Europski platni nalog

Poveznica se otvara u novom prozoruEuropski platni nalog pojednostavnjeni je postupak za prekogranična novčana potraživanja koja tuženik ne osporava, a temelji se na standardnim obrascima.


Za europski platni nalog sastavljeni su standardni obrasci koji su dostupni ovdje na svim jezicima. Ta poveznica sadržava i dodatne informacije o tome koji sudovi mogu izdati europski platni nalog te kamo je potrebno poslati obrasce za prijavu.

Postupak započinje ispunjavanjem obrasca A, unošenjem svih pojedinosti o strankama te prirodi i iznosu potraživanja. Sud će razmotriti prijavu te, ako je obrazac pravilno popunjen, izdati europski platni nalog u roku od 30 dana.

Sud potom mora tuženiku uručiti europski platni nalog. Tuženik može platiti iznos potraživanja ili ga osporavati. Tuženik može u roku od 30 dana uložiti prigovor na europski platni nalog. U tom se slučaju predmet može, ovisno o odabiru tužitelja, prebaciti građanskim sudovima na rješavanje u skladu s nacionalnim pravom, riješiti u skladu s europskim postupkom za sporove male vrijednosti ili obustaviti.

Ako tuženik ne uloži prigovor, europski platni nalog postaje automatski izvršiv. Primjerak europskog platnog naloga te, ako je potrebno, njegov prijevod moraju biti dostavljeni tijelima izvršenja države članice u kojoj taj nalog treba biti izvršen. Izvršenje se provodi u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima države članice u kojoj se europski platni nalog izvršava. Za pojedinosti o izvršenju pogledajte odgovarajući odjeljak.

Druge poveznice

Praktični vodič za primjenu Uredbe o postupku za europski platni nalogPDF(5809 Kb)en

Europski platni nalog – obavijesti država članica i alat za pretraživanje koji omogućuje pronalazak nadležnih sudova / tijela

Za detaljne informacije koje se odnose na određenu zemlju odaberite odgovarajuću zastavu.


Stranicu održava Europska komisija. Informacije na ovoj stranici ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest koja se odnosi na propise za autorska prava za europske stranice.

Posljednji put ažurirano: 18/01/2019

Europski platni nalog - Belgija

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.


1 Postojanje platnog naloga

Belgija primjenjuje sustav ubrzanih sudskih postupaka kojim se omogućava nalaganje plaćanja. Svrha je ovog jednostavnog postupka, opisanog u odjeljcima od 1338. do i uključujući 1344. belgijskog Zakona o sudovima, ostvarenje plaćanja relativno malih iznosa u određenim vrstama slučajeva.

Zakonodavstvo koje se odnosi na ubrzani postupak jest kako slijedi: pogledati web-mjesto Savezne javne službe za pravosuđe (Federale Overheidsdienst Justitie/Service Public Justice):

  • kliknuti na „Belgische Wetgeving” ili „Législation belge” (belgijsko zakonodavstvo)
  • kliknuti na „Gerechtelijk Wetboek ” ili „Code judiciaire ” (Zakon o sudovima) u odjeljku pod nazivom „Juridische Aard ” ili „Nature juridique ” (vrsta prava).
  • u odjeljku pod nazivom „Woorden ” ili „Mot(s) ” (riječi), unijeti 664
  • kliknuti na „Zoeken op” ili „Chercher sur” (traži) i zatim na „Lijst” ili „Liste” (popis).
  • kliknuti na „Detail” ili „Détail ” (detalji).

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Prihvatljive su samo novčane tražbine.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Odjeljkom 1338. belgijskog Zakona o sudovima propisuje se da su za ovaj postupak prihvatljive samo tražbine koje se odnose na plaćanje utvrđenog duga u novčanom iznosu koji ne prelazi 1860 EUR .

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Primjena ovog postupka u potpunosti je na dobrovoljnoj osnovi.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ne. Odjeljkom 1344. belgijskog Zakona o sudovima propisuje se da se pravila koja se odnose na ubrzani postupak primjenjuju u slučaju kada dužnik ima prebivalište ili boravište u Belgiji.

1.2 Nadležni sud

Ovaj se postupak može koristiti pred građanskim prekršajnim sudom ili policijskim sudom pod uvjetom da žalba potpada u nadležnost jednog od ta dva suda. (Za detalje o područjima nadležnosti građanskog prekršajnog suda i policijskog suda molimo pogledati brošuru s podacima o „pravosudnim sustavima”).

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne postoji standardni obrazac koji se koristi za pokretanje postupka. Međutim, zakonom se propisuje niz uvjeta u odnosu na informacije koje se navode u sudskim pozivima za plaćanje i u zahtjevu koji se podnosi sudu radi namirenja tražbine.

Prije nego što se obrati sudu, tužitelj mora dužniku poslati zahtjev za plaćanje. Ta je obveza utvrđena u odjeljku 1339. belgijskog Zakona o sudovima. Zahtjev za plaćanje može biti u obliku službenog poziva sudskog ovršitelja za uplatu koji se dostavlja dužniku ili pisma poslanog preporučenom poštom s potvrdom o primitku. Odjeljkom 1339. jednako se tako propisuju informacije koje se unose u zahtjev kako bi se osiguralo da je isti zakonski važeći. Izostanak navođenja relevantnih informacija čini zahtjev ništavim i nevažećim. Te su informacije sljedeće:

  • preslik odjeljaka iz poglavlja belgijskog Zakona o sudovima kojima se predviđa ubrzani postupak;
  • zahtjev prema kojem se zahtijeva plaćanje u roku od petnaest dana od slanja pisma ili od dana kada je ono dostavljeno dužniku;
  • iznos koji se potražuje;
  • sud koji će rješavati tražbinu u slučaju da dužnik ne izvrši plaćanje.

U roku od 15 dana od dana na koji petnaestodnevno razdoblje navedeno u zahtjevu istječe tražbina se podnosi sudu u obliku zahtjeva sastavljenog u dva primjerka. Odjeljkom 1340. belgijskog Zakona o sudovima određuju se stavke koje moraju biti uključene u zahtjev. U njemu se moraju navesti:

  • dan, mjesec i godina;
  • prezime, ime, zanimanje i mjesto prebivališta tužitelja te, ako je primjenjivo, prezime, ime, mjesto prebivališta i svojstvo njegovih/njezinih zakonskih zastupnika;
  • predmet tražbine i detaljno izvješće o iznosu koji se potražuje, uključujući detaljni popis stavki koje sačinjavaju dio tražbine i razloge na kojima se ona temelji;
  • imenovanje suda od kojeg se očekuje da potvrdi primitak ove tražbine;
  • potpis odvjetnika i predmetne stranke.

Prema nahođenju tužitelja, podnositelj zahtjeva može navesti i razloge zbog kojih se on ili ona protivi odobrenju odgode plaćanja.

Zahtjevu moraju biti priloženi:

  • preslik dokumenta na kojem se tražbina temelji
  • ili preslik službenog poziva sudskog ovršitelja za uplatu ili preslik pisma poslanog preporučenom poštom s potvrdom o primitku ili originalno pismo, kojem je priložen dokaz da je primatelj odbio primiti pismo ili ga nije preuzeo u poštanskom uredu, zajedno s izjavom u kojoj se navodi da je dužnik prijavljen na adresi navedenoj u registru stanovnika.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Jedna od stavaka nužnih u zahtjevu potpis je odvjetnika. Odjeljkom 1342. Zakona o sudovima jednako se tako propisuje da će preslik sudske odluke biti poslan odvjetniku tužitelja običnom poštom. To su jedine pravne odredbe prema kojima se od tužitelja zahtijeva da se obrati odvjetniku.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Zahtjev mora sadržavati razumnu razinu pojedinosti. Odjeljkom 1340. stavkom 1. točkom 1. Zakona o sudovima propisuje se da se u zahtjevu mora navesti predmet tražbine te detaljan izvještaj o iznosu koji se potražuje, uključujući detaljan popis stavaka koje čine dio tražbine i razloge na kojima se ona temelji.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Da. U skladu s odjeljkom 1338. tražbina mora biti potkrijepljena pisanim dokumentom koji je sastavio dužnik. Međutim, taj dokument ne mora sadržavati priznanje duga.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

U roku od petnaest dana od dana kada je zahtjev podnesen sud će odobriti zahtjev ili ga odbaciti, u obliku odluke koju donosi sudsko vijeće (chambre du conseil/raadkamer). Sud može odobriti odgodu plaćanja ili djelomično podržati tražbinu (vidi odjeljak 1342. Zakona o sudovima). Sud će imati pristup informacijama o raznim komponentama duga i može odlučiti odbaciti neke od njih. To mu omogućava uzimanje u obzir svih plaćanja koja su možda izvršena u međuvremenu. Sud može izravno odbiti tražbinu u slučaju da uvjeti nisu ispunjeni (vidi odjeljke 1338. i 1344. Zakona o sudovima).

U slučaju da sud podrži zahtjev u cijelosti ili djelomično, njegova odluka ima isti učinak kao i presuda donesena u slučaju nepojavljivanja na sudu.

Tužitelj mora dužniku dostaviti odluku suda. S obzirom na činjenicu da sudska presuda koja podržava zahtjev tužitelja u cijelosti ili djelomično ima isti učinak kao i presuda donesena u slučaju nepojavljivanja na sudu, mora se dostaviti dužniku u roku jedne godine i u suprotnom će se smatrati nepostojećom (vidi odjeljak 806. Zakona o sudovima).

Odjeljkom 1343. stavkom 2. Zakona o sudovima propisuje se da memorandum o dostavi ove odluke, da bi bio zakonski važeći, mora sadržavati sljedeće:

  • preslik zahtjeva;
  • izjavu o roku u kojem dužnik može uložiti prigovor;
  • detalje o sudu kojem se prigovor mora dostaviti, zajedno s formalnostima koje se u tom smislu trebaju ispuniti.

Dužnik će jednako tako biti upozoren da ako on ili ona ne reagira u navedenom roku, mogu se primijeniti svi raspoloživi pravni lijekovi kojima će se od njega/nje zahtijevati plaćanje predmetnog iznosa. Ako u memorandumu o dostavi odluke nije uključeno takvo upozorenje, tada je on nevažeći i ništavan.

Odluka nije privremeno izvršiva (vidi odjeljak 1399. stavak 2. belgijskog Zakona o sudovima). Provedba odluke stoga se obustavlja tijekom razdoblja u kojem se može podnijeti prigovor ili žalba. Odluka se, međutim, može koristiti kao temelj za provođenje mjere zapljene nad imovinom dužnika radi predostrožnosti.

U slučaju da dužnik ne podnese prigovor i ne uloži žalbu u propisanom roku, odluka će postati konačna.

1.5 Žalba

Žalba tužitelja

Mogućnosti tužitelja da podnese žalbu utvrđene su u odjeljku 1343. stavku 4. Zakona o sudovima. Tužitelj ne može podnijeti potpunu žalbu (appel/beroep) na odbijen ili djelomično podržan zahtjev. Tužitelji, međutim, mogu ponovno pokrenuti tražbinu uobičajenim postupkom (ne ubrzanim postupkom). Ako je tražbina djelomično podržana i tužitelj želi pokrenuti postupak uobičajenim postupkom, u tom slučaju tužitelj ne može prethodno dostaviti odluku dužniku.

Prigovor ili žalba dužnika

Dužnik se može protiviti odluci na jedan od dva načina: podnošenjem žalbe protiv odluke ili ulaganjem prigovora (odluka suda ima učinak presude zbog nepojavljivanja na sudu ako sud u cijelosti ili djelomično podrži zahtjev tužitelja: vidi odjeljak 1343. stavak 1. Zakona o sudovima). U oba je slučaja rok za pokretanje pravnog postupka mjesec dana, s početkom od dana kada je presuda uručena (vidi odjeljke 1048. i 1051. belgijskog Zakona o sudovima). Ti će se rokovi produljiti u slučaju da jedna od stranaka nema prebivalište u Belgiji ili nema boravište ili adresu za dostavu sudskog naloga u zemlji.

Pravila o prigovoru i žalbi kako su propisana građanskim pravom moraju se poštovati, uz jednu iznimku koja je određena u odjeljku 1343. stavku 3. točki 2. belgijskog Zakona o sudovima: suprotno odjeljku 1047. (prema kojem se zahtijeva da se uruči službeni poziv sudskog ovršitelja), prigovor se može podnijeti u obliku zahtjeva podnesenog urudžbenom uredu suda u onoliko primjeraka koliki je broj postojećih stranaka i odvjetnika. Sudski će službenik zatim obavijestiti tužitelja i njegova odvjetnika o prigovoru slanjem sudskog pismena.

U zahtjevu se (za podnošenje prigovora) moraju navesti stavke navedene u nastavku. Ako se to ne učini, on postaje nevažeći i ništavan.

  • dan, mjesec i godina;
  • prezime, ime, zanimanje i mjesto prebivališta osobe koja podnosi prigovor;
  • prezime, ime i mjesto prebivališta tužitelja te ime njegova odvjetnika;
  • sporna odluka;
  • razlozi na koje se poziva stranka koja podnosi prigovor.

Sudski službenik zatim poziva stranke da se pojave na saslušanju prema rasporedu suda.

1.6 Prigovor

Prema belgijskom se pravu izrijekom ne osigurava instrument podnošenja prigovora na tražbinu.

Dužnik može poslati priopćenje građanskom prekršajnom sudu, ali to neće promijeniti prirodu presude zbog nepojavljivanja na sudu.

1.7 Učinak prigovora

Kako je prethodno navedeno, ne postoji instrument podnošenja prigovora. Ubrzani postupak ići će svojim tijekom bez obzira na to protivi li se dužnik odluci ili ne.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Vidi odgovor na pitanje 1.7.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

 

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 13/11/2014

Europski platni nalog - Bugarska


1 Postojanje platnog naloga

U poglavlju ХХХVІІІ. „Postupak u pogledu platnog naloga” Zakona o parničnom postupku (Službeni list br. 59 od 20. srpnja 2007., stupio na snagu 1. ožujka 2008., kako je izmijenjen u Službenom listu br. 42/2009 i zadnje izmijenjen u Službenom listu br. 13/2017) propisan je pojednostavnjeni postupak s pomoću kojeg podnositelj zahtjeva može ostvariti povrat svojeg potraživanja u slučajevima u kojima tuženik vjerojatno neće osporiti potraživanje.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Vjerovnik može zatražiti izdavanje platnog naloga za sljedeća potraživanja:

  • novčana potraživanja ili potraživanja za zamjenjive stvari ako je za predmetno potraživanje nadležan okružni sud,
  • prijenos pokretne imovine koju je dužnik primio s obvezom njezina povrata ili založene imovine odnosno imovine koju je dužnik prenio s obvezom predaje posjeda ako je za predmetno potraživanje nadležan okružni sud.

Osim toga, u skladu s izričitom odredbom članka 417. Zakona o parničnom postupku (ZPP), podnositelj zahtjeva može isto tako zatražiti izdavanje platnog naloga u kojem se potraživanje, bez obzira na njegov iznos, odnosi na:

  • upravni akt kojim se priznavanje izvršenja povjerava građanskim sudovima,
  • dokument ili izvadak iz računovodstvenih knjiga u kojima su utvrđena potraživanja državnih ureda, općina i banaka,
  • ispravu, sporazum ili drugu vrstu ugovora s javnobilježničkom ovjerom potpisa koji se odnose na u njima sadržane obveze u pogledu isplate novca ili drugih zamjenjivih stvari, kao i ostale obveze prijenosa određene imovine,
  • izvadak iz upisnika založnih prava za registrirane vrijednosne papire i početak izvršenja – u pogledu prijenosa založene imovine,
  • izvadak iz upisnika založnih prava za registrirane ugovore o prodaji u skladu s kojima se vlasništvo zadržava do isplate ukupne cijene ili ugovor o zakupu – u pogledu povrata na prodanu ili zakupljenu imovinu,
  • ugovor o zalogu ili hipoteci u skladu s člankom 160. i člankom 173. stavkom 3. Zakona o obveznim odnosima i ugovorima,
  • valjanu ispravu za određivanje privatnih, državnih ili općinskih potraživanja kada se izvršenje provodi u skladu s postupkom iz Zakona o parničnom postupku,
  • obavijest o nedostatku,
  • zadužnicu, mjenicu ili jednakovrijedan vrijednosni papir, kao i obveznice ili kupone koji se na njih odnose.

Ako je zahtjevu priložen dokument iz članka 417. ZPP-a na koji se potraživanje odnosi, vjerovnik od suda može zatražiti da naloži trenutno izvršenje i izda nalog za izvršenje.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ako se potraživanje temelji na nekoj od isprava iz članka 417. ZPP-a, ne postoji gornja granica za iznos.

U skladu s preostalim odredbama o novčanim potraživanjima, potraživanjima za zamjenjive stvari ili prijenosu pokretne imovine, platni se nalog može izdati samo ako je za potraživanje nadležan okružni sud. Okružni sud odgovoran je za potraživanja u građanskim i trgovačkim stvarima u iznosu do 25 000 BNG te za sva potraživanja za naknade za uzdržavanje, radne sporove i potraživanja od obavijesti o nedostatku.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Primjena tog postupka nije obvezna. Čak i ako su ispunjeni preduvjeti za izdavanje platnog naloga, podnositelj zahtjeva nije obvezan odabrati taj postupak obrane, već može podnijeti zahtjev u skladu s općim postupkom za potraživanja.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Platni se nalog ne izdaje ako dužnik nema stalnu adresu i uobičajeno boravište ili sjedište i mjesto poslovanja na državnom području Republike Bugarske.

1.2 Nadležni sud

Zahtjev se podnosi okružnom sudu mjesta u kojem se nalazi stalna adresa ili sjedište dužnika, a sud u roku od tri dana mora provesti službenu provjeru mjesne nadležnosti. Ako sud zaključi da nije nadležan za predmet u pitanju, upućuje ga odgovarajućem sudu.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Obvezno je upotrebljavati obrasce zahtjeva koje je odobrilo Ministarstvo pravosuđa. Zahtjevi čine prilog Pravilniku br. 6 od 20. veljače 2008. o odobrenju obrazaca platnih naloga, zahtjeva za izdavanje platnog naloga i ostalih dokumenata povezanih s postupkom u pogledu platnog naloga, koji je izdalo Ministarstvo pravosuđa.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Nije obvezno.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

U zahtjevu bi se trebale navesti okolnosti na kojima se temelji potraživanje te bit zahtjeva.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Zahtjevu nije potrebno priložiti nikakve dokaze radi utvrđivanja potraživanja. Podnositelj zahtjeva može priložiti takve dokaze, ali to nije obvezan učiniti jer je svrha postupka provjeriti samo je li potraživanje upitno. Za podnositelja zahtjeva dostatna je potvrda da njegovo potraživanje postoji. Ako dužnik ospori platni nalog, provjera postojanja potraživanja provodi se u okviru postupka za potraživanje. Ako zahtjev podnosi opunomoćenik, zahtjevu je potrebno priložiti punomoć te, prema potrebi, dokaz o plaćenim sudskim biljezima i pravnim troškovima.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Zahtjev za izdavanje platnog naloga odbija se u sljedećim slučajevima:

  • ako potraživanje ne ispunjuje uvjete članka 410. ZPP-a, odnosno ne odnosi se na isplatu novca ili drugih zamjenjivih stvari u iznosu do 25 000 BGN odnosno pokretnu imovinu kategorije iz članka 410. stavka 1. točke 2. ZPP-a; isto tako, ako zahtjev ne ispunjuje uvjete pravilnosti, zahtjev ne samo da se ne pokreće, već se izravno odbija. Samo u iznimnim slučajevima, ako podnositelj zahtjeva nije upotrijebio odobreni obrazac zahtjeva ili je upotrijebio neprimjereni obrazac, sud podnositelju zahtjeva upućuje da otkloni tu nepravilnost te predmetnoj obavijesti prilaže odgovarajući obrazac (članak 425. stavak 2. ZPP-a),
  • ako potraživanje nije u skladu sa zakonom ili moralnim načelima,
  • ako dužnik nema stalnu adresu ili sjedište na državnom području Republike Bugarske ili ako nema uobičajeno boravište ili mjesto poslovanja na državnom području Republike Bugarske.

1.5 Žalba

Stranke ne mogu uložiti žalbu u pogledu platnog naloga, osim u pogledu dijela koji se odnosi na troškove. Podnositelj zahtjeva relevantnom regionalnom sudu može uložiti privatnu žalbu u pogledu naloga kojim se u cijelosti ili djelomično odbija zahtjev i za tu se žalbu ne dostavlja preslika dokaza o dostavi. Žalbu je moguće uložiti i u pogledu naloga za trenutno izvršenje koji sud izdaje u slučajevima u kojima je dokument podnesen u skladu s člankom 417. ZPP-a. Privatna žalba u pogledu naloga za trenutno izvršenje mora se dostaviti zajedno s prigovorom na izdani platni nalog te se može temeljiti samo na razmatranjima iz akata na temelju članka 417. ZPP-a.

1.6 Prigovor

Nakon što dužnik zaprimi platni nalog može uložiti pisani prigovor u roku od dva tjedna. Prigovor u smislu članka 414. ZPP-a je sve što je protivno izvršenju, bilo koji oblik nesuglasja, bilo koja izjava iz koje je razvidno da dužnik nije voljan namiriti potraživanje. Izričito je navedeno da prigovor nije potrebno obrazložiti.

1.7 Učinak prigovora

Kada dužnik pravodobno uloži prigovor, sud podnositelju zahtjeva upućuje da može pokrenuti postupak za utvrđivanje potraživanja u roku od jednog mjeseca ako plati preostali iznos sudskih biljega. Ako podnositelj zahtjeva ne dostavi dokaze o tome da je postupak pokrenuo u navedenom roku, sud poništava platni nalog, u cijelosti ili u dijelu za koji nije postojalo potraživanje.

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

U skladu s člankom 416. ZPP-a, ako prigovor nije pravodobno uložen ili je povučen, platni nalog stupa na snagu te na temelju njega sud izdaje nalog za izvršenje, koji će na odgovarajući način biti naznačen na nalogu.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Dužnik koji nema pravo osporiti potraživanje može u roku od mjesec dana od dana kada je doznao za platni nalog podnijeti prigovor žalbenom sudu ako:

  • platni nalog nije uredno dostavljen,
  • platni nalog nije dostavljen dužniku osobno i on nije imao uobičajeno boravište na državnom području Republike Bugarske na dan njegove dostave,
  • dužnik nije bio pravodobno obaviješten o dostavi zbog posebnih i nepredviđenih okolnosti,
  • dužnik nije uložio prigovor zbog posebnih i nepredviđenih okolnosti koje nije mogao prevladati.

Ulaganjem tog prigovora ne obustavlja se izvršenje naloga, ali sud može obustaviti njegovo izvršenje na zahtjev dužnika i to nakon što on dostavi odgovarajući vrijednosni papir.

Sud prihvaća prigovor ako utvrdi postojanje prethodno navedenih preduvjeta. Ako žalbeni sud prihvati prigovor zbog toga što dužnik nema stalnu adresu ili sjedište na državnom području Republike Bugarske ili zbog toga što nema uobičajeno boravište ili mjesto poslovanja na državnom području Republike Bugarske, on službeno poništava platni nalog i nalog za njegovo izvršenje. U protivnome, ako žalbeni sud prihvati prigovor, on obustavlja izvršenje izdanog naloga i vraća predmet okružnom sudu te podnositelju zahtjeva daje uputu da može pokrenuti postupak za izvršenje potraživanja u roku od jednog mjeseca ako plati preostali iznos sudskih biljega.

Osim toga, dužnik u okviru postupka za potraživanje može osporiti potraživanje za koje je izdan platni nalog ako se utvrdi postojanje novih činjenica ili novih pisanih dokaza od ključne važnosti za predmet za koje nije mogao znati tijekom razdoblja za podnošenje prigovora odnosno koje nije mogao pribaviti u tom roku. Postupak se može pokrenuti u roku od tri mjeseca od dana kada je dužnik saznao za postojanje nove okolnosti ili od datuma kada je mogao pribaviti nove pisane dokaze, ali najkasnije jednu godine od isteka razdoblja za obvezan povrat potraživanja.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 24/07/2018

Europski platni nalog - Češka


1 Postojanje platnog naloga

U Češkoj, osim postupka za europski platni nalog koji je uređen Uredbom (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog, postoje još tri vrste takvih postupaka: platni nalog, elektronički platni nalog te platni nalog na temelju mjenice ili čeka (odredbe članaka od 172. do 175. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku (občanský soudní řád)).

1.1 Područje primjene postupka

Platni nalog može se izdati čak i ako tužitelj ne podnese izričit zahtjev, i to na temelju zahtjeva za isplatu financijskog potraživanja, ako to pravo tužitelja proizlazi iz činjenica koje je on iznio i potkrijepio dokumentima. Sud uvijek ima diskrecijsko pravo odlučiti hoće li u okviru određenog predmeta izdati platni nalog; ako sud ne izda platni nalog, zakazuje raspravu. Platni nalog ne može se izdati ako ga je potrebno dostaviti tuženiku koji se nalazi u inozemstvu ili ako nije poznato gdje se tuženik nalazi (odredbe članka 172. stavka 2. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku).

Elektronički platni nalog može se izdati isključivo ako to zatraži tužitelj, a potrebno ga je sastaviti na za to predviđenom elektroničkom obrascu i potpisati ovjerenim elektroničkim potpisom, pod uvjetom da zahtijevano potraživanje ne premašuje 1 000 000 CZK; dodatni troškovi nisu obuhvaćeni iznosom potraživanja. Elektronički platni nalog ne može se izdati ako ga je potrebno dostaviti tuženiku koji se nalazi u inozemstvu ili ako nije poznato gdje se tuženik nalazi (odredbe članka 174.a stavka 3. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku).

