Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Zahtjevi za uzdržavanje - Slovenija

SADRŽAJ

Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

Uzdržavanje je pojam iz obiteljskog prava utemeljen na jednom od temeljnih načela obiteljskog prava – načelu uzajamne pomoći među članovima obitelji, odnosno na načelu obiteljske solidarnosti. Naknade za uzdržavanje obično se plaća dobrovoljno, posebno zbog obiteljskih veza među članovima obitelji, ali je isto tako mogu prisilno naplatiti sudovi.

U Sloveniji se pojam uzdržavanja odnosi na uzdržavanje (bivših) bračnih drugova, djece i roditelja. Njime se označava uzdržavanje i potpora te plaćanja za uzdržavanje i alimentaciju koja je sud odobrio u odnosu na dijete. Stoga se taj pojam odnosi na sve što određena osoba u skladu sa zakonom mora izdvojiti za potrebnu pomoć djetetu ili bračnom drugu. Može se odnositi i na pomoć roditeljima koje djeca moraju uzdržavati ako oni nemaju dovoljno sredstava da se sami uzdržavaju. Taj se pojam može odnositi i na plaćanja za uzdržavanje u smislu novčanih iznosa izdvojenih za uzdržavanje.

Roditelji imaju obvezu uzdržavati svoju djecu (članak 103. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Punoljetna djeca imaju obvezu uzdržavati roditelje u skladu sa svojim mogućnostima ako roditelji nemaju dovoljno sredstava da se sami uzdržavaju i ne mogu steći ta sredstva. Punoljetna djeca ne moraju uzdržavati roditelja koji prema njima neopravdano nije izvršavao svoju obvezu uzdržavanja (članak 124. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Bračni ili izvanbračni drugovi imaju obvezu uzdržavati maloljetnu djecu svojeg bračnog ili izvanbračnog druga koja žive s njima, osim ako dijete može uzdržavati taj ili drugi roditelj. Obveza bračnog ili izvanbračnog druga prestaje nakon prestanka bračne ili izvanbračne zajednice s majkom ili ocem djeteta, osim ako je bračna ili izvanbračna zajednica prestala smrću majke ili oca djeteta. U tom slučaju nadživjeli bračni ili izvanbračni drug ima obvezu uzdržavati dijete pokojnog bračnog ili izvanbračnog druga samo ako je živio s djetetom u trenutku prestanka bračne ili izvanbračne zajednice (članak 127. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Bračni drug koji nema sredstva za život ili je nezaposlen, ali ne svojom krivnjom, ima pravo na pomoć svojeg bračnog druga ako je on može pružati (članak 50. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Bračni drug koji ne prima naknadu za uzdržavanje može je zatražiti u postupku razvoda braka ili u zasebnom sudskom postupku koji mora pokrenuti u roku od godine dana od pravomoćnosti rješenja o razvodu (članak 81.a Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Roditelji imaju obvezu uzdržavati djecu do punoljetnosti, tako da u skladu sa svojim sredstvima i mogućnostima osiguraju životne uvjetne nužne za razvoj djece.

Ako se dijete redovito školuje, čak i ako je upisano u izvanredni studij, roditelji ga imaju obvezu uzdržavati i nakon što je postalo punoljetno, ali najdulje do navršenih dvadeset i šest godina.

Roditelji su dužni uzdržavati dijete koje je u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici samo ako ga njegov bračni ili izvanbračni drug ne može uzdržavati.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Kad je riječ o naknadi za uzdržavanje koje je odraslo dijete dužno plaćati roditeljima, uzdržavana osoba i obveznik uzdržavanja mogu sklopiti ugovor u obliku javnobilježničke isprave (članak 130.a Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Ako roditelji postignu dogovor o uzdržavanju djeteta, mogu predložiti da sud o tome donese odluku u izvanparničnom postupku. Ako sud utvrdi da taj dogovor nije u najboljem interesu djeteta, prijedlog se odbija (članak 130. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Bračni drug koji ne prima naknadu za uzdržavanje može je zatražiti od svojeg bračnog druga u postupku razvoda braka ili u zasebnom sudskom postupku koji mora pokrenuti u roku od godine dana od pravomoćnosti rješenja o razvodu (članak 81.a Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Ako se ne postigne dogovor o uzdržavanju, mora se podnijeti tužba nadležnom sudu. Stvarnu nadležnost za donošenje odluka o uzdržavanju imaju okružni sudovi (članak 32. Zakona o parničnom postupku).

