Aizvērt

IR PIEEJAMA PORTĀLA BETA VERSIJA!

Apmeklējiet Eiropas e-tiesiskuma portāla BETA versiju un sniedziet atsauksmes par savu pieredzi!

 
 

Navigācijas ceļš

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravo države članice - Mađarska

Šīs lapas saturs ir mašīntulkojums, kura kvalitāti nevar garantēt.

Šī tulkojuma kvalitāte ir novērtēta kā: apšaubāma

Vai šis tulkojums palīdz?

Ova stranica sadržava informacije o pravnom sustavu u Mađarskoj.


Pravni izvori

I. Zakonodavna hijerarhija

1 Temeljni zakon

Temeljni zakon (mađarski Temeljni zakon iz Mađarske 25. travnja 2011..) sjedi na vrhu zakonodavne hijerarhije u Mađarskoj, a svaki drugi zakon mora biti kompatibilan s njime. Narodna skupština donijela je Temeljni zakon, a za izmjenu je potrebna dvotrećinska većina glasova svih članova Skupštine [članak S (2) Temeljnog zakona].

Temeljni zakon i njegove prijelazne odredbe (Prijelazne odredbe Temeljnog zakona Mađarske proglašene 31. prosinca 2011..) stupile su na snagu 1. siječnja 2012..

Mađarski Temeljni zakon sastoji se od 6 dijelova: U Preambuli Nacionalnog vjerskog uvjerenja, kao i dijelu A Ustava (članak A-U), slobode i odgovornosti (članci od I. do XXXI.), država (članak 54. – 1.), posebni nalog i završne i razne odredbe.

Odjeljak naslovljen „Zaklada sadrži opće odredbe i propisuje:

  • oblik vlade,
  • temeljna načela državne operacije,
  • prijenos određenih ovlasti na Europsku uniju,
  • Kapital i regionalna upravna tijela Mađarske,
  • ključne odredbe o mađarskom državljanstvu i kako ga dobiti,
  • Službeni jezik Mađarske, grb, zastava, nacionalna himna, državni praznici i službena valuta,
  • mjesto Temeljnog zakona u mađarskom pravnom poretku, tj. Temeljnom zakonu temelj je mađarskog pravnog sustava,
  • postupak donošenja i izmjene Temeljnog zakona,
  • vrste mađarskog zakonodavstva,
  • niz temeljnih načela, uključujući:
    • zabranu pljenidbe i izvršavanja ovlasti po sili zakona,
    • odgovornost za sudbina Mađara koje žive izvan Mađarske,
    • suradnja u uspostavljanju europskog jedinstva,
    • zaštita institucije sklapanja braka,
    • osiguravanje uvjeta za pošteno tržišno natjecanje,
    • načelo uravnoteženog, transparentnog i održivog upravljanja proračunom,
    • obvezi zaštite i održavanja prirodnih resursa,
    • stvaranje i očuvanje mira i sigurnosti te nastojanje da se surađuje sa svim nacijama i zemljama svijeta kako bi se postigao održivi razvoj čovječanstva.

U odjeljku „Sloboda i odgovornost” utvrđuju se temeljna prava i obveze. Priznaje se kao temeljno pravo, među ostalim:

  • pravo na život i ljudsko dostojanstvo,
  • zabranu mučenja, svakog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, porobljavanja i trgovanja ljudima,
  • zabrana svih praksi koje su usmjerene na eugenil, bilo koju uporabu ljudskog tijela ili bilo kojeg njegova dijela za financijsku dobit i kloniranje ljudskih bića,
  • pravo na slobodu i osobnu sigurnost te odredbe kojima se jamči da nitko nije lišen slobode,
  • pravo slobodnog kretanja i slobodnog izbora,
  • pravo na privatni i obiteljski život,
  • pravo na zaštitu osobnih podataka i pristup podacima od javnog interesa,
  • pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi,
  • pravo na mirno okupljanje,
  • pravo na slobodu govora,
  • pravo na sudjelovanje u kulturnom životu,
  • pravo na slobodan izbor rada, zanimanja i poduzetničkih aktivnosti,
  • pravo na vlasništvo,
  • zabrana protjerivanja mađarskih državljana s državnog područja Mađarske,
  • azil
  • jednakost pred zakonom,
  • nediskriminacija,
  • zabranu dječjeg rada,
  • pravo na zdrav okoliš,
  • pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima zastupnika nacionalne skupštine, lokalnih predstavnika i gradonačelnika te zastupnika u Europskom parlamentu,
  • pravo da jedno tijelo na nepristran, pošten i primjeren način upravlja poslovanjem,
  • pravo svakog mađarskog državljanina na zaštitu Mađarske tijekom boravka u inozemstvu,
  • u Temeljnom zakonu utvrđuju se i državljanstva i ključna prava osoba koje su predmet kaznenog progona.

