prihodom i sredstvima na bankovnom računu obveznika uzdržavanja. U načelu je moguće ovršiti trećinu obveznikove plaće, mirovine, davanja za nezaposlene ili naknada za rodiljni dopust. Božićnice, dodatne povlastice, provizije, naknade, honorari i druge nagrade u obliku plaćanja također se smatraju prihodom. Ovršeni iznos izračunava se na temelju neto zarade. Nisu prihvatljiva davanja za socijalnu pomoć i socijalnu skrb kao što su smještaj i dječji doplatak. Umjesto povremene ovrhe prihoda može se dogovoriti i plan obročne otplate.

Ovrhama i planovima obročne otplate uvijek se uzima u obzir dio dužnikove imovine koji je zaštićen zakonom: drugim riječima, preostali iznos za preživljavanje. Zaštićeni dio prihoda revidira se u skladu s nacionalnim indeksom mirovina. Dogovoreni zaštićeni iznosi te primjeri slučajeva dostupni su ovdje: https://oikeus.fi/ulosotto/en/index/velallisenaulosotossa/palkanulosmittaus.html

Obveznik uzdržavanja ima pravo žalbe iako postupak naplate duga neće biti zaustavljen ako sud to nije zasebno naredio.

Zastara za plaćanje neplaćenog iznosa uzdržavanja

U članku 16. točki (c) Zakona o uzdržavanju djece navedeno je da se iznos uzdržavanja koji se plaća u određenim vremenskim razmacima i zatezne kamate za taj iznos moraju naplatiti od obveznika uzdržavanja unutar pet godina od početka godine koja slijedi nakon one u kojoj dospijeva plaćanje. U protivnom se stranka odriče od prava na plaćanje. Uzdržavanje plaćeno u paušalnom iznosu i zatezne kamate na taj iznos moraju se, s druge strane, naplatiti u roku od pet godina od dospijeća iznosa uzdržavanja i, najkasnije, u roku od pet godina od trenutka kada je uzdržavana osoba postala punoljetna.

Slično tomu, Zavod za socijalno osiguranje mora od obveznika uzdržavanja naplatiti iznos uzdržavanja koji je platio u roku od pet godina od početka godine koja slijedi nakon godine dospijeća iznosa uzdržavanja za koje je davanje plaćeno zbog ogluhe. U protivnom gubi pravo na taj iznos (Zakon o uzdržavanju djece, 580/2008, članak 22.).

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Ako obveznik uzdržavanja ne plaća uzdržavanje u skladu s dogovorom, uzdržavana stranka mora zatražiti od sudskog ovršitelja da ovrši neplaćeni iznos. Agencija za ovrhu daje smjernice za sastavljanje takvog zahtjeva. Odjel za socijalnu skrb lokalnog nadležnog tijela također može davati savjete u pitanjima povezanima s obiteljskim pravom. Vidjeti 13. i 14. pitanje. Agencija za ovrhu ne naplaćuje ovrhu iznosa uzdržavanja. Više pojedinosti o postupku dostupno je ovdje: https://oikeus.fi/ulosotto/en/index.html

Ako uzdržavanoj osobi finski Zavod za socijalno osiguranje (Kela) plaća dječji doplatak zbog neispunjenja obveze plaćanja uzdržavanja, ta stranka ne može pokrenuti postupak za ovrhu plaćanja uzdržavanja. Ako Kela plaća dječji doplatak, ona preuzima pravo na uzdržavanje u iznosu koji odgovara iznosu plaćenom u obliku dječjeg doplatka (pravo na naknadu) (Zakon o uzdržavanju djece 580/2008, članak 19.). Ako je dogovoreni iznos uzdržavanja veći od iznosa dječjeg doplatka koji je platio zavod Kela, a obveznik uzdržavanja nije izvršio obvezu plaćanja uzdržavanja, zavod Kela plaća u cijelosti iznos uzdržavanja za dijete i u potpunosti od te stranke ovršuje neplaćeni iznos uzdržavanja. U slučaju uspješnog ishoda, zavod Kela platit će nakon naplate duga roditelju koji ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb razliku između uzdržavanja i dječjeg doplatka.

U prekograničnim predmetima u vezi s naplatom uzdržavanja, uključene stranke mogu pitanje uputiti Ministarstvu pravosuđa kao središnjem tijelu.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Ako obveznik uzdržavanja ne izvrši plaćanje dugovanog iznosa u skladu sa sporazumom o uzdržavanju ili odlukom koja se odnosi na dijete koje ima boravište u Finskoj, dijete ima pravo na dječji doplatak od finskog Zavoda za socijalno osiguranje (Kela). Informacije o iznosu dječjeg doplatka koji plaća Kela dostupne su na njezinim stranicama na sljedećoj poveznici: http://www.kela.fi/elatustuki (Zakon o povezivanju određenih plaćanja uzdržavanja s indeksom troškova života (583/2008)).

