Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravo države članice - Slovenija

Izvorna jezična inačica ove stranice slovenski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Na ovoj stranici pružaju se informacije o pravnom sustavu Slovenije.


Pravni izvori

Vrste pravnih akata – opis

Apstraktni pravni propisi u pravnom sustavu Republike Slovenije donose se na državnoj i lokalni razini. Pravni su akti na državnoj razini Ustav, zakoni i podzakonski akti, koji se dijele na dvije glavne kategorije, odnosno uredbe i pravilnike.

Općinska vijeća uglavnom donose odluke.

Pravni sustav u Sloveniji ne priznaje sudsku praksu kao obvezni pravni izvor, što znači da odluke viših sudova formalno ne obvezuju niže sudove. Niži sudovi, međutim, često uzimaju u obzir i poštuju sudsku praksu viših sudova i vrhovnog suda.

Vrhovni sud na općoj sjednici može donositi načelna pravna mišljenja o pitanjima koja su važna za jedinstvenu primjenu zakona. U skladu sa Zakonom o sudovima navedena su načelna pravna mišljenja obvezujuća samo za senate vrhovnog suda i mogu se mijenjati samo na novoj općoj sjednici. Niži sudovi, međutim, često uzimaju u obzir načelna pravna mišljenja, pri čemu vrhovni sud u svojoj sudskoj praksi zahtijeva odgovarajuće uzimanje u obzir stranke koja se poziva na već prihvaćeno pravno mišljenje o predmetnom pitanju.

Zakoni i drugi propisi moraju biti u skladu s opće važećim načelima međunarodnog prava i međunarodnim ugovorima koji su obvezujući za Sloveniju (prema odredbama članka 8. Ustava). Ratificirani i objavljeni međunarodni ugovori moraju se neposredno primjenjivati. Stajalište je slovenskog ustavnog suda da međunarodni ugovori u hijerarhiji pravnih akata zauzimaju više mjesto od zakonskih odredbi. Ratificirani međunarodni ugovori uključeni su u unutarnji pravni sustav, čime se stvaraju prava i obveze za fizičke i pravne osobe u državi (ako su neposredno izvršive).

Slovenski pravni sustav pripada kontinentalnom pravu i predstavlja sustav građanskog prava, što znači da običajno pravo kao takvo nije dio pravnog sustava. Slovensko zakonodavstvo, međutim, priznaje običajno pravo do određene mjere. U skladu s člankom 12. Zakona o obveznim odnosima, kojime se reguliraju ugovorni odnosi između fizičkih i pravnih osoba, u obveznim se odnosima, primjerice gospodarskih subjekata za prosudbu potrebnih postupaka i njihovih učinaka uzimaju u obzir poslovni običaji, običaji i praksa uspostavljena između stranaka.

Sudac je pri obavljanju sudske funkcije vezan Ustavom, zakonima, općim načelima međunarodnog prava te ratificiranim i objavljenim međunarodnim ugovorima. U Zakonu o sudovima utvrđeno je da sudac u slučaju da se građanskopravni predmet ne može riješiti na temelju važećih propisa, mora uzeti u obzir propise kojima se uređuju slični slučajevi. Ako je rješenje usprkos tome pravno dvojbeno, mora odlučiti u skladu s općim načelima pravnog reda u državi. Pri tome mora postupati u skladu s pravnom tradicijom i utvrđenim spoznajama pravne znanosti. Sudac uvijek mora postupati kao da je pred njime neodređen broj slučajeva iste vrste.

Hijerarhija propisa

Svi pravni propisi moraju biti u skladu s Ustavom. Zakoni i drugi propisi moraju biti u skladu s opće važećim načelima međunarodnog prava i međunarodnim ugovorima koji su obvezujući za Sloveniju (prema odredbama članka 8. stavka 1. Ustava). Osim toga, podzakonski akti i općinske odluke moraju biti u skladu sa zakonima.

Opći akti za izvršavanje javnih ovlasti moraju biti u skladu s Ustavom, zakonima i podzakonskim aktima.