U skladu s Temeljnim zakonom Mađarska teži, među ostalim:

  • pružanje socijalne sigurnosti svim svojim građanima,
  • svakoj osobi osigurati pristojno stanovanje i pristup javnim uslugama.

U Temeljnom zakonu utvrđene su i određene obveze, i to:

  • obveza doprinosa zadovoljavanju zajedničkih potreba (jednako porezno postupanje),
  • obvezu mađarskih građana da brane svoju zemlju.

U dijelu C Temeljnog zakona utvrđena su osnovna pravila za javne dostojanstvenike i veće institucije u zemlji, kojima se utvrđuje pravni status i odgovornosti:

  • nacionalna skupština,
  • predsjednika Republike,
  • vlade,
  • autonomnim regulatornim tijelima,
  • Ustavnom sudu,
  • službe pravosuđa i tužiteljstva,
  • povjerenik za temeljna prava,
  • lokalne vlasti,
  • Mađarska narodna banka,
  • državni ured za reviziju,
  • Mađarske oružane snage,
  • službe policije i nacionalne sigurnosti,
  • nacionalni referendumi.

Dio A Temeljnog zakona odnosi se na izvanredno stanje, izvanredno stanje, stanje preventivne obrane, stanje terorizma, neočekivane napade i izvanredne situacije.

2 Akt

U Mađarskoj akte donosi Nacionalna skupština. U skladu s Temeljnim zakonom propisi o temeljnim pravima i obvezama utvrđeni su zakonima. Parlament donosi zakone običnom većinom glasova (više od polovine prisutnih članova), uz iznimku takozvanih osnovnih zakona definiranih Temeljnim zakonom, čije usvajanje i izmjene zahtijevaju dvotrećinsku većinu glasova prisutnih članova Parlamenta.

U skladu s temeljnim aktima Temeljnog zakona primjenjuju se, primjerice, državljanstvo, crkve, prava nacionalnih manjina koje žive u Mađarskoj, pravni status i naknade zastupnicima u Nacionalnoj skupštini i predsjedniku Republike, Ustavnom sudu, lokalnim vladama, detaljna pravila za uporabu grba i zastave te odredbe o državnim odlikama.

U skladu s Temeljnim zakonom, odobrenje za priznavanje obvezujuće prirode osnivačkih ugovora Europske unije i njegovih izmjena, proglašenje ratom, sklapanjem mira i davanjem izjave o stanju posebnog pravnog poretka zahtijeva dvotrećinsku većinu glasova svih članova Nacionalne skupštine.

Prije donošenja Zakona XXXI iz 1989. o izmjeni Ustava, Predsjedničko vijeće Mađarske bilo je ovlašteno izdavati odluke sa zakonskom snagom. Sa stajališta zakonodavne hijerarhije, ukaz i zakoni koji su još uvijek na snazi smatraju se uredbama na istoj razini kao i zakoni.

3 Uredbe

Temeljni zakon priznaje državne dekrete, odluke predsjednika vlade, ministarske odluke, ministarske odluke, odluke guvernera Narodne banke Mađarske, odluke šefova autonomnih regulatornih tijela i lokalne državne dekrete. U državnoj krizi Nacionalno vijeće za obranu, a u hitnim slučajevima predsjednik Republike također može donositi odluke.

3.1 Državni dekreti

Ovlast vlade da donese odluke može biti ili izvorna ili zakonska. Izvorna nadležnost definirana je u članku 15. stavak 3.. temeljnog zakona, prema kojem vlada, djelujući u okviru svojih ovlasti, može donositi odluke o pitanjima koja nisu uređena zakonom. Vlade nisu u sukobu s bilo kojim zakonom. Time se ne ograničavaju ovlasti Narodne skupštine, koje mogu razmatrati bilo koje regulatorno polje pod njegovom nadležnošću.