Platnim nalogom na temelju mjenice ili čeka mogu se dodijeliti prava koja proizlaze iz mjenice ili čeka. Ako se ispune formalni zahtjevi, sud je obvezan odlučiti u skraćenom postupku na način da izda platni nalog na temelju mjenice (čeka). Platni nalog na temelju mjenice ili čeka može se izdati isključivo na inicijativu tužitelja, a može se izdati čak i ako ga je potrebno dostaviti u inozemstvo. Platni nalog na temelju mjenice ili čeka može se dostaviti isključivo tuženiku osobno; zamjenski oblici dostave nisu dozvoljeni.

Svrha je pokretanja postupka za europski platni nalog naplatiti nesporna financijska potraživanja u određenom iznosu. Nesporna financijska potraživanja moraju biti dospjela u vrijeme pokretanja postupka za izdavanje europskog platnog naloga. Kako bi se pokrenuo postupak potrebno je ispuniti obrazac A, u kojem se navode sve informacije o strankama te o prirodi i iznosu potraživanja. Sud će pregledati zahtjev te bi, ako je obrazac točno ispunjen, u roku od 30 dana trebao izdati europski platni nalog.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Odluke u obliku platnog naloga, elektroničkog platnog naloga ili europskog platnog naloga mogu se donijeti isključivo u pogledu financijskih potraživanja.

Platni nalog na temelju mjenice ili čeka može se izdati isključivo u pogledu izvršenja financijskih obveza koje proizlaze iz mjenice ili čeka.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Najviša granica od 1 000 000 CZK (uključujući dodatne troškove) primjenjuje se u slučaju elektroničkog platnog naloga; najviša granica za europski platni nalog ili platni nalog na temelju mjenice (čeka) ne postoji.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak za platni nalog nije obvezan, tužitelj može zahtijevati isplatu svojeg financijskog potraživanja u okviru redovnog parničnog postupka. Međutim, ako tužitelj pokrene „običan” postupak, a potraživanje koje u okviru njega zahtijeva ispunjuje uvjete za izdavanje platnog naloga, sud može izdati platni nalog premda to tužitelj nije izričito zatražio. Elektronički platni nalog, europski platni nalog i platni nalog na temelju mjenice (čeka) mogu se izdati isključivo na zahtjev tužitelja.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Platni nalog ili elektronički platni nalog ne može se izdati ako ga je potrebno dostaviti tuženiku u inozemstvu. U tom slučaju sud nastavlja postupak u skladu s pravilima redovnog parničnog postupka.

Ako je europski platni nalog koji je izdao češki sud ili sud druge države članice potrebno dostaviti u Češku, on se tuženiku mora dostaviti osobno; zamjenski oblici dostave nisu dozvoljeni (odredbe članka 174.b stavka 1. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku).

1.2 Nadležni sud

Odluku o platnom nalogu ili elektroničkom platnom nalogu donosi mjesno nadležni okružni sud (okresní soud). Odluku o platnom nalogu na temelju mjenice (čeka) uvijek donosi regionalni sud (krajský soud) (odredbe članka 9. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku). Za nadležnost za pokretanje postupka izdavanja europskog platnog naloga vidjeti članak 6. Uredbe (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog.

1.3 Formalni zahtjevi

Za pokretanje postupka izdavanja platnog naloga odnosno platnog naloga na temelju mjenice (čeka) ne postoji standardizirani obrazac.

Sud može izdati platni nalog i ako tužitelj ne podnese izričit zahtjev; to se ne odnosi na elektroničke platne naloge i platne naloge na temelju mjenice i čeka.

Stoga se za pokretanje postupka izdavanja platnog naloga odnosno za podnošenje zahtjeva za izdavanje platnog naloga ili platnog naloga na temelju mjenice ili čeka moraju ispuniti svi opći uvjeti dostavljanja sudu. Ako zakonom nisu propisane druge pojedinosti koje se odnose na podnošenje zahtjeva određene vrste, podnesak mora sadržavati barem sljedeće pojedinosti: sud kojem je upućen, osobu koja ga podnosi, spor na koji se odnosi i iznos koji se potražuje te on mora biti potpisan i datiran. Obveza stavljanja potpisa i datuma ne odnosi se na podneske sastavljene na elektroničkom obrascu u obliku koji je u skladu s predmetnim odredbama. Podnesak se mora sastaviti u pisanom obliku te ga se može podnijeti na papirnatom ili elektroničkom obrascu s pomoću javne mreže podataka ili telefaksa (odredbe članka 42. stavaka 1. i 4. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku). Podnesku koji je sastavljen na elektroničkom obrascu ili dostavljen telefaksom u roku od tri dana mora se priložiti izvornik ili pisani podnesak istovjetnog sadržaja. To se ne odnosi na elektroničke podneske s ovjerenim elektroničkim potpisom na temelju ovjerene potvrde koju je izdao akreditirani izdavatelj (odredbe članka 42. stavka 3. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku).

Zahtjev za izdavanje elektroničkog platnog naloga može se dostaviti isključivo na propisanom obrascu u elektroničkom obliku (obrazac je dostupan na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justice.cz/). Osim što zahtjev mora ispunjavati opće uvjete (odredbe članka 42. stavka 4. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku), u njemu se moraju navesti i ime, prezime i adresa stranaka te osobni identifikacijski broj ili identifikacijski broj (ovisno o slučaju) stranaka (tvrtka društva ili naziv i registrirano sjedište pravnog subjekta, identifikacijski broj, oznaka države i relevantne organizacijske jedinice države koja tu državu zastupa pred sudom) te, ako je to relevantno, i ime njihovih zastupnika, opis presudnih činjenica i oznake dokaza koje podnositelj zahtjeva predlaže te se jasno mora navesti što tužitelj traži (odredbe članka 79. stavka 1. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku). U zahtjevu se isto tako mora navesti datum rođenja fizičke osobe, identifikacijski broj pravne osobe ili identifikacijski broj fizičke osobe koja se bavi poslovnom djelatnošću (odredbe članka 174.a stavka 2. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku). Tužitelj mora potpisati zahtjev ovjerenim elektroničkim potpisom u skladu s ovjerenom potvrdom koju je izdao certificirani izdavatelj.

Za podnošenje zahtjeva za europski platni nalog mora se ispuniti obrazac A iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. U obrascu se moraju navesti sve informacije o strankama te prirodi i iznosu potraživanja.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Isključivo u slučaju elektroničkog platnog naloga. Obrazac je dostupan na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justice.cz/. Tužitelj mora potpisati zahtjev ovjerenim elektroničkim potpisom u skladu s ovjerenom potvrdom koju je izdao certificirani izdavatelj (odredbe članka 174.a Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku). Vidjeti prethodni odjeljak 1.3. u kojemu su navedeni formalni zahtjevi za podnošenje zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Platni nalog ili elektronički platni nalog može se izdati isključivo ako zatraženo pravo proizlazi iz činjenica koje je tužitelj iznio i potkrijepio dokumentima (vidjeti odjeljak 1.3.4.). Zaključak da zatraženo pravo proizlazi iz činjenica koje je iznio tužitelj ima oblik opisa presudnih činjenica koje su dostatno potkrijepljene priloženim dokazima na temelju kojih sud može pravno ispitati činjenice predmeta koje je iznio tužitelj. Nužno je navesti sveukupne okolnosti predmeta kako bi se moglo ocijeniti koje se pravo zahtijeva (koji je pravni propis potrebno primijeniti). Osim toga, tužitelj mora iznijeti sve činjenice s kojima je, na temelju propisa, povezan nastanak, izmjena ili prestanak prava i obveza te se sve navedeno mora odgovarajuće potkrijepiti dokazima.

U postupku koji se odnosi na izdavanje platnog naloga na temelju mjenice ili čeka nužno je da tužitelj podnese izvornik mjenice ili čeka, čija se vjerodostojnost opravdano ne smatra upitnom, te ostale dokumente potrebne za ostvarivanje prava.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Da. Kao što proizlazi iz prirode postupka, potrebno je dostaviti dokumentarne dokaze kojima se potkrjepljuje pravo koje je tužitelj zatražio. U slučaju zahtjeva za izdavanje elektroničkog platnog naloga, dokumentarni se dokazi moraju priložiti elektroničkom obrascu. Zahtjevu za izdavanje platnog naloga na temelju mjenice (čeka) mora se priložiti izvornik mjenice ili čeka. Opseg prava tužitelja da podnose različite vrste dokaza ni na koji način nije ograničen.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Ako se platni nalog ne može izdati, sud neće odbiti zahtjev za njegovo izdavanje nego će nastaviti postupak u skladu s redovnim pravilima parničnog postupka (konkretno, zakazat će raspravu). Platni nalog ne može se izdati ako tužitelj ne zahtijeva isplatu financijskog potraživanja, ako nije poznato gdje se tuženik nalazi ili ako je platni nalog potrebno dostaviti tuženiku u inozemstvu.

Sud odbija zahtjev za izdavanje elektroničkog platnog naloga ako predmetni zahtjev ne sadržava sve pojedinosti propisane zakonom odnosno ako je nerazumljiv ili dvoznačan te takvi nedostatci onemogućuju nastavak postupka. U tom slučaju sud ne poziva tužitelja da ispravi ili dopuni svoj podnesak.

Ako se zahtjev za izdavanje platnog naloga na temelju mjenice ili čeka ne može odobriti, sud će zakazati raspravu.

1.5 Žalba

Sud neće izdati odluku o ukidanju platnog naloga, elektroničkog platnog naloga ili platnog naloga na temelju mjenice (čeka) te stoga pitanje mogućnosti žalbe protiv odbačenog platnog naloga nije relevantno.

1.6 Prigovor

Prigovor se može podnijeti kako bi se osporio platni nalog ili elektronički platni nalog. Tuženik može podnijeti prigovor u roku od 15 dana od dostave platnog naloga ili elektroničkog platnog naloga. Prigovor kojim se osporava elektronički platni nalog može se podnijeti i na elektroničkom obrascu potpisanom ovjerenim elektroničkim potpisom. Prigovor nije potrebno potkrijepiti dokazima, ali bi on trebao ispunjavati opće uvjete podnošenja sudu, odnosno, konkretno, trebao bi biti potpisan i datiran te bi iz podneska trebalo biti jasno kojem je sudu upućen, tko ga podnosi, na koji se predmet odnosi i što se njime zahtijeva.

Prigovori kojima se želi osporiti platni nalog na temelju mjenice (čeka) mogu se podnijeti u roku od 15 dana od njegove dostave. Tužitelj u svojim prigovorima mora navesti sve dijelove platnog naloga na temelju mjenice (čeka) kojima se protivi.

U postupku za europski platni nalog tuženik može platiti iznos koji se potražuje ili osporiti potraživanje u roku od 30 dana podnošenjem prigovora sudu koji je izdao europski platni nalog. Za podnošenje prigovora tuženik ispunjava obrazac F iz Uredbe (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. Predmet se potom prosljeđuje redovnim građanskim sudovima te ga se razmatra u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

1.7 Učinak prigovora

Čak i ako samo jedan tuženik podnese prigovor u propisanom roku, platni nalog ili elektronički platni nalog poništava se u potpunosti, sud će zakazati raspravu te će se postupak nastaviti u skladu s redovnim pravilima parničnog postupka.

Ako tužitelj u propisanom roku uloži prigovor u pogledu platnog naloga na temelju mjenice (čeka), sud će zakazati rasprave kako bi o njima donio odluku. Ovisno o ishodu postupka koji se odnosi na prigovore, sud će donijeti odluku kojom će naložiti podmirenje platnog naloga na temelju mjenice (čeka) (ako se prigovori smatraju neutemeljenima) ili odluku kojom će djelomično ili u potpunosti ukinuti predmetni platni nalog (ako se prigovori smatraju djelomično ili potpuno neutemeljenima). Protiv te sudske odluke moguće je uložiti žalbu. Za razliku od prigovora podnesenog u pogledu platnog naloga ili elektroničkog platnog naloga, platni nalog na temelju mjenice (čeka) ne može se ukinuti podnošenjem prigovora.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Platni nalog, elektronički platni nalog i europski platni nalog koji nisu osporeni prigovorom imaju učinak izvršne sudske odluke. Ako tuženik ne podnese prigovore u pogledu platnog naloga na temelju mjenice (čeka) ili ih povuče, to isto tako ima učinak izvršne sudske odluke.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Sud na zahtjev platnom nalogu, elektroničkom platnom nalogu i platnom nalogu na temelju mjenice (čeka) prilaže klauzulu o pravnom učinku i izvršnosti. Platni nalog s takvim klauzulama čini izvršnu ispravu.

Kad je riječ o postupcima koji se odnose na europski platni nalog, ako tuženik nije podnio prigovor u propisanom roku, europski platni nalog postaje automatski izvršiv. Izvršenje se odvija u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima države članice u kojoj se europski platni nalog izvršava.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Ne postoje redovite mjere kojima bi se osporio platni nalog, elektronički platni nalog ili platni nalog na temelju mjenice (čeka) u pogledu kojega nije uložen prigovor i koji ima učinak izvršne sudske odluke. U slučajevima propisanima zakonom tuženik se može služiti samo izvanrednim mjerama, odnosno pokrenuti postupak zbog dovođenja u zabludu, a u slučaju izvršivog platnog naloga može podnijeti i zahtjev za ponovno pokretanje postupka (odredbe članka 228. stavka 2. i članka 229. stavka 2. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku).

Nakon isteka razdoblja od 30 dana određenog za podnošenje prigovora protiv europskog platnog naloga u kojemu takav prigovor nije podnesen, tuženik može zatražiti preispitivanje europskog platnog naloga na koje se primjenjuju uvjeti iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. Sud koji je izdao europski platni nalog nadležan je za postupke koji se odnose na zahtjev za njegovo preispitivanje. Zahtjev za preispitivanje europskog platnog naloga jedino je pravno sredstvo tuženika za osporavanje izvršivog europskog platnog naloga u državi u kojoj je platni nalog izdan. (Sudska) odluka koja se odnosi na zahtjev za preispitivanje europskog platnog naloga dostavlja se tužitelju i tuženiku (odredbe članka 174.b stavaka 2. i 3. Zakona br. 99/1963, Zakon o parničnom postupku).

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justice.cz/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 24/07/2018

Europski platni nalog - Njemačka

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.


1 Postojanje platnog naloga

1.1 Područje primjene postupka

Da. Pravilima o parničnom postupku predviđen je postupak za izdavanje platnog naloga (Mahnverfahren) za potrebe naplate novčanih potraživanja koja nisu nužno osporena. Na to se primjenjuju odjeljci 688. i dalje Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung).

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Taj se postupak može u načelu upotrijebiti kada se tužbeni zahtjev odnosi na plaćanje fiksnog iznosa novca u eurima.

Međutim, tim se postupkom nije moguće koristiti u sljedećim slučajevima:

  • pri potraživanjima koja nastaju na temelju ugovora o potrošačkom kreditu s kamatama koje premašuju osnovnu stopu za više od 12 %;
  • pri potraživanjima koja ovise o izvršenju obveza koje je još uvijek potrebno izvršiti;
  • ako će se platni nalog morati dostaviti objavom obavijesti jer tuženikova adresa nije poznata.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne postoji gornja granica iznosa potraživanja.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Vjerovnik nije obvezan koristiti se postupkom za izdavanje platnog naloga. Vjerovnik može birati između tog postupka i redovnog postupka.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

U načelu se njemački postupak za izdavanje platnog naloga može upotrijebiti i ako je tuženik nastanjen u drugoj državi članici ili trećoj zemlji. Međutim, treba napomenuti da je u odjeljku 688. pododjeljku 3. njemačkog Zakona o parničnom postupku predviđeno da se u slučajevima kada bi se platni nalog trebao dostaviti u inozemstvo postupak za izdavanje platnog naloga može upotrijebiti samo ako je to predviđeno u Zakonu o priznavanju i izvršenju presuda (Anerkennungs- und Vollstreckungsausführungsgesetz). Time su trenutačno obuhvaćene sve države članice Europske unije te Island, Norveška i Švicarska.

1.2 Nadležni sud

U postupku za izdavanje platnog naloga isključivu nadležnost ima nadležni redovni lokalni sud (Amtsgericht) podnositelja zahtjeva. Nadležnost se utvrđuje prema mjestu boravišta osobe ili, u slučaju pravne osobe, prema registriranom sjedištu. Međutim, mnoge su njemačke savezne države uspostavile središnje sudove za vođenje postupaka za izdavanje platnih naloga (Mahngerichte) (kao što je lokalni sud u Weddingu u Berlinu). To znači da je nadležnost za postupke za izdavanje platnog naloga dodijeljena nekolicini lokalnih sudova ili čak jednom lokalnom sudu u toj saveznoj državi. U takvim slučajevima redovnu nadležnost za podnositelja zahtjeva ima središnji sud za platne naloge koji je nadležan u mjestu boravišta podnositelja zahtjeva.

Ako podnositelj zahtjeva nema mjesto redovne nadležnosti u Njemačkoj, isključivu nadležnost ima lokalni sud u Weddingu u Berlinu. Ako tuženik nema mjesto redovne nadležnosti u Njemačkoj, nadležan je lokalni sud koji bi bio nadležan u tom sporu bez obzira na razliku prema stvarnoj nadležnosti (općenito lokalni sudovi imaju nadležnost samo do 5000 EUR). I u tom slučaju u nekim saveznim državama mogu postojati središnji sudovi za platne naloge.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Obvezna je uporaba postojećeg obrasca. Postoje različiti obrasci za automatski postupak za izdavanje platnog naloga i ručni postupak za izdavanje platnog naloga.

Postupci za izdavanje platnog naloga u većini su saveznih država automatski. Zahtjevi se mogu podnositi na unaprijed tiskanim papirnatim obrascima ili elektroničkom razmjenom podataka. Nekoliko pružatelja usluga računalnih programa nudi računalne programe za elektroničko podnošenje zahtjeva u automatskim postupcima za izdavanje platnog naloga. Na nekim je lokalnim sudovima zahtjeve moguće podnositi internetom.

Unaprijed tiskane papirnate obrasce za automatske i ručne postupke za izdavanje platnog naloga moguće je kupiti u papirnicama.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne, nije potrebno zastupanje po odvjetniku.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Nije obvezno podrobno opisati osnove na kojima se zasniva zahtjev. Potrebno je dati kratko obrazloženje i navesti točan traženi iznos novca. To se može učiniti popunjavanjem okvira na unaprijed tiskanom obrascu izrađenom za postupak za izdavanje platnog naloga. Osnovna i dodatna potraživanja moraju biti navedena zasebno.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Potraživanja moraju biti popraćena dokaznim ispravama.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Zahtjev za izdavanje platnog naloga odbija se ako postupak za izdavanje platnog naloga nije dopušten, ako sud kojem je podnesen zahtjev nije nadležni sud ili ako zahtjev za plaćanje nije u skladu s formalnim zahtjevima. Zahtjev se također odbija ako je platni nalog moguće izdati samo za dio potraživanja. Prije odbijanja naloga obvezno je saslušati podnositelja zahtjeva.

Prije izdavanja platnog naloga sud ispituje opravdanost zahtjeva.

1.5 Žalba

U slučaju odbijanja platnog naloga nije moguće podnijeti žalbu. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) moguć je samo ako je zahtjev podnesen isključivo u strojno čitljivom obliku i odbijen je zato što sud smatra da nije prikladan za elektroničku obradu u njegovu sustavu. Međutim, to je pravilo u praksi nevažno.

1.6 Prigovor

Ako je platni nalog izdan i dostavljen tuženiku, tuženik ima dva tjedna za podnošenje prigovora. Međutim, ako nije izdan ovršni nalog, prigovor je važeći i nakon isteka tog roka.

Prilikom dostave platnog naloga tužitelj dobiva unaprijed tiskani obrazac na kojemu može podnijeti prigovor. Međutim, uporaba tiskanog obrasca nije obvezna. To znači da je prigovor moguće podnijeti u drugom obliku. Jedini je službeni zahtjev taj da prigovor mora biti u pisanom obliku.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik pravovremeno ospori zahtjev, ovršni nalog nije moguće izdati, a zahtjev za izdavanje platnog naloga nije moguće izvršiti. Međutim, predmet se neće automatski rješavati u redovnom postupku. Za to je potrebno podnijeti izričiti zahtjev za redovni postupak, koji mogu podnijeti podnositelj zahtjeva ili tuženik u postupku za izdavanje platnog naloga. Podnositelj zahtjeva može odlučiti podnijeti takav zahtjev čim postane svjestan prigovora i može ga priložiti samom platnom nalogu kao zaštitnu mjeru.

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Sud na zahtjev izdaje ovršni nalog. Zahtjev nije moguće podnijeti prije isteka dopuštenog roka za podnošenje prigovora. On mora sadržavati izjavu o tome koja su plaćanja, ako ih je bilo, izvršena u odnosu na platni nalog. Ako su izvršene djelomične uplate, podnositelj mora u skladu s time smanjiti traženi iznos.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Ovršni nalog istovjetan je privremeno izvršnoj presudi zbog ogluhe. Prigovor je moguće podnijeti u roku od dva tjedna nakon dostave.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 18/06/2018

Europski platni nalog - Irska


1 Postojanje platnog naloga

U Irskoj ne postoji posebni postupak za „platni nalog”, ali se sudska odluka koja se odnosi na tužitelja koji potražuje određen iznos novca ili čiji je iznos potraživanja jednostavno odrediti može donijeti u njegovu odsustvu.

1.1 Područje primjene postupka

Ako se tuženik ne pojavi ili ne iznese obranu pred sudom u pogledu potraživanja tužitelja, za tužitelja se sudska odluka može donijeti u odsustvu tuženika. Kada se izvorno potraživanje odnosi na likvidirani ili određeni odnos pravomoćnu odluku može izdati središnji ured Visokog suda ili pisarnica regionalnog suda, ovisno o iznosu potraživanja (osim u malom broju predmeta, npr. predmetima koji se odnose na pozajmljivanje novca, u okviru kojih tužitelj mora podnijeti zahtjev za sudsku odluku u odsustvu tuženika ili ishoditi sudsku odluku u svoju korist). Drugim riječima, u brojnim jednostavnim predmetima naplate duga tužitelj / podnositelj zahtjeva može ishoditi sudsku odluku u odsustvu tuženika bez pokretanja sudskog postupka te može ishoditi sudsku odluku od relevantne sudske pisarnice u okviru upravnog postupka.

Ako se potraživanje ne odnosi na određen iznos novca, tužitelj sudu mora podnijeti zahtjev za sudsku odluku te se ona ne može ishoditi ni na koji drugi način osim sudskim postupkom.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Sudska se odluka može donijeti u odsustvu tuženika u bilo kojoj vrsti predmeta. Taj postupak nije ograničen na ugovorna ili novčana potraživanja, premda je sustav čak i jednostavniji u takvim slučajevima. Glavna su iznimka predmeti koji se odnose na pozajmljivanje novca.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Primjena tog postupka nije obvezna, s obzirom na to da tužitelj mora poduzeti određene korake prije nego što se odobri donošenje sudske odluke u odsustvu tuženika: na primjer, podnijeti potrebna pismena relevantnoj sudskoj pisarnici ili sastaviti i dostaviti obavijesti o pokretanju postupka te ishoditi obvezujuću izjavu tuženika. Ako tuženik nije odgovorio ili je odbio očitovati se na zahtjev tužitelja, a tužitelj ne želi ishoditi sudsku odluku u odsustvu tuženika, za tužitelja je jedina preostala mogućnost obustaviti zahtjev.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ovisno o sporazumima među državama o priznavanju i izvršenju sudskih odluka između Irske i drugih država članica (Uredba Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima koja je sada zamijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 1215/2012) ili sličnim sporazumima sklopljenima s trećim zemljama, taj je postupak moguće pokrenuti ako tuženik živi na području druge nadležnosti. Ako se boravište tuženika nalazi izvan predmetnog područja nadležnosti, tužitelj mora osigurati da se tuženiku uredno dostavi obavijest u skladu s relevantnim pravilima suda koja se primjenjuju na dostavu u mjesto izvan tog područja nadležnosti. Ako se tuženik čije se boravište nalazi na području druge nadležnosti ne pojavi ili ne iznese obranu pred sudom u pogledu potraživanja, tužitelj može na uobičajen način od suda zatražiti donošenje sudske odluke u odsustvu tuženika.

1.2 Nadležni sud

Nadležnost suda ovisi o prirodi ili iznosu predmetnog potraživanja. Tužitelj bi zahtjev trebao uputiti sudu pred kojim je pokrenuo postupak i na tom je sudu da utvrdi je li se tuženik pojavio pred sudom odnosno je li iznio obranu te je li vrijeme za navedene radnje isteklo. Ako je iznos potraživanja manji od 75 000 EUR (60 000 EUR za tužbe u slučaju tjelesne ozljede), tužitelj svoj zahtjev može podnijeti regionalnom sudu. Ako je potraživanje veće od tog iznosa, zahtjev se mora podnijeti Visokom sudu. Ako je iznos potraživanja manji od 15 000 EUR, zahtjev se mora podnijeti okružnom sudu. Ako je iznos potraživanja manji od 2 000 EUR, zahtjev se može podnijeti u okviru postupka za sporove male vrijednosti.

