Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Zahtjevi za uzdržavanje - Poljska

Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

SADRŽAJ

Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

U skladu s člankom 128. Zakonika o obitelji i skrbništvu „obveza uzdržavanja” obveza je koja se određuje krvnim srodnicima u ravnoj lozi te braći i sestrama da osiguraju sredstva za život (uključujući odjeću, hranu, smještaj, gorivo i lijekove) i, ako je potrebno, sredstva za odgoj (uključujući brigu za fizički i psihički razvoj te osiguranje pristupa obrazovanju i kulturi).

„Uzdržavanje” je davanje u gotovini ili u naravi. Kad je riječ o djeci, obuhvaća i osobni doprinos njihovu odgoju i rad u zajedničkom kućanstvu u skladu s obvezom uzdržavanja.

„Zahtjev za uzdržavanje” pravo je osobe da traži od druge osobe ispunjenje obveze uzdržavanja.

U pravilu obveza uzdržavanja proizlazi iz različitih vrsta obiteljskih odnosa. Ovisno o vrsti obiteljskog odnosa, u poljskom pravu razlikuju se vrste obveza uzdržavanja navedene u nastavku.

1. Obveza uzdržavanja među srodnicima (uzdržavanje djeteta poseban je oblik te obveze). Kad je riječ o srodnicima, pravo na uzdržavanje imaju samo osobe koje imaju financijske poteškoće. Roditelji su obvezni plaćati uzdržavanje djeci koja još ne mogu sama zarađivati za život, osim ako je dohodak od imovine djeteta dovoljan za pokrivanje troškova djetetova uzdržavanja i odgoja. Djeca starija od 18 godina više nemaju pravo na uzdržavanje, osim ako žele nastaviti obrazovanje i taj je izbor opravdan njihovim dotadašnjim rezultatima ili ako bi obvezu uzdržavanja trebalo zadržati zbog zdravlja ili osobne situacije djeteta. Nadalje, roditelji nisu obvezni plaćati uzdržavanje djece koja su starija od 18 godina i koja, iako su spremna za zaposlenje, počnu studirati i zatim zanemare studij, ne ostvaruju odgovarajući napredak, ne dobivaju prolazne ocjene i ne prolaze ispite u propisanim rokovima te, zbog tih razloga, ne završe studij u roku predviđenom u programu studija.

Ako nije moguće dobiti uzdržavanje ili ako ga je vrlo teško dobiti, plaćanje uzdržavanja može se odrediti drugim srodnicima (npr. djedovima i bakama djeteta koji su roditelji obveznika uzdržavanja koji se skriva).

2. Obveza koja nastaje posvajanjem. Ako se posvajanjem zasniva odnos isključivo između posvojitelja i posvojenika, obveza uzdržavanja posvojitelja prema posvojeniku ima prednost nad obvezom uzdržavanja srodnika po uzlaznoj liniji te braće i sestara posvojenika prema toj osobi, dok je obveza uzdržavanja posvojenika prema njegovim srodnicima po uzlaznoj liniji te braći i sestrama na posljednjem mjestu. U protivnom se na posvojenika primjenjuju pravila utvrđena u točki 1.

3. Obveza između osoba koje su u tazbinskom srodstvu (pomajka, poočim, pastorci). Samo osobe u financijskim poteškoćama imaju pravo na uzdržavanje, pod uvjetom da je u predmetnoj situaciji određivanje obveze uzdržavanja u skladu s načelima društvenih odnosa. U skladu s poljskim zakonodavstvom i sudskom praksom „financijske poteškoće” znači nemogućnost ispunjavanja razumnih potreba osobe iz vlastitih sredstava i vlastitim naporima.

4. Obveza između bračnih drugova tijekom braka. Članovi obitelji mogu tražiti pravo na „jednak standard života” svih članova obitelji. U skladu s člankom 27. Zakonika o obitelji i skrbništvu oba su bračna druga obvezna, u skladu sa svojim sposobnostima te prihodima i financijskim mogućnostima, pomoći u ostvarivanju potreba obitelji koju su zasnovali svojim odnosom. Ta se obveza može smatrati ispunjenom u potpunosti ili djelomično u obliku osobnih nastojanja u pogledu odgoja djece i brige za zajedničko kućanstvo.

5. Obveza između bračnih drugova nakon prestanka braka. Ako je utvrđeno da jedan bračni drug snosi isključivu odgovornost za poremećene bračne odnose, a razvodom se znatno pogoršava financijska situacija drugog bračnog druga, potonji može tražiti ispunjavanje svojih razumnih potreba, čak i ako ta osoba nije u financijskim poteškoćama. U drugim slučajevima, bračni drug u financijskim poteškoćama može tražiti uzdržavanje od bivšeg bračnog druga razmjerno svojim razumnim potrebama te prihodima i financijskim mogućnostima bivšeg bračnog druga. Obveza uzdržavanja prema bračnom drugu istječe kada taj bračni drug sklopi novi brak. Međutim, ako uzdržavanje mora plaćati razvedeni bračni drug kojem nije utvrđena odgovornost za poremećene bračne odnose, obveza uzdržavanja istječe pet godina nakon donošenja odluke o razvodu, osim ako sud zbog iznimnih okolnosti produlji to petogodišnje razdoblje na zahtjev uzdržavane osobe.