U skladu s Temeljnim zakonom i Zakonom CXXX iz 2010. o zakonodavstvu, vlada može izričito donositi dekrete o provedbi zakona. U skladu s odjeljkom 5 (1) Zakona o zakonodavstvu, ovlaštenje i predmet te okvir delegiranja ovlasti moraju biti navedeni u odobrenju za donošenje provedbenog zakonodavstva. Nositelj ne može prenijeti zakonodavno tijelo na drugu stranku.

3.2 Odluke predsjednika ministarske odluke

U skladu s Temeljnim zakonom, odluku može donijeti i premijer, na primjer odlukom potpredsjednika vlade putem uredbe, nalog premijera nalazi se na istoj razini kao i ministarska odluka u hijerarhiji izvora prava.

3.3 Ministarske odluke

Ministarskim dekretima u hijerarhiji zakonodavstva nalaze se niže od državnih odluka. U skladu s odredbama ministra pravosuđa, ministri nadležni za donošenje zakona donose dekrete po ovlaštenju zakona ili dekreta Vlade (koji su izdani u okviru njihove izvorne zakonodavne nadležnosti), neovisno o tome jesu li oni neovisni ili u suglasnosti s bilo kojim drugim ministrom; takvi dekreti ne mogu biti u suprotnosti sa zakonom, vladinom uredbom ili odlukom guvernera Narodne banke Mađarske.

3.4 Dekreti guvernera Narodne banke Mađarske

Djelujući u okviru svoje nadležnosti, kako je definirano u kardinalnom zakonu, guverner nacionalne središnje banke može donositi odluke na temelju zakonskog odobrenja, što ne može biti u sukobu s pravom.

3.5 Odluke šefova autonomnih regulatornih tijela

U skladu s člankom 23. stavak 4. temeljnog zakona, u okviru svojih nadležnosti definiranih kardinalnim aktom, čelnici autonomnih regulatornih tijela donose odluke na temelju zakonskog ovlaštenja, koje ne mogu biti u sukobu s propisom vlade, uredbom premijera, ministarskom uredbom ili uredbom guvernera Mađarske narodne banke.

3.6 Ukazi lokalnih vlasti

U skladu s člankom 32. stavak 2.. Temeljnog zakona, lokalne vlasti mogu u okviru svojih nadležnosti donositi lokalne dekrete kako bi uredile lokalne društvene odnose koji nisu uređeni zakonom ili Zakonom. Lokalni pravilnici možda nisu u sukobu s drugim propisima.

Detaljna pravila o dekretima koje trebaju donijeti predstavnička tijela lokalnih vlasti utvrđena su u Zakonu CLXXXIX iz 2011. o lokalnim vladama u Mađarskoj.

4 Međunarodni sporazumi i temeljna načela međunarodnog prava

Vlada Mađarske može sklapati međunarodne sporazume s drugim državama/vladama drugih država. U Mađarskoj se odnos između međunarodnih sporazuma i domaćeg prava temelji na dualističkom sustavu, odnosno međunarodni sporazumi postaju dio domaćeg prava na temelju zakonskih propisa.

Načela međunarodnog prava

U skladu s člankom Q (3) Temeljnog zakona, Mađarska prihvaća općepriznata pravila međunarodnog prava. Običajno međunarodno pravo i opća načela međunarodnog prava postaju dio domaćeg prava bez potrebe za preobrazbom.

II — Ostali izvori prava uzeti u širem smislu i koji se ne smatraju zakonodavstvom

1 Pravni instrumenti državne uprave

Mađarski pravni sustav uključuje pravne instrumente državne uprave koji se, iako sadržavaju normativne odredbe, ne mogu smatrati zakonodavstvom. Zakonom o zakonodavstvu (CXXX iz 2010.) definirane su dvije vrste pravnih instrumenata državne uprave: normativne odluke i normativni nalozi. To su pravila ponašanja koja nisu općenito obvezujuća, tj. nisu obvezujuća za sve jedne. to su samo unutarnje odredbe, organizacijska i operativna pravila koja se odnose isključivo na izdavatelja ili podređena tijela ili osobe. Normativnim odlukama i nalozima ne mogu se utvrditi prava i obveze građana. Pravni instrumenti državne uprave ne mogu biti u sukobu s drugim zakonodavstvom i ne mogu ponavljati zakonodavne odredbe.