Tužba mora sadržavati poseban zahtjev u kojem se navode glavni predmet tužbe i prateći zahtjevi, činjenice na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev, dokazi kojima se potkrepljuju te činjenice i ostali podaci obvezni za svaku tužbu (članak 180. Zakona o parničnom postupku).

U skladu s tim zakonom, tužbeni zahtjev uključuje tužbu, odgovor na tužbu, pravni lijek i ostale izjave, prijedloge ili pismena koji su dostavljeni izvan postupka. Zahtjevi moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno za sudsku raspravu. Posebno moraju uključivati sljedeće: naznaku suda, imena te stalno ili privremeno boravište stranaka, imena pravnih zastupnika ili punomoćnika, predmet spora i sadržaj izjave. Podnositelj zahtjeva mora potpisati zahtjev, osim ako je to nemoguće zbog njegova oblika. Izvorni potpis podnositelja njegov je vlastoručni potpis te sigurni elektronički potpis provjeren s pomoću kvalificiranog certifikata. Ako izjava uključuje neki zahtjev, stranka u zahtjevu mora navesti činjenice na koje se poziva i dokaze, ako je to potrebno (članak 105. Zakona o parničnom postupku).

Obvezno je plaćanje sudskih pristojbi u trenutku podnošenja tužbe. Sudske se pristojbe moraju platiti najkasnije do isteka roka koji je sud odredio u nalogu za njihovo plaćanje (članak 105.a Zakona o parničnom postupku).

Podnesci se moraju podnijeti u pisanom obliku. Pisanim zahtjevom smatra se zahtjev koji nosi vlastoručni potpis ili koji je podnositelj vlastoručno napisao i potpisao (zahtjev u fizičkom obliku) ili zahtjev u elektroničkom obliku koji je potpisan sigurnim elektroničkim potpisom provjerenim s pomoću kvalificiranog certifikata. Pisani zahtjev podnosi se poštom, elektroničkim putem, komunikacijskom tehnologijom, izravnom dostavom tijelu ili dostavom koju obavlja osoba za posredovanje (komercijalni pružatelj usluga). Elektronički zahtjevi dostavljaju se u informacijski sustav elektroničkim putem. Informacijski sustav automatski potvrđuje podnositelju da je zahtjev zaprimljen. Zahtjevi se mogu podnositi i upotrebom propisanog ili ad hoc obrasca (članak 105.b Zakona o parničnom postupku).

Zahtjevi koji se dostavljaju suprotnoj stranci moraju se podnijeti sudu u onoliko primjeraka koliko zahtijevaju sud i suprotna stranka te u obliku u kojem ih sud može dostaviti. Isto se primjenjuje i na priloge. Zahtjevi i prilozi podneseni elektroničkim putem koji se moraju poslati suprotnoj stranci dostavljaju se u jednom primjerku. Sud izrađuje onoliko elektroničkih primjeraka ili fotokopija koliko zahtijeva suprotna stranka (članak 106. Zakona o parničnom postupku). Dokumenti priloženi podnesku mogu biti izvornici ili preslike (članak 107. Zakona o parničnom postupku). Iako je pravna osnova uspostavljena, kad je riječ o sudskim postupcima, još nisu ispunjeni tehnički uvjeti za podnošenje i dostavu pismena elektroničkim putem te vođenje spisa u elektroničkom obliku.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Zahtjev za dodjelu naknade za uzdržavanje podnosi djetetov pravni zastupnik. Maloljetnu djecu zastupaju njihovi roditelji. Ako je dijete smješteno u udomiteljsku obitelj, zahtjev podnosi djetetov skrbnik.

Sud mora osigurati da djeca koja su navršila 15 godina i mogu razumjeti značenje i pravne posljedice svojih postupaka sama izvršavaju postupovne radnje kao stranke u postupku. Pravni zastupnik djeteta može izvršavati radnje u postupku samo ako dijete ne izjavi da ono samo preuzima to pravo. Djecu mlađu od 15 godina ili djecu za koju sud odluči da ne mogu razumjeti značenje i pravne posljedice svojih postupaka zastupa pravni zastupnik.
Ako se interesi djeteta i njegova pravnog zastupnika razlikuju, sud djetetu određuje posebnog zastupnika. Sud na taj način postupa i u drugim slučajevima ako, s obzirom na okolnosti predmeta, odluči da je to nužno radi zaštite interesa djeteta (članak 409. Zakona o parničnom postupku).