6. Obveza oca djeteta rođenog izvan braka prema djetetovoj majci. Otac koji nije majčin suprug mora u skladu s vlastitim mogućnostima pridonositi troškovima povezanima s trudnoćom i rođenjem djeteta te troškovima tromjesečnog uzdržavanja majke u trenutku rođenja djeteta. Ako za to postoje važni razlozi, majka može tražiti da otac pridonosi njezinim troškovima uzdržavanja dulje od tri mjeseca.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Roditelji su obvezni plaćati uzdržavanje djeci koja se još ne mogu sama uzdržavati. Budući da su djeca obvezna nastaviti s obrazovanjem do 18. godine, obično imaju pravo na uzdržavanje do punoljetnosti ili dok ne završe magistarski studij ili više strukovno obrazovanje.

Doplatak iz državnog fonda za uzdržavanje plaća se osobama koje ga imaju pravo primati dok ne navrše 18 godina. Takve osobe imaju pravo na doplatak dok ne navrše 25 godina ako nastave s obrazovanjem u školama ili ustanovama visokog obrazovanja ili na neograničeno vrijeme ako im je potvrđen teški invaliditet.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Da, moguće su sljedeće situacije:

  1. osoba koja mora plaćati uzdržavanje dobrovoljno ispunjava obvezu uzdržavanja
  2. stranke su se dogovorile o obvezi uzdržavanja
  3. ako osoba koja mora plaćati uzdržavanje ne ispuni svoju obvezu, zahtjev za uzdržavanje podnosi se okružnom sudu (sąd rejonowy) koji je nadležan u mjestu boravišta uzdržavane osobe (članak 32. Zakonika o parničnom postupku) ili tuženika (članak 27. stavak 1. Zakonika o parničnom postupku) ili se takav zahtjev podnosi tijekom postupka razvoda ili rastave koji se vodi na regionalnom sudu (sąd okręgowy).

Za zahtjev se ne plaća sudska pristojba. Međutim, on bi trebao ispunjavati zahtjeve za predstavku, odnosno trebao bi uključivati ime suda kojem se podnosi; imena i prezimena stranaka, njihovih pravnih zastupnika i odvjetnika; vrstu predstavke; jasan opis zahtjeva; vrijednost potraživanja; opis činjenica na kojima se temelje zahtjev i, ako je potrebno, nadležnost suda; potpis stranke ili njezina pravnog zastupnika ili odvjetnika (mora biti uključena punomoć); popis priloga; mjesto boravišta ili sjedišta stranaka, njihovih pravnih zastupnika i odvjetnika i opis potraživanja. Na naknadnim podnescima treba biti naveden urudžbeni broj.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Sljedeće osobe mogu podnijeti zahtjev za uzdržavanje u ime osobe koja ima pravo na uzdržavanje:

  • odvjetnik (osim odvjetnika i pravnog savjetnika, sljedeće osobe mogu djelovati u svojstvu odvjetnika: roditelji, bračni drug, braća i sestre, srodnici po uzlaznoj liniji ili osobe povezane s osobom koja ima pravo na uzdržavanje na temelju posvojenja te osoba koja upravlja imovinom osobe koja ima pravo na uzdržavanje)
  • predstavnik lokalnog državnog tijela nadležnog za socijalnu pomoć (u skladu sa Zakonom od 12. ožujka 2004. o socijalnoj pomoći (Službeni list (Dziennik Ustaw) 2004., br. 64, točka 593.); ti predstavnici upravitelji su općinskih centara za socijalnu pomoć ili okružnih centara za pomoć obiteljima
  • člankom 61. stavkom 1. točkom 1. Zakonika o parničnom postupku propisano je da nevladine organizacije mogu, u okviru svojih zakonskih dužnosti, pokrenuti postupak radi uzdržavanja pod uvjetom da za to imaju pisanu suglasnost fizičke osobe
  • javni tužitelj, ako je to potrebno u skladu s vladavinom prava i javnim interesom.

Pravni zastupnici djeluju u ime maloljetnika koji imaju pravo na uzdržavanje. Međutim, nakon punoljetnosti djeca moraju samostalno djelovati.

Osoba koja živi s uzdržavanom osobom ili koja je njezin poznanik ne može djelovati u ime uzdržavane osobe ako nije jedna od prethodno navedenih osoba.

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

U skladu sa Zakonikom o parničnom postupku za predmete uzdržavanja stvarnu nadležnost imaju okružni sudovi. Mjesna nadležnost utvrđuje se na temelju mjesta boravišta uzdržavane osobe ili mjesta boravišta tuženika. Sudovi koji su nadležni u određenim općinama navedeni su u Uredbi Ministra pravosuđa od 28. prosinca 2018. o utvrđivanju sjedišta i nadležnosti žalbenih, regionalnih i okružnih sudova te opsega njihove nadležnosti (Službeni list 2018., točka 2548.).