Dječji doplatak može se dobiti ako je iznos uzdržavanja za dijete utvrđen u skladu sa sporazumom o uzdržavanju ili u odluci u iznosu manji od iznosa dječjeg doplatka koji se trenutačno plaća zbog financijskih teškoća bračnog partnera koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. U takvim će slučajevima Kela platiti razliku između dječjeg doplatka i iznosa uzdržavanja. Dijete će povrh toga dobiti od obveznika uzdržavanja iznos uzdržavanja naveden u sporazumu o uzdržavanju ili u odluci. Ako obveznik uzdržavanja ne može plaćati uzdržavanje, može se navesti da je predmetni iznos 0 EUR. U tom će slučaju Kela u cijelosti plaćati iznos dječjeg doplatka.

U Zakonu o uzdržavanju djece (580/2008) propisane su odredbe o zahtjevima koji se primjenjuju na primanje dječjeg doplatka. Plaćanje dječjeg doplatka odobrava se na temelju zahtjeva djetetova skrbnika ili zakonskog zastupnika ili nekoga tko skrbi o djetetu u dobroj vjeri. Dijete koje je navršilo 15 godina također može podnijeti zahtjev za dječji doplatak ako živi samo. Plaćanje dječjeg doplatka ne utječe na obvezu predmetne stranke u vezi s plaćanjem iznosa uzdržavanja u cijelosti. Kada Kela odluči platiti dječji doplatak zbog neplaćanja uzdržavanja, ona ima pravo i obvezu ovršiti sve neplaćene iznose uzdržavanja od predmetne stranke.

Bračni partner koji ima pravo na uzdržavanje može primati dječji doplatak samo od svojeg bračnog partnera.

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Ministarstvo pravosuđa središnje je tijelo u Finskoj u odnosu na međunarodne instrumente za naplatu uzdržavanja (vidi, primjerice, Uredbu Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja i Hašku konvenciju o međunarodnoj naplati tražbina za uzdržavanje djece i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja iz 2007.). Dužnosti središnjeg tijela uključuju primanje zahtjeva za uzdržavanje, prosljeđivanje zahtjeva nadležnim tijelima i pokretanje postupaka u vezi s tim zahtjevima.

Ako obveznik uzdržavanja boravi u državi u kojoj su na snazi međunarodni instrumenti za naplatu uzdržavanja, podnositelj zahtjeva može se obratiti Ministarstvu pravosuđa radi naplate uzdržavanja u toj stranoj državi. Podnositelje zahtjeva potiče se, prema potrebi, da se obrate svojim lokalnim uredima za pravnu pomoć ili privatnim odvjetnicima (na primjer, u vezi s time kako pripremiti dokumente zahtjeva). Odjel za socijalnu skrb lokalnog nadležnog tijela također može davati savjete u pitanjima povezanima s obiteljskim pravom.

Ako uzdržavanoj osobi dječji doplatak isplaćuje Kela zbog neispunjenja obveze plaćanja uzdržavanja, Kela preuzima pravo na plaćanje uzdržavanja u iznosu koji je jednak iznosu koji je isplatila u obliku dječjeg doplatka (pravo na naknadu) (Zakon o uzdržavanju djece 580/2008, članak 19.). U tom će slučaju Kela naplatiti neplaćeni iznos uzdržavanja u ime uzdržavane stranke koja u tim okolnostima ne može pokrenuti postupak za naplatu duga. Ako je dogovoreni iznos uzdržavanja veći od doplatka koji je isplatila Kela, Kela će isplatiti cijeli iznos dječjeg doplatka i neplaćeni iznos uzdržavanja naplatit će u cijelosti od obveznika uzdržavanja. U slučaju uspješnog ishoda, zavod Kela platit će nakon naplate duga roditelju koji ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb razliku između uzdržavanja i dječjeg doplatka.

Bračni partner koji ima pravo na uzdržavanje može primati dječji doplatak samo od svojeg bračnog partnera. Bračni partner koji ima pravo na uzdržavanje može primati dječji doplatak samo od svojeg bračnog partnera. Ta se osoba može obratiti ovršitelju i pokušati saznati ima li bračni partner koji boravi u inozemstvu u Finskoj neku imovinu koja bi se mogla zaplijeniti u skladu s Ovršnim zakonom. Ona može također zatražiti pomoć od Ministarstva pravosuđa u naplati uzdržavanja u inozemstvu.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Podaci za kontakt Ministarstva pravosuđa (središnje tijelo):

Adresa: Oikeusministeriö (Ministarstvo pravosuđa)
PL 25
00023 Valtioneuvosto (Vlada)

Telefon: +358 29516001
Faks: +358 9 1606 7524
E-pošta: maintenance.ca@om.fi

Stranice Ministarstva pravosuđa nalaze se sljedećoj poveznici: https://oikeusministerio.fi

Podaci za kontakt finskog Zavoda za socijalno osiguranje (Kela):
Adresa: Kansaneläkelaitos
Perintäkeskus 
PL 50
00601 Helsinki

Telefon: +358 20 634 4940 (pojedinci), +358 20 634 4942 (nadležna tijela) 
Faks: +358 20 635 3330

Adresa e-pošte: maintenance@kela.fi

Stranice zavoda Kela: https://www.kela.fi/web/en

Stranice ureda za pravnu pomoć: https://oikeus.fi/oikeusapu/en/index/yhteystiedot.html

Podaci za kontakt odjela za socijalnu skrb tijela lokalne uprave mogu se pronaći u telefonskom imeniku ili pozivom finskoj službi za informacije o telefonskim brojevima. Kod pozivanja tog broja potrebno je navesti koji odjel za socijalnu skrb tijela lokalne uprave tražite. Finska ima otprilike 320 tijela lokalne uprave (općina).