U skladu s prijašnjim Zakonom o zakonodavstvu (Zakon XI iz 1987.) statističke komunikacije i pravne smjernice također se smatraju izvorima prava (tzv. „drugi pravni instrumenti upravljanja”) koji nisu zakonodavni propisi. Novi Zakon o zakonodavstvu više se ne spominje. međutim, budući da su pravne smjernice stavljene izvan snage stupanjem na snagu novog Zakona (1. siječnja 2011..), statistički instrumenti izdani prije tog datuma ostaju na snazi dok se ne stave izvan snage. (statističke poruke koje izdaje predsjednik Središnjeg statističkog ureda sadrže pravno obvezujuće odredbe koje se sastoje isključivo od statističkih koncepata, metoda, klasifikacija, popisa i brojeva.)

1.1 Normativne odluke

U normativnim odlukama Nacionalna skupština, vlada i ostala središnja upravna tijela, Ustavni sud i Vijeće za proračun mogu utvrditi vlastitu organizaciju i funkcioniranje, aktivnosti i programe djelovanja.

Predstavnička tijela lokalne države također mogu utvrditi vlastite aktivnosti i aktivnosti tijela kojima upravljaju, kao i njihove akcijske programe te organizaciju i funkcioniranje tijela kojima upravljaju u normativnim odlukama. Slično tome, predstavničko tijelo nacionalnih vlada može utvrditi vlastitu organizaciju i djelovanje, aktivnosti i programe djelovanja, kao i tijela koja provode u normativnim odlukama.

1.2 Normativni nalozi

U okviru svoje nadležnosti i kako je predviđeno zakonodavstvom, predsjednik Republike, predsjednik Vlade, šef središnjih upravnih tijela (uz iznimku vlade), predsjednik Nacionalnog sudbenog ureda, vrhovni tužitelj, povjerenik za temeljna prava, guverner Mađarske narodne banke, predsjednik Državnog ureda za reviziju, voditelj metropolitanskog ili županijskog državnog ureda, gradonačelnici i gradski službenici mogu odrediti organizaciju, funkcioniranje i aktivnosti tijela za upravljanje, vođenje ili nadzor nad tijelima pod normativnim nalozima.

Osim toga, Nacionalna skupština, predsjednik Republike, Ustavni sud, povjerenik za temeljna prava, autonomna regulatorna tijela, Ured predsjednika vlade i šef službene organizacije ministarstva mogu izdavati normativne naloge koji su obvezujući za osoblje te organizacije.

2 Odluke Ustavnog suda

Odluke Ustavnog suda imaju važnu ulogu u mađarskom zakonodavnom sustavu.

Prema Zakonu CLI iz 2011. o Ustavnom sudu zadaće Ustavnog suda su sljedeće:

  • ex post nadzor usklađenosti zakonodavstva s Temeljnim zakonom (ex post preispitivanje);
  • (preventivno) preispitivanje usklađenosti akata koji su doneseni, ali nisu objavljeni i određenih odredaba međunarodnih ugovora s Temeljnim zakonom;
  • pojedinačno preispitivanje na zahtjev suca: ako tijekom saslušanja sudac treba primijeniti zakonodavni akt za koji smatra da je neustavan ili za koji Ustavni sud smatra da je neustavan, obustavlja postupak i traži od Ustavnog suda da proglasi dio zakonodavstva ili zakonodavne odredbe neustavnom i da brani njegovu neustavnu primjenu;
  • donošenje presuda o ustavnim prigovorima na temelju povrede prava zajamčenih Temeljnim zakonom: osoba ili organizacija uključena u pojedini slučaj može podnijeti ustavnu pritužbu ako je njegova, njezina prava zajamčena Temeljnim zakonom prekršena nakon provedbe neustavnog zakona u sudskom postupku o tijeku postupka i on, ona ili ona iscrpila je sve mogućnosti žalbe ili nema pravo žalbe;
  • razmatranje svakog zakonodavnog akta za sukob s bilo kojim međunarodnim sporazumom;
  • raskid zakonskih propusta zakonodavca koji je u sukobu s Temeljnim zakonom;
  • rješavanje određenih sukoba nadležnosti između državnih tijela ili između lokalnih vlasti i drugih državnih tijela;
  • tumačenje odredbi Temeljnog zakona;
  • drugi postupci, koji su u njegovoj nadležnosti u skladu s odredbama zakona.

