Închide

VERSIUNEA BETA A PORTALULUI ESTE ACUM DISPONIBILĂ!

Accesați versiunea BETA a portalului european e-justiție și spuneți-ne cum vi se pare!

 
 

Cale de navigare

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Pravo države članice - Slovenija

Această pagină este o versiune realizată cu ajutorul instrumentului de traducere automată. Nu putem oferi nicio garanție în ceea ce privește calitatea traducerii.

Traducerea a fost evaluată ca fiind inacceptabilă

V-a fost utilă traducerea?

Na ovoj stranici nalaze se informacije o pravnom sustavu u Sloveniji.


Pravni izvori

Vrste pravnih instrumenata – opis

Apstraktne pravne norme pravnog sustava Republike Slovenije usvojene su kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Pravni instrumenti na državnoj razini su Ustav (ujava), zakoni/zakoni i provedbeni propisi koji pripadaju dvjema glavnim kategorijama: dekretima (uredabe, koji se povremeno prevode kao propisi) i pravilima (pravilniki).

Lokalna vijeća prvenstveno usvajaju pravilnike (odloki).

Pravni sustav u Sloveniji ne priznaje sudsku prednost, što znači da sudovi višeg stupnja nisu formalno vezani odlukama sudova na višoj razini (Višja sodišča). Međutim, niži sudovi obično promatraju i slijede sudsku praksu sudova višeg stupnja i Vrhovnog suda (Vrhovno sodišče).

Vrhovni sud može na plenarnoj sjednici donijeti pravna mišljenja o pitanjima važnima za ujednačenu primjenu zakona/akata. Prema Zakonu o sudovima, takva pravna mišljenja načelno su obvezujuća samo za tijela Vrhovnog suda i mogu se mijenjati samo na novom plenarnom zasjedanju. Međutim, niži sudovi obično poštuju pravna mišljenja, a Vrhovni sud u svojoj sudskoj praksi zahtijeva da se stranci koja je već donijela pravno mišljenje o tom pitanju propisno uzmu u obzir.

Zakoni/akti i drugi propisi moraju biti u skladu s općeprihvaćenim načelima međunarodnog prava i ugovorima koji su obvezujući za Sloveniju (kako je utvrđeno u članku 8.. ustava). Ratificirani i objavljeni međunarodni ugovori moraju se izravno primjenjivati. Stajalište Ustavnog suda Slovenije jest da su međunarodni ugovori u hijerarhiji pravnih akata iznad zakonskih odredbi. Ratificirani međunarodni ugovori integrirani su u nacionalni pravni sustav, čime se stvaraju prava i obveze za fizičke i pravne osobe u zemlji (pod uvjetom da su izravno provedivi).

Naime, slovenski pravni sustav dio je kontinentalne pravne obitelji i sustav građanskog prava, što znači da običajno pravo kao takvo nije dio pravnog poretka. Međutim, međunarodno običajno pravo određeno je priznavanje slovenskog prava. Na primjer, u skladu s člankom 12.. zakonika o obveznim odnosima (Obligacijski zakonik) kojim se uređuju ugovori između fizičkih i pravnih osoba, poslovni običaji, načini uporabe i prakse između stranaka uzimaju se u obzir prilikom ocjenjivanja potrebnog djelovanja i njegovih učinaka na obvezne odnose gospodarskih subjekata.

U izvršavanju svojeg sudskog ureda sudac je vezan Ustavom, zakonima/aktima, općim načelima međunarodnog prava te ratificiranim i objavljenim međunarodnim ugovorima. Zakonom o sudovima propisuje se da, ako se građansko pravo ne može riješiti na temelju valjanih propisa, sudac mora uzeti u obzir propise koji se primjenjuju u sličnim predmetima. Ako je rješenje ipak pravno upitno, mora donijeti odluku na temelju općih načela nacionalnog pravnog poretka. U tome mora djelovati u skladu s pravnom tradicijom i utvrđenim načelima sudske prakse. Sudac uvijek mora djelovati kao da je pred njim ili njom dobio neograničen broj slučajeva iste vrste.

Hijerarhija normi

Sve pravne norme moraju biti u skladu s Ustavom. Zakoni i propisi moraju biti u skladu s opće primjenjivim načelima međunarodnog prava i međunarodnih sporazuma koji su obvezujući za Sloveniju (kako je predviđeno člankom 8. stavkom 1. ustava). Provedbeni propisi i lokalni pravilnici moraju, osim toga, biti u skladu sa zakonima/aktima.

