Zapri

BETA RAZLIČICA PORTALA JE ZDAJ NA VOLJO!

Obiščite BETA različicoevropskega portala ePravosodje in opišite svojo izkušnjo!

 
 

Navigacijska pot

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravo države članice - Latvija

Stran je strojno prevedena in njena kakovost ni zajamčena.

Kakovost prevoda je: nezanesljiva

Ali menite, da je ta prevod koristen?

U ovom odjeljku pronaći ćete informacije o pravnom sustavu u Latviji.


Izvori prava

Latvija je dio kontinentalnog europskog pravnog poretka. Najvažniji su izvori prava vanjski pisani zakoni kojima se provodi latvijski pravni poredak.

Vanjsko zakonodavstvo

Vanjskim zakonima i propisima uređuju se pravni odnosi između tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava i pojedinaca ili subjekata.

Vrste vanjskih pravnih akata i njihova hijerarhija pravnih učinaka:

  • Ustav Republike Latvije (ustav);
  • ostali zakoni;
  • Uredbe o Kabinetu;
  • Odredbe Središnje banke Latvije, Komisije za financijsko tržište i tržište kapitala te javne komunalne komisije (u latvijskom pravnom poretku te odredbe imaju jednaku pravnu vrijednost kao i propisi koje je izdao ured);
  • Pravila obveznog lokalnog nadležnog tijela.

Pravo Europske unije primjenjuje se u skladu s mjestom u pravnoj nadređenosti vanjskog zakonodavstva. Institucije i sudovi trebali bi uzeti u obzir sudsku praksu Suda Europske unije pri primjeni prava Europske unije.

Propisi međunarodnog prava, bez obzira na njihov izvor, primjenjuju se u skladu s njihovim mjestom u pravnom poretku vanjske pravne snage. U slučaju odstupanja između pravila međunarodnog prava i latvijskog prava iste pravne snage primjenjuje se pravilo međunarodnog prava.

Obvezujući propisi općina obvezujući su za sve pojedince i pravne subjekte unutar svojeg upravnog područja.

Vanjsko zakonodavstvo i ostalo zakonodavstvo objavljuju se u Poveznica se otvara u novom prozoru Službenom listu Latvijas Vēstnesis. Službena objava je javna i obvezujuća. Nitko se ne može pozvati na nepoznavanje pravnih akata ili službenih obavijesti objavljenih u službenom listu.

Subjekti koji imaju pravo izdavati vanjske pravne akte:

  • Stanovnici Latvije – pravo na zakonodavstvo (1/10 dijeli pravo da nacrt zakona podnese Saeima; pravo na sudjelovanje na referendumu),
  • Parlament (Saeima), zakonodavno tijelo,
  • Kabinet ministara: pravo na donošenje zakona,
  • Banka Latvije, Komisija za tržište financijskih i kapitalnih tržišta i Komisija za javne komunalne službe – pravo na donošenje zakona,
  • lokalne vlasti – pravo na donošenje zakona.

Unutarnje zakonodavstvo

Interni regulatorni akt je akt koji je izdalo tijelo javnog prava u svrhu utvrđivanja vlastitog unutarnjeg ponašanja ili aranžmana za vlastiti račun ili za tumačenje aranžmana za primjenu vanjskog zakonodavnog akta u području njegove djelatnosti. Unutarnji zakoni i propisi nisu obvezujući za pojedince. Stoga, kada institucija donese odluku koja se odnosi na pojedinca, njegova se odluka ne može temeljiti na unutarnjem regulatornom aktu.

