Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Uzajamno priznavanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima - Francuska


PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Francuska

Europski prekogranični postupci – europske zaštitne mjere u građanskim stvarima


Članak 17. - Informacije dostupne javnosti

Članak 18. točka (a)(i) - tijela koja su nadležna za određivanje zaštitnih mjera i izdavanje potvrda u skladu s člankom 5.

Članak 18. točka (a)(ii) - tijela pred kojima se na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici potrebno pozivati i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere

Članak 18. točka (a)(iii) - tijela koja su nadležna za provedbu prilagodbe zaštitnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 18. točka (a)(iv) - sudovi kojima treba podnijeti zahtjev za odbijanje priznavanja i, ako je to potrebno, izvršenja u skladu s člankom 13.

Članak 17. - Informacije dostupne javnosti

Kad je riječ o građanskim stvarima, od uvođenja Zakona br. 2010-769 od 9. srpnja 2010., izmijenjenog Zakonom br. 2014-873 o stvarnoj ravnopravnosti žena i muškaraca, obiteljski sud (juge aux affaires familiales) može izdati nalog za zaštitu (ordonnance de protection). Ta je mjera uređena sljedećim odredbama:

Nalog za zaštitu izdaje se u sljedećim situacijama:

  • u slučajevima nasilja u intimnim vezama
  • u slučajevima u kojima je počinitelj nasilja bivši bračni drug, partner ili izvanbračni partner
  • kada se punoljetnoj osobi prijeti prisilnim brakom.

Posljedica nasilja mora biti dovođenje u opasnost jednog od članova para i/ili njihove djece. Sud će izdati nalog za zaštitu ako smatra da postoje ozbiljni razlozi da se smatra vjerojatnim da je došlo do navodnog nasilja i da je žrtva u opasnosti.

Obiteljski sud može izdati nalog za zaštitu neovisno o bilo kojem postupku razvoda braka i nije potrebno da je u tijeku kazneni postupak.

Sud može naložiti sljedeće mjere:

  • zabranu susreta i kontakta sa žrtvom određenim konkretno imenovanim osobama
  • zabranu posjedovanja ili nošenja oružja
  • kad je riječ o bračnim drugovima: odobrenje bračnim drugovima da žive odvojeno, u kojem se navodi koji će od dvoje bračnih drugova nastaviti boraviti u bračnom domu
  • kad je riječ o izvanbračnim partnerima ili partnerima koji su sklopili građansko partnerstvo (PACS): dodjelu bračnog doma žrtvi, osim u posebnim okolnostima
  • organizaciju pravila za izvršavanje roditeljske odgovornosti i utvrđivanje doprinosa za uzdržavanje i odgoj djece, doprinosa troškovima bračnog života ili druge materijalne pomoći partnerima u građanskom partnerstvu
  • odobrenje žrtvi da ne otkrije svoje prebivalište ili boravište te da kao adresu za dostavu pismena navede adresu svojeg odvjetnika ili javnog tužitelja
  • odobrenje žrtvi da ne otkrije svoje prebivalište ili boravište te da kao adresu za svoje svakodnevne potrebe navede adresu kvalificirane pravne osobe
  • privremeno odobrenje pravne pomoći žrtvi.

Te su mjere (posebno zabrana susreta ili kontakata s određenim osobama) prije svega preventivne prirode. Stoga mogu biti obuhvaćene područjem primjene Uredbe br. 606/2013.

Te su mjere privremene: mogu biti naložene samo na razdoblje od najviše šest mjeseci. Mogu se produljiti ako se prije isteka tog razdoblja podnese zahtjev za razvod, zakonsku rastavu ili zahtjev koji se odnosi na izvršavanje roditeljske odgovornosti.

Postupak:

prosječno je trajanje postupka 33 dana.

Upućivanje predmeta sudu: tužitelj može pokrenuti postupak pred obiteljskim sudom tako da zahtjev neposredno ili putem pošte dostavi u pisarnicu ili pošalje sudski poziv (assignation). U hitnim slučajevima tužitelj može zatražiti privremenu mjeru. Sudski poziv mora se dostaviti tuženiku i uredu javnog tužitelja.

Pozivanje stranaka: obiteljski sud odgovarajućim sredstvima poziva stranke da prisustvuju raspravi.

Rasprava: postupak se odvija usmeno. Stranke same iznose svoje argumente, ali može im pomagati ili ih zastupati odvjetnik.

Dostava pismena: nalog za zaštitu dostavlja sudski izvršitelj (huissier de justice), osim ako sud odluči da ga treba dostaviti pisarnica preporučenim pismom s potvrdom o primitku ili administrativnim kanalima ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost za sigurnost osobe na koju se odnosi nalog za zaštitu ili ako nema drugog načina dostave pismena.

Sud isto tako dostavlja odluku javnom tužitelju kako bi se osiguralo daljnje postupanje u skladu s naloženim mjerama. Javni tužitelj prosljeđuje odluku na znanje odgovarajućim policijskim ili žandarmerijskim službama. Osim toga, ako se u postupku utvrdi da je u opasnosti maloljetnik, sud će nakon rasprave predmet uputiti odgovarajućim službama javnog tužitelja (odjel za maloljetnike).