1.3 Formalni zahtjevi

Tužitelj se mora pobrinuti za to da postupa u skladu s pravilnim postupcima kako su utvrđeni pravilima suda. Tužitelj je odgovoran za dostavu obavijesti o pokrenutom postupku tuženiku. Ako se tuženik ne pojavi ili ne iznese obranu, tužitelj može zahtijevati donošenje sudske odluke u odsustvu tuženika. Ako se potraživanje odnosi na likvidirani iznos, u tom je slučaju jedino što tužitelj mora napraviti podnijeti zahtjev za plaćanje te, nakon što to učini, o tužiteljevu potraživanju uglavnom odluku donosi relevantna pisarnica suda, bez potrebe za izdavanjem sudskog naloga ili podnošenje zahtjeva sucu. Relevantno osoblje pisarnice suda koje je za to zaduženo potom provjerava priznaje li tuženik potraživanje, jesu li istekli rokovi za tuženikovo priznanje potraživanja i je li tužitelj pisarnici dostavio potrebne dokaze kao što su obvezujuća izjava o dostavi i obvezujuća izjava o dugu u kojoj je naveden točan iznos potraživanja.

Ako iznos potraživanja nije točno naveden ili njegov iznos nije moguće jednostavno odrediti, tužitelj sudu mora podnijeti zahtjev za donošenje sudske odluke u odsustvu tuženika.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Da. Na Visokom je sudu za donošenje sudske odluke u odsustvu tuženika mjerodavno pravilo 13. Poveznica se otvara u novom prozoruPoslovnika viših sudova iz 1986., kako je izmijenjen, dok je za donošenje sudske odluke ako nije iznesena obrana mjerodavno pravilo 27. Na regionalnom sudu zahtjevu za sudsku odluku u odsustvu tuženika potrebno je priložiti određene dokumente, uključujući sami izvornik dokumenta kojim se zahtijeva potraživanje i izjavu o dostavi tog dokumenta. Osim toga, zahtjev za sudsku odluku mora biti u skladu s obrascima 9. i 10. iz Dodatka s obrascima koji je priložen Poveznica se otvara u novom prozoruPoslovniku regionalnog suda iz 2001. Te je obrasce moguće pronaći u dodatku priloženom Poslovniku.

Slično tomu, u slučaju okružnog suda obrasci su dostupni u Dodatku Poveznica se otvara u novom prozoruPoslovniku okružnog suda.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne. Međutim, ako je iznos potraživanja veći od 75 000 EUR (60 000 EUR za tužbe u slučaju tjelesne ozljede), za njega je nadležan regionalni sud te ako obuhvaća složena pitanja, preporučuje se, ali nije obvezno, pravno savjetovanje i zastupanje.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Početni zahtjev mora sadržavati ime stranaka, njihovu adresu te, ako je primjenjivo, zanimanje. U njemu je potrebno navesti i iznos potraživanja, opis načina na koji je potraživanje nastalo / uzroka pokretanja postupka i pojedinosti o svim podnesenim zahtjevima za plaćanje.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

U početnom zahtjevu tužitelj / podnositelj zahtjeva navodi sve relevantne pojedinosti o potraživanju, kao što su iznos dugovanja/potraživanja, način na koji je potraživanje nastalo, podnesene zahtjeve za plaćanje te, ako je to primjenjivo i ovisno o prirodi potraživanja, opis svih ostalih relevantnih činjenica kao što su pojedinosti o bilo kakvim ozljedama ili pretrpljenim gubicima, postupanju s njima ili bilo koje druge nepovoljne posljedice koje proizlaze iz uzroka pokretanja postupka.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sud će odbiti zahtjev za sudsku odluku u odsustvu tuženika ako podnositelj zahtjeva nije postupio u skladu sa zahtjevima sadržanima u pravilima suda. Na primjer, ako podnositelj zahtjeva nije propisno poštovao pravila o dostavi dokumenata, zahtjev za sudsku odluku u odsustvu tuženika bit će odbačen.

1.5 Žalba

Ako sud odbije donijeti sudsku odluku u odsustvu tuženika, najčešće je riječ o tome da tužitelj nije postupio u skladu s pravilima suda te će stoga tužitelj možda morati podnijeti novi zahtjev protiv tuženika u skladu s mjerodavnim pravilima suda.

Tužitelj može podnijeti zahtjev za ukidanje sudske odluke donesene u odsustvu tuženika. Kako bi žalba protiv sudske odluke donesene u odsustvu tuženika bila prihvaćena, tužitelj mora obrazložiti sudu zašto se nije pojavio ili iznio obranu, a sud se mora uvjeriti da navedeno obrazloženje pojašnjava ili opravdava taj propust. Ako se žalba tužitelja protiv sudske odluke prihvati, sudska se odluka ukida i tuženiku se pruža mogućnost obrane pred sudom.

1.6 Prigovor

Ako sud smatra da bi sudsku odluku trebalo ukinuti, tuženik se može braniti pred sudom i iznijeti obranu te će se postupak nastaviti na uobičajen način.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik obranu iznese u roku propisanom pravilima ili roku koji je odredio sud, ovisno o slučaju, postupak se nastavlja na uobičajen način. Sudac određuje način na koji se nastavlja postupak ako su za to potrebne bilo kakve smjernice.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Neiznošenje obrane može dovesti do toga da tužitelj zatraži donošenje sudske odluke u odsustvu tuženika.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Sudska odluka u odsustvu tuženika izvršiva je sudska odluka. Vidjeti odgovore na pitanje 1.3.d).

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Tuženik sudu može podnijeti zahtjev za izmjenu ili ukidanje sudske odluke. O tom bi se zahtjevu raspravljalo pred tim istim sudom. Sud može ukinuti sudsku odluku ako smatra da bi to bilo pravedno te ako su postojale bilo kakve nepravilnosti pri donošenju odluke ili ako smatra da je tuženik u mogućnosti osporiti potraživanje. Obje stranke mogu podnijeti žalbu protiv naloga za ukidanje sudske odluke ili naloga kojim se odbija ukidanje sudske odluke.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 25/07/2018

Europski platni nalog - Grčka


1 Postojanje platnog naloga

Postoji mogućnost izdavanja platnog naloga. U tom se slučaju primjenjuju odredbe članaka od 623. do 634. Zakona o parničnom postupku, odnosno Predsjedničke odluke 503/1985, kako je izmijenjena i koja je na snazi.

1.1 Područje primjene postupka

Građanske i trgovačke stvari: sporovi uređeni privatnim pravom ako zakonom nije propisano da su za njih nadležni drugi sudovi (članak 1. Zakona o parničnom postupku).

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Novčana potraživanja ili potraživanja na temelju vrijednosnih papira, to jest potraživanja na temelju čekova, mjenica i zadužnica, ako su potraživanje i dospjeli iznos ovjereni javnim ili privatnim dokumentom te ako su ta potraživanja izražena u eurima ili drugoj stranoj valuti (članak 623. Zakona o parničnom postupku).

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne, ne postoji gornja granica vrijednosti potraživanja.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak za platni nalog nije obvezan jer vjerovnik uvijek može pokrenuti redovni postupak u kojem se na kraju deklaratornog sudskog postupka donosi sudska odluka o njegovu potraživanju, za razliku od postupka za platni nalog u kojem se izdaje platni nalog, koji nije sudska odluka već izvršan instrument (članak 631. Zakona o parničnom postupku).

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ne, platni nalog ne može se izdati (a ako se izda, on je ništav) ako ga je potrebno dostaviti osobi koja boravi u inozemstvu ili čije je prebivalište nepoznato, osim ako je ta osoba u skladu sa zakonom imenovala zastupnika ad litem u Grčkoj (članak 624. Zakona o parničnom postupku). Mjesto dostave je mjesto gdje dužnik stvarno (corpore) boravi u trenutku dostave.

1.2 Nadležni sud

Sudac prekršajnog suda nadležan je za novčana potraživanja u iznosu do dvadeset tisuća eura (20 000 EUR), a sudac prvostupanjskog suda za sva ostala novčana potraživanja. Mjesna nadležnost, odnosno sud koji je nadležan ratione loci, određuje se na temelju općih odredaba o lokalnoj nadležnosti, odnosno na temelju odredaba članaka od 22. do 41. Zakona o parničnom postupku. Na primjer, na temelju tih odredaba sud (okružni građanski sud ili prvostupanjski sud) može biti nadležan ratione loci za mjesto prebivališta dužnika ili mjesto izdanja dužničkog instrumenta (npr. čeka) ili mjesto prihvaćanja ili plaćanja mjenice.

1.3 Formalni zahtjevi

Zahtjev se podnosi na sljedeće načine:

(a) usmeno pred sucem prekršajnog suda izlaganjem relevantnog izvješća (članak 626. stavak 1. u vezi s člankom 215. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku), što ne isključuje mogućnost podnošenja pisanog zahtjeva ili

(b) obvezno u pisanom obliku sucu prvostupanjskog suda nakon što je tajništvu prvostupanjskog suda podnesen pisani zahtjev u kojemu moraju biti navedeni:

  1. naziv suda kojem se zahtjev podnosi (okružni građanski sud ili prvostupanjski sud);
  2. vrsta pravnog instrumenta, odnosno „Zahtjev za platni nalog”;
  3. ime, prezime, ime oca i prebivalište svih stranaka: vjerovnika i dužnika i/ili njihovih pravnih zastupnika te, ako su oni pravne osobe, njihovo poslovno ime i registrirano sjedište;
  4. jasan, razložen, sažet i čitljiv opis predmeta pravnog instrumenta, napisan na grčkom jeziku, a ako sadržava dokumente na stranom jeziku, npr. račune na stranom jeziku, potrebno mu je priložiti ovjereni prijevod;
  5. datum i potpis stranke ili njezina pravnog zastupnika ili ovlaštenog zastupnika te, ako je prisustvo odvjetnika obvezno, potpis odvjetnika;
  6. adresa te, posebno, ulica i broj stambenog objekta, ureda ili trgovine stranke koja pokreće postupak, njezina pravnog zastupnika i ovlaštenog zastupnika;
  7. zahtjev za platni nalog te
  8. potraživanje i točan iznos novca ili vrijednosnih papira te sve dospjele kamate na zahtijevano plaćanje (članak 626. stavci 1. i 2. u vezi s člankom 118. i člankom 119. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku).

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne, upotreba standardnog obrasca nije obvezna.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Da, ako je zahtjev podnesen prvostupanjskom sudu i odnosi se na potraživanja u iznosu većem od dvadeset tisuća eura (20 000 EUR) ili okružnom građanskom sudu ako se odnosi na potraživanja u iznosu od dvanaest tisuća eura (12 000 EUR) do dvadeset tisuća eura (20 000 EUR).

Ako je zahtjev podnesen okružnom građanskom sudu i odnosi se na potraživanje u iznosu do dvanaest tisuća eura (12 000 EUR), stranka može pokrenuti sudski postupak ili se braniti u njemu, a da je ne zastupa ovlašteni odvjetnik (članak 94. Zakona o parničnom postupku).

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

U zahtjevu za platni nalog mora barem ukratko biti opisana vrsta pravnog akta na temelju kojeg je nastalo potraživanje (= dug), npr. potraživanja na temelju ugovora o najmu ili ugovora o prodaji, potraživanja na temelju najma ili nenamirena potraživanja na temelju čekova. Vrsta ugovora ili pravnog akta općenito čini i osnovu za plaćanje te je vrijeme njezina nastanka, na primjer, istek roka u kojem je dužnik trebao namiriti zahtijevano potraživanje, ali to nije učinio, potrebno zasebno navesti. U zahtjevu se potom moraju navesti priloženi dokumenti iz kojih, na temelju tog zahtjeva, proizlazi vrsta i iznos potraživanja.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Postojanje zahtjeva za platni nalog može se dokazati isključivo na temelju dokumenata jer se u okviru tog postupka svjedoci ne mogu ispitivati. Ti se dokumenti dostavljaju sa zahtjevom te ih tajništvo suda zadržava do isteka roka za podnošenje prigovora, a stranka protiv koje je platni nalog podnesen, odnosno osoba koja je dužna namiriti potraživanje, mora biti upoznata s tim rokom. Kao dokazi se prihvaćaju svi dokumenti (privatni i javni) koji imaju dokaznu vrijednost u skladu s člancima od 432. do 465. Zakona o parničnom postupku, uključujući vrijednosne papire (npr. čekove, mjenice). U tim dokumentima moraju jasno biti navedeni svojstvo vjerovnika (korisnika) i njegovi podaci (puno ime), svojstvo dužnika i njegovi podaci, kao i razlozi i iznos potraživanja.

Konkretno, svaki dokument koji nije javan i na kojem se, u skladu s člankom 443. Zakona o parničnom postupku, mora nalaziti vlastoručni potpis izdavatelja kako bi imao dokaznu vrijednost smatra se privatnim dokumentom, a svaka se osoba koja preuzme obveze koje proizlaze iz tog dokumenta smatra izdavateljem.

Svaki dokument koji je u odgovarajućem obliku sastavio javni službenik ili osoba koja pruža javne usluge smatra se javnim dokumentom (npr. javnobilježničke isprave).

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Zahtjev se odbija:

(a) ako nisu ispunjeni svi pravni uvjeti za izdavanje platnog naloga i ako se stoga potraživanje ili njegov iznos odnosno dužnik ili korisnik neposredno i jasno ne dokažu priloženim dokumentima ili

(b) ako podnositelj zahtjeva ne pruži objašnjenja koja je zatražio sudac ili odbije postupiti u skladu s preporukama za ispunjavanje ili ispravak svojeg zahtjeva odnosno za potvrdu vjerodostojnosti potpisa na svim priloženim privatnim dokumentima (članci 628. i 627. Zakona o parničnom postupku). S obzirom na to da nadležni sudac od podnositelja zahtjeva može zatražiti dodatne pojedinosti, dokumente i ispravke, a ako ih potonji ne dostavi, zahtjev se odbija na toj osnovi.

Ako je zahtjev odbijen, to se navodi na kraju zahtjeva te se ukratko iznosi osnova za njegovo odbijanje. To znači da nadležni sudac ne izdaje sudsku odluku te se stoga obavijest o odbijanju zahtjeva ne može pobijati žalbom. Podnositelj zahtjeva / vjerovnik naravno svejedno može pokrenuti redovni postupak u pogledu svojeg potraživanja (vidjeti točku 1.1.3) ili podnijeti novi zahtjev za platni nalog (članak 628. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

1.5 Žalba

Pravo na žalbu ne može se iskoristiti ako je zahtjev za platni nalog odbijen.

1.6 Prigovor

Ako je zahtjev za platni nalog prihvaćen i platni je nalog izdan, dužnik protiv kojeg je on podnesen može podnijeti prigovor protiv platnog naloga u roku od petnaest (15) radnih dana od datuma dostave platnog naloga (članak 632. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Prigovor se može podnijeti i prije dostave platnog naloga.

Sud koji je nadležan ratione loci i ratione materiae je okružni građanski sud ili prvostupanjski sud, odnosno sud koji je izdao platni nalog.

Prigovor će se razmotriti (članak 632. stavak 2. Zakona o parničnom postupku) u skladu s kombiniranim odredbama članaka 643., 649. i 650. Zakona o parničnom postupku, koje se odnose na posebne postupke za dužničke instrumente i sporove u pogledu najma, u vezi s odredbama u pogledu redovnih postupaka koje nisu protivne odredbama u pogledu prethodno navedenih posebnih postupaka (članak 591. stavak 1. točka (a) Zakona o parničnom postupku).

Prigovor, koji se mora dostaviti u prethodno navedenom roku od petnaest (15) radnih dana i koji je u protivnom nedopušten, potrebno je dostaviti odvjetniku koji je potpisao zahtjev za platni nalog ili na adresu osobe protiv koje je platni nalog podnesen, kako je navedena u nalogu, osim ako je s pomoću pravnog instrumenta dostavljena obavijest o promjeni adrese (članak 632. stavak 1. točka (b) Zakona o parničnom postupku).

1.7 Učinak prigovora

Podnošenjem prigovora ne obustavlja se izvršenje platnog naloga, koji je izravno izvršiv instrument (članak 631. Zakona o parničnom postupku). Međutim, sud koji je izdao platni nalog može, u okviru postupka za privremene mjere utvrđenog u članku 686. Zakona o parničnom postupku te nakon što stranka protiv koje je podnesen platni nalog podnese zahtjev, naložiti njegovu obustavu, s jamstvom ili bez njega ili uvjetno, sve dok se ne donese pravomoćna sudska odluka o prigovoru koji je trebao biti prethodno podnesen.

Uvjeti za prihvaćanje zahtjeva za obustavu izvršenja plaćanja su sljedeći: (a) pravodobno podnošenje prigovora i (b) pretpostavka uspješnosti barem jedne osnove prigovora.

Sudskom odlukom kojom se nalaže obustava zahtjevu se oduzima njegova izvršnost te se umanjuje njegova izvršnost kao instrumenta.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako se prigovor ne podnese pravodobno (u roku od petnaest dana od dostave platnog naloga), stranka u čiju je korist platni nalog izdan može ponovno dostaviti nalog dužniku, koji u tom slučaju ima drugu priliku za podnošenje prigovora. Konkretno, potonji može podnijeti prigovor u roku od deset radnih dana od dana ponovne dostave naloga. U tom slučaju, prethodno navedena obustava neće se naložiti (vidjeti točku 1.7).

Ako se premaši i rok od deset dana, platni nalog stječe snagu res judicata, što znači ne samo da je platni nalog već i potraživanje u potpunosti valjano na temelju povijesnih i pravnih osnova navedenih u platnom nalogu.

Res judicata platnog naloga protiv kojeg prigovor nije pravodobno podnesen može se ukinuti samo s pomoću izvanrednog pravnog sredstva ponovnog pokretanja postupka. Taj je postupak moguće pokrenuti na temelju vrlo ograničenog broja, uglavnom službenih, osnova (članak 633. stavak 2. i članak 544. Zakona o parničnom postupku) te u roku utvrđenom u članku 544. stavcima 3. i 4. Zakona o parničnom postupku pred sudom koji je izdao platni nalog.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Platni je nalog instrument koji je izvršan od dana njegova izdanja (članak 631. Zakona o parničnom postupku). Stoga nije potrebna nikakva druga radnja kako bi on postao izvršan te se zbog toga, ako se ne naloži obustava izvršenja, postupci izvršenja pokreću kako je ukratko izneseno u nastavku:

Nalog za izvršenje prilaže se izvorniku platnog naloga; konkretno, na početak teksta platnog naloga dodaje se rečenica „U ime grčkog naroda” te se na kraju dodaje rečenica „Svakom sudskom izvršitelju nalaže se izvršenje ove odluke itd.”; izdaje se službeni primjerak (nalog za izvršenje) te se nalog za (poziv na) plaćanje u iznosu platnog naloga potom dostavlja dužniku.

Međutim, ako se platni nalog ne dostavi u roku od dva (2) mjeseca od njegova izdanja, on prestaje biti na snazi (članak 630.A Zakona o parničnom postupku).

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Sudska odluka o prigovoru nije pravomoćna, ali se na nju primjenjuju sva prava na podnošenje žalbe.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 27/07/2018

Europski platni nalog - Španjolska

Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.


1 Postojanje platnog naloga

Da, postoji postupak za platni nalog. Njime se prvenstveno želi zaštiti kredit, a u okviru tog postupka nastaje izvršan instrument za dugove koji ispunjavaju niz uvjeta utvrđenih zakonodavstvom.

Tajnici suda ovlašteni su baviti se postupcima za platni nalog te odlučivati o njima u skladu s postupcima utvrđenima postupovnim zakonodavstvom.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Taj se postupak odnosi na novčana dugovanja u određenom iznosu koja su sigurna, dospjela i plativa. Od 31. listopada 2011. ne postoji ograničenje visine predmetnog iznosa. Dug se mora dokazati na jedan od sljedećih načina:

(a) na temelju dokumenata, u bilo kojem obliku, vrsti ili fizičkom mediju, koje je potpisao dužnik ili na kojem se nalazi dužnikov pečat, oznaka ili žig odnosno bilo koji drugi znak, bio on fizički ili elektronički;

(b) na temelju računa, obavijesti o dostavi, potvrda, telegrama, faksimila ili drugih dokumenata koji se, čak i ako ih je samostalno izradio vjerovnik, obično upotrebljavaju kako bi se dokumentirali zajmovi i dugovi u odnosima kao što je odnos koji postoji između vjerovnika i dužnika;

(c) prilaganjem trgovinskih dokumenata kojima se dokazuje postojanje prethodnog dugotrajnog odnosa dokumentu u kojem je naveden dug;

(d) u predmetima koji se odnose na nekretninu u zajedničkom vlasništvu (propiedad horizontal) dostavljanjem dokaza o dugu u obliku potvrda o neplaćanju dospjelih iznosa u pogledu zajedničkih troškova koje snose vlasnici nekretnina u gradskim stambenim zgradama.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne, od 31. listopada 2011. gornja granica ne postoji.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Nije obvezno.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ne, osim kad je riječ o dugovima koji se odnose na neplaćanje zajedničkih troškova koje snose vlasnici nekretnina u gradskim stambenim zgradama ili zgradama u suvlasničkom vlasništvu, s obzirom na to da je u tom slučaju nadležan i sud mjesta na kojem se nalazi nekretnina, ovisno o odabiru podnositelja zahtjeva.

1.2 Nadležni sud

Nadležan je prvostupanjski sud u prebivalištu ili boravištu dužnika ili u mjestu gdje se nalazi nekretnina uređeno uredbama o nekretninama u zajedničkom vlasništvu.

1.3 Formalni zahtjevi

Podnositelj zahtjeva mora podnijeti pisani zahtjev u kojem navodi vjerovnika i dužnika te ukratko iznosi pojedinosti o podrijetlu duga i njegovu iznosu.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Nije obvezno, ali standardni obrasci dostupni su u tajništvu suda ili zajedničkoj postupovnoj službi. Obrazac se može preuzeti na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruobrazac.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Pri podnošenju prvog zahtjeva za postupak za platni nalog nije nužno zastupanje po sudskim zastupnikom ili pravnim zastupnikom. Ali ako podnositelj zahtjeva želi da ga zastupa odvjetnik, o tome se mora obavijestiti druga stranka kako bi mogla poduzeti sve korake koje smatra potrebnima za svoju obranu.

Ako je riječ o prigovoru dužnika ili postupku izvršenja, pravno zastupanje po odvjetniku i sudskom zastupniku obvezno je ako je iznos potraživanja veći od 2 000 EUR.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Potrebno je dostaviti kratko objašnjenje nastanka duga.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Vidjeti točku 1.1.1.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sud će odbiti zahtjev ako nisu ispunjeni prethodno navedeni uvjeti u pogledu mjesne nadležnosti i dostavljeni dokazi prima facie odnosno ako se ne otkloni postupovni nedostatak. Žalba protiv odluke o odbijanju zahtjeva može se podnijeti pokrajinskom sudu (Audiencia Provincial).

1.5 Žalba

Žalba protiv odluke o odbijanju zahtjeva može se podnijeti pokrajinskom sudu. Žalba se mora podnijeti izvornom sudu u roku od 20 dana.

1.6 Prigovor

Dužnik u roku od 20 dana od datuma zahtjeva za plaćanje i potom do 15:00 sati dana nakon isteka tog roka mora izvršiti plaćanje ili podnijeti prigovor. Prigovor se mora podnijeti u pisanom obliku. Prigovor nije moguće podnijeti usmeno pred sudom. Ako je iznos potraživanja veći od 2 000 EUR, prigovor moraju potpisati odvjetnik i sudski zastupnik. Ne postoje određene osnove za žalbu te se dužnik može pozvati na materijalne i isključivo formalne ili postupovne osnove.

1.7 Učinak prigovora

Ako iznos potraživanja nije veći od 6 000 EUR, tajnik suda izdat će nalog kojim će okončati postupak za platni nalog i u kojem će navesti da se predmet mora nastaviti ubrzanim postupkom. Obavijest o zahtjevu dostavlja se podnositelju zahtjeva, koji u roku od 10 dana može podnijeti zahtjev za njegovo pobijanje u pisanom obliku. Stranke mogu zatražiti raspravu u svojim prigovorima i zahtjevima za pobijanje.

Ako je iznos potraživanja veći od 6 000 EUR, a podnositelj zahtjeva ne podnese relevantan zahtjev u roku od jednog mjeseca od trenutka kada mu je dostavljena obavijest o prigovoru, postupak se odbija te se podnositelju zahtjeva nalaže da podmiri troškove.

Ako podnositelj zahtjeva podnese zahtjev, obavijest o njemu dostavlja se tuženiku, koji ima 20 dana kako bi ga osporio, te se predmet nastavlja redovitim postupkom.

Ako je iznos potraživanja veći od 6 000 EUR, sud će vjerovniku odobriti rok od mjesec dana za podnošenje zahtjeva u okviru redovnog postupka.

Ako, s obzirom na argumente navedene u prigovoru, vjerovnik na želi nastaviti redovni postupak, on mora izričito povući zahtjev.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako dužnik ne odgovori na zahtjev za plaćanje ili se ne pojavi, tajnik suda izdat će nalog kojim će okončati postupak za platni nalog te obavijestiti vjerovnika o nalogu kako bi mu omogućio pokretanje mjera izvršenja, što on može učiniti podnošenjem jednostavnog zahtjeva.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Vjerovnik mora podnijeti zahtjev za izvršenje. Ako je iznos veći od 2 000 EUR, zahtjev moraju potpisati odvjetnik i sudski zastupnik.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Žalbe nisu dopuštene. Jedina je mogućnost podnijeti prigovor u pogledu mjera izvršenja na određenim osnovama.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 02/04/2019

Europski platni nalog - Francuska


1 Postojanje platnog naloga

Člancima od 1405. do 1425. Zakona o parničnom postupku predviđen je pojednostavljeni postupak koji se naziva postupkom platnog naloga.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Taj je postupak dostupan u svrhu naplate svih potraživanja koja proizlaze iz ugovora ili zakonske obveze i koja su fiksnog iznosa.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Taj je postupak dostupan u svrhu naplate svih potraživanja koja proizlaze iz ugovora ili zakonske obveze i koja su fiksnog iznosa.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Taj je postupak fakultativan.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Taj se postupak može pokrenuti isključivo pred sudom nadležnim prema mjestu boravišta jednog predmetnog dužnika ili više njih, te se stoga ne može primijeniti ako jedini dužnik ima boravište u inozemstvu.