Vrste unutarnjih zakona i propisa:

  • poslovnik, poslovnik, institucije, kolegijalna tijela koja osniva institucija ili tijelo i organizacija posla;
  • preporuke: utvrditi postupke za izvršavanje diskrecijske ovlasti predviđene zakonima i propisima s ciljem osiguranja ujednačenog postupanja u slučaju jedinstvenih slučajeva. U određenim slučajevima može se odustati od preporuka ako za to postoje dostatni razlozi;
  • upute o primjeni načela vanjskog prava ili općeg prava;
  • unutarnja pravila – o utvrđivanju postupaka za donošenje odluke o upravljanju, obavljanju dužnosti službenika za upravljanje i ostalih službenika, pravila o ponašanju, zaštiti radnih mjesta u instituciji i svim drugim pitanjima koja se odnose na funkcioniranje institucije.

Vrste unutarnjeg zakonodavstva jednake su u smislu pravnog učinka. Ako postoji neusklađenost između internih zakona i propisa, primjenjuje se akt koji je donijelo više tijelo ili viši dužnosnik.

Ako dužnosnik otkrije proturječnost između internih zakona i propisa institucija ili dužnosnika na hijerarhijskoj razini, primjenjuje se sljedeće:
  1. opće pravno pravilo, u mjeri u kojoj se time ne dovodi u pitanje posebna odredba;
  2. posljednje unutarnje zakonodavstvo, ako su obje odredbe opće ili specifične. Od presudne je važnosti datum donošenja internog regulatornog akta.
Ako otkrije proturječje između unutarnjeg i vanjskog regulatornog akta, dužnosnik primjenjuje vanjski regulatorni akt.

Subjekti ovlašteni za izdavanje internih zakona i propisa:

  • Kabinet;
  • Član kabineta;
  • izvedeno javno tijelo;
  • voditelj tijela;
  • Voditelj odjela institucije.

Vrste pravnih sredstava – opis

Vrste pravnih sredstava:

  • zakoni i propisi – zakonodavstvo koje sadrži zakonodavstvo koje propisuje pravne odredbe, ulazi u njih, mijenja ili stavlja izvan snage. Zakoni i propisi dijele se na vanjske zakone i druge propise i unutarnje zakone i propise;
  • opća pravna načela – pisani (statutarni) ili nepisani okvir kojim se uređuje objektivno pravo javnog života;
  • uobičajene zakonske odredbe – pravila ponašanja koja su nastala kao posljedica dugotrajne stvarne uporabe. Primjenjuje se običajno pravo ako zakon ili drugi propisi iz područja vanjskog zakonodavstva ne predviđaju odgovarajuću uredbu o tom pitanju, kao i tumačenje pravnih odredbi;
  • sudska praksa – tijelo sudskih odluka koje sadrži apstraktna pravna mišljenja apstraktne prirode i u kojem se suci u drugim predmetima mogu koristiti u svom obrazloženju;
  • pravnu doktrinu, postojeće znanstvene spoznaje, kojima se pojašnjavaju pravne odredbe, njihovo podrijetlo i primjena. Pravna doktrina u velikoj se mjeri koristi u obrazlaganju sudskih odluka i odluka javnih uprava.

Hijerarhija izvora prava

Primarni izvori prava

  • zakonodavstvo: izvor prava više pravne snage. Zakoni i propisi primjenjuju se u skladu s njihovim mjestom u pravnom poretku pravne snage vanjskog zakonodavstva;
  • opća pravna načela – izvor prava koji se primjenjuje kada predmetno pitanje nije uređeno vanjskim zakonom. Koriste se i u tumačenju zakona i propisa. Opća načela prava ne smatraju se, u smislu pravne snage, jednako rangiranju;
  • običajno pravo: ako zakonom ili drugim vanjskim zakonodavnim propisom nije predviđena odgovarajuća uredba o tom pitanju, kao i za prijevod pravnih odredbi.

Sekundarni izvori prava

  • sudska praksa – sudske presude koje su, u skladu s poslovnikom, obvezujuće za sudove koji se bave zahtjevima. Takve su odluke izvršive, obvezne za sve i tretirane u istom pogledu kao i pravo.