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

Stvarnu nadležnost za donošenje odluka o uzdržavanju imaju okružni sudovi (članak 32. Zakona o parničnom postupku).

Mjesnu nadležnost ima sud u mjestu u kojem tuženik ima stalno boravište. Ako je nadležan slovenski sud zato što tuženik ima privremeno boravište u Sloveniji, mjesnu nadležnost ima sud u mjestu u kojem tuženik ima privremeno boravište. Ako tuženik uz stalno boravište ima i privremeno boravište u drugom gradu i može se pretpostaviti na temelju okolnosti da će ondje živjeti dulje vrijeme, opću mjesnu nadležnost ima sud u mjestu u kojem tuženik ima privremeno boravište (članak 47. Zakona o parničnom postupku).

Ako u sporu povezanom sa zakonskim uzdržavanjem to uzdržavanje traži tužitelj, opću mjesnu nadležnost ima sud u mjestu u kojem tužitelj ima stalno ili privremeno boravište. Ako je za spor povezan sa zakonskim uzdržavanjem s međunarodnim elementom nadležan slovenski sud jer je tužitelj dijete sa stalnim boravištem u Sloveniji, mjesnu nadležnost ima sud u mjestu u kojem tužitelj ima stalno boravište. Ako je za spor povezan sa zakonskim uzdržavanjem nadležan slovenski sud jer tuženik u Sloveniji ima imovinu iz koje bi se moglo naplatiti uzdržavanje, mjesnu nadležnost ima sud u mjestu u kojem se nalazi ta imovina (članak 50. Zakona o parničnom postupku).

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Stranke mogu obavljati pravne radnje osobno ili preko punomoćnika. Punomoćnik u postupcima pred okružnim sudom može biti samo odvjetnik ili osoba koja je položila pravosudni ispit (članci 86. i 87. Zakona o parničnom postupku).

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Da, sudske pristojbe plaćaju se u trenutku podnošenja tužbe. Sudske se pristojbe moraju platiti najkasnije do isteka roka koji je sud odredio u nalogu za njihovo plaćanje (članak 105.a Zakona o parničnom postupku).

Ako je predmet tužbenog zahtjeva samo pravo na zakonsko uzdržavanje ili se zahtijeva plaćanje pojedinačnih iznosa zakonskog uzdržavanja, iznos sudskih pristojbi utvrđuje se na temelju vrijednosti spornog predmeta, a izračunava se zbrajanjem doprinosa za tri mjeseca, osim ako se traži naknada za uzdržavanje za kraće razdoblje (članak 23. Zakona o sudskim pristojbama).

Međutim, ako se naknada za uzdržavanje traži u okviru postupka odlučivanja o roditeljskoj skrbi, plaća se sudska pristojba u fiksnom iznosu od 45 EUR (tarifni broj 1212 s Tarife pristojbi Zakona o sudskim pristojbama).

Da, dostupna je besplatna pravna pomoć za pokriće troškova postupka. Predsjednik okružnog suda odlučuje o dodjeli besplatne pravne pomoći (članak 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).

Za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi, odgodu njihova plaćanja ili njihovo obročno plaćanje mora se podnijeti zaseban zahtjev sudu koji vodi glavni postupak (članak 12. Zakona o sudskim pristojbama).