Za predmete koji se odnose na priznavanje odluka sudova država članica EU-a u Poljskoj nadležni su regionalni sudovi (članak 1151.1 stavak 1. Zakonika o parničnom postupku) ako je odluka donesena prije nego što je za državu u kojoj je donesena postao obvezujuć Haški protokol od 23. studenoga 2007. o pravu primjenjivom na obveze uzdržavanja (SL L 331, 16. 12. 2009., str. 17.).

U skladu s člankom 1153.14 izmijenjenog Zakonika o parničnom postupku u Republici Poljskoj postoje sljedeće izvršive isprave:

  1. presude koje su donijeli sudovi država članica EU-a te nagodbe i službene isprave koje su izdale te države, a obuhvaćene su Uredbom br. 1215/2012, ako su izvršive
  2. presude koje su donijeli sudovi država članica EU-a, nagodbe i službene isprave koje su izdale te države, a potvrđene su kao europski nalog za izvršenje
  3. europski platni nalozi koje su izdali sudovi država članica EU-a, a čija je izvršivost u tim državama proglašena na temelju Uredbe br. 1896/2006
  4. presude koje su sudovi država članica EU-a donijeli u okviru europskog postupka za sporove male vrijednosti, a potvrđene su u tim državama na temelju Uredbe 861/2007
  5. odluke o pitanjima koja se odnose na uzdržavanje koje su donijeli sudovi u državama članicama EU-a strankama Haškog protokola od 23. studenoga 2007. o pravu primjenjivom na obveze uzdržavanja (SL L 331, 16. 12. 2009., str. 17.) te nagodbe i službene isprave o pitanjima koja se odnose na uzdržavanje iz tih država, a koje su obuhvaćene Uredbom br. 4/2009
  6. presude donesene u državama članicama EU-a koje sadržavaju zaštitne mjere obuhvaćene Uredbom br. 606/2013, ako su izvršive.

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

U postupcima povezanima s uzdržavanjem nije obvezno zastupanje po odvjetniku. Stranke mogu djelovati u svoje ime ili preko stručnih zastupnika.

Za detaljne informacije o mogućnosti imenovanja odvjetnika po službenoj dužnosti koji će djelovati u ime uzdržavane stranke vidjeti točke 7. i 20.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

U skladu s poljskim pravom, stranka koja traži uzdržavanje i tuženik u predmetu koji se odnosi na smanjenje uzdržavanja oslobođeni su plaćanja sudskih troškova (članak 96. stavci 1. i 2. Zakona od 28. srpnja 2005. o sudskim troškovima u građanskim predmetima (Službeni list 2005., br. 167. točka 1398., kako je izmijenjen)). Takve su osobe u potpunosti oslobođene plaćanja sudskih troškova, što znači da nemaju nikakvih sudskih troškova, troškova žalbe ili izvršenja.

Osim toga, stranka koja je oslobođena plaćanja sudskih troškova može podnijeti zahtjev za pravnu pomoć u obliku imenovanja odvjetnika po službenoj dužnosti. Ako se zahtjev za imenovanje odvjetnika prihvati, troškove odvjetnika stranke kojoj je dodijeljen odvjetnik pokriva suprotna stranka. Ako ta osoba izgubi spor, troškovi odvjetnika plaćaju se iz državnog proračuna.

Prava državljana država članica u tom pogledu uređena su Zakonom od 17. prosinca 2004. o pravu na pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije i o pravu na pomoć u cilju sporazumnog rješavanja spora prije pokretanja građanskog postupka (Službeni list 2005., br. 10, točka 67.).

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Iznos uzdržavanja ovisi o prihodima i financijskim mogućnostima osobe koja ga mora plaćati i o razumnim potrebama uzdržavane osobe. Razumne potrebe uzdržavane osobe uključuju sve što je potrebno za njezino uzdržavanje u smislu materijalnih i nematerijalnih (kulturnih i duhovnih) potreba. Potrebe maloljetnika uključuju i troškove njihova odgoja. Pri procjeni prihoda i financijskih mogućnosti obveznika uzdržavanja ne uzima se u obzir dohodak koji stvarno zarađuju već dohodak koji bi mogli zaraditi da su u potpunosti iskoristili svoju sposobnost privređivanja. To znači da se čak i nezaposlenoj osobi koja ne ostvaruje redoviti dohodak može odrediti plaćanje uzdržavanja i ta će se plaćanja izvršiti.

U slučaju promjene okolnosti, može se tražiti izmjena sudske odluke ili ugovora o uzdržavanju. Takvu izmjenu može zatražiti bilo koja stranka u odnosu uzdržavanja. Ovisno o stvarnim okolnostima, stranka može tražiti ukidanje obveze uzdržavanja ili smanjenje ili povećanje iznosa uzdržavanja. Iznos uzdržavanja može se izmijeniti ako su se povećale ili smanjile razumne potrebe uzdržavane osobe ili sposobnost zarađivanja obveznika uzdržavanja.