Presude Ustavnog suda obvezujuće su za sva nacionalna i lokalna tijela, institucije i dužnosnike, uključujući sudove, te fizičke i pravne osobe. Odredba (akt) koju priznaje Ustavni sud jer nije u skladu sa zakonskim odredbama više pravne sile smatra se ništavnom od dana objave presude Ustavnog suda, osim ako Ustavni sud ne odredi drukčije.

Ako je Ustavni sud proglasio međunarodni sporazum koji je potpisao ili zaključio Latvija kao neustavan, Kabinet mora odmah poduzeti korake za izmjenu, otkazivanje, suspenziju ili povlačenje iz sporazuma.

Odluka Ustavnog suda o okončanju postupka u kojem se tumači pravo obvezujuće je za sve nacionalne i lokalne vlasti, tijela i dužnosnike, sudove te fizičke i pravne osobe.

  • sudska praksa široko je korištena u obrazloženju sudskih i nacionalnih regulatornih odluka. Pravna doktrina nema pravni učinak i nije univerzalno obvezujuća.

Institucijska razina

Subjekti ovlašteni za izdavanje vanjskih zakona i propisa

Saeima i narod Latvije u svojim pravima glasa imaju pravo na zakonodavne aktivnosti.

Kabinet može izdati vanjske zakone – propise u sljedećim slučajevima:

  • na temelju odobrenja sadržanog u aktu;
  • odobriti ili suspendirati djelovanje međunarodnog sporazuma ili njegova nacrta, osim ako je drukčije predviđeno Ustavom ili Ustavom;
  • ako je to potrebno u skladu s pravom Europske unije, a relevantno pitanje zakonom nije regulirano. Takvim se pravilima ne mogu ograničiti temeljna prava pojedinca.

Komisija za Latviju, Komisiju za financijsko tržište i tržište kapitala te javne komunalne službe Komisije — pravo na vanjsko zakonodavstvo (uredbe) koje se izdaju isključivo na temelju zakonskog mandata u pitanjima koja su u njezinoj nadležnosti.

Lokalna tijela — pravo na zakonske ili vanjske pravne akte koji se temelje na uredbama Kabineta (obvezujuće odredbe).

Postupak stvaranja regulatornih akata

U ovom se odjeljku daje pregled postupaka za sastavljanje zakona i propisa.

Zakoni

Slanje nacrta zakona na Saeima

Nacrte zakona parlamentu mogu poslati predsjednik Republike, kabinet ministara, odbori za Saeima, najmanje pet zastupnika, a u slučajevima i u skladu s Ustavom Republike Latvije, jedna desetina biračkog tijela.

Razmatranje i usvajanje nacrta zakona u Saeima

Parlament razmatra nacrt zakona u tri čitanja. Dva čitanja uključuju nacrte zakona koji se smatraju hitnim, državnim proračunom, izmjenama nacionalnog proračuna i nacrtima zakona kojima se predviđa odobrenje međunarodnih ugovora.

Nacrt zakona smatra se usvojenim i postaje zakonom ako se razmatra u tri čitanja ili, u gore navedenim slučajevima, u dva čitanja te, u cijelosti, apsolutnom većinom prisutnih članova.

Oglašavanje zakona

Tekstovi zakona koje donosi Saeima prosljeđuju se predsjedniku Republike.

Predsjednik objavljuje zakone koje je donio Parlament najmanje deset dana, a najkasnije dvadeset i prvi dan nakon njihova donošenja. Ovaj Zakon stupa na snagu 14 dana od dana objave u Službenom listu Republike Latvije Latvijas Vēstnesis ako u zakonu ne bude nikakvih drugih rokova.

Pravo na suspenziju objave zakona

Predsjednik Republike ima pravo zatražiti drugo ispitivanje zakona ili suspendirati objavu zakona na razdoblje od dva mjeseca.

Pravo predsjednika Republike koristi vlastitu inicijativu te suspenziju primjene zakona na vlastitu inicijativu, na zahtjev najmanje jedne trećine svojeg parlamentarnog saziva. Parlament može iskoristiti to pravo u roku od deset dana od kada parlament donese zakon u roku od deset dana.