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Naknada za uzdržavanje utvrđuje se kao mjesečni iznos koji se plaća unaprijed i može se zatražiti od trenutka podnošenja zahtjeva za uzdržavanje (članak 132.c Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Naknada za uzdržavanje utvrđuje se ovisno o potrebama uzdržavane osobe te materijalnim i financijskim okolnostima obveznika uzdržavanja (članak 129. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Kad odlučuje o naknadi za uzdržavanje djeteta, sud mora uzeti u obzir najbolje interese djeteta kako bi naknada bila dovoljna za osiguranje njegova uspješnog fizičkog i psihičkog razvoja. Naknada za uzdržavanje djeteta mora uključivati troškove djetetovih potreba, posebno troškove stanovanja, hrane, odjeće, obuće, njege i sigurnosti, obrazovanja, razvoja, rekreacije, razonode i drugih djetetovih posebnih potreba (članak 129.a Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Na zahtjev uzdržavane osobe ili obveznika uzdržavanja sudovi mogu povisiti, sniziti ili ukinuti obvezu uzdržavanja na temelju izvršne isprave u slučaju promjene u pogledu potreba primatelja uzdržavanja ili okolnosti obveznika uzdržavanja na temelju kojih je utvrđen iznos naknade za uzdržavanje (članak 132. Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

Iznos naknade za uzdržavanje utvrđen na temelju izvršne isprave prilagođava se jednom godišnje u skladu s indeksom potrošačkih cijena u Sloveniji. Prilagodba se provodi u ožujku, pri čemu se u obzir uzima kumulativni porast potrošačkih cijena do kojeg je došlo od mjeseca u kojem je iznos naknade za uzdržavanje zadnji put utvrđen ili prilagođen. Faktor prilagodbe iznosa naknade za uzdržavanje objavljuje ministar obitelji u Službenom listu Republike Slovenije. Centar za socijalnu skrb u pisanom obliku obavješćuje uzdržavanu osobu i obveznika uzdržavanja o svakoj prilagodbi i o novom iznosu naknade za uzdržavanje. Obavijest centra za socijalnu skrb, zajedno sa sudskom nagodbom, pravomoćnom sudskom odlukom ili izvršnom javnobilježničkom ispravom izvršna je isprava (članak 82.d Zakona o braku i obiteljskim odnosima).

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

O tome odlučuje sud. Iznos naknade za uzdržavanje djeteta obično se uplaćuje na bankovni račun djetetova pravnog zastupnika. Naknada za uzdržavanje za odrasle osobe uplaćuje se na njihove bankovne račune.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Ako obveznik uzdržavanja ne ispuni svoju obvezu dobrovoljnog plaćanja naknade za uzdržavanje u skladu s izvršnom ispravom (presudom, sudskim nalogom, izvršnom javnobilježničkom ispravom, zajedno s obaviješću o utvrđivanju iznosa naknade za uzdržavanje), primatelj može sudu podnijeti prijedlog za izvršenje kako bi osigurao ispunjenje obveza u skladu s odredbama Zakona o izvršenju i osiguranju potraživanja.

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

Te su informacije dostupne na portalu e-pravosuđe: Postupci izvršenja sudskih odluka.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

Centri za socijalnu skrb pružaju početne informacije o uzdržavanju.

Stvarnu nadležnost za donošenje odluka o uzdržavanju imaju okružni sudovi. Stranke u postupku mogu podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć u obliku zastupanja odvjetnika i oslobađanja od plaćanja troškova postupka.

Ako obveznik uzdržavanja ne plati naknadu za uzdržavanje, pravni zastupnik djeteta ili punoljetni primatelj uzdržavanja mogu nadležnom lokalnom sudu podnijeti prijedlog za izvršenje. Pomoć pri sastavljanju prijedloga za izvršenje pružaju centri za socijalnu skrb, lokalni sudovi, odvjetnici i Javni fond za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje Republike Slovenije.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Ako obveznik uzdržavanja ne plati naknadu za uzdržavanje, pravni zastupnik maloljetnog djeteta može podnijeti zahtjev za plaćanje naknade za uzdržavanje iz Javnog fonda za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje Republike Slovenije, ali samo na temelju konačne i izvršive sudske odluke ili nagodbe u kojoj je utvrđen iznos naknade za uzdržavanje te pod uvjetom da je pravni zastupnik bezuspješno pokušao sam osigurati izvršenje naplate uzdržavanja ili je podnio uredno ispunjen zahtjev za izvršenje naplate naknade za uzdržavanje u inozemstvu.

Pravo na zamjensko uzdržavanje imaju djeca koja još nisu punoljetna i koja su:

  • državljani Republike Slovenije sa stalnim boravištem u Sloveniji
  • strani državljani sa stalnim boravištem u Sloveniji, ako je tako propisano u međunarodnom ugovoru ili je to u skladu s uvjetima uzajamnosti.