U Poljskoj ne postoji fiksni iznos uzdržavanja i on se ne izračunava kao fiksni postotak prihoda obveznika uzdržavanja. Minimalna plaća 2014. iznosila je 1680 PLN (oko 400 EUR) bruto. Prosječna naknada 2013. iznosila je 3650 PLN (oko 900 EUR) bruto mjesečno. Minimalna plaća 2015. iznosila je 1750 PLN bruto, 2016. iznosila je 1850 PLN bruto, a 2019. iznosi 2250 PLN bruto. U praksi u većini slučajeva iznos uzdržavanja koji dodjeljuju sudovi iznosi od 300 PLN do 1000 PLN mjesečno po djetetu. Iznos uzdržavanja ne podliježe automatskoj indeksaciji ovisno o dobi djeteta ili inflaciji.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Osoba koja je imenovana obveznikom uzdržavanja u nalogu za izvršenje dužna je plaćati uzdržavanje. U načelu se uzdržavanje dodijeljeno u Poljskoj plaća zakonskom zastupniku maloljetnika (u gotovini ili bankovnim prijenosom) u poljskim zlotima svaki mjesec, obično do 10. u mjesecu. U slučaju zakašnjelog plaćanja, u presudama su predviđene zakonske kamate (po stopi od 13 % godišnje od 2008.) na iznos dugovanja (vidjeti informacije koje je Poljska dostavila o zakonskoj kamati).

U načelu obvezu uzdržavanja snosi isključivo obveznik uzdržavanja. Ako ta osoba ne plati dobrovoljno, uzdržavana osoba može od nadležnog tijela za izvršenje (obično od izvršitelja) zatražiti pokretanje postupka izvršenja. Izvršenje se može pokrenuti i po službenoj dužnosti na zahtjev prvostupanjskog suda koji je odnio odluku o iznosu uzdržavanja. Uzdržavana osoba može podnijeti nalog za izvršenje poslodavcu obveznika uzdržavanja ili ustanovi koja isplaćuje njegovu mirovinu i tražiti oduzimanje iznosa uzdržavanja od iznosa koji se isplaćuje obvezniku uzdržavanja. Takav zahtjev obvezujuć je za agenciju za plaćanje.

Za pokretanje izvršenja na nekretninama obveznika uzdržavanja potrebno je podnijeti poseban zahtjev.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Ako obveznik uzdržavanja ne ispuni svoju obvezu plaćanja uzdržavanja dobrovoljno, može biti prisiljen to učiniti (vidjeti točku 9.).

Nadalje, u skladu s člankom 209. Kaznenog zakona (Službeni list 1997., br. 88, točka 553.), uporno izbjegavanje plaćanja uzdržavanja kazneno je djelo kažnjivo novčanom kaznom, kaznom koja ne uključuje zatvor ili kaznom zatvora u trajanju do dvije godine. Kazneni postupak za predmetno djelo pokreće se na zahtjev žrtve, ustanove za socijalnu skrb ili tijela odgovornog za pokretanje postupka protiv obveznika uzdržavanja. Ako je žrtvi dodijeljena odgovarajuća obiteljska naknada ili doplatak koji se plaća u slučaju neuspješnog izvršenja plaćanja uzdržavanja, kazneni se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

Člankom 5. stavkom 3.b podstavkom 2. točkom 5. Zakona od 7. rujna 2007. o pomoći uzdržavanim osobama (Službeni list 2007., br. 192, točka 1378.) propisano je da nadležno tijelo može podnijeti zahtjev za oduzimanje vozačke dozvole obveznika uzdržavanja.

Ako izvršenje nije uspješno, izvršitelj može podnijeti zahtjev za upis obveznika uzdržavanja u upisnik nesolventnih obveznika uzdržavanja.

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

U skladu s člankom 1083. stavkom 2. Zakonika o parničnom postupku, neplaćeni iznosi uzdržavanja mogu se u potpunosti pokriti zapljenom bankovnog računa.

U skladu s člankom 833. stavkom 1. Zakonika o parničnom postupku, naknada za rad podliježe izvršenju u mjeri propisanoj u Zakoniku o radu. U načelu je moguće zaplijeniti 60 % plaće. Moguće je zaplijeniti i do tri petine iznosa koje je dodijelila državna riznica u posebne svrhe, posebno bespovratna sredstva i potporu (članak 831. stavci 1. i 2. Zakonika o parničnom postupku).

Osim toga, u skladu s člankom 829. Zakonika o parničnom postupku, sljedeće stavke ne podliježu izvršenju:

  1. kućanski predmeti, posteljina, donje rublje i svakodnevna odjeća koji su neophodni obvezniku uzdržavanja i uzdržavanim članovima obitelji te odjeća neophodna za pružanje usluge ili za stručni rad
  2. jednomjesečne zalihe hrane i goriva koje su neophodne obvezniku uzdržavanja i uzdržavanim članovima obitelji
  3. jedna krava ili dvije koze ili tri ovce koje su neophodne za prehranu obveznika uzdržavanja i uzdržavanih članova obitelji, zajedno sa zalihama hrane za životinje i steljom do sljedeće žetve
  4. alati i drugi predmeti koji su obvezniku uzdržavanja neophodni za obavljanje plaćenog posla i sirovine koje su neophodne za jednotjednu proizvodnju, osim motornih vozila
  5. u slučaju periodičnog stalnog radnog odnosa obveznika uzdržavanja, iznos novca koji odgovara dijelu plaće koji ne podliježe izvršenju u razdoblju do sljedećeg datuma dospijeća, a u slučaju obveznika uzdržavanja koji nemaju redovitu plaću, iznos novca koji je neophodan za životne potrebe obveznika uzdržavanja i uzdržavanih članova obitelji u razdoblju od dva tjedna
  6. predmeti nužni za učenje, osobni dokumenti, ukrasi, predmeti koji se upotrebljavaju za prakticiranje vjere i svakodnevni predmeti koji bi se mogli prodati jedino znatno ispod njihove vrijednosti, ali su korisni za obveznika uzdržavanja
  7. lijekovi u smislu Zakona o farmaceutskim proizvodima od 6. rujna 2001. (Službeni list iz 2008., br. 45, točka 271., kako je izmijenjen), neophodni za funkcioniranje ustanove za zdravstvenu skrb u smislu zakonskih odredbi o zdravstvenoj skrbi u razdoblju od tri mjeseca te lijekovi neophodni za njezino funkcioniranje u smislu Zakona o lijekovima od 20. svibnja 2010. (Službeni list, br. 107, točka 679. i Službeni list iz 2011., br. 102, točka 586. i br. 113., točka 637.)
  8. predmeti neophodni s obzirom na invaliditet obveznika uzdržavanja ili članova njegove obitelji.

Ministar pravosuđa će u savjetovanju s ministrom poljoprivrede i ministrom financija pravilnikom odrediti koji predmeti koji pripadaju poljoprivredniku ne mogu podlijegati izvršenju (članak 830.).

Nadalje, člankom 831. Zakonika o parničnom postupku propisano je da posebno ne podliježu izvršenju naknade za socijalnu pomoć u smislu Zakona od 12. ožujka 2004. o socijalnoj pomoći (Službeni list iz 2013., točka 182., kako je izmijenjen) i potraživanja obveznika uzdržavanja iz državnog proračuna ili nacionalnog zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodowy Fundusz Zdrowia) za isplatu davanja za zdravstvenu skrb u smislu Zakona od 27. kolovoza 2004. o davanjima za zdravstvenu skrb koja se financiraju iz javnih sredstava (Službeni list iz 2008., br. 164, točka 1027., kako je izmijenjen) prije nego što su isplaćena ta davanja, do 75 % svake isplate, osim ako je riječ o potraživanjima zaposlenika obveznika uzdržavanja ili pružatelja usluga obvezniku uzdržavanja iz članka 5. stavka 41. točki (a) i (b) Zakona od 27. kolovoza 2004. o davanjima za zdravstvenu skrb koja se financiraju iz javnih sredstava.

Člankom 137. stavkom 1. Zakonika o obitelji i skrbništvu propisano je da se na tražbine koje se odnose na uzdržavanje primjenjuje zastara od tri godine.

Člankom 121. stavkom 1. Građanskog zakonika propisano je da zastara ne počinje teći i, ako je počela teći, obustavlja se za tražbine djece u odnosu na roditelje za trajanja roditeljske odgovornosti.

Ako obveznik uzdržavanja osporava valjanost obveze uzdržavanja prema odraslom djetetu, izvršitelj može zatražiti od tužitelja da dostavi potvrdu da nastavlja obrazovanje, da ne zarađuje ili da se liječi te da mu je stoga i dalje potrebna financijska potpora obveznika uzdržavanja.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Kako je navedeno u točki 4., zahtjev za uzdržavanje mogu u ime osobe koja ima pravo na uzdržavanje podnijeti, među ostalim, ravnatelji centara za socijalnu pomoć, određene socijalne organizacije, predstavnici lokalnih tijela odgovornih za socijalnu pomoć te u nekim slučajevima i javni tužitelji. Ti subjekti mogu podržati tužitelja i sudjelovanjem u postupku radi uzdržavanja koji je već u tijeku. Njihova je uloga da podrže osobu koja ima pravo na uzdržavanje u postupcima pred sudom.

Regionalni sudovi pomažu osobama koje imaju pravo na uzdržavanje da podnesu zahtjev za naplatu uzdržavanja u inozemstvu.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

U Zakonu od 7. rujna 2007. o pomoći uzdržavanim osobama (Službeni list 2009., br. 1, točka 7. kako je izmijenjen) utvrđena su pravila za državnu pomoć uzdržavanim osobama u slučajevima neuspješnog izvršenja.

Doplatak iz fonda za uzdržavanje može se dobiti samo ako obiteljski dohodak po osobi nije veći od 725 PLN (oko 170 EUR) mjesečno – od 1. srpnja 2019. on će iznositi 800 PLN (članak 9. stavak 2.). Zahtjev se podnosi općinskom ili gradskom uredu koji je nadležan u mjestu boravišta uzdržavane osobe.

Međutim, ako osoba koja ima pravo na predujam za uzdržavanje živi u ustanovi koja pruža cjelodnevno uzdržavanje (npr. centar za socijalnu pomoć, ustanova za odgoj i obrazovanje, pritvor za mlade ili odgojni centar) ili kod skrbnika, sklopila je brak ili ima dijete i ima pravo na obiteljsku naknadu, toj se osobi predujam neće odobriti.