U skladu s tim odredbama zakon se stavlja na referendum ako to ne bude manje od jedne desetine birača tijekom postupka prikupljanja potpisa. No ako se u roku od dva mjeseca ne zaprimi takav zahtjev, zakon se objavljuje. Međutim, referendum se ne održava ako Saeima glasuje o dotičnom zakonu, a glasovanje nije manje od tri četvrtine svih članova Saeima.

Donošenje od strane Latvijskog parlamenta i predsjednika države može, ako se barem pola broja birača koji sudjeluju u posljednjim parlamentarnim izborima, promijeniti referendum ako barem pola broja glasača u prošlom parlamentarnom sazivu bude prisutno, a većina glasova podržava ukidanje zakona.

Međutim, na referendumu se ne mogu donijeti svi zakoni. Proračun i zakoni o zaduživanju, porezima, carinama, željezničkim tarifama, ratu, ratu, izjavi o ratovanju i osnivanju, izgradnji mira, davanju izjave o miru i njegovu zatvaranju, mobilizaciji i destabilizaciji te razmjeni mišljenja i deviznih ugovora ne mogu se staviti na glasovanje putem glasa.

Stupanje na snagu Zakona

Ovaj Zakon stupa na snagu 14 dana od dana objave u Službenom listu Republike Latvije u nedostatku drugih rokova propisanih zakonom. Datum stupanja na snagu ovog zakona počinje teći dan nakon njezine objave.

Poništenje zakona

Zakon prestaje važiti u sljedećim slučajevima:
  • podložno stupanju na snagu zakona o priznavanju relevantnog prava kao isteklo
  • ako je na snagu stupila druga odredba prijelaznih odredaba prava, kojom se predviđa gubitak sile predmetnog zakona;
  • ako je presuda Ustavnog suda stupila na snagu, kojom se predviđa priznavanje relevantnog prava kao isteklo;
  • protek sile zakona tijekom vremena kada je zakon donesen na neograničenoj osnovi.

Uredba o Kabinetu

Nacrt Uredbe Vijeća ministara Vijeću ministara

Član Kabineta ministara ima pravo podnijeti nacrt uredbe Kabinetu ministara od strane člana Kabineta ministra.

Čelnici drugih državnih i lokalnih institucija, kao i nevladinih organizacija i organizacija socijalnih partnera, imaju pravo podnijeti nacrt zakonodavstva na sastanku kabineta ili u kabinetu samo putem člana kabineta koji je politički odgovoran za predmetni sektor, sektor ili podsektor.

Razmatranje i usvajanje nacrta Uredbe Vijeća ministara

Nacrti propisa dostavljeni Kabinetu ministara oglašavaju se i o njima se raspravlja na sastanku državnih tajnika. O sazivanju saziva, nacrt uredbe Kabineta šalje se nadležnim ministarstvima i, prema potrebi, ostalim nadležnim tijelima. Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija daju mišljenje o svim nacrtima propisa. Predstavnici nevladinih organizacija također mogu podnijeti mišljenja tijekom postupka mirenja.

Nacrt usklađenih pravila ispituje se na sastanku Kabineta, ali ne i na sastanku državnih tajnika ili na sastanku Odbora kabineta. Dogovoreni projekti podliježu sastanku Kabineta ministara. Ako se nacrt pravila odobri na sastanku Kabineta, smatra se da je odluka donesena i da postaje kabinet.

Oglašavanje pravilnika Kabineta

Uredbe Kabineta objavljuju se objavom u Službenom listu Republike Latvije Latvijas Vēstnesis.

Stupanje na snagu Uredbe Kabineta

Uredba o Kabinetu stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Republike Latvije bez bilo kojeg drugog roka za stupanje na snagu.