Registar: ne postoji poseban registar mjera izrečenih u vezi s nalozima za zaštitu. Međutim, ako sud izda nalog kojim se zabranjuje da dijete napusti francusko državno područje bez odobrenja obaju roditelja, nalog se mora registrirati u bazi podataka o traženim osobama.

Žalba: protiv odluke se može podnijeti žalba u roku od 15 dana od njezine dostave. Tuženik isto tako može podnijeti zahtjev za ukidanje ili izmjenu naloga za zaštitu ili za privremeno oslobođenje od nekih od svojih obveza.

Izvršenje naloga za zaštitu:

mjere izrečene u vezi s nalogom za zaštitu izvršive su, tj. mogu stupiti na snagu odmah nakon dostave odluke (čak i ako tuženik podnese žalbu), uz pomoć službi za izvršavanje zakonodavstva, ako je to potrebno.

Zaštićena osoba može predmet uputiti policiji ili žandarmeriji u slučaju kršenja jedne ili više mjera koje je odredio obiteljski sud.

Nepostupanje u skladu s predmetnim mjerama čini kažnjivo djelo na temelju članka 227-4-2 Kaznenog zakona. Za to je kazneno djelo predviđena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i novčana kazna u iznosu od 15 000 EUR.

Ako roditelji imaju zajedničku roditeljsku odgovornost, sud koji odobrava prikrivanje adrese žrtve mora utvrditi i način održavanja veze između osobe koja predstavlja opasnost i djeteta preko treće strane ili sastajanjem na određenom mjestu te plaćanje bilo kakvih naknada za uzdržavanje bankovnim prijenosom.

Članak 18. točka (a)(i) - tijela koja su nadležna za određivanje zaštitnih mjera i izdavanje potvrda u skladu s člankom 5.

Obiteljski sud određuje sve zaštitne mjere i izdaje potvrde predviđene člankom 5.

Mjesno nadležan obiteljski sud jest:

  • sud mjesta u kojem se nalazi obiteljski dom
  • ako roditelji žive odvojeno, sud mjesta boravišta roditelja s kojim maloljetna djeca uobičajeno žive u slučaju zajedničkog izvršavanja roditeljske odgovornosti ili sud mjesta boravišta roditelja koji sam izvršava roditeljsku odgovornost
  • u drugim slučajevima, sud mjesta boravišta osobe koja nije pokrenula postupak.

Zahtjev za potvrdu mora se podnijeti u dva primjerka i mora sadržavati precizan popis popratnih dokumenata. Odvjetničko zastupanje nije obvezno. Odluka o odbijanju izdavanja potvrde može se osporavati pred predsjednikom regionalnog suda (tribunal de grande instance) jer se žalba ne mora podnijeti preko odvjetnika.

Članak 18. točka (a)(ii) - tijela pred kojima se na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici potrebno pozivati i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere

Tijela pred kojima se osoba mora pozvati na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere jesu policija i žandarmerija.

Članak 18. točka (a)(iii) - tijela koja su nadležna za provedbu prilagodbe zaštitnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Predsjednik regionalnog suda ili osoba kojoj je delegirano izvršavanje njegovih dužnosti, odlučujući u postupku za određivanje privremenih mjera, prema potrebi prilagođuje strane zaštitne mjere. Zahtjev se podnosi sudskim pozivom; ako predmet zahtijeva hitno djelovanje, sud koji odlučuje o zahtjevima za privremene mjere može dopustiti sudski poziv za prisustvovanje raspravi u navedeno vrijeme, čak i tijekom državnih blagdana ili dana koji nisu uobičajeni radni dani. Odvjetničko zastupanje nije obvezno.

Kad je riječ o mjesnoj nadležnosti, primjenjuju se pravila iz sudske prakse kojima se daje prednost zahtjevima dobrog sudovanja. Stoga zahtjeve može zaprimati predsjednik regionalnog suda mjesta u kojem zaštićena osoba namjerava prebivati ili boraviti.

Članak 18. točka (a)(iv) - sudovi kojima treba podnijeti zahtjev za odbijanje priznavanja i, ako je to potrebno, izvršenja u skladu s člankom 13.

Zahtjev za odbijanje priznavanja ili izvršenja mora se podnijeti predsjedniku regionalnog suda koji odlučuje o zahtjevima za privremene mjere (uzimajući u obzir prirodu predmeta, predmet može biti delegiran obiteljskom sudu).

Zahtjev se podnosi sudskim pozivom; ako predmet zahtijeva hitno djelovanje, sud koji odlučuje o zahtjevima za privremene mjere može dopustiti sudski poziv za prisustvovanje raspravi u navedeno vrijeme, čak i tijekom državnih blagdana ili dana koji nisu uobičajeni radni dani. Odvjetničko zastupanje nije obvezno.

Kad je riječ o mjesnoj nadležnosti, primjenjuju se pravila koja proizlaze iz sudske prakse i kojima se daje prednost zahtjevima dobrog sudovanja. Stoga će biti moguće zahtjev podnijeti predsjedniku regionalnog suda mjesta u kojem zaštićena osoba namjerava prebivati ili boraviti.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 12/01/2021