Pojedinačni akti i radnje državnih organa, organa lokalnih zajednica i nositelja javnih ovlaštenja moraju se temeljiti na donesenom zakonu ili zakonitom propisu.

U vezi s primarnošću prava Europske unije Ustavom se osigurava temelj za prihvaćanje primarnosti prava Europske unije u slovenskom pravnom sustavu time što se u njemu određuje da se pravni akti i odluke donesene u okviru međunarodnih organizacija, na koje je Slovenija prenijela izvršavanje dijela svojih suverenih prava (u ovom slučaju Europske unije), moraju primjenjivati u Sloveniji u skladu s pravnim uređenjem tih organizacija.

Institucionalni okvir

Institucije nadležne za donošenje propisa

Zakone donosi donji dom slovenskog dvodomnog parlamenta, odnosno Državni zbor. Državni zbor u skladu s člancima 80. i 81. Ustava čini 90 zastupnika koji zastupaju državljane Slovenije. Osamdeset osam zastupnika bira se općim, jednakim, neposrednim i tajnim glasovanjem. Zastupnike talijanske i mađarske nacionalne zajednice u Državnom zboru uvijek moraju izabrati članovi navedenih zajednica. Državni se zbor bira na četiri godine.

Uredbe izdaje vlada, dok pravilnike izdaju pojedini ministri u vladi. Vladu u skladu s člancima 110. – 119. Ustava čine premijer i ministri. Vlada i ministri u okviru svojih nadležnosti samostalni su i odgovaraju Državnom zboru, koji ih može tužiti (pred ustavnim sudom), može im izglasati nepovjerenje ili ih razriješiti na temelju interpelacije. Predsjednika vlade bira Državni zbor, a on zatim predlaže ministre koje imenuje (i razrješuje) Državni zbor.

Ustavni sud igra bitnu ulogu u institucionalnom okviru jer može poništiti zakone, podzakonske akte i općinske odluke za koje smatra da su protuustavni. Osim toga daje mišljenja o ustavnosti međunarodnih ugovora i donosi odluke o pojedinim ustavnim tužbama državljana koje se mogu podnijeti nakon što su iscrpljena sva druga pravna sredstva.

Općinske odluke donose općinska ili gradska vijeća koje neposredno biraju stanovnici općine.

Postupak odlučivanja

Donošenje zakona Državnom zboru mogu predložiti Vlada, svi zastupnici Državnog zbora, gornji dom parlamenta, odnosno Državno vijeće i pet tisuća glasača. Redovni zakonodavni postupak u Državnom zboru u skladu s njegovim poslovnikom čine tri čitanja prijedloga zakona.

Osim toga, poslovnikom je predviđen hitni zakonodavni postupak. Državni zbor u skladu s člankom 86. može donijeti odluku ako je prisutna većina zastupnika i ako zakon donese većina prisutnih zastupnika, osim u slučajevima kada je određena drugačija većina. Državno vijeće može uložiti veto na doneseni zakon, a pritom Državni zbor takav veto može odbiti većinom svih zastupnika.

Zakonodavni referendum (prema odredbama članka 90. Ustava) uređuje se Zakonom o referendumu i narodnoj inicijativi, a može ga raspisati Državni zbor na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Državnog vijeća, trećine zastupnika ili četrdeset tisuća birača. Birači mogu potvrditi ili odbiti zakon koji je donio Državni zbor prije nego što ga proglasi predsjednik republike.

Predsjednik republike mora proglasiti doneseni zakon u roku od osam dana nakon njegova donošenja. U skladu s člankom 154. Ustava svi se propisi moraju objaviti prije njihova stupanja na snagu. Propisi koje prihvaćaju državni organi objavljuju se u Službenom listu Republike Slovenije, dok se odluke i drugi općinski propisi objavljuju u općinskim listovima.