Izjava o uredbama Kabineta

Uredbe Kabineta prestaju proizvoditi učinke u sljedećim slučajevima:

  • stupanje na snagu Uredbe Vijeća ministara o poništenju relevantnih uredbi kabineta;
  • u slučaju stupanja na snagu konačne odluke Kabineta ministara o izdavanju, kojom se predviđa poništenje relevantnih uredbi kabineta;
  • ako zakon na temelju kojeg je izdana relevantna Uredba o kabinetu ne prestaje važiti;
  • kada je presuda Ustavnog suda stupila na snagu, kojom se predviđa poništenje relevantnih uredbi kabineta;
  • vremenski okvir razdoblja valjanosti pravilnika Kabineta ministara kada su propisi Kabineta ministara doneseni na privremenoj osnovi.

Propisi Središnje banke Latvije, Komisije za financijska tržišta i tržišta kapitala te javne komunalne službe (Public Utilities Commission)

Postupak za objavu, stupanje na snagu i gubitak sile propisa Središnje banke Latvije, Komisije za tržišta kapitala i tržišta kapitala i komunalnih službi Komisije isti je kao i postupak Kabineta ministara, stupanje na snagu i gubitak sile.

Lokalna tijela vlasti izdala su regulatorne akte (obvezujuće odredbe);

Podnošenje nacrta propisa lokalnih vlasti općinskom vijeću

Nacrt pravila za lokalna tijela vlasti u općinskom vijeću može podnijeti predsjednik vijeća, vijeće grada, pokretač izvanrednog sastanka i glavni direktor grada ili civilnog društva.

Razmatranje i usvajanje propisa lokalnih vlasti

Nacrt uredbe koji je obvezujuć za lokalne vlasti donosi se i postaje obvezujuća pravila, pod uvjetom da više od polovice članova općinskog vijeća u dotičnoj prisutnosti glasuje za i da se zakonom ne predviđa drugačije.

Vijeće šalje pisane i elektroničke komunikacije Ministarstvu zaštite okoliša i regionalnog razvoja, koje ocjenjuje zakonitost obvezujućih propisa koje je donijela općina u roku od tri radna dana od primitka obvezujućih propisa i šalje odgovarajuće mišljenje lokalnom tijelu u roku od tri radna dana od potpisivanja obvezujućih propisa te ih šalje elektroničkim putem u roku od tri radna dana od njihova potpisivanja.

Ako se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i regionalnog razvoja ne protivi donesenoj obvezujućoj vladavini ili općini u roku koji je određen Zakonom, nije dano mišljenje, općina izjavljuje da je usvojena obvezujuća pravila.

Po primitku mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i regionalnog razvoja kojim se opravdava nezakonitost obvezujućih pravila ili njihovih dijelova, općinsko vijeće određuje obvezujuće odredbe kako su navedene u mišljenju i obvezujuće odredbe. Ako se općinsko vijeće ne slaže s mišljenjem u cijelosti ili djelomično, Vijeće u svojoj odluci obrazlaže odgovarajuće obrazloženje svoje odluke. Obvezujuća pravila se prosljeđuju Ministarstvu zaštite okoliša i regionalnog razvoja u roku od tri radna dana od njihova potpisivanja u pisanom obliku u elektroničkom obliku.

Uvođenje obvezujućih pravila za lokalne vlasti

Gradsko vijeće Republike Latvije objavljuje obvezujuća pravila i obrazloženje u Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbenom listu Latvijas Vēstnesis. Općinsko vijeće objavljuje obvezujuće propise i njihovo obrazloženje u službenom listu Latvijas Vēstnesis (od 06.11.2015.) ili u lokalnim novinama ili u slobodnom izdanju.