Taj se zakon primjenjuje samo ako uzdržavana osoba živi u Poljskoj u razdoblju u kojem se dodjeljuju predujmovi.

Za više informacija vidjeti Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mpips.gov.pl/wsparcie-dla-rodzin-z-dziecmi/fundusz-alimentacyjny/swiadczenia-z-funduszu-alimentacyjnego/

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

Ako obveznik uzdržavanja ima boravište u inozemstvu, a osoba koja ima pravo na uzdržavanje živi u Poljskoj, regionalni sud nadležan u mjestu boravišta osobe koja ima pravo na uzdržavanje pomaže toj osobi da podnese zahtjev za uzdržavanje. Ta pomoć obuhvaća pružanje svih informacija i pomoći potrebne za ispunjavanje potrebnih isprava i provjeravanje formalne točnosti zahtjeva.

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Da.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Dio A zahtjeva koji se podnosi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja ispunjuje regionalni sud.

Regionalni sud

Adresa za korespondenciju

Telefon ++48

Telefaks ++48

E-pošta

Regionalni sud

u Białystoku

ul. Marii Skłodowskiej-Curie 1

15-950 Białystok

85 7459220

85 7424640

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@bialystok.so.gov.pl

Regionalni sud

u Bielsko-Białi

ul. Cieszyńska 10

43-300 Bielsko-Biała

33 4990424

33 4990488

33 4990488

Poveznica se otvara u novom prozorubpokusa@bielsko-biala.so.gov.pl

Regionalni sud

u Bydgoszczu

ul. Wały Jagiellońskie 2

85-128 Bydgoszcz

52 3253155

52 3253255

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@bydgoszcz.so.gov.pl

Regionalni sud

u Częstochowi

ul. Dąbrowskiego 23/35

42-200 Częstochowa

34 3684425

34 3684427

34 3684708

Poveznica se otvara u novom prozoruprezes@czestochowa.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozoruso.czestochowa@czestochowa.so.gov.pl

Regionalni sud

u Elblągu

pl. Konstytucji 1

82-300 Elbląg

55 6112409

55 6112408

55 6112215

Poveznica se otvara u novom prozoruoddzial.administracyjny@elblag.so.gov.pl

Regionalni sud

u Gdańsku

ul. Nowe Ogrody 30/34

80-803 Gdańsk

58 3213141

58 3213119

58 3213140

58 3213119

Poveznica se otvara u novom prozorusection.oz@gdansk.so.gov.pl

Regionalni sud

u Gliwicama

ul. Kościuszki 15

44-100 Gliwice

32 3380052

32 3380102

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@gliwice.so.gov.pl

Regionalni sud

u Gorzówu Wielkopolskom

ul. Mieszka I 33

66-400 Gorzów Wielkopolski

95 7256718

95 7202807

95 7256790

Poveznica se otvara u novom prozorumsamolak@gorzow-wlkp.so.gov.pl

Regionalni sud

u Jeleniji Góri

ul. Wojska Polskiego 56

58-500 Jelenia Góra

75 6415113

75 6415113

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@jelenia-gora.so.gov.pl

Regionalni sud

u Kaliszu

al. Wolności 13

62-800 Kalisz

62 7657700

62 7574936

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja2@kalisz.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja@kalisz.so.gov.pl

Regionalni sud

u Katowicama

ul. Francuska 38

40-028 Katowice

32 6070183

32 6070498

32 6070184

32 6070211

Poveznica se otvara u novom prozoruobrot_zagraniczny@katowice.so.gov.pl

Regionalni sud

u Kielceu

ul. Seminaryjska 12 a

25-372 Kielce

41 3402320

41 3402320

41 3402320

41 3402320

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@kielce.so.gov.pl

Regionalni sud

u Koninu

ul. Energetyka 5

62-510 Konin

63 2451443

63 2423022 +172

63 2426569

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@konin.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja@konin.so.gov.pl

Regionalni sud

u Koszalinu

ul. Waryńskiego 7

75-541 Koszalin

94 3428750

94 3428897

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja@koszalin.so.gov.pl

Regionalni sud

u Krakovu

ul. Przy Rondzie 7

31-547 Krakov

12 6195697

12 6195241

12 6195648

12 6195648

12 6195373

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@krakow.so.gov.pl

Regionalni sud

u Krosnom

ul. Sienkiewicza 12

38-400 Krosno

13 4373671

13 4373673

Poveznica se otvara u novom prozoruObrot.zagr@krosno.so.gov.pl

Regionalni sud

u Legnici

ul. Złotoryjska 40

59-220 Legnica

76 7225936

76 7225936

76 7225912

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@legnica.so.gov.pl

Regionalni sud

u Lublinu

ul. Krakowskie Przedmieście 43

20-076 Lublin

81 4601004

81 4601004

Poveznica se otvara u novom prozorumstec@so.lublin.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozorumzarzeczny@so.lublin.gov.pl