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Da. Pomoć pri izvršenju odluka o uzdržavanju pruža Javni fond za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje Republike Slovenije koji je određen kao središnje tijelo u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja. Javni fond za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje Republike Slovenije određen je kao središnje tijelo i u skladu s Haškom konvencijom o međunarodnoj naplati tražbina za uzdržavanje djece i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja te kao tijelo za slanje i primanje pismena u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda (New York) o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Podaci za kontakt:

Javni fond za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje Republike Slovenije (Javni štipendijski, razvojni, invalidski in preživninski sklad Republike Slovenije)

Dunajska cesta 20

1000 Ljubljana Slovenija

Telefon: +386 1 4720 990

Telefaks: +386 1 4345 899

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorujpsklad@jps-rs.si

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.jpi-sklad.si/

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Ne. U skladu s člankom 55. Uredbe (EZ) br. 4/2009 zahtjevi za izvršenje naknade za uzdržavanje moraju se podnijeti preko središnjeg tijela države članice u kojoj podnositelj zahtjeva boravi, nakon čega središnje tijelo prosljeđuje zahtjev središnjem tijelu Slovenije, tj. Javnom fondu za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Uredbom se ne predviđa izravan kontakt podnositelja zahtjeva koji boravi u inozemstvu i Javnog fonda za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje kao središnjeg tijela.

Središnje tijelo države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima boravište odgovorno je za komunikaciju. Središnje tijelo države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima boravište pruža svu pomoć u pogledu podnošenja pravilno i uredno ispunjenog zahtjeva za izvršenje naknade za uzdržavanje u Sloveniji te prosljeđuje zahtjev i moguće priloge Javnom fondu za stipendije, razvoj, invalidnine i naknade za uzdržavanje, koji zatim pregledava zahtjev, traži dodatne informacije ili ispravke ako su potrebni i zastupa podnositelja u postupku izvršenja pred sudovima i drugim tijelima u Sloveniji.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Da.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

/

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

Dostupna je besplatna pravna pomoć za pokrivanje troškova postupka. Predsjednik okružnog suda odlučuje o dodjeli besplatne pravne pomoći (članak 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).

Besplatna pravna pomoć može se dodijeliti za pravne savjete, odvjetnika ili druge pravne usluge utvrđene zakonom, za sve oblike sudske zaštite pred sudovima opće nadležnosti i specijaliziranim sudovima u Sloveniji, pred Ustavnim sudom Republike Slovenije i pred svim tijelima, institucijama i osobama u Sloveniji nadležnima za izvansudsko rješavanje sporova, a može se sastojati i od oslobađanja od plaćanja sudskih troškova (članak 7. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).

U skladu s tim zakonom, korisnici mogu biti: 1. slovenski državljani; 2. strani državljani s privremenom ili stalnom boravišnom dozvolom u Sloveniji i osobe bez državljanstva koje zakonito borave u Sloveniji; 3. drugi strani državljani pod uvjetima uzajamnosti ili pod uvjetima i u slučajevima utvrđenima u međunarodnim ugovorima koji su obvezujući za Sloveniju; 4. nevladine organizacije i udruge koje djeluju na neprofitnoj osnovi i u javnom interesu i upisane su u odgovarajući registar u skladu s primjenjivim pravom, u sporovima povezanima s izvršavanjem aktivnosti u javnom interesu ili s namjerom za koju su osnovane; 5. druge osobe za koje je u zakonu ili međunarodnom ugovoru koji je obvezujuć za Sloveniju propisano da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć (članak 10. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).

Osobe koje imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć mogu je zatražiti u bilo kojoj fazi postupka. U postupku odlučivanja o dodjeli besplatne pravne pomoći utvrđuju se financijska situacija podnositelja i drugi uvjeti utvrđeni u tom zakonu (članak 11. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).

Na temelju članka 46. Uredbe takvo se oslobađanje od plaćanja sudskih troškova primjenjuje na sve zahtjeve uzdržavane osobe iz članka 56. Uredbe povezane s uzdržavanjem koje proizlazi iz odnosa roditelj-dijete kad je riječ o osobama mlađima od 21 godine.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Nisu donesene mjere za provedbu članka 51. Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 11/03/2020