Opći akti izdani za izvršavanje javnih ovlasti moraju biti u skladu s Ustavom, zakonima/zakonima i provedbenim propisima.

Pojedinačni akti i djelovanja državnih tijela, lokalnih vlasti i nositelja javnog tijela moraju se temeljiti na donesenom zakonu/aktu ili zakonskoj regulativi.

Što se tiče nadređenosti prava Europske unije, Ustavom je osnova slovenskog pravnog poretka prihvatiti njegovu nadređenost, navodeći da se pravni akti i odluke donesene u okviru međunarodnih organizacija kojima je Slovenija prenijela dio svojih suverenih prava (u ovom slučaju Europske unije) moraju primjenjivati u Sloveniji u skladu s pravnim uređenjem tih organizacija.

Institucionalni okvir

Institucije odgovorne za donošenje normi

Zakone/akte donosi donji dom slovenskog dvodomnog parlamenta, Nacionalna skupština. U skladu s člancima 80. i 81. ustava Nacionalna skupština sastoji se od 90 zamjenika koji predstavljaju građane Slovenije. Osamdeset i osam zamjenika bira se univerzalnim, jednakim, izravnim i tajnim glasovanjem. Jedan zamjenik talijanske nacionalne zajednice i jedan zamjenik mađarske nacionalne zajednice moraju uvijek biti izabrani u Nacionalnu skupštinu tih zajednica. Nacionalna skupština bira se na razdoblje od četiri godine.

Odluke donosiVlada (Vlada), a pravila izdaju pojedinačni ministri vlade. U skladu s člancima od 110. do 119. ustava vlada je sastavljena od predsjednika vlade (predsedanik vrde) i ministara. U okviru svojih ovlasti vlada i pojedini ministri neovisni su i odgovorni Nacionalnoj skupštini, koja ih može opozvati (pred Ustavnim sudom), glasati o povjerenju ili prekinuti svoj ured u pogledu zastupničkih pitanja. Predsjednika vlade bira Narodna skupština, nakon čega predlaže da nacionalna skupština imenuje (i razrješava) ministri.

Ustavni sud ima ključnu ulogu u institucionalnom okviru jer može poništiti zakone/akte, provedbene propise i lokalne pravilnike koje smatra neustavnima. Također izdaje mišljenja o ustavnosti međunarodnih ugovora i odlučuje o pojedinačnim ustavnim pritužbama oštećenih građana, koji se mogu podnijeti nakon što se iscrpe sva druga pravna sredstva.

Lokalne pravilnike donose lokalna vijeća (oblozi, mestni sveti) koje su izravno izabrali stanovnici općine.

Postupak odlučivanja

Vlade mogu predložiti donošenje zakona/akata od strane vlade, pojedinačnih zastupnika Nacionalne skupštine, gornjeg doma parlamenta – Nacionalnog vijeća (Državni zbor) i pet tisuća birača. U skladu sa svojim Poslovnikom, u Nacionalnoj skupštini redovni postupak u Nacionalnoj skupštini sastoji se od tri čitanja predloženog zakona/akta.

Nadalje, u Poslovniku je predviđen hitni postupak. U skladu s člankom 86.., Nacionalna skupština može donijeti odluku ako je nazočna većina zastupnika i ako se zakon/akt donosi većinom glasova prisutnih zastupnika, osim ako nije određena druga vrsta većine. Nacionalno vijeće može uložiti veto na doneseno pravo/akt, a Nacionalna skupština može poništiti takav veto većinom svih zastupnika.

Zakonodavni referendum (Zakonodajni referendum) (kako je definiran u članku 90.. ustava) uređen je Zakonom o referendumu i javnoj inicijativi, a može ga uspostaviti sama Nacionalna skupština ili, nakon zahtjeva Nacionalnog vijeća, jedne trećine zastupnika ili četrdeset tisuća glasača. Birači imaju mogućnost potvrditi ili odbiti zakon/akt koji donese Nacionalna skupština prije nego što ga je proglasio predsjednik Republike.

