Sulge

PORTAALI BEETAVERSIOON ON NÜÜD KÄTTESAADAV!

Külastage Euroopa e-õiguskeskkonna portaali beetaversiooni ja andke meile selle kohta tagasisidet!

 
 

Navigatsioonitee

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravo države članice - Nizozemska

See lehekülg on masintõlgitud ja selle kvaliteet ei ole tagatud.

Tõlke hinnanguline kvaliteet: ebausaldusväärne

Kas Teie arvates on see tõlge kasulik?

Ova stranica sadržava informacije o pravosudnom sustavu u Nizozemskoj.

Osim ministara, nizozemska vlada uključuje kralj. Nizozemska stoga predstavlja izuzetak među zapadnoeuropskim monarhijama jer u većini njih kralj nije dio vlade. Sveobuhvatnom revizijom Ustava 1848. Nizozemska je postala ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom.


Pravni izvori

Vrste pravnih instrumenata – opis

Ustav predstavlja okvir za organizaciju nizozemske države i čini osnovu zakonodavstva. Ugovori između Nizozemske i drugih država članica važan su izvor prava. Članak 93.. ustava predviđa da odredbe ugovora i odluka međunarodnih organizacija mogu imati izravan učinak u nizozemskom pravnom poretku. U tom slučaju te odredbe nadilaze nizozemske zakone. Pravne odredbe koje su na snazi u Kraljevini ne primjenjuju se ako nisu u skladu s tim odredbama. Stoga su propisi Europske unije utvrđeni u Ugovorima, uredbama i direktivama glavni izvor prava u Nizozemskoj.

Statut Kraljevine Nizozemske uređuje ustavne odnose između Nizozemske, Arube, Curaçaa i Sint Maartena.

Zakoni se donose na nacionalnoj razini. Središnja država putem delegiranja zakonom može utvrditi pravila u općim uvjetima uprave i ministarskim uredbama (detaljnija pravila). Moguće su i neovisne opće administrativne mjere (koje nisu utvrđene zakonom). Ustavom se zakonodavne ovlasti dodjeljuju i nižim tijelima javnog prava (pokrajinama, općinama i odborima za vodoopskrbu).

Sudska praksa izvor je prava jer značenje sudskih odluka nadilazi poseban slučaj za koji je donesena presuda. Presude viših sudova služe kao smjernice. Presude Hoge Raad su osobito mjerodavne s obzirom na to da je zadaća tog suda da promiče jedinstvo prava. U novim će predmetima niži sud stoga pri donošenju svoje presude uzeti u obzir presudu Vrhovnog suda.

Opća načela prava važna su za upravnu vlast i za pravosuđe. Ponekad se zakon odnosi na opća načela prava, kao što je građanski zakonik (opravdanost i pravednost). Sud se može osloniti i na opća načela prava.

Običajno pravo, koje se također navodi kao nepisano pravo, dodatni je izvor prava. U načelu, ta se praksa primjenjuje samo ako se ta praksa odnosi na njega, ali je također točno da sud može voditi računa o praksi u slučaju sukoba u svojoj presudi. Pri utvrđivanju kaznenih djela običajno pravo ne može biti izvor prava (članak 16.. ustava).

Hijerarhija normi

U Ustavu se navodi, u skladu s člankom 94.., da neka međunarodna pravna pravila imaju najveću hijerarhiju: pravne odredbe koje nisu u skladu s tim pravilima međunarodnog prava ne primjenjuju se. Samo europsko pravo ima prednost pred nacionalnim pravom. Zatim slijede Statut, Ustav i akti parlamenta. To su iznad ostalih propisa. Vlade i države zajedno provode donošenje formalnih zakona.

Također je propisano da zakon može u cijelosti ili djelomično izgubiti svoj učinak samo na temelju naknadnog prava. Opće je pravilo tumačenja da posebni zakoni nadilaze opće propise. Zakon iz kontinentalne tradicije također je viši pravni izvor u odnosu na sudsku praksu.

Institucionalni okvir

Tijela nadležna za donošenje pravnih odredaba

Zakonodavni postupak

Zakone zajednički donose vlada i države. Zakonodavne prijedloge može podnijeti vlada ili donji dom parlamenta. Državno vijeće savjetuje ih o zakonodavnim prijedlozima te o uredbama vlade. Savjetovanje s ostalim dionicima općenito se provodi dok je zakonodavni prijedlog u pripremi.

U mnogim slučajevima Vijeće ministara donosi zakonodavni prijedlog i šalje ga savjetodavnom odjelu Državnog vijeća. Vlada na tu preporuku odgovara sastavljanjem dodatnog izvješća. Vlada zatim kraljevskom porukom šalje zakonodavni prijedlog sa svim izmjenama donjem domu parlamenta. Prijedlog se može izmijeniti dok se o njemu raspravlja u donjem domu. Zastupnički dom ima pravo izmijeniti. Nakon što donji dom prihvati prijedlog, o njemu raspravlja gornji dom. Zastupnički dom može donijeti ili odbiti račun. Promjene više nisu moguće. Nakon što gornji dom prihvati kralj i ministar potpiše pravni tekst, nakon čega Zakon stupa na snagu.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruOverheid.nl središnja je pristupna točka svim informacijama o vladinim organizacijama u Nizozemskoj. To uključuje pristup nacionalnim i lokalnim zakonima i propisima.

Službene publikacije Službenog lista, Službeni list Vlade (Staatscourant) i Tractatenblad (Službeni list) možete Poveznica se otvara u novom prozorupronaći. Možete pronaći i sve publikacije nizozemskog parlamenta.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Pristup internetskim stranicama je besplatan.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSredišnja država

Poveznica se otvara u novom prozoruVlada

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo vanjskih poslova

Poveznica se otvara u novom prozoruDonji dom

Poveznica se otvara u novom prozoruŽiljka.nl

Poveznica se otvara u novom prozoruKućna imovina


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 24/10/2019