Regionalni sud

u Łomżi

ul. Dworna 16

18-400 Łomża

86 2163807

86 2166753

Poveznica se otvara u novom prozorusekretariat@lomza.so.gov.pl

Regionalni sud

u Łódźu

pl. Dąbrowskiego 5

90-921 Łódź

42 6778799

42 6778978

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@lodz.so.gov.pl

Regionalni sud

u Nowy Sączu

ul. Pijarska 3

33-300 Nowy Sącz

18 4482145

Poveznica se otvara u novom prozorualimenty@nowy-sacz.so.gov.pl

Regionalni sud u Olsztynu

Ul. Dąbrowszczaków 44A 10-001 Olsztyn

89 5216049

89 5216160

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@olsztyn.so.gov.pl

Regionalni sud

u Opoleu

pl. Daszyńskiego 1

45-064 Opole

77 5418134

Poveznica se otvara u novom prozoruObrot.zagr@opole.so.gov.pl

Regionalni sud

u Ostrołęki

ul. Gomulickiego 5

07-410 Ostrołęka

29 7650130

29 7650181

Poveznica se otvara u novom prozorusekretariat@ostroleka.so.gov.pl

Regionalni sud

u Piotrkówu Trybunalskom

ul. Słowackiego 5

97-300 Piotrków Trybunalski

44 6494121

44 6494159

44 6478919

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja@piotrkow-tryb.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozorubiblioteka@piotrkow-tryb.so.gov.pl

Regionalni sud

u Płocku

pl. Narutowicza 4

09-404 Płock

24 2697220

24 2697220

24 2697364

24 2625253

Poveznica se otvara u novom prozoruso.plock.oz@plock.so.gov.pl

Regionalni sud

u Poznańu

al. Marcinkowskiego 32

61-745 Poznań

61 8566205

61 8528751

Poveznica se otvara u novom prozoruopzagr@poznan.so.gov.pl

Regionalni sud u Przemyślu

ul. Konarskiego 6

37-700 Przemyśl

16 6761336

16 6761353

Poveznica se otvara u novom prozorum.telega@przemysl.so.gov.pl

Regionalni sud

u Radomu

ul. Marszałka

J. Piłsudskiego 10

26-600 Radom

48 3680288

48 3680287

Poveznica se otvara u novom prozoruwizytacje@radom.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozoruwizytacja@radom.so.gov.pl

Regionalni sud

u Rzeszówu

pl. Śreniawitów 3

35-959 Rzeszów

17 8756394

17 8756349

Poveznica se otvara u novom prozorue.czudec@rzeszow.so.gov.pl

Regionalni sud

u Siedlceu

ul. Sądowa 2

08-110 Siedlce

25 6407846

25 6407812

Poveznica se otvara u novom prozorupoczta@siedlce.so.gov.pl

Regionalni sud

u Sieradzu

al. Zwycięstwa 1

98-200 Sieradz

43 8266650

43 8266607

43 8271287

43 8271014

Poveznica se otvara u novom prozorusekretariat@sieradz.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja@sieradz.so.gov.pl

Regionalni sud

u Słupsku

ul. Zamenhofa 7

76-200 Słupsk

59 8469422

59 8469424

59 8469424

Poveznica se otvara u novom prozorurzecznik.prasowy@slupsk.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozorupoczta@slupsk.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracja@slupsk.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozorumagdalena.miklinska@slupsk.so.gov.pl