Općinsko vijeće donosi obvezujuća pravila kojima se utvrđuje mjesto objave obvezujućih pravila i objavljuje u službenom listu Latvijas Vēstnesis. Općinsko vijeće mijenja mjesto objave obvezujućih pravila u vremenskim razmacima koji nisu dulji od jedne godine. Obvezne odredbe lokalnih ili regionalnih vlasti objavljuju se na internetskoj stranici lokalnog tijela nakon njihova stupanja na snagu. Također je osiguran pristup obvezujućim pravilima općinskog vijeća zgrade i općine ili gradskih uprava.

Stupanje na snagu obvezujućih odredbi o lokalnim vlastima

Obvezujuća pravila stupaju na snagu dan nakon njihove službene objave u prijavljenim rashodima ako se njima ne određuje drugi datum stupanja na snagu.

Poništenje obvezujućih propisa lokalnih tijela

Obvezujuća pravila lokalnih vlasti prestaju važiti u sljedećim slučajevima:

  • stupanje na snagu obvezujućih pravila o priznavanju relevantnih obvezujućih pravila u slučaju isteka;
  • ako je na snagu stupilo završno pravilo za druge obvezujuće odredbe, čime se predviđa poništenje relevantnih obvezujućih odredbi;
  • isteka više zakonske odredbe na temelju koje su izdana relevantna obvezujuća pravila;
  • ako je presuda Ustavnog suda stupila na snagu, kojom se predviđa poništenje relevantnih obvezujućih odredbi;
  • obvezujuća odredba primjenjuje se u razdoblju u kojem su obvezujuća pravila donesena tijekom određenog razdoblja.

Pravne baze podataka

Službeni list Republike Latvije Latvijas Vēstnesis

Službeni list Republike Latvije službeni list Latvijas Vēstnesis službeni je službeni list Republike Latvije, a objavljeni podaci službene su objave.

  • Službena objava javno je dostupna i pravno obvezujuća.
  • Nitko se ne može pozvati na nepoznavanje pravnih akata ili službenih obavijesti objavljenih u službenom listu.

Od 1. srpnja 2012. službena objava službene objave objavljuje se putem službene objave službenog lista „Latvijas Vēstnesis” na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.vestnesis.lv. Podaci objavljeni na stranici https://www.vestnesis.lv Poveznica se otvara u novom prozoruprije 1. srpnja 2012.. Službena objava tih informacija dostupna je u novinama „Latvijas Vēstnesis”.

Pročišćeno zakonodavstvo

Pročišćeni zakoni i propisi Kabineta ministara te drugi zakoni i propisi dostupni su na web-mjestu latvijskog zakonodavstva na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.likumi.lv/. Sva objavljena konsolidirana pravna pravila imaju informativne naravi. Lokacija održava službeni izdavač VSIA Poveznica se otvara u novom prozoru Latvijas Vēstnesis.

Službeni nakladnik

Službeni list Latvijas Vēstnesis (kao u prethodnom službenom listu Latvijas Vēstnesis) izdao je VSIA Poveznica se otvara u novom prozoru Latvijas Vēstnesis (Latvijas Vēstnesis).

Izdavač djeluje u skladu sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001: 2015 (upravljanje kvalitetom) i ISO 27001: 2013 (informacijska sigurnost).

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Besplatno dostupni službeni list Republike Latvije „Latvijas Vēstnesis”. Pristup elektroničkom arhivu publikacija časopisa „Latvijas Vēstnesis” također je besplatan. Isto tako, besplatan pristup predviđen je i za web-mjesto konsolidiranoga zakonodavstva.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruParlament Republike Latvije Saeima (Parlament)

Poveznica se otvara u novom prozoruKabinet ministara Republike Latvije

Poveznica se otvara u novom prozoruSredišnja banka Latvijas Banka

Poveznica se otvara u novom prozoruKomisija za financijska tržišta i tržišta kapitala

Poveznica se otvara u novom prozoruJavne komunalne službe Komisije (Public Utilities Commission)

Poveznica se otvara u novom prozoruPodaci za kontakt lokalnih tijela u Latviji

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbeni glasnik Latvijas Vēstnesis

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon Republike Latvije


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 22/10/2019