Predsjednik Republike mora donijeti doneseni zakon/akt u roku od osam dana od njegova donošenja. U skladu s člankom 154.. ustava sve norme moraju se objaviti prije nego što mogu stupiti na snagu. Pravne norme koje donose državne institucije objavljuju se u Službenom listu Republike Slovenije (Uradni list Republike Slovenije; UL RS), dok se pravilnici i drugi lokalni propisi objavljuju u lokalnim službenim listovima.

Izmjene Ustava donesene su posebnim postupkom utvrđenim Ustavom. Prijedlog izmjene Ustava sastoji se od 20 članova Nacionalne skupštine, vlade ili 30.000 birača. O takvom prijedlogu odlučuje Nacionalna skupština dvotrećinskom većinom glasova prisutnih zastupnika, ali amandman se može donijeti samo ako se odobri dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. U skladu s člankom 87.. ustava, prava i obveze građana i drugih osoba može odrediti Nacionalna skupština samo zakonom.

Uredbe i odluke EU-a izravno se primjenjuju u Republici Sloveniji. Ne moraju se ratificirati ni objaviti u sustavu UL RS kako bi bili primjenjivi.

Međunarodni ugovori čija je Republika Slovenija potpisnica stupaju na snagu nakon što ih Nacionalna skupština ratificira posebnim postupkom. Međunarodni ugovori ratificirani su donošenjem zakona koji je podnijela vlada. Zakon o ratifikaciji međunarodnog ugovora usvojen je ako ga donosi obična većina prisutnih zamjenika, osim ako je Ustavom ili zakonom propisano drukčije.

Pravne baze podataka

Pravni informacijski sustav – AAC

Poveznica se otvara u novom prozoruPravni informacijski sustavregistar Republike Slovenije povezan je s bazom podataka drugih državnih tijela i Narodnim novinama.

Zakonodavstvo Nacionalne skupštine

Poveznica se otvara u novom prozoruU zakonodavstvu nacionalne baze podataka iz Narodne skupštine sadržani su tekstovi svih zakona/akata i drugih akata o kojima se raspravlja u Nacionalnoj skupštini. Ti tekstovi uključuju:

  • Pročišćeni tekstovi zakona — pročišćeni tekstovi zakona donesenih nakon sklapanja ugovora u Službenom listu Republike Slovenije i objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije i neslužbeni pročišćeni tekstovi od 17. lipnja 2007..;
  • Zakoni doneseni — Zakoni koje je donijela Nacionalna skupština i objavili u Službenom listu Republike Slovenije od neovisnosti 25. lipnja 1991..;
  • Akti doneseni — Akti koje je donijela Nacionalna skupština, koji su objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije od [...]
  • Prijedlozi zakona i drugih zakona koji se podnose na raspravu u aktualnom mandatu Nacionalne skupštine (baza podataka sadržava i donesene nacrte zakona koji još nisu objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije);
  • Čitanje zakona /zakona (upravnoveva zakona) (kraj postupka) – arhiva svih čitanja zakona/akta koji je podnesen na raspravu u Nacionalnoj skupštini nakon sklapanja ugovora;
  • Prijedlozi akata — prijedlozi akata koji se razmatraju za raspravu u aktualnom mandatu Nacionalne skupštine (baza podataka sadržava i donesene prijedloge akata koji još nisu objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije);
  • Čitanja zakona (periodve atovtov) (kraj postupka) – arhiva svih očitanja akta o kojem se raspravlja u Narodnoj skupštini nakon rođenja;
  • Nacrt pravilnika — prijedlozi rješenja podnesenih za raspravu u tekućem mandatu Nacionalne skupštine (također sadrži donesene nacrte naloga koji još nisu objavljeni u Službenom listu Republike Slovenije);
  • Očitavanja pravilnika (obimnave odlokov) (na kraju postupka) – arhiva svih očitanja Pravilnika dostavljenog za raspravu u Nacionalnoj skupštini nakon sklapanja ugovora.

Službeni list Republike Slovenije

Svi nacionalni propisi službeno su objavljeni u Poveznica se otvara u novom prozoruNarodnim novinama Republike Slovenije. Svi se dokumenti objavljuju na internetu.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruzakonodavstvo Nacionalne skupštine

Poveznica se otvara u novom prozorupravni informacijski sustav

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbeni list Republike Slovenije


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 23/10/2019