Ustavni sud detaljno obrazlaže svoje odluke. Protiv odluka Ustavnog suda ne može se podnijeti žalba i obvezujuće su za sve.

3 Sudska praksa sudova

Kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i odgovornosti za pružanje pravnih smjernica nižim sudovima, vrhovnom sudu Mađarske, Curia (prije 1. siječnja 2012..: Supreme Court (Vrhovni sud) utvrđuje sudsku odluku i načelno odlučuje o pitanjima.

Postupak pravosudne ujednačenosti može se pokrenuti ako razvoj i ujednačenost sudske prakse zahtijevaju donošenje odluke o ujednačenosti u sudskom postupku u načelu i ako vijeće Curia namjerava skrenuti pozornost na odluku nekog drugog doma Curia. Odluka koja se odnosi na ujednačenost zakona obvezujuća je za sudove.

Odluke o načelu proizlaze iz prakse sudskih vijeća Curia te također promiču ujednačenost u izricanju presuda.

Odluke donesene kako bi se osigurala ujednačenost zakona i odluka o načelu objavljuju se u odlukama Vrhovnog suda o odlukama.

III. Područje primjene zakonodavstva

Zemljopisno područje primjene zakonodavstva proteže se na državno područje Mađarske, dok se dekreti lokalnih samouprava proširuju na upravno područje lokalne uprave. Osobno područje primjene zakonodavstva odnosi se na fizičke osobe, pravne osobe i organizacije bez pravne osobnosti na državnom području Mađarske, mađarske državljane izvan državnog područja Mađarske, a u slučaju odluka lokalnih vlasti na fizičke osobe, pravne osobe i organizacije bez pravne osobnosti u upravnom području lokalne uprave.

Zakonom o zakonodavstvu zabranjuje se retroaktivna valjanost te se navodi da se zakonodavnim aktom ne mogu određivati obveze niti otežati, povući ili ograničiti prava ili proglasiti poslovanje nezakonitom u razdoblju prije njegova stupanja na snagu.

Zakonodavstvom se uvijek mora utvrditi datum njezina stupanja na snagu tako da bude dovoljno vremena da se pripremi za njegovu primjenu.

Zakonodavstvo i njegove provedbene uredbe moraju stupiti na snagu u isto vrijeme. Zakonodavstvo (ili zakonodavna odredba) postaje nevažeće ako se stavi izvan snage ili, ako sadrži samo izmjenu ili stavljanje izvan snage odredbi, na temelju Zakona o zakonodavstvu.

IV. Pravne baze podataka

U Mađarskoj je Poveznica se otvara u novom prozoruMagyar Közlöny Magyar Közlöny, čiji se tekst mora smatrati vjerodostojnim.

U „Narodnim novinama” navodi se mađarsko zakonodavstvo (ne uključujući odluke lokalnih vlasti), uključujući:

  • nalozi i odluke Ustavnog suda, koji se moraju objaviti u Službenom listu u skladu s pravnim odredbama ili na temelju odluke Ustavnog suda;
  • odluke Nacionalne skupštine;
  • odluke o sudskoj ujednačenosti donesene na temelju presude Curia;
  • mišljenja Nacionalnog izbornog odbora;
  • Prilijere, uključujući prikupljanje odluka;
  • službeno izvješće.

Poveznica se otvara u novom prozoruBaza podataka nacionalnog zakonodavstva sadržava cjelokupno zakonodavstvo (ne uključujući odluke lokalnih vlasti) i pravne instrumente državne uprave koje su na snazi na dan pretraživanja. To je predstavljeno u pročišćenoj verziji, zajedno s amandmanima i drugim promjenama.

Možete pretraživati te informacije po naslovu i broju te možete pretraživati i tekst.

Pristup tim bazama podataka besplatan je i ne primjenjuju se nikakva ograničenja.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruVjerodostojan elektronički službeni list

Poveznica se otvara u novom prozoruBaza podataka nacionalnog zakonodavstva


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 23/10/2019