Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravo države članice - Nizozemska

Ova stranica sadržava informacije o pravosudnom sustavu u Nizozemskoj.

Nizozemska vlada sastoji se od ministara, njihovih državnih tajnika i kralja. Nizozemska je stoga izuzetak među zapadnoeuropskim monarhijama jer u većini njih kralj nije dio vlade. Sveobuhvatnom revizijom Ustava 1848. Nizozemska je postala ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom.


Izvori prava

Vrste pravnih instrumenata – opis

Ustav predstavlja okvir za organizaciju nizozemske države i čini osnovu zakonodavstva. Ugovori između Nizozemske i drugih država članica važan su izvor prava. U članku 93. Ustava navodi se da odredbe ugovora i odluka međunarodnih institucija mogu imati izravan učinak u nizozemskom pravnom sustavu te u tom slučaju imaju prednost pred nizozemskim zakonodavstvom. Zakonske mjere koje su na snazi u Kraljevini Nizozemskoj stoga se ne primjenjuju ako nisu u skladu s tim odredbama. Zbog toga su pravila Europske unije utvrđena u ugovorima, uredbama i direktivama važan izvor prava u Nizozemskoj.

Statutom Kraljevine Nizozemske uređuju se odnosi među trima dijelovima Kraljevine (Nizozemske i dvaju prekomorskih dijelova, Nizozemskih Antila i Arube).

Zakoni se donose na nacionalnoj razini.

Središnja vlada može na temelju zakonskog ovlaštenja utvrđivati (daljnja) pravila u obliku uredaba vlade i ministarskih uredaba. Mogu se donositi i neovisne uredbe vlade (koje se ne temelje na zakonodavnom aktu), ali one se ne mogu provoditi s pomoću kaznenih mjera.

Ustavom se zakonodavne ovlasti dodjeljuju i nižim tijelima javnog prava (pokrajinama, općinama i odborima za vodoopskrbu).

Opća načela prava važna su za upravnu vlast i za pravosuđe. Ponekad ta načela proizlaze iz zakona, kao primjerice u slučaju Građanskog zakonika (opravdanost i pravednost). Sud se pri donošenju presude može pozvati i na opća načela prava.

Običajno pravo dodatan je izvor prava. U načelu, neki je običaj mjerodavan samo ako zakon upućuje na njega, no sud svejedno može u presudama uzimati u obzir običaje u slučaju sukoba. Običajno pravo ne može biti izvor prava pri utvrđivanju kaznenog djela (članak 16. Ustava).

Pravni je presedan izvor prava stoga što presude imaju šire značenje od određenog predmeta u kojem je izrečena presuda. Presude viših sudova služe kao smjernice. Presude Vrhovnog suda osobito su mjerodavne zato što je zadaća tog suda promicati ujednačenost zakona. U novim će predmetima niži sud stoga pri donošenju svoje presude uzeti u obzir presudu Vrhovnog suda.

Hijerarhija izvora prava

U članku 94. Ustava navodi se da pojedina pravila međunarodnog prava imaju hijerarhijsku prednost te se zakonske odredbe koje nisu u skladu s tim pravilima ne primjenjuju. Europsko pravo po svojoj prirodi ima prednost pred nacionalnim pravom. Zatim slijede Statut, Ustav i akti parlamenta. Oni su nadređeni drugim mjerama. Akte parlamenta zajednički donose vlada i parlament Staten-Generaal (izabrani predstavnici naroda).

Propisano je i da zakon može u cijelosti ili djelomično izgubiti svoj učinak samo pod utjecajem naknadno donesenog zakona. Osim toga, postoji opće pravilo tumačenja prema kojem su određeni zakoni nadređeni općim zakonima.

U kontinentalnoj se tradiciji smatra da su pisani zakoni važniji izvor prava od pravnih presedana.

Institucionalni okvir

Tijela nadležna za donošenje pravnih odredaba

Zakonodavni postupak

Ustavom nije predviđena „zakonodavna vlast”. Zakoni se donose zajedničkom odlukom vlade i parlamenta. Zakonodavne prijedloge može podnijeti vlada ili donji dom parlamenta. Državno vijeće savjetuje ih o zakonodavnim prijedlozima te o uredbama vlade. Savjetovanje s ostalim dionicima općenito se provodi dok je zakonodavni prijedlog u pripremi.

Donji dom ima pravo izmjene. Vijeće ministara obično donosi zakonodavne prijedloge te za njih traži preporuku državnog vijeća. Vlada na tu preporuku odgovara sastavljanjem dodatnog izvješća. Vlada zatim kraljevskom porukom šalje zakonodavni prijedlog sa svim izmjenama donjem domu parlamenta. Prijedlog se može izmijeniti dok se o njemu raspravlja u donjem domu. Nakon što donji dom prihvati prijedlog, o njemu raspravlja gornji dom. U toj fazi daljnje izmjene više nisu moguće; gornji dom može samo prihvatiti ili odbiti zakonodavni prijedlog. Nakon što ga gornji dom prihvati, šef države ratificira prijedlog i on postaje zakon.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruOverheid.nl središnja je pristupna točka svim informacijama o vladinim organizacijama u Nizozemskoj. Na toj stranici dostupan je pristup sljedećem:

  • službenim publikacijama,
  • službenim listovima,
  • parlamentarnim dokumentima.

Poveznica se otvara u novom prozoruStranica „Wet- en regelgeving“ sadržava pročišćeno zakonodavstvo od 1. svibnja 2002.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Pristup je web-mjestu i bazi podataka besplatan.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruRegering.nl, Poveznica se otvara u novom prozoruMinisterie van Buitenlandse Zaken, Poveznica se otvara u novom prozoruTweede Kamer

Poveznica se otvara u novom prozoruGovernment.nl, Poveznica se otvara u novom prozoruHouseofrepresentatives.nl


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 23/05/2018