1.2 Nadležni sud

Zahtjev se podnosi pred okružnim sudom (tribunal d’instance), lokalnim sudom (juridiction de proximité), predsjednikom trgovačkog suda (tribunal de commerce) ili, od 1. siječnja 2013., predsjednikom regionalnog suda (tribunal de grande instance), ovisno o tome koji je sud nadležan za takve predmete.

Sud nadležan prema mjestu boravišta dužnika ili jednog od dužnika protiv kojih je pokrenut postupak ima isključivu nadležnost. To je pravilo javnog poretka; ako je to potrebno, sud treba pokrenuti pitanje nenadležnosti po službenoj dužnosti.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Formalnim zahtjevima propisani su navodi i informacije koji obvezno moraju biti navedeni u tužbi, kako slijedi:

  • prezimena, imena, zanimanja i kućne adrese (prebivalište) vjerovnika i dužnika, a za pravne osobe oblik, naziv tvrtke i registrirano sjedište,
  • točan navod iznosa koji se potražuje uz specifikaciju elemenata potraživanja i njegove osnove.

Postoji obrazac čija upotreba nije obvezna, ali se svakako preporučuje. Riječ je o obrascu CERFA, koji je dostupan na internetskoj stranici francuske uprave (odnosno Ministarstva pravosuđa) te u tajništvima svih dotičnih sudova.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Tužbu podnosi sam vjerovnik ili njegov zastupnik.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Obrazloženje tužbe ne mora biti detaljno, nego sažeto (vidjeti prethodni odgovor 1.3.1.).

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Tužba mora biti popraćena dokumentima kojima je dokazana utemeljenost potraživanja (računi, ugovori o zakupu, kupoprodajni ugovori, ugovori o zajmu, izjave itd.). Primjenjuju se pravila općeg prava u građanskom postupku.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sudac koji ispituje meritum tužbe prije izdavanja platnog naloga može djelomično ili u cijelosti odbiti tužbu ako je smatra neosnovanom.

1.5 Žalba

U slučaju odbijanja tužbe vjerovnik ne može podnijeti žalbu, ali može slijediti postupke općeg prava, odnosno može podnijeti tužbu pred nadležnim sucem u skladu s općim postupkom.

1.6 Prigovor

Dužnik ima mjesec dana da podnese prigovor, osobno u tajništvu suda koji je izdao nalog ili slanjem preporučenog pisma tom tajništvu. Na prigovor se ne primjenjuju drugi formalni zahtjevi.

1.7 Učinak prigovora

Podnošenjem prigovora pokreće se postupak. Tajništvo suda na raspravu poziva sve stranke (čak i one koje nisu podnijele prigovor). U okvirima dodijeljene nadležnosti sud može razmatrati ne samo prvotni zahtjev nego i sporedne zahtjeve i podneske o meritumu.

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Nakon što protekne mjesec dana od obavijesti vjerovnik podnosi zahtjev tajništvu suda koji je izdao platni nalog radi dodavanja naloga za izvršenje. Za taj zahtjev ne postoje formalni zahtjevi (podnosi se u obliku izjave ili običnog pisma). Dodavanjem naloga za izvršenje platni nalog počinje stvarati sve učinke osporene presude.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Protiv te odluke nije moguće podnijeti žalbu ni žalbu u kasacijskom postupku. Žalbom u kasacijskom postupku mogu se osporiti samo uvjeti pod kojima je tajništvo dodalo nalog za izvršenje.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruStranica Ministarstva pravosuđa

Poveznica se otvara u novom prozoruStranica Legifrance


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 26/07/2018

Europski platni nalog - Hrvatska


1 Postojanje platnog naloga

Republika Hrvatska primjenjuje institut europskog platnog naloga, a postupak izdavanja europskog platnog naloga uređen je odredbama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; dalje u tekstu: ZPP) i Pravilnikom o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga i prigovora protiv europskog platnog naloga („Narodne novine“, broj 124/13)

1.1 Područje primjene postupka

Postupak izdavanja europskog platnog naloga primjenjuje se za naplatu novčanih tražbina čiji je iznos određen, a koja su bila dospjela u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga. Uredbom (EZ-a) br. 1896/2006 Europskoga parlamenta i vijeća od 12. prosinca 2006. godine (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1896/2006) uveden je postupak europskog platnog naloga, a navedena Uredba br. 1896/2006 primjenjuje se u prekograničnim pravnim građanskim i trgovačkim predmetima, bez obzira na vrstu suda, uz izuzetke propisane tom Uredbom br. 1896/2006.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Tužbeni zahtjev koji se odnosi na dospjelo potraživanje u novcu (novčano potraživanje). Predmet zahtjeva mogu biti samo zahtjevi koji predstavljaju ugovorne ili neugovorne obveze i koji su nominalno određeni.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne postoji gornja granica visine potraživanja.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Nije obvezna za stranke jer tužitelj slobodno raspolaže načinom na koji će ostvariti svoje potraživanje, sve dok takvo raspolaganje nije u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala. Platni nalog izdat će sud iako tužitelj u tužbi nije predložio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga. Dakle, izdavanje platnog naloga obvezno je za sud ako je udovoljeno zahtjevima za njegovo izdavanje.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Dostupan je.

1.2 Nadležni sud

Za odlučivanje o zahtjevima za izdavanje i preispitivanje, kao i za davanje potvrde o ovršnosti europskoga platnog naloga prema Uredbi br. 1896/2006 isključivo je nadležan Trgovački sud u Zagrebu.

1.3 Formalni zahtjevi

Zahtjev za izdavanje europskog platnog naloga i prigovor protiv toga naloga moraju biti dostavljeni samo u strojno čitljivom obliku, ako sud bude smatrao da je to prikladno za strojnu obradu tih akata.

Način podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga i prigovora protiv toga naloga uređen je odredbama Pravilnika o načinu podnošenja zahtjeva za izdavanje europskog platnog naloga i prigovora protiv europskog platnog naloga („Narodne novine“, broj 124/134; dalje u tekstu: Pravilnik), a koji je stupio na snagu 17. listopada 2013.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Zahtjev za izdavanje europskog platnog naloga i prigovor protiv europskog platnog naloga, podnose se na obrascima propisanim Uredbom br. 1896/2006 i to nadležnom sudu u papirnatom obliku neposredno ili preko pošte. Dakle, uporaba obrazaca u postupku za izdavanje europskog platnog naloga je obavezna, a isti se mogu preuzeti na internet stranicama Trgovačkog suda u Zagrebu (http://sudovi.pravosudje.hr/tszag/)

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Svaka je stranka – fizička i pravna osoba – ovlaštena slobodno odabrati hoće li se samostalno zastupati u postupku, ili će uzeti punomoćnika, koji je u pravilu iz redova odvjetnika, ako odredbama ZPP-a nije drugačije određeno. Dakle, u postupku izdavanja europskog platnog naloga nije obvezno zastupanje po odvjetniku.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Stranka mora ispuniti obrazac A (prijava za europski platni nalog) u strojno čitljivom obliku te u točki 6. navedenog obrasca stranci je ponuđeno na izbor pravna osnova iz koje će biti vidljivo na što se potraživanje odnosi.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

U točki 10. obrasca A predviđeno je da stranka priloži dokaz koji joj je dostupan i da opiše na što se konkretni dokaz odnosi. Dokazi i izvođenje dokaza uređeno je odredbama članaka 219. – 271. ZPP-a, a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Također, koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Više o dokazima i izvođenju dokaza vidjeti informativni paket pod nazivom „Izvođenje dokaza – Republika Hrvatska“.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Na odbacivanje zahtjeva primjenjuje se opće pravilo iz članka 109. ZPP-a prema kojem ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune. Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se.

1.5 Žalba

Prigovor je jedini pravni lijek koji je dostupan tuženiku kada je podnesen zahtjev za izdavanje europskog platnog naloga. O zahtjevu za preispitivanje europskoga platnog naloga prema članku 20. stavku 1. ili 2. Uredbe br. 1896/2006. odlučuje se rješenjem, protiv kojeg nije dopuštena žalba. Žalba protiv rješenja o ovrsi zbog razloga koji se tiču tražbine utvrđene u europskom platnom nalogu dopuštena je samo ako su ti razlozi nastali nakon dostave toga naloga i ako se više nisu mogli iznijeti u prigovoru prema članku 16. Uredbe br. 1896/2006.

1.6 Prigovor

Tuženik može uložiti prigovor na europski platni nalog pred sudom porijekla koristeći se standardnim obrascem F, koji mu se dostavlja zajedno s europskim platnim nalogom. Prigovor se šalje unutar 30 dana od dostave naloga tuženiku, a tuženik u prigovoru navodi da osporava tražbinu, ali nije obvezan navesti razloge za to.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik podnese prigovor protiv europskoga platnog naloga u smislu odredbe članka 16. Uredbe br. 1896/2006, daljnji postupak će se provesti po odredbama ZPP-a o postupku u povodu prigovora protiv platnoga naloga (članak 445.a, 451. do 456. ZPP-a), uz uvažavanje odredaba članka 17. Uredbe br. 1896/2006.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako u roku od 30 dana od dana dostave platnog naloga tuženiku, uzimajući u obzir primjereno razdoblje za zaprimanje prigovora, sudu nije uložen prigovor, sud će iskazati ovršnost europskog platnog naloga koristeći se standardnim obrascem G.

Ovršni europski platni nalog (članak 18. i 19. Uredbe br. 1896/2006.) koji je izdao sud u Republici Hrvatskoj ovršna je isprava na temelju koje se u Republici Hrvatskoj ovrha može tražiti kao na temelju ovršne odluke hrvatskoga suda.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

U pravilu se tužitelj treba obratiti sudu sa zahtjevom za izdavanje klauzule ovršnosti, a sud iskazuje ovršnost europskog platnog naloga koristeći se standardnim obrascem G.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Tuženik može zatražiti preispitivanje europskog platnog naloga na temelju odredbe članka 507.n ZPP-a uvažavajući razloge iz članka 20. Uredbe br. 1896/2006, a sud koji odlučuje o tom zahtjevu može odgoditi ovrhu uz odgovarajuću primjenu odredaba Ovršnog zakona o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 23/08/2018

Europski platni nalog - Italija

Izvorna jezična inačica ove stranice talijanski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.


1 Postojanje platnog naloga

U talijanskom je Zakonu o parničnom postupku među ostalim skraćenim postupcima predviđen i postupak za platni nalog (procedimento di ingiunzione) (odjeljci 633. i dalje). To je ex parte postupak jer sud donosi odluku o zahtjevu vjerovnika bez saslušanja dužnika ili bez da mu omogući dostavljanje odgovora ili primjedbi.

Dužnika se saslušava tek naknadno ako ospori platni nalog.

Izdavanje platnog naloga može se tražiti samo za određene zahtjeve (zahtjev za plaćanje novčanog iznosa ili za dostavu određene količine zamjenjive robe itd.) i podložno određenim uvjetima propisanima u Građanskom zakonu (tj. vjerovnici moraju dostaviti pisani dokaz o svojim tvrdnjama).

Ako sud koji odlučuje o zahtjevu utvrdi da je utemeljen, naložit će dužniku da plati iznos u određenom roku, obično u roku od 40 dana, ali će i savjetovati dužnika da može osporiti nalog u istom roku i da će, ako se ne podnese nikakav prigovor, platni nalog postati pravomoćan i izvršiv.

1.1 Područje primjene postupka

Postupak se primjenjuje na zahtjeve koje podnose vjerovnici kojima se duguje novac ili određena količina zamjenjive robe ili osoba koja ima pravo primiti određenu pokretnu imovinu.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Ako se postupak odnosi na novčano potraživanje, mora biti točno naveden iznos. Time se zapravo isključuje mogućnost traženja izdavanja platnog naloga za neugovorna potraživanja, na primjer, traženje naknade štete pretrpljene zbog nezakonite radnje.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne, nema gornje granice. Izdavanje platnog naloga može se tražiti za potraživanja bilo koje vrijednosti.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Uporaba postupka za izdavanje platnog naloga nije obavezna. Vjerovnik uvijek može pokrenuti redovni postupak.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Da.

1.2 Nadležni sud

Izdavanje platnog naloga može se tražiti od suca pojedinca (giudice di pace) ili od općeg suda (tribunale) koji bi bio nadležan u redovnom postupku. Sudac pojedinac nadležan je samo za potraživanja male vrijednosti, u skladu s kriterijima propisanima u odjeljku 7. Zakona o parničnom postupku (vidjeti prilog naveden u nastavku). Ako se zahtjev predaje općem sudu, odlučuje sud koji se sastoji od jednog suca.

Zahtjeve koji se odnose na pružanje pravne usluge, bez obzira na to jesu li povezane s parnicom ili je riječ o izvansudskim odlukama, ili se odnose na povrat troškova plaćenih odvjetnicima, sudskim službenicima ili drugoj osobi koja je pružila uslugu tijekom sudskog postupka, preispituje sud koji je rješavao predmet na koji se odnosi zahtjev vjerovnika.

Odvjetnici mogu podnijeti zahtjev za izdavanje platnog naloga protiv svojih stranaka na sudu u mjestu gdje su registrirani u odvjetničkoj komori  (consiglio dellordine). Isto tako, javni bilježnici mogu podnositi zahtjeve sudu u mjestu u kojem su registrirani u javnobilježničkoj komori (consiglio notarile) (vidjeti i informativni listić o „Nadležnosti”).

1.3 Formalni zahtjevi

Zahtjev za izdavanje platnog naloga mora sadržavati podatke propisane u odjeljku 638. Zakona o parničnom postupku (vidjeti prilog naveden u nastavku) i potrebno ga je dostaviti u pisarnicu suda zajedno sa svim prilozima.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne, nema posebnog obrasca.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

U pravilu jest. Međutim, u određenim se slučajevima tužitelji mogu sami zastupati na sudu. Jedan je od takvih slučajeva kada zahtjev rješava sudac pojedinac i kada se zahtjev odnosi na iznos od 1 100 EUR ili manje, a drugi je kada je tužitelj kvalificiran postupati kao odvjetnik na sudu koji rješava predmet.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

U zahtjevu mora biti navedeno potraživanje i razlozi kojima se to potraživanje opravdava. Razlozi za potraživanje ne moraju biti detaljno opisani i može biti naveden kratak opis relevantnih činjenica i dokumenata.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Da. Pisani dokazi uključuju, posebno, potvrde dostave i jednostrana obećanja u pisanom obliku. Ako se potraživanje odnosi na dostavu robe ili pružanje usluga i ako je tu isporuku vršilo jedno poduzeće drugome poduzeću ili osobi koja se ne bavi profesionalnom ili poslovnom djelatnošću, pisani dokazi o potraživanju mogu se sastojati i od izvornih izvadaka iz poslovnih knjiga poduzeća vjerovnika, uz uvjet da se te knjige vode na propisani način. Fakture mogu također biti prikladan pisani dokaz za potraživanje, uz uvjet da su popraćene ovjerenim primjerkom iz knjige izlaznih računa tužitelja.

Posebna pravila o dokazima primjenjuju se na zahtjeve u pogledu troškova i nadoknada odvjetnika, javnih bilježnika i članova drugih zanimanja i na zahtjeve državnih i javnih tijela.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Ako sud utvrdi da zahtjev nije dovoljno opravdan, obavijestit će tužitelja putem sudskog službenika i zatražit će od njega da dostavi dodatne dokaze. Ako tužitelj ne odgovori ili povuče zahtjev, ili ako zahtjev ne može biti prihvaćen, sud će ga odbaciti obrazloženom odlukom.

U takvim je slučajevima zahtjev moguće ponovno podnijeti u posebnom ili redovnom postupku.

1.5 Žalba

Odbacivanje nije moguće osporiti pred redovnim žalbenim ili kasacijskim sudom.

1.6 Prigovor

Ako sud prihvati zahtjev, izdaje se platni nalog koji mora biti dostavljen tuženiku u roku od 60 dana ako se presuda dostavlja u Italiji ili u roku od 90 dana ako se dostavlja izvan Italije.

Po primitku platnog naloga dužnik može potraživanje osporiti u roku od 40 dana.

Ako za to postoji opravdan razlog, rok za podnošenje prigovora na potraživanje može se skratiti na 10 dana ili produžiti na 60 dana. Ako tuženik živi u drugoj državi EU-a, rok iznosi 50 dana i može se skratiti na 20. Ako tuženik živi u drugoj državi izvan EU-a,  rok iznosi 60 dana i može se skratiti na 30 ili produžiti na 120 dana.

Tuženici mogu osporiti zahtjev čak i nakon isteka roka ako mogu dokazati da nisu bili pravovremeno obaviješteni zbog nepravilne dostave naloga ili zbog nepredviđenog događaja ili više sile. Osporavanje nije moguće po isteku 10 dana od prve mjere izvršenja.

Prigovor kojim se osporava nalog (opposizione) ulaže se sudu koji je nalog izdao, na temelju poziva (citazione) koji se dostavlja tuženiku na adresi koja je navedena u zahtjevu. U prigovoru na nalog moraju biti navedeni podaci koji se inače navode u tužbama. Podnositelj prigovora mora posebno navesti osnovu prigovora na potraživanje.

1.7 Učinak prigovora

Ovakvom se vrstom prigovora pokreće redovni sudski postupak u kojem sud preispituje valjanost platnog naloga.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako u propisanom roku nije uložen nikakav prigovor ili ako tuženik ne dođe na sud, sud koji je izdao nalog proglašava ga izvršivim na temelju zahtjeva tužitelja.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Postoje četiri moguća scenarija.

Prvi nastaje kada rok za ulaganje prigovora na potraživanje još nije istekao. Podnositelj zahtjeva može od suda zatražiti da nalog proglasi privremeno izvršivim s neposrednim učinkom. Taj je zahtjev moguće odobriti samo ako su ispunjeni posebni uvjeti za privremeno izvršenje propisani u Zakonu o parničnom postupku: na primjer, ako se zahtjev temelji na mjenici ili čeku, ili ako bi se odgodom izvršenja vjerovniku uzrokovala velika šteta. Kao uvjet za privremeno izvršenje u ovoj radnoj fazi sud može od vjerovnika tražiti dostavu jamstva u korist dužnika.

Drugi scenarij nastaje kada dužnik kojem je dostavljen platni nalog ne podnese prigovor u traženom roku. Kada se to dogodi, vjerovnik može podnijeti zahtjev za izvršenje naloga.

Treći scenarij nastaje kada je vjerovnik zaista podnio prigovor i kada je postupak još uvijek u tijeku. U tom slučaju, vjerovnik može podnijeti zahtjev za privremeno izvršenje naloga. Taj se zahtjev može odobriti samo ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti (na primjer, ako prigovor nije potkrijepljen pisanim dokazima). Sud može naložiti i privremeno izvršenje dijela naloga, odnosno, do iznosa koji vjerovnik nije osporio. Sud može odobriti i privremeno izvršenje naloga ako vjerovnik dostavi osiguranje kojim su pokriveni iznos mogućeg povrata, troškovi i odšteta.

Četvrti scenarij nastaje kada je prigovor odbačen: kao posljedica odbacivanja platni nalog postaje izvršan, ako to već nije bio.

Na temelju platnih naloga koji su proglašeni izvršnima u bilo kojem od navedenih scenarija vjerovnik može registrirati sudsku hipoteku nad imovinom dužnika.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Nalog koji je postao izvršan zbog toga što dužnik nije uložio prigovor moguće je osporiti u iznimnim slučajevima propisanima zakonom (na primjer utvrđeno je da je sudska odluka donesena na temelju dokaza za koje je kasnije utvrđeno da su lažni). Ako platni nalog utječe na prava treće osobe, prigovor može podnijeti i treća osoba.

Protiv presude kojom je okončan postupak povodom prigovora moguće je podnijeti žalbu u skladu s redovnim postupkom.

Povezani prilozi

Platni nalog: Zakon o parničnom postupku, odjeljci 633. – 656PDF(112 Kb)it

Platni nalog: Zakon o parničnom postupku: nadležnostPDF(46 Kb)it


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 02/05/2017

Europski platni nalog - Cipar


1 Postojanje platnog naloga

Ne postoji poseban nacionalni postupak za platne naloge osim onog predviđenog u Uredbi 1896/2006 koji se primjenjuje na temelju postupovnog propisa.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Nije primjenjivo.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Nije primjenjivo.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Nije primjenjivo.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Nije primjenjivo.

1.2 Nadležni sud

Nije primjenjivo.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Nije primjenjivo.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Nije primjenjivo.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Nije primjenjivo.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Nije primjenjivo.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Nije primjenjivo.

1.5 Žalba

Nije primjenjivo.

1.6 Prigovor

Nije primjenjivo.

1.7 Učinak prigovora

Nije primjenjivo.

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Nije primjenjivo.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Nije primjenjivo.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 26/03/2018

Europski platni nalog - Latvija

Izvorna jezična inačica ove stranice latvijski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.


1 Postojanje platnog naloga

U Latviji postoje dvije mogućnosti: ovrha nespornih tražbina (saistību bezstrīdus piespiedu izpildīšana, poglavlje 50., odjeljci 400. – 406. Zakona o parničnom postupku) i ovrha tražbina na temelju sudskog naloga (saistību piespiedu izpildīšana brīdinājuma kārtībā, poglavlje 50.1, odjeljci 406.1– 406.10 Zakona o parničnom postupku).

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Ovrha nespornih tražbina dopuštena je u sljedećim slučajevima:

  1. u skladu s ugovorima o obvezama koje su osigurane hipotekom ili komercijalnim zalogom;
  2. u skladu s ugovorima na određeno vrijeme koje je ovjerio javni bilježnik ili ugovorima na određeno vrijeme s istovjetnim pravnim učinkom za plaćanje novčane obveze ili vraćanje pokretne imovine;
  3. u skladu s ugovorima na određeno vrijeme za iznajmljivanje ili najam imovine koje je ovjerio javni bilježnik ili koji su upisani u zemljišne knjige i u kojima je predviđeno da najmoprimac ili stanar ima dužnost, po isteku trajanja ugovora, napustiti ili vratiti iznajmljenu imovinu (osim stana) i platiti najamninu;
  4. u skladu sa zadužnicom.

Navedene obveze ne podliježu nespornoj ovrsi u sljedećim slučajevima:

  1. takva ovrha usmjerena je protiv imovine u državnom vlasništvu;
  2. obveza je prestala zbog isteka roka zastare, čiji je istek nedvojbeno očit iz samog dokumenta.

Ovrha tražbina na temelju sudskog naloga dopuštena je u slučaju platnih obveza za koje postoje dokumentarni dokaz ili koje su dospjele i u slučaju obveza plaćanja naknade koja je predviđena u ugovoru o isporuci robe ili pružanju usluga, ako postoji dokumentarni dokaz za takve obveze i nije naveden rok za ovrhu.

Ovrha tražbina na temelju sudskog naloga nije dopuštena u sljedećim slučajevima:

  1. za plaćanje neizvršene obveze;
  2. ako nije poznato prijavljeno prebivalište ili de facto prebivalište;
  3. ako prijavljeno prebivalište, de facto prebivalište ili registrirano sjedište dužnika nije u Latviji;
  4. ako tražena kazna premašuje iznos glavnice duga;
  5. ako tražena kamata premašuje iznos glavnice duga;
  6. za obveze plaćanja, ako iznos duga premašuje 15 000 EUR.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Primjena postupaka nije obavezna.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ovrha tražbina na temelju sudskog naloga nije dopuštena ako prijavljeno prebivalište, de facto mjesto prebivališta ili registrirano sjedište dužnika nije u Latviji.

Ovrha nespornih tražbina moguća je ako se zahtjev podnosi na temelju dokumenata kojima se stavlja u zalog nepokretna imovina ili obveza napuštanja ili vraćanja iznajmljene nepokretne imovine, ako se nepokretna imovina nalazi u Latviji. Zahtjev za ovrhu nespornih tražbina na temelju obveze hipoteke na brod može se podnijeti u Latviji, ako je hipoteka registrirana u Latviji.

1.2 Nadležni sud

Zahtjev za ovrhu nespornih tražbina podnosi se zemljišnoknjižnom odjelu okružnog ili gradskog suda (rajona (pilsētas) tiesa):

  1. prijavljenog prebivališta dužnika, ili de facto prebivališta, ako se zahtjev odnosi na obvezu plaćanja novca ili vraćanja pokretne imovine ili obveze određene ugovorima koji su osigurani komercijalnim zalogom;
  2. mjesta u kojem se nalazi nepokretna imovina, ako se zahtjev podnosi u skladu s dokumentima kojima se nepokretna imovina stavlja u zalog ili u skladu s obvezom napuštanja ili vraćanja iznajmljene nepokretne imovine; ako se izvršenje obveze osigurava na nekoliko predmeta nepokretne imovine i zahtjevi bi bili u nadležnosti zemljišnoknjižnih odjela različitih okružnih ili gradskih sudova, o zahtjevu odlučuje zemljišnoknjižni ured okružnog ili gradskog suda u mjestu u kojem se nalazi dio nepokretne imovine, prema izboru podnositelja zahtjeva;
  3. mjesta u kojem je upisana hipoteka na brodu, ako se zahtjev temelji na hipoteci na brodu.