Regionalni sud

u Suwałkiju

ul. Waryńskiego 45

16-400 Suwałki

87 5631213

87 5631303

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@suwalki.so.gov.pl

Regionalni sud

u Szczecinu

ul. Kaszubska 42

70-952 Szczecin

91 4830147

91 4830170

91 4830170

91 4830170

91 4830170

91 4830170

Poveznica se otvara u novom prozoruadministracyjny@szczecin.so.gov.pl

Regionalni sud

u Świdnici

pl. Grunwaldzki 14

58-100 Świdnica

74 8518 287

71 8518270

Poveznica se otvara u novom prozorusekretarz@swidnica.so.gov.pl

Regionalni sud

u Tarnobrzegu

ul. Sienkiewicza 27

39-400 Tarnobrzeg

15 8234880+425

Poveznica se otvara u novom prozoruhrojek@tarnobrzeg.so.gov.pl

Poveznica se otvara u novom prozorusadokregowy@tarnobrzeg.so.gov.pl

Regionalni sud

u Tarnówu

ul. J. Dąbrowskiego 27

33-100 Tarnów

14 6887409

Poveznica se otvara u novom prozorusad_okregowy@tarnow.so.gov.pl

Regionalni sud

u Toruńu

ul. Piekary 51

87-100 Toruń

56 6105609

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@so.torun.pl

Regionalni sud

u Varšavi

al. Solidarności 127

00-951 Varšava

22 440 11 54

22 6544411

Poveznica se otvara u novom prozorukarcz.19wiz@warszawa.gov.pl

Regionalni sud

za Varšavu-Praga u Varšavi

al. Solidarności 127

00-951 Varšava

22 4404040

22 4401066

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@warszawapraga.so.gov.pl

Regionalni sud

u Włocławeku

ul. Wojska Polskiego 22

87-800 Włocławek

54 4120353

54 4118575

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@wloclawek.so.gov.pl

Regionalni sud

u Wrocławu

ul. Sądowa 1

50-950 Wrocław

71 3704391

71 3704391

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@wroclaw.so.gov.pl

Regionalni sud

u Zamośću

ul. Akademicka 1

22-400 Zamość

84 6382970

84 6393 359

84 6382970

84 6393359

Poveznica se otvara u novom prozoruprezes@zamosc.so.gov.pl

Regionalni sud

u Zielonoj Góri

pl. Słowiański 1

65-958 Zielona Góra

68 3220221

68 3220193

Poveznica se otvara u novom prozoruoz@zielona-gora.so.gov.pl

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

U članku 55. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja nije propisano da se zahtjevi moraju podnositi putem središnjeg tijela države u kojoj žive podnositelji zahtjeva. Zahtjevi se mogu slati izravno nadležnom poljskom sudu (tako su ispunjeni formalni zahtjevi utvrđeni u poglavljima IV. i VI. Uredbe i Zakoniku o parničnom postupku).

Podaci o agencijama za prosljeđivanje dostupni su na:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://bip.ms.gov.pl/pl/ministerstwo/wspolpraca-miedzynarodowa/alimenty/

Agencije stranih zemalja za prosljeđivanje zahtjeva navedene u izjavama priloženima Uredbi pružaju uzdržavanoj osobi sve potrebne informacije, pomažu joj da ispuni sve potrebne isprave, provjeravaju formalnu točnog zahtjeva te osobe i prosljeđuju zahtjev u inozemstvo.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Ako je sud dodijelio uzdržavanje i na predmet se primjenjuje Uredba (EZ) br. 4/2009, tužitelj koji živi u inozemstvu može upotrijebiti postupak predviđen u toj uredbi i podnijeti zahtjev agenciji nadležnoj za prosljeđivanje zahtjeva države u kojoj živi ili može nadležnom sudu podnijeti zahtjev za proglašenje izvršivosti strane odluke (vidjeti točku 5.). Zahtjevi za izvršenje podnose se uredu bilo kojeg sudskog izvršitelja.

Ako su Poljska i zemlja u kojoj tužitelj živi stranke konvencije ili bilateralnog sporazuma o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u predmetima uzdržavanja, takva se pomoć pruža u mjeri predviđenoj u tom sporazumu. U pravilu je u bilateralnim sporazumima predviđeno podnošenje zahtjeva poljskom sudu izravno ili putem suda u zemlji u kojoj je odluka donesena. U potonjem slučaju zahtjeve prosljeđuju središnja tijela, a to su najčešće Ministarstvo pravosuđa ili tijela na koja se primjenjuje Konvencija iz New Yorka:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://treaties.un.org/doc/Publication/MTDSG/Volume%20II/Chapter%20XX/XX-1.en.pdf

Podaci o sudovima dostupni su na:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://bip.ms.gov.pl/pl/rejestry-i-ewidencje/lista-sadow-powszechnych/

Podaci o sudskim izvršiteljima dostupni su na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.komornik.pl/

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da, od 18. lipnja 2011.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

Nije primjenjivo.

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

U Poljskoj se primjenjuju odredbe Zakona od 17. prosinca 2004. o pravu na pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije (Službeni list 2005., br. 10, točka 67., kako je izmijenjen) i Direktiva Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima (SL L 26/41, 31. 1. 2003., str. 90.), kojima se dopunjuju odredbe Zakonika o parničnom postupku i Zakona o sudskim troškovima u građanskim predmetima. Stranka koja želi dobiti posebnu vrstu pomoći (npr. imenovanje odvjetnika, prijevod isprava, naknada putnih troškova) trebala bi o tome jasno obavijestiti sud uporabom obrasca EU-a https://e-justice.europa.eu/content_legal_aid_forms-157-hr.do.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Zakon o izmjeni Zakonika o parničnom postupku i drugih zakona (Zakon od 28. travnja 2011. o izmjeni Zakonika o parničnom postupku, Zakona o pravu na pomoć u građanskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije i o pravu na pomoć u cilju sporazumnog rješavanja spora prije pokretanja građanskog postupka te Zakona o pomoći uzdržavanim osobama – Službeni list 2011., br. 129, točka 735.) u skladu s kojim poljsko središnje tijelo može tijelu nadležnom za obveznika uzdržavanja naložiti provođenje istrage za potrebe uzdržavanja donesen je 28. travnja 2011.

Ako obveznika uzdržavanja ili sudionika nije moguće pronaći, Ministarstvo pravosuđa vrši uvid u središnje i lokalne upisnike i evidenciju (može izvršiti uvid i u bazu podataka PESEL.SAD) kako bi utvrdilo koji je sud ili sudski izvršitelj nadležan ili kako bi odgovorilo na zahtjev za posebne mjere. Trenutačno se ne planiraju izmjene u pogledu zakonskih osnova, financiranja i zaposlenika u središnjim tijelima kako bi se osiguralo obavljanje radnji opisanih u članku 51.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 24/06/2020