Izmjena Ustava odvija se posebnim postupkom koji je propisan Ustavom. Prijedlog za promjenu Ustava može dati 20 zastupnika Državnog zbora, Vlada ili 30 000 birača. O samom prijedlogu odlučuje Državni zbor dvotrećinskom većinom glasova prisutnih zastupnika, a promjena se prihvaća ako je za nju glasovala dvotrećinska većina svih zastupnika. U članku 87. Ustava određuje se da prava i obveze državljana i drugih osoba može odrediti Državni zbor RS samo zakonom.

Uredbe EU-a i odluke koje donose institucije EU-a u Republici Sloveniji neposredno su primjenjive. Za njihovu valjanost nije potrebna ratifikacija niti objava u Službenom listu RS.

Međunarodni ugovori čija je potpisnica RS stupaju na snagu nakon ratifikacije od strane Državnog zbora po prilagođenom postupku. Međunarodni se ugovori ratificiraju donošenjem zakona koji predlaže Vlada. Zakon o ratifikaciji međunarodnog ugovora donosi se ako za njega glasuje većina definiranih glasova prisutnih zastupnika ako Ustavom ili zakonom nije drugačije određeno.

Pravne baze podataka

Registar propisa Republike Slovenije

Baza podataka u Poveznica se otvara u novom prozoruregistru propisa sadržava poveznice na cjelovite tekstove zakona koji su doneseni od 25. lipnja 1991. i podzakonskih akata donesenih od 1995. godine. Pristup cjelovitim tekstovima drugih podzakonskih akata ovisi o vremenu potrebnom za objavljivanje elektroničke verzije na internetskim stranicama nacionalnog službenog lista.

Zakonodavstvo Državnog zbora

Baza podataka o Poveznica se otvara u novom prozoruzakonodavstvu Parlamenta sadrži tekstove svih zakona i drugih akata o kojima raspravlja Državni zbor. Ti tekstovi obuhvaćaju:

  • pročišćene tekstove zakona – službeno pročišćeni tekstovi zakona donesenih nakon 29. studenog 2002. godine i objavljenih u Službenom listu Republike Slovenije te neslužbeno pročišćeni tekstovi od 17. lipnja 2007. godine;
  • donesene zakone – zakoni koje je donio Državni zbor i koji su bili objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije od osamostaljenja 25. lipnja 1991. godine;
  • donesene akte – akti koje je donio Državni zbor i koji su bili objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije od 28. studenog 1996. godine;
  • prijedloge zakona – prijedlozi zakona dostavljeni na raspravu u tekućem mandatu Državnog zbora (baza podataka sadržava i donesene prijedloge zakona koji još nisu objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije);
  • čitanja zakona (kraj postupka) – arhiva svih čitanja zakona dostavljenih na raspravu u Državnom zboru nakon 28. studenog 1996. godine;
  • prijedloge akata – prijedlozi akata dostavljenih na raspravu u tekućem mandatu Državnog zbora (baza podataka sadržava i donesene prijedloge akata koji još nisu objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije);
  • čitanja akata (kraj postupka) – arhiva svih čitanja akata dostavljenih na raspravu u Državnom zboru nakon 28. studenog 1996. godine;
  • prijedloge odluka – prijedlozi odluka dostavljeni na raspravu u tekućem mandatu Državnog zbora (baza podataka sadržava i donesene prijedloge odluka koji još nisu objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije);
  • čitanja odluka (kraj postupka) – arhiva svih čitanja odluka dostavljenih na raspravu u Državnom zboru nakon 28. studenog 1996. godine;

Pravno-informacijski sustav – PIS

Poveznica se otvara u novom prozoruPravno-informacijski sustavregistar propisa Republike Slovenije povezan je sa zbirkom propisa drugih državnih organa i Službenim listom.

Službeni list Republike Slovenije

U Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbenom listu Republike Slovenije službeno se objavljuju svi nacionalni propisi. Svi dokumenti objavljuju se na Internetu.

Srodne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruslovenski pravni sustav, Poveznica se otvara u novom prozoruzakonodavstvo Državnog zbora, Poveznica se otvara u novom prozorupravno informacijski sustav, Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbeni list Republike Slovenije


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 02/11/2016