Zahtjev za ovrhu tražbina na temelju sudskog naloga podnosi se zemljišnoknjižnom odjelu okružnog ili gradskog suda u prijavljenom prebivalištu dužnika ili de facto prebivalištu ili registriranog sjedišta.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Zahtjev za ovrhu tražbina na temelju sudskog naloga treba utvrditi u skladu s Prilogom 1. Uredbi Kabineta br. 792 od 21. srpnja 2009. o predlošcima koje treba upotrebljavati za ovrhu tražbina na temelju sudskog naloga.

Na latvijskom pravosudnom portalu Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.tiesas.lv/ u odjeljku E-Pakalpojumi („e-usluge”), E-veidlapas („ e-obrasci“), nalazi se predložak zahtjeva za ovrhu nespornih tražbina (pieteikums par strīdu bezstrīdus piespiedu izpildīšanu). Predložak se može preuzeti i popuniti te dostaviti u tiskanom obliku.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne, to nije obvezno. Opća pravila o zastupanju propisana su u poglavlju 12. Zakona o parničnom postupku.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Obrazloženje zahtjeva ne mora biti detaljno.

U zahtjevu za ovrhu nespornih tražbina mora biti navedena tražbina i dokument čije izvršenje vjerovnik traži te glavnica duga koji treba naplatiti, kao i kazne i kamate, a u slučaju zadužnice, troškovi povezani s izdavanjem zadužnice i naknade propisane zakonom. Zahtjevu mora biti priloženo sljedeće: dokument koji treba izvršiti i njegova ovjerena preslika ili, u slučaju zadužnice, dokument kojim se ona izdaje, dokument kojim se dokazuje da je plaćena državna pristojba (valsts nodeva) i dokaz o dostavljenom upozorenju, osim ako je zakonom propisano da upozorenje nije potrebno.

Zahtjev za ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga podnosi se popunjavanjem standardnog predloška u kojem su navedeni podaci o podnositelju zahtjeva i dužniku, tražbina, dokument kojim se potvrđuje tražbina i rok za izvršenje obveze, traženi iznos i način izračuna, izjava podnositelja zahtjeva kojom potvrđuje da se zahtjev ne odnosi na neizvršenu obvezu i da su sve obveze izvršene, zahtjev sudu u kojem se od njega traži da obavijesti dužnika i naredi ovrhu tražbine i naplatu sudskih troškova i izjava kojom se potvrđuje da je sud primio točne informacije o činjenicama i da je podnositelj zahtjeva svjestan da je podnošenje lažnog zahtjeva kazneno djelo.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Zahtjevu za ovrhu nesporne tražbine mora biti priloženo sljedeće: dokument koji treba izvršiti i njegova ovjerena preslika, ili, u slučaju zadužnice, dokument kojim se ona izdaje, dokument kojim se dokazuje da je plaćena državna pristojba i dokaz o dostavljenom upozorenju , osim ako je zakonom propisano da upozorenje nije potrebno (dokaz o dostavljenom upozorenju može biti izjava koju je sastavio ovlašteni izvršitelj ili njegov ili njezin pomoćnik u kojoj se izjavljuje da je primatelj odbio prihvatiti upozorenje).

Za ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga nije potrebno dostaviti pisane dokaze o tražbini, ali u zahtjevu moraju biti navedeni dokumenti kojima se potvrđuje obveza i rok za izvršenje obveze. Ako dužnik ospori valjanost tražbine u roku od 14 dana od primitka sudske obavijesti, sudski postupak za ovrhu tražbina na temelju sudskog naloga prekida se. Odlukom o prekidu postupka na temelju prigovora dužnika ne sprječava se vjerovnik da pokrene redovni sudski postupak na temelju svog potraživanja.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sudac pojedinac donosi odluku o zahtjevu za ovrhu nespornog potraživanja u roku od sedam dana od datuma podnošenja zahtjeva, na temelju zahtjeva i priloženih dokumenata i bez prethodne obavijesti podnositelju zahtjeva i dužniku. Sudac odbacuje zahtjev ako je neutemeljen ili ako je kazna navedena u zahtjevu nerazmjerna s glavnicom duga, ili dokument koji treba izvršiti sadržava nepoštene ugovorne odredbe kojima se krše prava potrošača.

U slučaju ovrhe tražbina na temelju sudskog naloga, ako sud prihvati zahtjev, ali dužnik u roku od 14 dana od primitka sudske obavijesti podnese prigovor kojim osporava valjanost tražbine ili dokaže da je dug otplaćen, sudac prekida postupak.

1.5 Žalba

Protiv odluke suca o zahtjevu za ovrhu nesporne tražbine ili ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga nije dopušteno podnijeti prigovor.

1.6 Prigovor

Odluku o zahtjevu za ovrhu nesporne tražbine donosi sudac pojedinac, a mišljenje dužnika ne uzima se u obzir.

U slučaju zahtjeva za ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga sudac obavješćuje dužnika i predlaže mu da plati iznos naveden u zahtjevu ili podnese prigovor sudu u roku od 14 dana od primitka obavijesti.

1.7 Učinak prigovora

U slučaju zahtjeva za ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga, ako dužnik dostavi prigovor kojim osporava valjanost tražbine u roku od 14 dana od dostave obavijesti, sudski postupak u vezi s ovrhom tražbine na temelju sudskog naloga prekida se. Ako dužnik prihvati dio zahtjeva, podnositelj zahtjeva obavješćuje se o odgovoru dužnika i propisanom roku unutar kojeg podnositelj mora obavijestiti sud je li plaćen dio tražbine čija je ovrha prihvaćena. Ako se podnositelj zahtjeva ne složi s ovrhom dijela tražbine ili ne odgovori u roku navedenom u obavijesti, sudski postupak se prekida.

1.8 Učinak izostanka prigovora

U slučaju zahtjeva za ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga, ako dužnik ne dostavi prigovor u roku navedenom u obavijesti, sudac donosi odluku u roku od sedam dana od isteka roka za podnošenje prigovora u kojoj nalaže ovrhu tražbine navedene u zahtjevu i naplatu sudskih troškova.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Ovrha tražbine na temelju sudskog naloga: sudska odluka o ovrsi tražbine navedene u zahtjevu odmah počinje proizvoditi učinke; ona je izvršni dokument koji se može izvršiti u skladu s pravilima o izvršenju presuda.

Ovrha nesporne tražbine: sudac, nakon ispitivanja valjanosti zahtjeva i nakon što je utvrdio da ga treba prihvatiti, donosi odluku kojom se utvrđuje koja će se tražbina ovršiti i u kojoj mjeri. Sudska odluka odmah počinje proizvoditi učinke; ona je izvršni dokument koji se može izvršiti u skladu s pravilima o izvršenju presuda. Sudska odluka podnosi se na izvršenje zajedno s ovjerenom preslikom dokumenta koji se izvršava.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Protiv sudske odluke o zahtjevu za ovrhu nesporne tražbine ili za ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga nije dopušten prigovor; međutim, ako dužnik smatra da je zahtjev podnositelja neosnovan, može podnijeti tužbu protiv vjerovnika radi osporavanja potraživanja (u slučaju ovrhe nespornih tražbina, u roku od šest mjeseci od datuma slanja ovjerene preslike sudske odluke i, u slučaju ovrhe tražbina na temelju sudskog naloga, u roku od tri mjeseca od datuma slanja ovjerene preslike odluke). Kada dužnik pokrene taj postupak, može zatražiti odgodu ovrhe tražbina; ako se vjerovnik već naplatio putem ovršnog postupka, dužnik može zatražiti osiguranje svog potraživanja. Postupak se pokreće u skladu s postupcima propisanima u Zakonu o parničnom postupku pred sudom koji je odlučivao o prethodnom zahtjevu za ovrhu nesporne tražbine ili ovrhu tražbine na temelju sudskog naloga. Međutim, ako je zahtjev u nadležnosti regionalnog suda, postupak treba pokrenuti na sudu koji je nadležan za zemljišnoknjižni odjel okružnog ili gradskog suda koji je odlučivao o prethodnom zahtjevu.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 07/02/2019

Europski platni nalog - Litva


1 Postojanje platnog naloga

Zahtjevi za europski platni nalog razmatraju se u skladu s pravilima utvrđenima u poglavlju XXIII. Zakona o parničnom postupku Republike Litve (Lietuvos Respubklikos civilinio proceso kodeksas), podložno iznimkama koje su u njemu navedene.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak utvrđen u poglavlju XXIII. Zakona o parničnom postupku Republike Litve primjenjuje se u predmetima koji se odnose na zahtjev vjerovnika u pogledu novčanih potraživanja (koja proizlaze iz ugovora, štete, radnih odnosa, dodjele naknade za uzdržavanje itd.).

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Predmeti koji se vode u skladu s poglavljem XXIII. Zakona o parničnom postupku mogu se voditi u okviru parničnog postupka ili pisanog postupka, u skladu s odabirom vjerovnika.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

U skladu s poglavljem XXIII. Zakona o parničnom postupku, zahtjevi se ne razmatraju ako dužnik živi u inozemstvu ili se tamo nalazi njegovo sjedište.

Ako je predmet pokrenut na temelju potraživanja vjerovnika te se nakon izdavanja sudskog naloga ispostavi da je boravište ili mjesto rada dužnika nepoznato, sud će opozvati sudski nalog i zahtjev vjerovnika neće se riješiti. Takvo se sudsko rješenje ne može osporiti podnošenjem zasebne žalbe. U tim okolnostima sud može opozvati sudski nalog i ostaviti zahtjev vjerovnika neriješenim samo ako je sud prethodno odredio rok u kojem vjerovnik mora navesti boravište ili mjesto rada dužnika odnosno poduzeti radnje kojima bi se sudu omogućilo dostavljanje postupovnih dokumenata na drugi način.

1.2 Nadležni sud

Predmeti koji se temelje na zahtjevima za sudski nalog vode se pred okružnim sudovom na čijem se području nadležnosti nalazi mjesto boravišta.

1.3 Formalni zahtjevi

Osim općih uvjeta propisanih za sadržaj i oblik postupovih dokumenata, u zahtjevu za sudski nalog mora biti navedeno sljedeće:

  1. ime, prezime, osobni identifikacijski broj i adresa vjerovnika ili, ako je vjerovnik pravna osoba, njegov puni naziv, sjedište, identifikacijska oznaka i broj tekućeg računa vjerovnika, pojedinosti o relevantnoj kreditnoj instituciji te, ako zahtjev podnosi zastupnik, ime i adresa zastupnika vjerovnika;
  2. ime, prezime, osobni identifikacijski broj (ako je poznat), adresa i mjesto rada (ako je poznato) dužnika i, ako je dužnik pravna osoba, njegov puni naziv, sjedište, identifikacijska oznaka i broj tekućeg računa (ako je poznat) dužnika te pojedinosti o relevantnoj kreditnoj instituciji (ako je poznata);
  3. iznos potraživanja;
  4. ako se potraživanje odnosi na isplatu kamate ili kaznu za zakašnjelo plaćanje, stopa, iznos i razdoblje obračuna kamate ili kazne za zakašnjelo plaćanje;
  5. potraživanje, njegova činjenična osnova i dokazi koji ga potkrepljuju;
  6. obrazloženi prijedlog primjene privremenih mjera na dužnika ako postoji osnova za takvo djelovanje te ako su informacije o imovini dužnika dostupne;
  7. potvrda da ne postoji osnova kako je navedeno u članku 431. stavku 2. Zakona o parničnom postupku Republike Litve (ako u vrijeme izdavanja sudskog naloga obveza (ili dio obveze) vjerovnika za koju se plaćanje potražuje nije izvršena i dužnik zahtijeva njezino izvršenje; ako dio obveze nije moguće izvršiti i vjerovnik zahtijeva da se taj dio izvrši; ako dužnik živi u inozemstvu ili se tamo nalazi njegovo sjedište; ako su boravište ili mjesto rada dužnika nepoznati);
  8. popis dokumenata priloženih zahtjevu.

U zahtjevu za dodjelu naknade za uzdržavanje mora se isto tako navesti datum i mjesto rođenja dužnika, datum rođenja i boravište korisnika (ako zahtjev ne podnosi sam korisnik), traženi mjesečni iznos naknade za uzdržavanje i razdoblje za koje se plaćanje zahtijeva.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Preporučuje se upotreba standardnog obrasca koji je odobrilo Ministarstvo pravosuđa.

Predložak obrasca zahtjeva za sudski nalog dostupan je na Portalu za elektroničke usluge litavskih sudova Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://e.teismas.lt/lt/public/documentstemplates/.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

To pitanje nije uređeno propisima.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Zahtjevu za sudski nalog ne moraju se priložiti nikakvi dokazi.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sud će zahtjev za sudski nalog odbiti u sljedećim slučajevima:

– u okolnostima navedenima u članku 137. stavku 2. Zakona o parničnom postupku Republike Litve (spor se ne bi trebao voditi u okviru građanskog postupka pred sudom; za potraživanje nije nadležan određeni sud; osoba koja je sudu podnijela zahtjev nije poštovala prethodni izvansudski postupak odlučivanja zakonom propisan za tu kategoriju predmeta; pravomoćna sudska ili arbitražna presuda donesena je u sporu između istih stranaka u pogledu istog predmeta spora i na istoj osnovi odnosno postoji pravomoćna sudska presuda kojom se priznaje tužiteljevo odricanje od zahtjeva ili sporazum stranaka o mirenju; postoji predmet koji se vodi pred sudom i odnosi se na spor između istih stranaka u pogledu istog predmeta spora i na istoj osnovi; stranke su sklopile sporazum o upućivanju spora arbitražnom sudu; zahtjev je podnesen u ime osobe koja nema pravnu i poslovnu sposobnost; zahtjev je u ime zainteresirane strane podnijela osoba koja nije ovlaštena voditi predmet),

– ako zahtjev ne ispunjava uvjete dopuštenosti utvrđene člankom 431. stavcima 1. i 2. Zakona o parničnom postupku Republike Litve ili je očigledno neopravdan.

1.5 Žalba

Sudska odluka u okviru koje se zahtjev nije uzeo u obzir može se osporiti podnošenjem zasebne žalbe.

1.6 Prigovor

Dužnik može uložiti prigovor na zahtjev vjerovnika ili njegov dio sudu koji je izdao sudski nalog. Ako je dužnik namirio dio vjerovnikova potraživanja ili priznaje postojanje dijela potraživanja, ali ga svejedno nije namirio, može uložiti prigovor u pogledu valjanosti preostalog dijela vjerovnikova potraživanja.

Dužnik prigovor na zahtjev vjerovnika mora podnijeti u pisanom obliku u roku od dvadeset dana od dana kada mu je dostavljen sudski nalog. Prigovor mora ispunjavati opće uvjete propisane za sadržaj i oblik postupovnih dokumenata, osim uvjeta navođenja osnove za prigovor. Ako je, zbog uvjerljivih razloga, dužnik uložio prigovor nakon što je istekao navedeni rok, sud na zahtjev dužnika može odrediti novi rok. Rješenje kojim se takav zahtjev dužnika odbija može se osporiti podnošenjem zasebne žalbe.

1.7 Učinak prigovora

Ako sud zaprimi dužnikov prigovor, najkasnije u roku od tri radna dana mora obavijestiti vjerovnika da potraživanje može zahtijevati u skladu s općim pravilima kojima se uređuju parnični postupci (uključujući pravila o nadležnosti) i platiti dodatni dio sudske pristojbe u roku od četrnaest dana od dana kada mu je dostavljena sudska obavijest. Ni jedna privremena mjera koju primjenjuje sud ne može se ukinuti prije nego što istekne rok za podnošenje zahtjeva.

Ako dužnik namiri dio potraživanja vjerovnika kako je naložio sud ili prizna postojanje dijela potraživanja, ali ga svejedno ne namiri te se protivi isključivo preostalom dijelu potraživanja vjerovnika, sud će izdati novi nalog kojim će odobriti dio potraživanja kojem se ne protivi dužnik u skladu s pravilima relevantnog poglavlja. Ako se dužnik protivi sudskom nalogu isključivo u pogledu dodjele troškova postupka, sud će rješenjem odlučiti o pitanju naknade tih troškova. Vjerovnik može podnijeti tužbu u pogledu nenamirenog dijela svojeg potraživanja u skladu s postupkom utvrđenim u relevantnom članku.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako vjerovnik sudu ne podnose propisno sastavljeno potraživanje u roku od četrnaest dana, smatrat će se da vjerovnik zahtjev nije podnio i taj će mu se zahtjev vratiti sudskom odlukom te će se opozvati sudski nalog i sve primijenjene privremene mjere. To se rješenje može osporiti podnošenjem zasebne žalbe, premda se time vjerovniku ne onemogućuje podnošenje zahtjeva u skladu s općim postupkom.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Sudski nalog stupa na snagu ako dužnik u roku od dvadeset dana ne uloži prigovor na zahtjev vjerovnika. Sudski se nalog ne mora žurno provesti.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Sudski se nalog ne može osporiti žalbenim ili kasacijskim postupkom.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 27/07/2018

Europski platni nalog - Luksemburg

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.


1 Postojanje platnog naloga

Osim postupka za europski platni nalog iz Uredbe (EZ) br. 1896/2006 od 12. prosinca 2006., prema luksemburškom pravu moguća je i brza naplata potraživanja putem pokretanja postupka „rješenje na temelju zahtjeva” pred Okružnim sudom (za potraživanja veća od 10 000 EUR). Za sporove male vrijednosti (od 10 000 EUR) provodi se postupak pred sucem nižeg suda: vidi „Postupci za sporove male vrijednosti - Luksemburg”.

1.1 Područje primjene postupka

Na dotičnoj je osobi da pokrene postupak privremene zaštite (action en référé) ili postupak za izdavanje rješenja za plaćanje (ordonnance sur requête, provision sur requête).

Nakon zahtjeva za privremenu zaštitu radi privremenog rješenja za plaćanje, mora uslijediti postupak o meritumu, iz čega proizlazi da skup svih tih postupaka nije nimalo jeftin.

Predviđeni postupci za privremene naloge za plaćanje na temelju zahtjeva i rješenja za plaćanje naposljetku su najbrži i najpovoljniji postupci naplate.

Izbor postupka ovisi o iznosu potraživanja koje treba naplatiti.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak rješenja na temelju zahtjeva odnosi se u načelu na novčana potraživanja čiji je iznos veći od 10 000 EUR (bez kamata i troškova).

Postupak rješenja na temelju zahtjeva moguće je pokrenuti samo protiv dužnika s prebivalištem u Luksemburgu.

Postupak rješenja na temelju zahtjeva moguć je samo za novčana potraživanja za koja su podneseni pisani dokazi. Primjerice, rješenje na temelju zahtjeva ne može se koristiti u svrhu brzog izdavanja naloga za plaćanje naknada i odštetu.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Fakultativna je.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Postupak za europski platni nalog.

1.2 Nadležni sud

Vjerovnik koji želi dobiti rješenje na temelju zahtjeva za iznos veći od 10 000 EUR mora se obratiti predsjedniku Okružnog suda koji je mjesno nadležan s obzirom na boravište dužnika, osim ako može navesti valjani sporazum o prenošenju nadležnosti. Na području Velikog Vojvodstva Luksemburga postoje dva okružna suda, u Luxembourgu i u Diekirchu.

Primjenjuju se redovna pravila nadležnosti.

1.3 Formalni zahtjevi

Zahtjev za donošenje rješenja na temelju zahtjeva treba biti naslovljen na pisarnicu Okružnog suda. Mora sadržavati ime, prezime, zanimanje i prebivalište ili boravište tužitelja i tuženika, predmet zahtjeva, prikaz tužbenih razloga i isprave u prilog zahtjevu, u suprotnom će zahtjev biti proglašen nevaljanim.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne postoje gotovi obrasci.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja za plaćanje nije nužan odvjetnik.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Vjerovnik mora navesti predmet svog zahtjeva (odnosno iznos koji potražuje) i obrazložiti ga (odnosno navesti razloge zbog kojih mu taj novac pripada). Ta izjava može biti sažeta, ali treba navesti obrazloženje. Opseg objašnjenja koja treba navesti razlikovat će se u praksi ovisno o složenosti spisa: ako su isprave jasne same po sebi, objašnjenje može biti kratko.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Vjerovnik mora obvezno svoj zahtjev upotpuniti ispravama. Sudac ponajprije na temelju tih isprava procjenjuje hoće li prihvatiti zahtjev ili ne.

Moguće je isključivo podnošenje „isprava”. U toj fazi postupka vjerovnik ne može pokušati dokazati osnovanost svojeg potraživanja drugim sredstvima, primjerice uz pomoć svjedoka.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sudac će odbiti zahtjev ako procijeni da postojanje potraživanja nije dostatno dokazano ponuđenim objašnjenjima.

Rješenje o odbijanju mora – kao i svaka sudska odluka – biti obrazloženo.

1.5 Žalba

Rješenje o odbijanju ne podliježe nijednom pravnom lijeku. Ipak treba napomenuti da to vjerovnika ne sprječava da pokrene druge postupke, postupak o meritumu ili postupak privremene pravne zaštite.

1.6 Prigovor

Dužnik kojem je dostavljeno rješenje s platnim nalogom raspolaže rokom od petnaest dana kako bi podnio prigovor protiv tog rješenja.

Podnositelj prigovora ili njegov predstavnik u pisarnici izjavljuje u upisnik prigovor pisanom izjavom. Treba sadržavati barem sažetak obrazloženja na kojima se temelji i treba mu priložiti sve isprave kojima se potkrjepljuje.

Službenik pisarnice upisuje izjavu o prigovoru u upisnik pisarnice, izdaje podnositelju prigovora potvrdu te o prigovoru obavještava podnositelja zahtjeva.

Treba napomenuti da iako je rok za sastavljanje prigovora 15 dana, zapravo ga je moguće podnijeti dok god vjerovnik nije zatražio proglašenje odluke izvršnom. Uzevši u obzir da vjerovnik rijetko zatraži da odmah po isteku 15 dana odluka bude proglašena izvršnom, dužnik stoga često ima duži rok od onog koji je predviđen zakonom, iako u to ne može biti posve siguran kao za prvih 15 dana.

1.7 Učinak prigovora

Prigovorom dužnika postupak se zaustavlja, što znači da sudac ne može odmah proglasiti odluku izvršnom. Međutim, zadržani su određeni učinci dostave, primjerice kamate i dalje teku od dana dostave rješenja dužniku.

Sudac ispituje prigovor. Ako smatra prigovor osnovanim, sudac to navodi u obrazloženom rješenju i proglašava ništavim rješenje koje je donio. U slučaju da je prigovor samo djelomično osnovan, sudac nalaže isplatu dijela potraživanja koji smatra osnovanim. Ako je prigovor odbačen, sudac svojim rješenjem osuđuje dužnika.

Bitno je napomenuti da u okviru tog postupka sudac može donijeti rješenje bez saslušanja stranaka. Sudac strankama može naložiti da pristupe saslušanju, ali nije obvezno održavanje javne rasprave.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako dužnik ne podnese prigovor u roku od 15 dana od dostave, vjerovnik može zatražiti od suda da odluku proglasi izvršnom.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Vjerovnik ili njegov predstavnik u pisarnici sastavlja zahtjev pisanom izjavom te je on zabilježen u upisniku.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Ako je rješenje dostavljeno dužniku osobno, nakon 15 dana od dana dostave izvršna će odluka imati učinak rješenja donesenog u prisutnosti stranaka i više se neće moći uložiti žalba. U suprotnom, ako rješenje nije bilo dostavljeno na ruke dužnika, izvršno će rješenje imati učinke rješenja zbog izostanka pa je moguće podnijeti prigovor osam dana od dostave.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.legilux.public.lu/; Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://justice.public.lu/fr.html


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 21/01/2019

Europski platni nalog - Malta

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.


1 Postojanje platnog naloga

Malteškim pravom propisan je posebni postupak koji se odnosi na neosporene zahtjeve u skladu s člankom 166.A poglavlja 12. Zakona Malte (Zakonik o organizaciji i parničnom postupku).

1.1 Područje primjene postupka

Taj se postupak može primijeniti na zahtjeve u kojima iznos duga ne premašuje 23 293,73 EUR.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Prihvatljivi zahtjevi jesu zahtjevi za naplatu dugova koji su izvjesni, tekući i dospjeli te koji ne povlače za sobom neku činidbu i, kao što je prethodno navedeno, čija vrijednost ne premašuje 23 293,73 EUR. Kada dug nije tekući, vjerovnik može postupiti u skladu s ovim člankom ako ograniči svoju tražbinu na iznos koji ne premašuje 23 293,73 EUR i ako se izričito odrekne bilo kojeg dijela tražbine koji može prijeći taj iznos nakon likvidacije.

Vjerovnik može postupiti u skladu s ovim člankom samo ako se dužnik nalazi na Malti i ako dužnik nije maloljetna osoba ili osoba koja je onesposobljena u skladu sa zakonom i ako dugovanje ne dospijeva iz ostavine bez nasljednika.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Da, gornja je granica 23 293,73 EUR.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Primjena tog postupka nije obvezna.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ne, taj se postupak može primijeniti samo ako se dužnik nalazi na Malti.

1.2 Nadležni sud

Sud nadležan za ovaj postupak jest Magistratski sud za Maltu ili za otok Gozo (niže nadležnosti), ovisno o predmetu.