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Podnositelj zahtjeva u drugoj državi dobit će najbolju uslugu ako se obrati nadležnom središnjem tijelu u toj državi koje će se potom obratiti finskom Ministarstvu pravosuđa. (Vidjeti 13., 14. i 15. pitanje)

Podnositelj zahtjeva može se i izravno obratiti finskim nadležnim tijelima.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Vidi odgovore na 15. pitanje.

Uzdržavanoj osobi (dijete ili bračni partner) i obvezniku uzdržavanja koji žive u različitim državama može pomoći Ministarstvo pravosuđa ili nadležna tijela u stranoj državi. Podnositelj zahtjeva (dijete kojem je to dopušteno ili bračni partner) može tražiti od Ministarstva izvršenje presude i odluke donesene u drugoj državi ili odobrenog sporazuma o uzdržavanju sklopljenog u drugoj državi i plaćanje uzdržavanja dobivenog ovrhom na bankovni račun koji je navela uzdržavana osoba. Međutim, Ministarstvo pravosuđa ne može platiti uzdržavanje umjesto obveznika uzdržavanja.

Zbog različitih međunarodnih sporazuma funkcije Ministarstva pravosuđa, kao središnjeg tijela, proširuju se, primjerice, i na pomoć u pronalaženju obveznika uzdržavanja ili uzdržavane osobe, prikupljanje informacija o prihodu obveznika uzdržavanja ili uzdržavane osobe i pomoć s utvrđivanjem roditeljstva, ako je to potrebno u postupku naplate uzdržavanja.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

---

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

Ako Ministarstvo pravosuđa, ili osoba koju je ono ovlastilo, u sklopu svoje funkcije središnjeg tijela za potrebe različitih međunarodnih sporazuma, zastupa podnositelja zahtjeva pred sudom ili drugim nadležnim tijelom u Finskoj, podnositelju se pravna pomoć pruža besplatno, bez obzira na odredbe o uvjetima za dobivanje pravne pomoći koje su propisane u drugim zakonima.

To se primjenjuje na pitanja koja se odnose na sljedeće:

1. utvrđivanje da se odluka o uzdržavanju donesena u stranoj državi priznaje i da može biti izvršena u Finskoj;
2. utvrđivanje očinstva;
3. određivanje roditelju obveze plaćanja uzdržavanja za dijete;
4. promjenu dogovorenog iznosa uzdržavanja za dijete ako je podnositelj zahtjeva dijete ili djetetov zastupnik.

Ono što je propisano u točkama 2. – 4. primjenjuje se samo ako je dijete u trenutku pokretanja postupka mlađe od 21 godine.

Ako Ministarstvo pravosuđa, ili osoba koju je ono ovlastilo, u sklopu svoje funkcije središnjeg tijela u okviru različitih međunarodnih sporazuma, zastupa podnositelja zahtjeva u postupku izvršenja odluke o uzdržavanju, podnositelj zahtjeva nema pravo na pokrivanje troškova ovrhe.

U drugim slučajevima podnositelj zahtjeva može tražiti javnu pravnu pomoć. Pravna pomoć znači da podnositelj zahtjeva može dobiti usluge pomoćnika (odvjetnika) za rješavanje pravnog pitanja, što u cijelosti ili djelomično financira država. Pravna pomoć obuhvaća sva pravna pitanja. Ona je u načelu ograničena samo na predmete o kojima se sudi u Finskoj. Zahtjev za pravnu pomoć može se podnijeti bilo kojem uredu za pravnu pomoć u zemlji bez obzira na to gdje podnositelj zahtjeva živi. Zahtjev je najjednostavnije podnijeti u najbližem uredu. Podnositelji zahtjeva moraju dostaviti raščlambu svojih prihoda, prijavljenih rashoda i imovine i dugova. Mora također biti opisan predmet za koji se traži pravna pomoć te pojedinosti o osiguranju za sudske troškove koje ima podnositelj zahtjeva. Dodatne informacije dostupne su na: https://oikeus.fi/oikeusapu/en/index.html

Finska tijela za ovrhu ne naplaćuju ovrhu uzdržavanja.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Ministarstvo pravosuđa imenovano je središnjim tijelom u skladu s člankom 51. Uredbe. Dodatne odredbe o njegovim zadaćama utvrđene su u Zakonu o finskom središnjem tijelu u određenim međunarodnim pitanjima povezanima s uzdržavanjem (1076/2010).

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.