1.3 Formalni zahtjevi

Vjerovnik pokreće postupak podnošenjem ovršnog prijedloga čiji sadržaj mora potvrditi pod prisegom. Ovršni prijedlog dostavlja se dužniku i u njemu se jasno navodi predmet potraživanja, razlozi zašto zahtjev treba prihvatiti i izjavljuju se činjenice kojima se potkrjepljuje zahtjev, a bez kojih je on ništavan i nevažeći. Kako bi ovršni prijedlog bio valjan, mora sadržavati i obavijest dužniku da ako u roku od 30 dana od primitka ovršnog prijedloga ne odgovori dopisom koji se prilaže u spis tog prijedloga, a kojim se osporava zahtjev, ovršni prijedlog postaje ovršna isprava.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne postoji standardizirani obrazac. Međutim, na početku ovršnog prijedloga moraju stajati sljedeće riječi:

„Ovaj ovršni prijedlog poslan je u skladu s člankom 166.a poglavlja 12. i ako ne odgovorite na njega u roku od trideset (30) dana, on predstavlja ovršnu ispravu. Stoga je u Vašem interesu da se bez odgađanja posavjetujete s odvjetnikom ili zakonskim opunomoćenikom.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Da, ovršni prijedlog mora potpisati odvjetnik. Međutim, dužnika koji želi odgovoriti na ovršni prijedlog kako bi osporio zahtjev ne treba predstavljati odvjetnik ili zakonski opunomoćenik.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Razlog za podnošenje zahtjeva mora biti podrobno objašnjen. Ustvari, u ovršnom prijedlogu moraju biti navedeni razlog na kojem se zahtjev temelji, razlozi za prihvaćanje zahtjeva i izjava o činjeničnim osnovama za podnošenje zahtjeva bez kojih je on ništavan i nevažeći.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Ne, zakonom se ne zahtijeva dostavljanje pisanih dokaza koji se odnose na predmetni zahtjev. Međutim, zakonom je predviđeno da se izjava o činjeničnim osnovama zahtjeva podnosi pod prisegom.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Taj postupovni platni nalog ne podnosi se zahtjevom, već ovršnim prijedlogom. Dakle, sud ne može odbaciti zahtjev ako ga dužnik ne osporava. Ako dužnik osporava zahtjev, vjerovnik ne može nadoknaditi iznos koji potražuje prema platnom nalogu i mora pokrenuti parnicu. Potrebno je napomenuti da ako dužnik uredno ospori zahtjev, platni se nalog ne može ponovno upotrijebiti protiv njega za isti zahtjev koji je bio sadržan u ovršnom prijedlogu koji mu je bio dostavljen.

1.5 Žalba

U ovom postupku nije moguće podnijeti žalbu. Ako dužnik ospori zahtjev, vjerovnik mora pokrenuti parnicu. Međutim, ako dužnik ne ospori zahtjev u roku od 30 dana od dana dostave platnog naloga (ovršni prijedlog), taj nalog postaje ovršna isprava. Dužnik u toj fazi postupka može osporiti ovršnu ispravu u roku od 20 dana od prve dostave ovršne isprave ili drugog sudskog pismena. Ovršna se isprava poništava i proglašava ništavnom ako se sud uvjeri da:

i. dužnik nije bio upoznat s ovršnim prijedlogom jer nije bio uredno obaviješten; ili

ii. ovršni prijedlog nije sadržavao potrebne (prethodno spomenute) elemente utvrđene zakonodavstvom.

1.6 Prigovor

Kada dužnik primi ovršni prijedlog, može odbaciti zahtjev vjerovnika.

1.7 Učinak prigovora

Ako dužnik uredno ospori zahtjev, vjerovnik ne može nastaviti ovaj postupak. Treba napomenuti da ako dužnik uredno ospori zahtjev, posebni postupak opisan u prethodno spomenutom članku ne može se ponovno primijeniti protiv dužnika za isti zahtjev koji je bio sadržan u ovršnom prijedlogu koji mu je bio dostavljen.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako ne dobije izjavu o osporavanju zahtjeva, vjerovnik može nastaviti s postupkom kako bi dobio ovršnu ispravu.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Ovršni prijedlog podnesen u skladu s ovim postupkom (koji nije osporen) mora biti unesen u upisnik. Podnositelj zahtjeva koji traži upis ovršnog prijedloga kao ovršne isprave mora sudskoj pisarnici dostaviti ovjerenu presliku ovršnog prijedloga, uključujući dokaze o dostavi i presliku svih odgovora na taj prijedlog ako ih je bilo.

Po primitku isprava navedenih u stavku 2. upisničar mora proučiti dostavljene isprave i provjeriti je li dužnik dostavio odgovor u zadanom roku te ako se uvjeri da postoje uvjeti za upis ovršnog prijedloga kao ovršne isprave, upisuje dostavljene isprave u upisnik poznat kao „Upisnik ovršnih prijedloga kao ovršnih isprava“ koji vodi upisničar u svrhu članka 166.A.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Nije moguće podnijeti žalbu, ali ovršna isprava dobivena u skladu s odredbama ovog članka može se poništiti te proglasiti ništavnom i bez pravnih posljedica ako dužnik podnese zahtjev Magistratskom sudu (za Maltu) ili Magistratskom sudu (za otok Gozo), ovisno o predmetu, u roku od 20 dana od prve dostave naloga za ovrhu ili nekog drugog sudskog pismena izdanog u svojstvu tog naloga i ako je sud uvjeren da:

a. dužnik nije bio upoznat s ovršnim prijedlogom jer nije bio uredno obaviješten; ili

b. ovršni prijedlog nije sadržavao sve potrebne elemente.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2017

Europski platni nalog - Nizozemska


1 Postojanje platnog naloga

Postoji razlika između postupka za europski platni nalog i postupaka koji se odnose na naplatu duga i druga potraživanja u Nizozemskoj. Za informacije o potonjima vidjeti „Sporovi male vrijednosti”.

Postupak za europski platni nalog (Uredba (EZ) br. 1896/2006, koja je stupila na snagu 12. prosinca 2008.), dalje u tekstu „europski platni nalog”, omogućuje naplatu nespornih, prekograničnih potraživanja u građanskim i trgovačkim stvarima putem ujednačenog postupka na temelju standardnih obrazaca (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.overheid.nl/).

Prekogranični slučaj spor je u kojem barem jedna stranka ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi sud pred kojim je pokrenut postupak. Postupak za europski platni nalog uspostavljen je radi naplate novčanih potraživanja za specifičan iznos koji je dospio u vrijeme kada je podnesen zahtjev za europski platni nalog.

Uredba se primjenjuje na sve države članice EU-a, osim na Dansku. Nizozemska je donijela Zakon o provedbi Uredbe o europskom platnom nalogu (Uitvoeringswet (EBB-Vo)) od 29. svibnja 2009. kako bi u Nizozemsku uvela postupak za europski platni nalog.

Nizozemska nema ujednačeni postupak za prikupljanje nespornih novčanih potraživanja koja nisu prekogranična. Platni je nalog ukinut krajem 1991. kada je uveden postupak pred kantonskim sudom. Izdavanje sudskih poziva nužno je za stranku kako bi istaknula svoja prava u odnosu na dužnika koji nije sklon izvršavanju svojih obveza u predmetnim slučajevima. Vidjeti i „Sporovi male vrijednosti” i „Kako postupiti?”.

Postupak za europski platni nalog uspostavljen je za potraživanja veća od 2 000 EUR.

U okviru tog postupka zahtjev za europski platni nalog podnosi se u pisanom obliku, na standardnim obrascima. Ti su obrasci dostupni na svim službenim jezicima u dijelu Interaktivni obrasci Europskog portala e-pravosuđe (https://e-justice.europa.eu).

U Nizozemskoj je Okružni sud (Rechtbank) u Haagu određen kao sud nadležan za zahtjeve u okviru postupka za europski platni nalog. Nizozemska je za potrebe tog postupka odlučila prihvaćati samo obrasce sastavljene na nizozemskom jeziku. Sud koji je odgovoran za zahtjev za europski platni nalog naplaćuje sudske pristojbe. Za dodatne informacije o primjenjivim stopama vidjeti Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.rechtspraak.nl/.

Zahtjev za europski platni nalog

Zahtjev za europski platni nalog dostavlja se Okružnom sudu u Haagu na obrascu zahtjeva A (https://e-justice.europa.eu).

Ako je obrazac zahtjeva A nepotpun, sud će upotrijebiti obrazac B kako bi tužitelju pružio priliku da u određenom roku dopuni ili ispravi zahtjev.

Ako zahtjev ispunjuje samo neke od zadanih uvjeta, sud će upotrijebiti obrazac C kako bi tužitelju predložio izmjene izvornog zahtjeva. Tužitelj na taj prijedlog mora odgovoriti u roku koji je odredio sud. Ako tužitelj prihvati prijedlog, sud će europski platni nalog izdati za dio zahtjeva koji je prihvaćen. Ako to tužitelj želi, može pokušati naplatiti preostali dio potraživanja na temelju nacionalnog prava. Ako tužitelj ne odgovori u roku koji je odredio sud ili odbije prihvatiti predložene izmjene njegova izvornog zahtjeva, sud će izvorni zahtjev odbiti u cijelosti. Ako obrazac zahtjeva ispunjuje sve uvjete, sud obično izdaje europski platni nalog u roku od 30 dana (na obrascu E).

Prigovor na europski platni nalog

Sud će tuženika o europskom platnom nalogu obavijestiti tako što će ga poslati preporučenom poštom s povratnicom ili će ga o njemu obavijestiti sudski izvršitelj. Tuženik će biti upoznat s činjenicom da na raspolaganju ima sljedeće mogućnosti:

  • tužitelju platiti iznos naveden u platnom nalogu ili
  • u roku od 30 dana od dostave naloga ili obavijesti o nalogu tuženiku podnijeti prigovor na standardnom obrascu F.

Ako je podnesen prigovor, postupak za europski platni nalog prekida se. Postupak se u tom slučaju nastavlja u skladu s pravilima nacionalnog postupovnog prava (vidjeti i odjeljak 1.7). Ako tuženik na podnese prigovor u određenom roku, sud podrijetla proglasit će europski platni nalog izvršnim (na standardnom obrascu G) i poslati tu izjavu tužitelju.

Platni nalog koji je proglašen izvršnim u državi članici podrijetla priznat će se u svim državama članicama te se može izvršiti u svim državama članicama bez proglašenja izvršnosti.

1.1 Područje primjene postupka

Europski platni nalog može se pribaviti za novčana potraživanja u građanskim ili trgovačkim stvarima koja su dospjela i koja imaju obilježja „prekograničnih potraživanja” (vidjeti i odjeljak 1.1.1). Prekogranična potraživanja postoje ako se prebivalište vjerovnika i dužnika nalazi u različitim državama članicama EU-a.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Materijalno područje primjene europskog platnog naloga ograničeno je na građanske i trgovačke stvari. Područje primjene europskog platnog naloga ne obuhvaća:

  • predmete u pogledu prihoda,
  • carinske predmete,
  • upravne predmete,
  • predmete koji se odnose na odgovornost države,
  • predmete u području prava o nesolventnosti, prava o bračnoj stečevini, nasljednog prava i socijalne sigurnosti te
  • predmete koji se odnose na izvanugovorne obveze (posebno na temelju nezakonitih akata), osim ako se na njih primjenjuje sporazum među strankama, ako je dug priznat ili ako se predmeti odnose na likvidirane dugove koji proizlaze iz zajedničkog vlasništva imovine.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

U okviru postupka za europski platni nalog ili unutarnjih postupaka za prikupljanje duga ne postoji gornja granica.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak za europski platni nalog nije obvezan.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ako se sudska odluka namjerava izvršiti u državi izvan EU-a, mogućnost provedbe postupka za platni nalog te, slijedom toga, mogućnost provedbe postupka za europski platni nalog ovisit će o međunarodnom privatnom pravu te države. U brojnim će slučajevima biti potrebna odluka o izvršenju (exequatur).

1.2 Nadležni sud

U Nizozemskoj je Okružni sud u Haagu određen kao nadležni sud odgovoran za zahtjeve u okviru postupka za europski platni nalog. Nizozemska je za potrebe tog postupka odlučila prihvaćati samo obrasce sastavljene na nizozemskom jeziku. Ako podnosi europski platni nalog, tužitelj će biti obvezan platiti sudsku pristojbu. Za primjenjive stope vidjeti Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.rechtspraak.nl/.

1.3 Formalni zahtjevi

Europski platni nalog mora se izdati što je brže moguće, a u svakom slučaju u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Zahtjev za europski platni nalog dostavlja se na standardnom obrascu A (https://e-justice.europa.eu). Nizozemska je odlučila prihvaćati samo obrasce sastavljene na nizozemskom jeziku.

Obrazac zahtjeva može se podnijeti u papirnatom obliku ili s pomoću bilo kojeg drugog sredstva komunikacije koje sud prihvaća.

Na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe o europskom platnom nalogu u zahtjevu je potrebno navesti:

(a) pojedinosti o strankama i sudu pred kojim je zahtjev podnesen;

(b) iznos potraživanja;

(c) ako se zahtijevaju kamate, kamatna stopa i razdoblje za koje se kamate potražuju;

(d) temelj zahtjeva, uključujući opis okolnosti koje se navode kao osnova zahtjeva;

(e) opis dokaza;

(f) temelj za nadležnost;

(g) prekograničnu prirodu slučaja.

U okviru postupka za europski platni nalog tužitelj mora izjaviti da su podaci u obrascu A točni i da je obrazac ispunjen u dobroj vjeri. Europski platni nalog izdaje se isključivo na temelju informacija koje je dostavio tužitelj i koje sud ne provjerava.

Tuženika se o europskom platnom nalogu obavješćuje preporučenom poštom s povratnicom ili ga o njemu obavješćuje sudski izvršitelj. Dostavljanje povratnice tajništvu suda omogućuje sudu da utvrdi može li se europski platni nalog proglasiti privremeno izvršnim. Ako sudski izvršitelj obavješćuje tuženika o nalogu, sud će za tu potrebu angažirati sudskog izvršitelja.

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Da, upotreba standardnih obrazaca obvezna je u okviru postupka za europski platni nalog. Oni su dostupni na https://e-justice.europa.eu.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne, u okviru postupka za europski platni nalog nije obvezno zastupanje po odvjetniku i stranke se ne moraju pojaviti pred sudom. U slučaju postupka naplate duga u Nizozemskoj, potreba za zastupanjem po odvjetniku ovisio o prirodi postupka i iznosu potraživanja. Vidjeti i „Sporovi male vrijednosti” i „Pokretanje sudskog postupka”.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Razlog za potraživanje, uključujući opis dokaza na kojima se potraživanje temelji, mora se navesti u standardnom obrascu A koji se upotrebljava u okviru postupka za europski platni nalog, ali nije potrebno podrobnije opisati.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

U načelu nije potrebno dodatno potkrijepiti potraživanje u okviru postupka za europski platni nalog. Dostupne je dokaze potrebno opisati u obrascu A.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Zahtjev će biti odbijen ako ne ispunjuje navedene uvjete. Ako zahtjev za europski platni nalog ispunjuje samo neke od zadanih uvjeta, tužitelju će se pružiti mogućnost da dopuni ili ispravi zahtjev odnosno prihvati izmjene koje je predložio sud. Ako tužitelj sudu ne pošalje svoj odgovor u roku koji je odredio sud ili odbije prijedlog suda, zahtjev za europski platni nalog bit će odbijen u cijelosti. Žalba protiv odbijanja zahtjeva nije dopuštena. Međutim, tužitelj ipak može ustrajati u svojem potraživanju i podnijeti još jedan zahtjev za europski platni nalog ili se poslužiti drugim postupkom predviđenim u okviru prava države članice.

1.5 Žalba

Žalba protiv te odluke nije dopuštena. Međutim, tuženik može zatražiti preispitivanje te odluke. Za dodatne informacije vidjeti odjeljak 1.8. U slučaju postupka u Nizozemskoj žalba je, u načelu, dopuštena.

1.6 Prigovor

Tuženik može podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dostave platnog naloga ili obavijesti o platnom nalogu. Tuženik svoj prigovor može podnijeti na standardnom obrascu F (https://e-justice.europa.eu) te mora isključivo osporiti potraživanje. Prigovor nije potrebno potkrijepiti dodatnim dokazima.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik pravodobno (u roku od 30 dana) podnese prigovor na standardnom obrascu F, postupak za europski platni nalog prekida se. Postupak se potom nastavlja u okviru redovnog materijalnog postupka, osim ako se tužitelj usprotivi prijenosu redovnog građanskog postupka u prilogu zahtjevu za europski platni nalog. Tužitelj to može učiniti i u kasnijoj fazi, ali svakako prije izdavanja platnog naloga (članak 7. stavak 4. Uredbe o europskom platnom nalogu).

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako tuženik ne podnese prigovor u roku od 30 dana, sud će se poslužiti standardnim obrascem G kako bi na vlastitu inicijativu proglasio europski platni nalog izvršnim te će tužitelju poslati izvršni europski platni nalog. Europski platni nalog koji je proglašen izvršnim smatra se izvršnim u svim državama članicama bez potrebe za proglašenjem izvršnosti. U skladu s člankom 9. Zakona o provedbi Uredbe o europskom platnom nalogu tuženik ima mogućnost podnijeti zahtjev za preispitivanje (vidjeti i odjeljak 1.8.2).

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Izvršenje europskog platnog naloga uređeno je nacionalnim pravom države članice u kojoj se on izvršava, osim ako je Uredbom o europskom platnom nalogu propisano drukčije. Primjerak europskog platnog naloga, koji je sud podrijetla proglasio izvršnim, mora se dostaviti sudu ili izvršnom tijelu. Taj dokument mora ispunjavati uvjete potrebne za utvrđivanje njegove vjerodostojnosti. Mora se dostaviti i prijevod europskog platnog naloga na nizozemski jezik.

Tijekom faze izvršenja izvršenje se može odbiti samo na zahtjev tuženika. Odbijanje izvršenja naloga moguće je samo ako je europski platni nalog proturječan ranijoj odluci ili nalogu koji je prethodno izdan u bilo kojoj državi članici ili trećoj zemlji. Ranija odluka (ili nalog) mora uključivati isti temelj za pokretanje postupka i ispunjavati uvjete potrebne u državi članici izvršenja te nije trebalo biti moguće uložiti prigovor u pogledu proturječnosti tijekom postupka u državi članici podrijetla.

Izvršenje će se odbiti ako je tuženik već platio iznos dosuđen europskim platnim nalogom. Sud ni u kojim okolnostima neće preispitivati sadržaj europskog platnog naloga.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Europski platni nalog pravomoćan je, osim ako tuženik podnese zahtjev za preispitivanje.

Ta je mogućnost predviđena u članku 9. Zakona o provedbi Uredbe o europskom platnom nalogu. To znači da, u određenim okolnostima, tuženik sudu podrijetla može podnijeti zahtjev za preispitivanje europskog platnog naloga, čak i nakon isteka roka od 30 dana za podnošenje prigovora. Taj se zahtjev mora podnijeti u roku od četiri tjedna od obavijesti tuženika o izdanju platnog naloga, od nastanka iznimnih okolnosti zbog kojih je prigovor i dalje primjenjiv odnosno od trenutka kada je tuženik saznao da je europski platni nalog očigledno pogrešno izdan.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 12/09/2018

Europski platni nalog - Austrija

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.


1 Postojanje platnog naloga

1.1 Područje primjene postupka

Austrijskim Zakonom o parničnom postupku za zahtjeve za plaćanje predviđen je vlastiti, u praksi isproban postupak za platni nalog. Većina postupaka za platni nalog u Austriji provodi se u sustavu elektroničke pravosudne platforme (Elektronischer Rechtsverkehr – ERV) čime se postupak bitno ubrzava i pojednostavnjuje.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Područje primjene postupka za platni nalog ograničeno je na zahtjeve za plaćanje. Iz područja primjene postupka za platni nalog izuzeti su, međutim, oni zahtjevi za plaćanje o kojima se odlučuje u posebnom postupku (takozvanom „izvanparničnom postupku”). Postupak platnog naloga nije u skladu s načelom izvanparničnog postupka u kojem sud po službenoj dužnosti, dakle bez prijedloga stranaka, mora razjasniti sve činjenice mjerodavne za njegove odluke. Predmeti iz područja socijalnog prava i zahtjevi u sporovima koji se odnose na mjenice i čekove ne mogu se dokazivati u okviru postupka platnog naloga zbog posebnosti takvih predmeta.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Gornja granica vrijednosti spora za postupak platnog naloga od 1.7.2009. iznosi 75 000 EUR. Tužbe u sporovima čija vrijednost premašuje taj iznos potrebno je uložiti u okviru „redovnog” parničnog postupka u obliku pripremnog spisa.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak za platni nalog u Austriji u okviru navedene granice vrijednosti spora obvezno se provodi.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Austrijski platni nalog ne primjenjuje se ako tuženik ima stalnu adresu, uobičajeno boravište ili sjedište u inozemstvu. Takvi se sporovi rješavaju u „redovnom” parničnom postupku. Na temelju tužbe u tom slučaju nadležni sud nalaže tuženiku da dostavi odgovor na tužbu u roku od četiri tjedna ili određuje termin rasprave.

Za rješavanje zahtjeva za plaćanje protiv tuženika koji imaju boravište u drugoj državi članici može se primijeniti i Europski platni nalog.

1.2 Nadležni sud

Zahtjevi za plaćanje u iznosu do 15 000 EUR (od 1.1.2013.) moraju se podnijeti pred „okružnim sudom”. Zahtjevi u iznosu od 15 000 EUR do 75 000 EUR načelno se rješavaju pred „prvostupanjskim sudovima”, ako iznimno ne spadaju u stvarnu nadležnost okružnih sudova.

Nadležnost u nacionalnom postupku za platni nalog određena je prema općim propisima, stoga vlastita pravila o nadležnosti ne postoje. Podaci o austrijskim pravilima o nadležnosti dostupni su u odjeljku „Sudska nadležnost”. Informacije o nadležnosti suda za konkretan parnični postupak dostupne su na web-mjestu austrijskog Saveznog ministarstva pravosuđa (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justiz.gv.at/) u odjeljku „eGovernment” („Gerichtssuche” – „Pretraga sudova”).

Za provedbu postupka za europski platni nalog u Austriji isključivo je nadležan Okružni sud za trgovačke predmete u Beču.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Tužbe za izdavanje platnog naloga podnose se u standardiziranom obliku. Za austrijski platni nalog upotrebljavaju se različiti obrasci, ovisno o tome je li riječ o tužbi za naplatu novčanog potraživanja u „redovnom” postupku za platni nalog, o radnopravnom postupku za platni nalog ili o postupku za europski platni nalog. Obrasci se mogu preuzeti s web-mjesta Saveznog ministarstva pravosuđa(Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justiz.gv.at/) u odjeljku „Bürgerservice” („Usluge za građane”), odnosno ondje se mogu ispuniti online.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ako vrijednost spora premašuje 5 000 EUR, stranku pri podnošenju tužbe mora zastupati pravni zastupnik. To ne vrijedi za predmete koji na temelju zakona bez obzira na vrijednost spora pripadaju u nadležnost okružnih sudova (stvarna nadležnost). U tom slučaju postoji „relativna obveza zastupanja”. Stranka može samostalno poduzimati radnje, no ako želi da je se zastupa, to može učiniti samo odvjetnik.

U postupku za europski platni nalog ne postoji obveza zastupanja.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Obavezan sadržaj tužbe za izdavanje platnog naloga načelno se ne razlikuje od tužbe podignute u „redovnom” postupku. Tužitelj, međutim, u tužbi za izdavanje platnog naloga ne mora navesti pravni razlog na kojem se njegov zahtjev temelji. Ipak, okolnosti koje se navode radi obrazloženja zahtjeva moraju biti dovoljno detaljne kako bi se utvrdile pojedinačne okolnosti zahtjeva i kako bi se iz toga moglo izvesti određeno potraživanje („uvjerljivost” tužbe).

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

U Austriji vrijedi model platnog naloga za koji „nisu obvezni dokazi”. Podnošenje isprave kao dokaza za tvrdnju stoga nije preduvjet za traženje platnog naloga. Ipak, ako je tužitelj netočnim ili nepotpunim navodima u tužbi ostvario ili pokušao ostvariti izricanje platnog naloga, to se na temelju kaznene odredbe u austrijskom Zakonu o parničnom postupku kažnjava novčanom kaznom.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sud poduzima samo ukupnu provjeru tužbe. Ne provjerava ispravnost sadržaja, već samo pravnu osnovanost zahtjeva („uvjerljivost” tužbe). Kad je tužba za izdavanje platnog naloga u skladu sa zahtjevima u pogledu oblika i sadržaja (kad sadržava određeni zahtjev, činjenice iz kojih proizlazi zahtjev, dokaze i navode o nadležnosti i omogućuje identifikaciju zahtjeva), sud izdaje platni nalog. Službeno odbijanje zahtjeva za izdavanje platnog naloga nije predviđeno austrijskim Zakonom o parničnom postupku. Ako sud zaključi da ne postoje preduvjeti za izdavanje platnog naloga, on ne odbija zahtjev, nego po službenoj dužnosti pokreće „redovni” postupak. Ako postoje samo određeni nedostaci u obliku, sud može najprije od tužitelja zatražiti da otkloni nedostatke i tako doradi zahtjev.

1.5 Žalba

Budući da u austrijskom Zakonu o parničnom postupku nije predviđena odluka o odbijanju zahtjeva za izdavanje platnog naloga, već se nalaže automatski prijenos u „redovni” postupak, pravni lijek nije potreban.

1.6 Prigovor

Rok za prigovor protiv izdavanja platnog naloga iznosi četiri tjedna. On počinje teći dostavljanjem pisanog primjerka platnog naloga tuženiku. Taj rok sud ne može skratiti ni produljiti.

Prigovori protiv platnih naloga koje je izdao „prvostupanjski sud” (u slučaju vrijednosti sporova od 15 000 EUR do 75 000 EUR) moraju sadržajno predstavljati odgovor na tužbu. Prigovor stoga mora sadržavati određeni zahtjev koji se sastoji od činjenica i okolnosti na kojima se prigovori temelje, odnosno dokaza na kojima tuženik temelji svoje iskaze. U postupku pred sudom za ulaganje prigovora stranka mora imati pravnog zastupnika.

U postupku pred „okružnim sudovima” (u slučaju vrijednosti spora do 15 000 EUR ili do 75 000 EUR kod stvarne nadležnosti) nije propisano pravno zastupanje za potrebe ulaganja prigovora. Za pisani prigovor u tim je postupcima dovoljno da tuženik sudu koji je izdao platni nalog u dopisu koji je potpisao navede da namjerava uložiti žalbu protiv platnog naloga. Obrazloženje prigovora kao u postupku pred sudom nije obvezno. Tuženik prigovor može i usmeno izjaviti u zapisnik na sudu koji je izdao platni nalog ili na okružnom sudu svojeg boravišta.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik pravovremeno uloži prigovor,r platni nalog više nije na snazi i sud bez daljnjeg zahtjeva automatski pokreće „redovni” postupak u pogledu tužbe te raspravlja o navodima u tužbi i prigovorima uloženima protiv njih.

1.8 Učinak izostanka prigovora

U Austriji se postupak platnog naloga provodi na jednoj razini. Ako tuženik ne ospori ili ne ospori na vrijeme platni nalog, platni nalog postaje izvršiv bez daljnjeg zahtjeva tužitelja. Druga sudska odluka nije predviđena zakonom.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Sud po službenoj dužnosti potvrđuje izvršivost platnog naloga. Izvršivim otpravkom platnog naloga tužitelj može pokrenuti ovršni postupak protiv tuženika.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Platni nalog u austrijskom postupku za izdavanje platnog naloga može se osporiti samo prigovorom; osim toga tuženiku nije na raspolaganju drugi pravni lijek. Odluku o troškovima sadržanu u platnom nalogu tužitelj i tuženik mogu osporiti u roku od 14 dana od dostavljanja u žalbenom postupku u pogledu troškova (Kostenrekurs). Tuženik može u bilo kojem trenutku zatražiti ukidanje potvrde o izvršivosti zbog znatnih nedostataka u dostavi. Ako je tuženik zbog neizbježnih i nepredvidivih događaja bio spriječen pravovremeno uložiti prigovor, u roku od 14 dana od uklanjanja prepreke zbog koje je propustio rok za ulaganje prigovora može uložiti zahtjev za „povratak na prethodno stanje”.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 02/06/2018

Europski platni nalog - Poljska


1 Postojanje platnog naloga

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Sud platni nalog izdaje ako tužitelj zahtijeva isplatu novčanog potraživanja ili drugu, zamjensku radnju.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Platni se nalog može izdati bez obzira na iznos potraživanja.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak nije obvezan. Sud izdaje platni nalog na pisani zahtjev tužitelja sadržan u izjavi o potraživanju.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Postupak za platni nalog ne može se pokrenuti ako tuženiku u Poljskoj nije moguće dostaviti platni nalog.

1.2 Nadležni sud

Za postupak platnog naloga nadležni su okružni (rejonowy) i regionalni (okręgowy) sudovi.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne postoji standardizirani obrazac.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

U okviru postupka za platni nalog nije potrebno zastupanje po odvjetniku (przymus adwokacki).

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

U izjavi o potraživanju potrebno je točno navesti potraživanje i činjenične okolnosti kojima se opravdava potraživanje.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Postojanje okolnosti kojima se opravdava potraživanje potrebno je dokazati na način da se izjavi o potraživanju prilože sljedeći dokumenti:

(a)     službeni dokument;

(b)     račun koji dužnik prihvaća;

(c)     zahtjev za plaćanje upućen dužniku i dužnikova pisana izjava o priznavanju duga;

(d)     zahtjev za plaćanje koji je dužnik prihvatio, a banka vratila i koji nije isplaćen zbog nedostatnih sredstava na bankovnom računu.

Sud isto tako izdaje platni nalog protiv dužnika u obliku pravilno ispunjene zadužnice, čeka, jamstva ili obveznice, čiji su vjerodostojnost i sadržaj neupitni.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sud će odbiti izjavu o potraživanju:

  1. ako sudski postupak nije dopušten;
  2. ako je u tijeku postupak koji se odnosi na isto potraživanje između istih stranaka ili ako je u tom predmetu donesena pravomoćna presuda;
  3. ako jedna od stranaka nema sposobnost biti stranka u pravnom postupku ili ako tužitelj nema sposobnost provesti postupovne radnje i ne zastupa ga pravni zastupnik odnosno ako je sastav upravljačkih tijela organizacijske jedinice tužitelja nepotpun u mjeri koja onemogućuje njegovo djelovanje.

1.5 Žalba

Vidjeti točku 1.6.

1.6 Prigovor

Pisani prigovor podnosi se sudu koji je izdao platni nalog. Tuženik bi u izjavi trebao navesti protivi li se nalogu u cijelosti ili djelomično i dostaviti zakonski utemeljene prigovore, koji se moraju podnijeti prije nego što se pokrene rasprava o glavnoj stvari, a ako to ne učini, izgubit će pravo njihova podnošenja, kao i podnošenja činjeničnih okolnosti i dokaza. Sud će zanemariti zakašnjelo podnesene tvrdnje i dokaze, osim ako stranka u prigovoru dokaže da nije kriva za to što ih nije podnijela ili ako zakašnjelo podnošenje tvrdnji i dokaza neće dovesti do odgode rasprave o predmetu ili ako postoje druge iznimne okolnosti.

1.7 Učinak prigovora

Ako je prigovor pravilno podnesen, sudac određuje datum rasprave i nalaže dostavu izjave tužitelju.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Nakon izdavanja, platni nalog čini nalog za blokadu računa (tytuł zabezpieczenia) te ga je moguće izvršiti bez proglašenja izvršnosti.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Nakon isteka roka za dostavu prigovora, platni nalog postaje izvršan bez daljnjih formalnosti.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Protiv platnog naloga izdanog u okviru postupka za platni nalog nije moguće podnijeti žalbu.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 01/08/2018

Europski platni nalog - Portugal


1 Postojanje platnog naloga

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak se primjenjuje kad stranka želi ostvariti izvršivost zahtjeva za ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora kojih je vrijednost niža od 15 000 EUR ili obveza koje proizlaze iz poslovnih transakcija bez obzira na njihovu vrijednost.

U svrhe tog postupka poslovna transakcija znači „transakcija između poduzetnika ili između poduzetnika i javnih tijela radi isporuke robe odnosno pružanja usluga uz naknadu” – članak 3. točka (b) Poveznica se otvara u novom prozoruZakona br. 62/2013 od 10. svibnja 2013. kojom se u portugalsko zakonodavstvo prenosi Direktiva br. 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011.

U pogledu poslovnih transakcija, postupkom nisu obuhvaćeni „ugovori sklopljeni s potrošačima”, „kamate na druga plaćanja koja nisu izvršena kao nadoknada za poslovnu transakciju” ili „plaćanja izvršena u svrhu naknade za građansku odgovornost, uključujući plaćanja trgovačkih društava” (članak 2. stavak 2. istog Zakona).

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Kao što je navedeno u odgovoru na prethodno pitanje, naplata novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora vrši se u skladu s propisima o portugalskom platnom nalogu ako njihova vrijednost nije viša od 15 000 EUR.

Međutim, kao što je navedeno, ne postoji gornja granica za poslovne transakcije.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Uporaba je postupka izborna, odnosno vjerovnik se ne mora njime koristiti.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Zakonskim odredbama o postupku za izdavanje platnog naloga nisu isključeni slučajevi u kojima dužnik živi izvan Portugala.

1.2 Nadležni sud

Zahtjevi za izdavanje platnih naloga mogu se podnositi na papiru ili elektronički bilo gdje u zemlji, u svakom okrugu na sudu koji je nadležan za njihovo zaprimanje. U tim slučajevima sudovi elektronički prosljeđuju zahtjeve Državnom uredu za platne naloge [Balcão Nacional de Injunções].

Odvjetnici i pravni savjetnici obvezni su elektronički dostaviti zahtjev za izdavanje platnih naloga iz bilo kojeg dijela zemlje – ne trebaju osobno ići u ni u kakav ured ili na sud (vidi članak 19. stavak 1. pravila priloženih Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu br. 269/98 od 1. rujna 1998., koji je izmijenjen Zakonom br. 34/2008 od 26. veljače 2008.).

S obzirom na to da je uspostavljen Državni ured za platne naloge, jedinstveni ured za prosljeđivanje platnih naloga, korisnici sad mogu elektronički pratiti kako napreduje postupak, a odvjetnicima i pravnim savjetnicima omogućuje se pristup elektroničkim obrascima na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://citius.tribunaisnet.mj.pt/. Time se omogućuju elektronička izrada i uporaba naloga za izvršenje na temelju zahtjeva za izdavanje platnog naloga, a podnositelj zahtjeva može mu pristupiti putem web-mjesta Ministarstva pravosuđa.

Svaki nalog za izvršenje dobiva jedinstveni referentni broj na temelju kojega ga mogu pratiti podnositelj zahtjeva i svaki drugi subjekt kojem je podnositelj dostavio referentni broj.

Na postupak se primjenjuju posebni propisi utvrđeni u relevantnom zakonu, a u područjima koja nisu obuhvaćena tim pravilima primjenjuju se opće odredbe o nadležnosti.

Radi ispunjenja zahtjeva iz članka 8. stavka 4. Priloga Zakonu br. 169/98 od 1. rujna 1998., na temelju Provedbenog naputka br. 220-A/2008 od 4. ožujka 2008. uspostavljen je središnji ured koji je nazvan Državni ured za platne naloge i dobio je isključivu nadležnost za obradu platnih naloga na državnom području.

1.3 Formalni zahtjevi

U skladu s člankom 10. navedenog priloga Zakonu br. 269/98, podnositelj zahtjeva mora u platnom nalogu:

a)      navesti pisarnicu suda kojem je upućen zahtjev;

b)      navesti imena stranaka;

c)      navesti gdje treba dostaviti obavijest ističući je li to prebivalište „dogovoreno” u pisanom ugovoru;

d)     ukratko navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev;

e)      sastaviti zahtjev navodeći vrijednost glavnice, kamate i ostale dospjele iznose;

f)       potvrditi da su plaćene sudske pristojbe;

g)      navesti, ako je primjenjivo, da se zahtjev odnosi na „poslovnu transakciju” obuhvaćenu zakonom kojim su propisani posebni mehanizmi za slučajeve kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (Zakon br. 32/2003 od 17. veljače 2003.);

h)      navesti svoje prebivalište;

i)        navesti svoju adresu e-pošte, želi li dobivati poštu ili obavijesti tim putem;

j)        navesti želi li da se postupak nastavi kao deklaratorni postupak u slučaju protivljenja obavijesti;

k)      navesti koji je sud nadležan pristupiti dokumentima ako će u predmetu biti pokrenut deklaratorni postupak;

l)        navesti želi li da obavijest dostavi ovršitelj ili zakonski zastupnik i, ako je tako, navesti ime te osobe i poslovnu adresu;

m)    potpisati zahtjev.

U Provedbenom naputku br. 220-A/200 od 4. ožujka 2008. propisano je sljedeće u vezi s načinom podnošenja ili dostavljanja zahtjeva za platne naloge:

1. kad je riječ o obliku:

a)      računalna datoteka u XML formatu sa specifikacijama objavljenima na Poveznica se otvara u novom prozoruportalu Citius;

b)      na Poveznica se otvara u novom prozorupapiru uporabom obrasca odobrenog Provedbenim naputkom br. 808/2005 od 9. prosinca 2005.;

c)      na elektroničkom obrascu;

2. kad je riječ o načinu dostave:

2.1.  računalne datoteke:

a) internetom za korisnike sustava Citius (trenutačno samo odvjetnici i pravni savjetnici);

b) osobno u Državnom uredu za platne naloge na odgovarajućem fizičkom mediju (disketa, CD-ROM, USB), samo za postupke koji se pokreću u okrugu Porta, u skladu s člankom 8. Zakona br. 269/98 od 1. rujna, i samo ako podnositelje zahtjeva ne predstavljaju odvjetnici ili pravni savjetnici;

c) osobno u nadležnoj sudskoj pisarnici, u skladu s člankom 8. pravila priloženih Zakonu br. 269/98 od 1. rujna 1998. U sudske pisarnice mogu podnositi zahtjeve samo podnositelji zahtjeva koje ne zastupaju odvjetnici ili pravni savjetnici;

2.2. papirnati oblik koji se osobno dostavlja:

c) u nadležnoj sudskoj pisarnici, u skladu s člankom 8. pravila priloženih Zakonu br. 269/98 od 1. rujna 1998.;

2.3. elektronički obrazac:

internetom (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://citius.tribunaisnet.mj.pt/) za korisnike sustava Citius (trenutačno samo odvjetnici i pravni savjetnici).

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Obvezna je uporaba obrasca zahtjeva za platne naloge koji je odobren u Provedbenom naputku ministra pravosuđa.

Obrazac se može preuzeti s portala Citius u dva elektronička formata koja se najčešće upotrebljavaju.

Građani koji ga zatraže, mogu dobiti i predložak tog obrasca od sudske pisarnice koja je nadležna za primanje zahtjeva za platne naloge.

Elektronički obrazac dostupan je samo odvjetnicima i pravnim savjetnicima na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://citius.tribunaisnet.mj.pt/.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

U ovom postupku nije nužno imati odvjetnika, ali ništa ne sprječava podnositelje zahtjeva da imenuju zakonskog zastupnika ako to žele.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

U zakonu u kojem je propisan postupak izdavanja platnog naloga samo se traži da podnositelji zahtjeva moraju sažeto opisati činjenice na kojima se temelji njihov zahtjev.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Nije nužno dostaviti pisane dokaze u vezi s potraživanjem.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Zahtjev može biti odbijen samo:

a) ako nije naslovljen na nadležnu sudsku pisarnicu ili podnositelj zahtjeva nije naveo sud koji je nadležan razmotriti spise ako su dostavljeni za predaju;

b) ako u njemu nije naveden identitet stranaka, prebivalište podnositelja zahtjeva ili mjesto na kojem treba obavijestiti dužnika;

c) ako nije potpisan u slučaju da nije dostavljen elektronički;

d) ako nije napisan na portugalskom jeziku;

e) ako nije sastavljen na predlošku odobrenom u Provedbenom naputku ministra pravosuđa;

f) ako nije navedeno da su plaćene sudske pristojbe;

g) ako je predmetni iznos viši od 15 000 EUR i nije navedeno da je riječ o poslovnoj transakciji, kako je navedeno u odgovoru na pitanje 1.1.;

h) ako zahtjev ne odgovara iznosu ili svrsi postupka.

Ne provodi se prethodna ocjena utemeljenosti zahtjeva jer se u ovom postupku zahtjev ne podnosi pravosudnom tijelu, odnosno sudu u pravom smislu riječi nego ga samo pregledava pravosudni službenik.

1.5 Žalba

Žalba protiv odluke o odbacivanju zahtjeva može se podnijeti sucu ili, ako sud ima više od jednog suca, dežurnom sucu.

1.6 Prigovor

U slučaju prihvaćanja platnog naloga, tuženik u roku od 15 dana (od datuma od kojeg se smatra pravilno obaviještenim) može osporiti tražbinu.

Prigovor se podnosi u dva primjerka.

Ako je više podnositelja zahtjeva, tuženik mora dostaviti onoliko primjeraka prigovora koliko je podnositelja koji žive u odvojenim kućanstvima, osim ako ih zastupa isti zakonski zastupnik.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik pravodobno ospori tražbinu, nalog nije izvršiv, odnosno ne sastavlja se odluka o izvršenju.

Predmet se zatim automatski rješava u deklaratornom postupku.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako tuženik ne podnese prigovor nakon što je primjeren obaviješten, službenik u pisarnici stavlja sljedeći tekst na zahtjev za izdavanje platnog naloga: „Ovaj je dokument izvršiv” (članak 14. stavak 1. pravila priloženih Zakonu br. 269/98). To znači da se taj dokument može upotrebljavati kao osnova za izvršenu sudsku naplatu tražbine.

Jedina je iznimka ako zahtjev ne odgovara iznosu ili svrsi postupka i u tom slučaju djelatnik pisarnice ne odobrava izvršivost.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Odobravanje izvršivosti u pisarnici ne ovisi o tome je li podnositelj zahtjeva poduzeo neku posebnu inicijativu nego se događa automatski kad je jasno da je obavijest dostavljena i da nije dostavljen prigovor.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Protiv te odluke (naloga o odobravanju izvršivosti) nije se moguće žaliti.

Međutim, treba imati na umu da odobravanje izvršivosti nije sudski akt, odnosno intervencija suda radi rješavanja privatnog spora. To je samo radnja kojom se stvara izvansudski dokument.

Dodatne informacije:


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 30/04/2018

Europski platni nalog - Rumunjska


1 Postojanje platnog naloga

Postupak za platni nalog utvrđen je člancima od 1013. do 1024. novog Zakona o parničnom postupku koji je stupio na snagu 15. veljače 2013.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak za platni nalog primjenjuje se na neupitna, likvidirana i dospjela plaćanja koja odgovaraju obvezama plaćanja određenih novčanih iznosa na temelju građanskopravnog sporazuma, uključujući sporazume koje su sklopili stručnjak i javni naručitelj, utvrđene dokumentom ili zakonom, pravilnikom ili drugim dokumentom, koje stranke priznaju svojim potpisom ili drugim zakonski dopuštenim sredstvima. Područje primjene ovog odjeljka ne obuhvaća potraživanja vjerovnikâ u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak za platni nalog nije obvezan, a zainteresirana strana sudu zahtjev može podnijeti u skladu s općim odredbama.

Postupak za platni nalog poseban je postupak, koji je daleko jednostavniji od postupka utvrđenog mjerodavnim pravom i u okviru kojeg se vjerovniku omogućuje pribavljanje izvršne isprave pod uvjetima koji se razlikuju od onih utvrđenih u Zakonu o parničnom postupku.

Isto tako, ako je dužnikov prigovor na zahtjev za platni nalog opravdan, sud može odbiti zahtjev vjerovnika na temelju pravomoćne presude.

Vjerovnik može podnijeti tužbu u skladu s mjerodavnim pravom ako sud odbije zahtjev za platni nalog, ako sud izda platni nalog za plaćanje dijela potraživanja (u tom se slučaju može pokrenuti tužba u skladu s mjerodavnim pravom kako bi se dužnika obvezalo na plaćanje preostalog duga) ili ako je platni nalog poništen.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Da. U novom Zakonu o parničnom postupku ne postoje odredbe u pogledu boravišta tuženika, odnosno postupak za platni nalog primjenjiv je bez obzira na to živi li tuženik u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

1.2 Nadležni sud

Zahtjev za platni nalog može se podnijeti sudu nadležnom za donošenje prvostupanjske odluke o meritumu predmeta. Kad je riječ o platnom nalogu, sudac na vlastitu inicijativu provjerava nadležnost suda.

Je li taj postupak uređen općim pravilima o nadležnosti sudova (u tom je slučaju potrebno priložiti poveznicu na stranicu s pravilima) ili se na njega primjenjuju drukčija načela?

Nadležnost za rješavanje zahtjeva za platni nalog utvrđuje se u skladu s općim pravilima u pogledu pitanja nadležnosti sudova.

Za zahtjeve čija procijenjena novčana vrijednost iznosi do 200 000 RON nadležni su okružni sudovi. Za zahtjeve čija procijenjena novčana vrijednost iznosi najmanje 200 000 RON nadležni su sudovi posebne nadležnosti.

Pravilo o nadležnosti u posebnom postupku za platne naloge dopunjeno je općim pravilima o nadležnosti s obzirom na vrijednost.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne postoji određena vrsta obrasca / standardizirani obrazac, međutim, vjerovnik/tužitelj mora svoj zahtjev uskladiti s minimalnim formalnim pravilima te on mora obuhvaćati određenu količinu pojedinosti, konkretno: ime i prebivalište vjerovnika odnosno, prema potrebi, oznaku i registrirano sjedište; ime dužnika i njegovo prebivalište kao fizičke osobe te, ako je dužnik pravna osoba, njegovu oznaku i registrirano sjedište te, prema potrebi, broj potvrde o upisu u trgovačkom registru ili registru pravnih subjekata, porezni broj i bankovni račun; dospjele iznose, činjenice i pravnu osnovu obveze plaćanja, njihovo referentno razdoblje, datum dospijeća plaćanja i sve ostale elemente potrebne za sastavljanje zahtjeva.

Istodobno će zahtjevu biti priložen ugovor ili bilo koji drugi dokument, koji sadržava dospjele iznose, i dokaz o dostavi platnog naloga dužniku. Kad je riječ o dostavi naloga, vjerovnik mora dostaviti nalog dužniku, posredstvom sudskog izvršitelja ili preporučenom poštom, s naznačenim sadržajem i povratnicom, a od dužnika se zahtijeva plaćanje dospjelog iznosa u roku od 15 dana od primitka te obavijesti. Tim se nalogom prekida rok zastare.

Zahtjev i njemu priloženi dokumenti podnose se u broju primjeraka koji odgovara broju stranaka, uz još jedan primjerak za sud.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Zastupanje po odvjetniku nije obvezno, ali se preporučuje.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Zakonom je propisana najmanja količina sadržaja podnesenog zahtjeva. Vjerovnik/tužitelj mora navesti sljedeće: iznos koji se potražuje; činjenice i pravnu osnovu obveze plaćanja i njihovo referentno razdoblje; datum dospijeća plaćanja i sve ostale elemente potrebne za utvrđivanje zahtjeva.

Ako stranke nisu utvrdile visinu kamatne stope za zakašnjela plaćanja, primjenjivat će se referentna kamatna stopa koju je odredila Narodna banka Rumunjske. Referentna kamatna stopa koja je na snazi prvog kalendarskog dana semestra primjenjuje se tijekom cijelog semestra. Kamate na potraživanja primjenjuju se na sljedeće:

  • ugovore sklopljene između stručnjaka, od datuma kada je potraživanje dospjelo,
  • ugovore sklopljene između stručnjakâ i javnog naručitelja, bez potrebe da se dužnik obavijesti da je plaćanje zakašnjelo: ako je datum dospijeća naveden u ugovoru, od dana nakon datuma dospijeća; ako datum dospijeća nije naveden u ugovoru: 30 dana nakon što je dužnik primio račun ili, ako je to upitno, 30 dana nakon što je primio robu ili nakon što su mu pružene usluge ili, ako je platni nalog dostavljen prije nego što je primio robu / prije nego što su mu pružene usluge, po isteku razdoblja od 30 dana nakon što je primio robu / nakon što su mu pružene usluge; ako je zakonom ili ugovorom propisan postupak prihvata ili kontrole, na kojem se temelji potvrda o sukladnosti predmetne robe ili usluga, a dužnik je primio račun ili platni nalog na datum kontrole ili prije tog datuma, po isteku razdoblja od 30 dana od tog datuma,
  • u drugim slučajevima, od datuma kada je dužnikovo plaćanje postalo ili zakonito proglašeno zakašnjelim u skladu sa zakonom.

Vjerovnik može zahtijevati dodatnu odštetu za sve troškove nastale za povrat iznosa koji proizlaze iz toga što dužnik nije uspio pravodobno ispuniti svoje obveze.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Da, zahtjevu se prilažu ugovor ili bilo koji drugi dokument kojim se dokazuje postojanje dospjelih iznosa (račun, blagajnički račun, rukom ispisani račun itd.). Zahtjevu se prilaže dokaz o dostavi naloga dužniku, a ako se to ne učini, zahtjev će se smatrati nedopuštenim.

Kad je riječ o rješavanju zahtjeva, sudac poziva stranke u skladu s odredbama o hitnim stvarima kako bi pružio objašnjenja i pojašnjenja te kako bi inzistirao na dužnikovu izvršenju dospjelog plaćanja ili kako bi stranke postigle sporazum u pogledu načina plaćanja. Sudski se poziv predmetnoj stranci dostavlja deset dana prije datuma rasprave. Stoga se dodatni primjerci podnesenog vjerovnikova zahtjeva i dokumenti prilažu sudskom pozivu dužniku kao dokaz o podnesenom zahtjevu. Svrha je sudskog poziva dužnika uputiti u činjenicu da je prigovor potrebno podnijeti barem tri dana prije datuma rasprave te se u njemu navodi da ako se prigovor ne podnese, sud to, s obzirom na okolnosti predmeta, može smatrati priznanjem vjerovnikovih potraživanja. Tužitelj neće biti obaviješten o prigovoru, ali će njegov sadržaj moći provjeriti u spisu predmeta.

Ako vjerovnik izjavi da mu je dospjelo potraživanje plaćeno, sud tu okolnost navodi u pravomoćnoj presudi i proglašava predmet zaključenim. Ako su vjerovnik i dužnik postigli sporazum u pogledu plaćanja, sud tu činjenicu priznaje i izdaje žurnu odluku. Žurni je nalog pravomoćan i smatra se izvršnom ispravom.

Ako je sud, nakon što je usporedio zahtjev te podneske i izjave stranaka, utvrdio da su vjerovnikova potraživanja opravdana, izdat će platni nalog u kojem će navesti iznos i rok plaćanja. Ako je sud, nakon što je preispitao dokaze u predmetu, utvrdio da je samo dio vjerovnikovih potraživanja opravdan, izdat će platni nalog samo za taj dio te odrediti rok za plaćanje. U tom slučaju vjerovnik može podnijeti tužbu u skladu s mjerodavnim pravom kako bi dužnika obvezao na plaćanje preostalog potraživanja. Rok za plaćanje iznosit će barem deset dana i neće biti dulji od 30 dana od dana dostave naloga. Sudac neće odrediti još jedan rok za plaćanje, osim ako stranke nisu na to pristale. Nalog se predaje prisutnim strankama ili dostavlja svakoj stranci što je prije moguće, u skladu sa zakonom.

Ako dužnik ne ospori zahtjev podnošenjem prigovora, platni će se nalog izdati u roku od 45 dana od datuma podnošenja zahtjeva. Taj rok ne obuhvaća razdoblje potrebno za dostavu postupovnih dokumenata i odgodu nastalu zbog vjerovnika, uključujući i onu koja je nastala zbog izmjene ili dovršavanja zahtjeva.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Ako dužnik ospori zahtjev, sud preispituje opravdanost zahtjeva na temelju dokumenata iz spisa te objašnjenja i pojašnjenja koje su dostavile stranke. Ako je obrana dužnika opravdana, sud će donijeti presudu kojom će odbiti zahtjev vjerovnika. Ako argumenti kojima se dužnik brani u pogledu merituma stvari obuhvaćaju postupanje s dokazima osim onih postojećih te bi predmetni dokazi bili zakonom dopušteni u okviru standardnog postupka, sud će donijeti presudu kojom će odbiti zahtjev vjerovnika. Slijedom toga, vjerovnik može podnijeti tužbu u skladu s mjerodavnim pravom.

1.5 Žalba

Dužnik može podnijeti zahtjev za poništenje platnog naloga u roku od 10 dana od datuma kada mu je nalog predan ili dostavljen. U istom roku vjerovnik može podnijeti zahtjev za poništenje presude kojom se odbija nalog i djelomičnog platnog naloga. Zahtjevi za poništenje mogu se temeljiti isključivo na neusklađenosti sa zahtjevima u pogledu izdavanja platnog naloga te, prema potrebi, uzrocima zbog kojih prestaje obveza nakon što je izdan platni nalog. O zahtjevu za poništenje odlučuje sud koji je izdao platni nalog, odnosno vijeće tog suda koje se sastoji od dvaju sudaca. Podnošenjem zahtjeva za poništenje ne obustavlja se izvršenje. Međutim, obustava se može odobriti na zahtjev dužnika, ali samo za garantni polog, čiji iznos određuje sud. Ako nadležni sud djelomično ili u cijelosti prizna zahtjev za poništenje, on će u svojoj pravomoćnoj odluci, prema potrebi, djelomično ili u cijelosti poništiti nalog.

Ako je vjerovnik podnio zahtjev za poništenje, a nadležni je sud taj zahtjev odobrio, predmetni će sud donijeti pravomoćnu odluku kojom će se naložiti izdavanje platnog naloga.

Odluka kojom se odbija zahtjev za poništenje je pravomoćna.

1.6 Prigovor

1.7 Učinak prigovora

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Platni je nalog izvršan i ako se ospori zahtjevom za poništenje te privremeno poprima snagu res judicata dok se ne donese odluka o zahtjevu za poništenje. Podnošenjem zahtjeva za poništenje ne obustavlja se izvršenje. Međutim, obustava se može odobriti na zahtjev dužnika samo za garantni polog, čiji iznos određuje sud. Platni nalog postaje pravomoćan ako dužnik nije podnio zahtjev za poništenje ili je njegov zahtjev odbijen. Ako nadležni sud odobri zahtjev za poništenje koji je podnio vjerovnik, donijet će pravomoćnu odluku kojom će se naložiti izdavanje platnog naloga.

Zainteresirana strana može osporiti izvršenje platnog naloga u okviru mjerodavnog prava. Prigovor može upućivati samo na nepravilnosti u pogledu postupka izvršenja i na razloge zbog kojih prestaje obveza koja proizlazi nakon što odluka o platnom nalogu postane pravomoćna.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Vidjeti odgovor na pitanje 1.8.1.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 01/10/2018

Europski platni nalog - Slovenija

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: slovenski već su prevedeni.


1 Postojanje platnog naloga

Slovenija priznaje postupke za izdavanje platnog naloga. Postupak za izdavanje platnog naloga uređen je člancima 431. do 441. Zakona o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku, ZPP).

1.1 Područje primjene postupka

Postupak za izdavanje platnog naloga poseban je brzi postupak za ovrhu dospjeloga novčanog potraživanja, pri čemu su tužbi priložene isprave koje u skladu sa zakonom imaju veću dokaznu vrijednost (vjerodostojna isprava). Platni nalog izdaje se u domaćim i prekograničnim predmetima.

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Tužbeni zahtjev koji je osnova za platni nalog može sadržavati samo potraživanje u novcu (novčano potraživanje). Predmet zahtjeva mogu biti samo zahtjevi koji predstavljaju ugovorne ili neugovorne obveze i koji su nominalno određeni. Iznimka je obavijest o raskidu ugovora o poslovnom prostoru i posljedično pražnjenje skladišta na koje se primjenjuje posebni postupak za izdavanje platnog naloga. Ta je iznimka propisana u članku 29. Zakona o poslovnim zgradama i prostorijama (Zakon o poslovnih stavbah in poslovnih prostorih), u kojem je navedeno da sud, na temelju obavijesti o raskidu koju dostavlja najmoprimac ili zahtjeva za napuštanje poslovne zgrade ili poslovnog prostora, izdaje nalog za napuštanje poslovne zgrade ili poslovnog prostora ako se iz obavijesti o raskidu ili zahtjeva i iz ugovora o najmu ili dokaza iz prethodnog članka može zaključiti da najmodavac ima pravo raskinuti ugovor ili zatražiti napuštanje poslovne zgrade ili prostorija.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne postoji gornja granica potraživanja.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

U skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku, sud također po službenoj dužnosti donosi odluku o izdavanju platnog naloga kada tužitelj to nije zatražio, ali su ispunjeni uvjeti za izdavanje platnog naloga, odnosno, odnosno, kada tužitelj podnosi običnu tužbu i ne predlaže izdavanje platnog naloga. Izdavanje platnog naloga stoga je obavezno za suca i ne ovisi o tužbenom zahtjevu tužitelja, ako su ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje naloga.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Da.

1.2 Nadležni sud

U Sloveniji se nadležnost za odlučivanje o prijedlogu za izdavanje platnog naloga utvrđuje na isti način kao i za druge postupke. To znači da nadležnost ratione materiae za izdavanje platnog naloga imaju okružni sudovi (okrožna sodišča) i lokalni sudovi (okrajna sodišča). Nadležnost ratione materiae utvrđuje se u odnosu na vrijednost spora (ili u odnosu na prirodu predmeta, npr. u trgovačkim predmetima). Lokalni sudovi nadležni su odlučivati u sporovima o imovinskim zahtjevima kada vrijednost predmetne stavke ne prelazi 20 000 EUR. Okružni sudovi nadležni su odlučivati u sporovima o imovinskim zahtjevima kada vrijednost predmetne stavke prelazi 20 000 EUR. Samo su okružni sudovi nadležni za raspravljanje i odlučivanje u predmetima u području trgovačkog prava u prvom stupnju. Trgovački sporovi oni su u kojima je jedna stranka u parničnom postupku pravna osoba (poduzeće, ustanova, zadruga). Trgovački sporovi uključuju predmete u kojima je jedna stranka država ili neko tijelo lokalne samouprave, kao što je općina.

Na temelju mjesne nadležnosti utvrđuje se koji sudovi imaju nadležnost ratione materiae odlučivati o posebnom predmetu. Općim je pravilom o mjesnoj nadležnosti propisano da se postupak protiv pravne ili fizičke osobe mora pokrenuti pred sudom koji ima mjesnu nadležnost na području u kojem tuženik ima prebivalište ili u kojem pravna osoba ima registrirano sjedište. Ako se postupak pokreće protiv strane pravne ili fizičke osobe, opću mjesnu nadležnost ima sud koji pokriva područje u kojem fizička osoba ima boravište u Sloveniji ili u kojem pravna osoba ima svoju podružnicu. U slovenskom je zakonodavstvu također sadržano pravilo o posebnoj mjesnoj nadležnosti koja se utvrđuje ovisno o predmetu spora i strankama u sporu.

Više pojedinosti o tome možete pronaći u odjeljku „Pokretanje postupka”.

1.3 Formalni zahtjevi

Na izdavanje platnog naloga primjenjuju se sljedeća dva uvjeta: zahtjev se mora odnositi na dospjelo novčano potraživanje i mora postojati vjerodostojna isprava na kojoj se zahtjev temelji. Zahtjev ili prijedlog za izdavanje platnog naloga mora sadržavati sve elemente koje mora sadržavati svaki zahtjev: upućivanje na sud, imena i boravište ili prebivalište stranaka, imena pravnih zastupnika ili agenata, poseban zahtjev u kojem je utvrđen glavni predmet spora i popratna potraživanja, činjenice kojima se podupire zahtjev tužitelja, dokazi kojima se podupiru te činjenice, sporni iznos i potpis tužitelja. Osim toga, uz zahtjev mora biti priložena vjerodostojna isprava (izvornik ili ovjerena preslika).

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

U Sloveniji prijedlog za izdavanje platnog naloga nije potrebno podnijeti na standardiziranom obrascu. Takav obrazac ne postoji. Prijedlog mora sadržavati zakonom definirane elemente navedene pod točkom 1.3. (obvezni elementi zahtjeva).

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ne postoji zahtjev da stranke u postupku izdavanja platnog naloga mora zastupati odvjetnik. Ako stranku u postupku pred okružnim sudom zastupa zastupnik, on mora biti odvjetnik ili osoba koja je položila pravosudni ispit. U postupcima povodom izvanrednih pravnih lijekova obvezno je zastupanje po odvjetniku.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

U zahtjevu mora biti navedena osnova i razina dugovanja te dokaz na temelju kojeg je moguće utvrditi istinitost potraživanja. Moraju biti navedeni i iznos i valuta te datum dospijeća novčanog potraživanja. Ako se traži plaćanje kamata, kamate moraju također biti točno utvrđene (kamate i razdoblje na koje se odnosi zahtjev). Dospijeće potraživanja mora biti jasno iz vjerodostojne isprave.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Da, uz zahtjev ili prijedlog za izdavanje platnog naloga mora biti priložen izvornik ili ovjereni prijepis vjerodostojne isprave. Nije obvezno priložiti izvornik ili ovjereni prijepis vjerodostojne isprave za izdavanje platnog naloga u trgovačkom sporu. Dovoljno je da ovlašteno tijelo pravne osobe ovjeri primjerak te isprave.

Vjerodostojna isprava je isprava koja nema snagu naloga za ovrhu, ali se njome izražava visok stupanj vjerojatnosti da potraživanje postoji. Isprava je vjerodostojna ako je tako utvrđeno u Zakonu o parničnom postupku ili drugom aktu. U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, sljedeće su isprave vjerodostojne: privatne isprave na kojima je popis dužnika ovjerilo tijelo ovlašteno za ovjeravanje, mjenice i čekovi, s prigovorom i računima za povrat, ako su potrebni za utvrđivanje podrijetla potraživanja, izvadci iz ovjerenih poslovnih knjiga, računi i isprave koji imaju obilježja javne isprave u skladu s posebnim propisima. Strana isprava koja ispunjuje uvjete za uporabu u Sloveniji također može biti vjerodostojna isprava.

Iznimka: kada se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 2 000 EUR, sud izdaje platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni su dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda, pri čemu se ta iznimka ne primjenjuje na trgovačke sporove (članak 494. ZPP-a).

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Sud ne prihvaća zahtjev za izdavanje platnog naloga ako nisu ispunjeni uvjeti za njegovo izdavanje, odnosno, nema dospjelog potraživanja u novcu te ne postoji vjerodostojna isprava na kojoj se temelji zahtjev.

Ako sud ne odbaci prijedlog za izdavanje platnog naloga, nastavit će postupak po tužbi.

1.5 Žalba

Protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopuštena žalba niti tužitelj može osporiti tu odluku žalbom protiv presude.

Prigovor je jedini pravni lijek koji je dostupan tuženiku kada je podnesen prijedlog za izdavanje platnog naloga. Rok za podnošenje prigovora iznosi osam dana od dostave naloga za plaćanje tuženiku (tri dana u slučaju mjeničnih i čekovnih sporova). Prigovor mora biti obrazložen jer će se inače smatrati neutemeljenim. Protiv rješenja suda o prigovoru moguće je podnijeti žalbu.

Ako tuženik pobija platni nalog jedino u pogledu odluke o troškovima, to može učiniti samo žalbom protiv rješenja.

1.6 Prigovor

Tuženik može izjaviti prigovor protiv tužbe tužitelja. Mora navesti razloge za prigovor. Prigovor se mora poduprijeti činjenicama i dokazima jer će se u protivnom smatrati neutemeljenim (članak 435. stavak 2. ZPP-a). Tuženik mora stoga u prigovoru navesti pravno značajne činjenice, odnosno, činjenice na temelju kojih je moguće odbaciti zahtjev (ako se dokaže njihova istinitost). Tvrdnje o tim činjenicama moraju biti konkretne i specifične.

1.7 Učinak prigovora

Ako sud ne odbije prigovor tuženika kao nepravodoban, nedopušten i nezakonit, ili ga ne odbaci, nastavlja se postupak u skladu sa zahtjevom.

Stranke mogu navesti nove činjenice i dostaviti nove dokaze na prvom ročištu, a tuženik tada može izjaviti nove prigovore u vezi sa spornim dijelom platnog naloga.

U odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti hoće li u cijelosti ili djelomično potvrditi valjanost platnog naloga ili će nalog poništiti (članak 436. Zakona o parničnom postupku).

1.8 Učinak izostanka prigovora

Ako suprotna strana ne uloži prigovor ili žalbu, odluka ili platni nalog postaju pravomoćni i ovršni.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Tužitelj mora izričito od suda zatražiti potvrdu o ovršnosti. Sudska presuda postaje ovršna ako je postala pravomoćna i ako je istekao rok za dobrovoljno ispunjenje obveza (stavak 1. Zakona o ovrhama i osiguranju potraživanja u građanskim postupcima).

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Platni nalog protiv kojeg nije podnesen prigovor ili na koji je prigovor podnesen i odbijen ili odbačen postaje pravomoćan i više se ne može osporavati žalbom.

Pravomoćan platni nalog može se osporavati izvanrednim pravnim lijekovima.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pisrs.si/Pis.web/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.uradni-list.si/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.sodisce.si/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 09/03/2015

Europski platni nalog - Slovačka


1 Postojanje platnog naloga

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Platni nalog dio je takozvanih skraćenih sudskih postupaka. Postupak je uređen člankom 265. i dalje Zakona br. 160/2015, Zakon o parničnom postupku (zákon č. 160/2015 Z.z. Civilný sporový poriadok) (dalje u tekstu „ZPP”).

Platni se nalog može izdati isključivo ako tužitelj želi ostvariti pravo na plaćanje novčanog iznosa na temelju činjenica koje je iznio i u pogledu kojih sud nema sumnji, posebno ako su te činjenice potkrijepljene dokumentacijom. Odluka o zahtjevu može se donijeti u obliku platnog naloga koji se izdaje bez zahtijevanja izjave tuženika i bez zakazivanja rasprave. U odluci se tuženiku nalaže plaćanje novčanog iznosa ili njegova dijela te podmirivanje troškova postupka u roku od 15 dana od njezine dostave ili podnošenje prigovora u istovjetnom roku. Kad je riječ o postupku za platni nalog, izjava u pogledu troškova postupka smatra se sudskom odlukom.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne, ne postoji.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Vođenje postupka nije obvezno, zbog toga što se predmet nastoji riješiti na djelotvoran i troškovno učinkovit način. Izdavanje platnog naloga ne ovisi o izričitom zahtjevu tužitelja; sud može izdati platni nalog čak i ako je tužitelj od suda zatražio donošenje sudske odluke.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Ako se platni nalog dostavlja u inozemstvo, europski platni nalog. Zahtjev za izdavanje europskog platnog naloga podnosi se na obrascu A u skladu s Uredbom (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog.

1.2 Nadležni sud

Za prvostupanjski postupak nadležan je okružni sud. Postupak se vodi pred sudom koji je materijalno i mjesno nadležan.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Upotreba obrasca u tom postupku nije obvezna, ali ako tužitelj svojem zahtjevu za pokretanje postupka priloži platni nalog na obrascu objavljenom na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa Slovačke Republike (Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky) Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justice.gov.sk/, u tom slučaju, pod uvjetom da su zakonski uvjeti za izdavanje platnog naloga ispunjeni i da je sudska pristojba plaćena, sud izdaje platni nalog u roku od 10 radnih dana od dana kada su uvjeti ispunjeni.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Zastupanje po odvjetniku u tom postupku nije obvezno.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

To je skraćeni postupak u okviru kojeg se predmet temelji samo na činjenicama koje je iznio tužitelj. Stoga je nužno da su činjenice na kojima se temelji pravo koje je zatražio tužitelj dostatno potkrijepljene te da je njegovo izvršenje dopušteno objektivnim pravom.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Na primjer, zahtjev se mora potkrijepiti ugovorom. U svakom slučaju, zahtjevu se mora priložiti dokaz kojim se on potkrjepljuje.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Ako sud ne izda platni nalog, primjenjuje se postupak opisan u članku 168. stavku 1. ZPP-a, odnosno postupak koji bi se primijenio u bilo kojem drugom sporu.

Ako je zahtjev podnesen za plaćanje novčanog iznosa na temelju potrošačkog ugovora i tuženik je potrošač, sud neće izdati platni nalog ako ugovor ili drugi ugovorni dokumenti sadržavaju nesavjesne uvjete (članak 299. stavak 2. ZPP-a).

1.5 Žalba

Pravno sredstvo u postupku osporavanja izdavanja platnog naloga je prigovor. Žalba se može iskoristiti kao pravno sredstvo isključivo protiv odluke koja se odnosi na troškove postupka. Sud u tom slučaju odluku donosi u skraćenom postupku odnosno bez rasprave.

1.6 Prigovor

Prigovor kao pravno sredstvo podnosi se sudu koji ga je izdao u roku od 15 dana od njegove dostave. Prigovor se mora potkrijepiti razlozima. Za podnošenje prigovora kao pravnog sredstva naplaćuje se sudska pristojba.

1.7 Učinak prigovora

Ako samo jedan tuženik podnese valjano opravdan prigovor u propisanom roku, platni se nalog obustavlja i sud zakazuje raspravu.

1.8 Učinak izostanka prigovora

Platni nalog stupa na snagu nakon što u roku za podnošenje prigovora nije podnesen prigovor.

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Platni nalog mora imati pravni učinak – na njemu se mora nalaziti pečat kojim se potvrđuje njegova valjanost i izvršnost, a njega stavlja sud koji je izdao platni nalog. Potom se mora podnijeti zahtjev za izvršenje.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Ako se prigovor ne podnese u zakonskom roku za podnošenje pravnog sredstva protiv platnog naloga, učinak naloga istovjetan je učinku izvršive sudske odluke. Može se podnijeti izvanredna žalba kako bi se osporila izvršna sudska odluka u smislu OSP-a, ali samo pod uvjetom da su svi zakonski uvjeti ispunjeni. Mogućnost podnošenja izvanredne žalbe ovisi o okolnostima i činjenicama pojedinog slučaja.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019

Europski platni nalog - Finska


1 Postojanje platnog naloga

U Finskoj postoji poseban postupak naloga za plaćanje koji je posebno osmišljen za naplatu neospornih dugova. U tim predmetima tuženiku se može naložiti plaćanje duga tužitelju tzv. presudom zbog izostanka.

Tužbe se također mogu podići koristeći elektronički tužbeni zahtjev koji se podnosi pomoću elektroničkog obrasca na internetskim stranicama finske sudske uprave (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://oikeus.fi/en/). Za više informacija, pogledajte „Automatsko pokretanje postupka – Finska“.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak se može koristiti za sve vrste novčanih potraživanja o kojima se stranke mogu međusobno ugovorno dogovoriti.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne. Ne postoji gornja niti donja granica vrijednosti tužbe.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak je dobrovoljan.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

U načelu ne postoji pravilo koje određuje da tuženik mora živjeti u Finskoj. Međutim, finski sud mora imati nadležnost da bi bilo moguće primijeniti postupak. Na primjer, prema Uredbi Bruxelles I, sud se određuje prema glavnom pravilu tako da se predmet koji uključuje zahtjev za plaćanje mora rješavati na sudu u mjestu prebivališta tuženika.

1.2 Nadležni sud

Nadležan sud u ovim predmetima je prvostupanjski redovni sud. U Finskoj ti su sudovi poznati kao okružni sudovi (käräjäoikeus). Opće je pravilo da je nadležni sud okružni sud u mjestu u kojem tuženik ima svoje prebivalište. Uobičajene odredbe o nadležnosti primjenjuju se na postupak naloga za plaćanje (vidi „Nadležnost – Finska“).

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Tužbeni zahtjevi moraju biti u pisanom obliku i moraju sadržavati posebne podatke: tužbu, osnovu (ukratko), svako potraživanje troškova pokretanja tužbe i podatke za kontakt za tužitelja i tuženika. Tužbeni zahtjev mora biti potpisan.

Ne postoje obrasci na nacionalnoj razini. Određeni okružni sudovi izradili su obrasce ali ne postoji obveza za njihovo korištenje.

Neosporne tužbe također se mogu podići pomoću elektroničkog tužbenog zahtjeva koji se podnosi koristeći elektronički obrazac na internetskim stranicama finske sudske uprave (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://oikeus.fi/en/).

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Ni tužitelj ni tuženik ne trebaju koristiti odvjetnika. Međutim, korištenje odvjetnika uvijek je dopušteno.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Osnove za tužbu moraju se utvrditi tako da se mogu razlikovati od drugih tužbi.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Dokazi nisu potrebni u predmetima koji uključuju naplatu neospornog duga. Tužitelj mora samo dostaviti dovoljne dokaze ako tuženik osporava tužbu.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

U praksi, jedna zapreka za presudu zbog izostanka je ako tuženik, uz opravdane razloge, osporava tužbu iznesenu u tužbenom zahtjevu, čime tužba više neće biti neosporna. Druge situacije do kojih može doći uključuju odbacivanje tužbenog zahtjeva. Do toga uglavnom dolazi ako odnosni okružni sud nema nadležnost ili ako tužitelj, usprkos tome što ga se poticalo, ne ispravi nedostatke u svojem tužbenom zahtjevu.  U načelu, također je moguće da tužba bude odmah odbijena presudom ako je jasno da je tužba neosnovana, odnosno da tužba nema apsolutno nikakav zakonski temelj. Sud inače neće ispitivati valjanost tužbe.

1.5 Žalba

Tužitelj se ne može žaliti protiv nalaza da tužba ne može biti rješavana kao neosporna ako tuženik odluči osporiti tužbu. U tim okolnostima, predmet će rješavati okružni sud u uobičajenom parničnom postupku. Tužitelj se međutim može žaliti protiv odbacivanja ili odbijanja tužbe.

1.6 Prigovor

Ovo pitanje je formulirano imajući na umu sustav u kojem je prvo donesen/a nalog za plaćanje/presuda zbog izostankaˮ, a tek onda se tuženiku daje mogućnost prigovora. U Finskoj žalba se prvo šalje tuženiku i, ako tuženik ne ospori tužbu, donosi se presuda zbog izostanka.

Okružni sud će tuženiku predložiti da odgovori na tužbu pisanim putem do određenog roka. Rok će odrediti okružni sud, a to je obično između dva i tri tjedna. U svom odgovoru tuženik mora naznačiti osporava li tužbu i ako da, na kojoj osnovi. U svom odgovoru tuženik može također naznačiti koje dokaze, ako ih ima, namjerava predočiti i podnijeti zahtjev za naknadu troškova. Tuženik mora također navesti svoje podatke za kontakt i potpisati odgovor.

1.7 Učinak prigovora

Ako tuženik podnese svoju izjavu o protivljenju unutar roka, tužba više neće biti neosporna i ne može se donijeti presuda zbog izostanka. U tim okolnostima, predmet će automatski prijeći u uobičajeni građanski postupak.

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Ako tuženik ne ospori tužbu unutar roka, donosi se presuda zbog ogluhe u potraživanom iznosu. Presuda je odmah izvršiva.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Tuženik se ne može žaliti na presudu zbog izostanka žalbenom sudu (hovioikeus), ali ima mogućnost podnošenja zahtjeva pri okružnom sudu za ono što je poznato kao „regres“. Regresni zahtjev znači da će predmet biti vraćen okružnom sudu koji je donio presudu zbog izostanka na ponovno razmatranje. Regresni zahtjevi moraju se podnijeti u roku 30 dana od datuma na koji je tuženik primio obavijest o presudi zbog izostanka. Ako regresni zahtjev ne bude podnesen, presuda zbog izostanka ostaje na snazi.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 08/02/2018