menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Redovni sudovi - Austrija

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

 

Službeni prijevod nije dostupan u jezičnoj verziji koju tražite.
Ovdje možete pristupiti strojnom prijevodu ovog sadržaja. Imajte na umu da je svrha tog prijevoda samo pružiti kontekst. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Sljedeći odjeljak sadržava informacije o redovnim građanskim i kaznenim sudovima u Austriji.


Redovni sudovi – Uvod

Redovni sudovi organizirani su u četiri stupnja. Trenutačno (studeni 2014.) u pravnim predmetima mogu suditi sljedeći sudovi:

  • 116 okružnih sudova (Bezirksgerichte),
  • 20 pokrajinskih sudova (Landesgerichte),
  • 4 viša pokrajinska suda (Oberlandesgerichte) te
  • Vrhovni sud (Oberster Gerichtshof).

Od početka 2013. u saveznim je pokrajinama Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Štajerskoj broj okružnih sudova spajanjem postupno smanjen na 116 (od 1. 7. 2014.). Još jedno spajanje predviđeno je za 1. 7. 2016. te će nakon toga postojati samo 115 okružnih sudova.

Javni interes u kaznenim stvarima zastupaju sljedeća državna odvjetništva:

  • 16 državnih odvjetništava (Staatsanwaltschaften),
  • Središnji ured državnog odvjetništva za suzbijanje gospodarskog kriminala i korupcije (Zentrale Staatsanwaltschaft zur Verfolgung von Wirtschaftsstrafsachen und Korruption),
  • četiri visoka državna odvjetništva (Oberstaatsanwaltschaften) te
  • Ured glavnog tužiteljstva (Generalprokuratur).

Za izvršavanje zatvorskih kazni nadležno je 27 zatvora.

A. Organizacija sudova: građanski i kazneni sudovi

U prvom se stupnju predmeti dodjeljuju okružnim ili pokrajinskim sudovima. Razgraničenje nadležnosti u građanskim stvarima u načelu se vrši prema prirodi spora (Eigenzuständigkeit), a u svim ostalim stvarima prema vrijednosti predmeta spora (Wertzuständigkeit). Priroda spora uvijek ima prednost pred njegovom vrijednosti.

U kaznenim se stvarima razgraničenje utvrđuje prema težini kazne predviđene za određeno kazneno djelo.

Okružni sudovi (prvi stupanj)

Okružni su sudovi prvostupanjski sudovi koji su nadležni za sljedeće:

  • građanske sporove čija vrijednost nije veća od 15 000 EUR (Wertzuständigkeit),
  • određene vrste sporova neovisno o vrijednosti (Eigenzuständigkeit), a posebice obiteljske sporove te sporove povezane s najmom i s izvršenjem i
  • donošenje odluka u kaznenim stvarima u kojima su za kazneno djelo predviđene samo novčana kazna, novčana kazna i zatvorska kazna kraća od godine dana ili samo takva zatvorska kazna (npr. tjelesna ozljeda iz nehaja, krađa).

Pokrajinski sudovi (drugi stupanj)

Pokrajinski sudovi (u kaznenim stvarima), odnosno prvostupanjski sudovi (u građanskim stvarima) nadležni su za sljedeće:

  • donošenje odluka u prvom stupnju u svim pravnim stvarima koje nisu dodijeljene okružnim sudovima; osim toga, na temelju prirode spora sude u predmetima povezanima sa zakonom o odgovornosti za nuklearnu štetu, zakonom o upravnoj odgovornosti te zakonom o zaštiti podataka kao i u predmetima u području tržišnog natjecanja ili intelektualnog vlasništva;
  • u drugom stupnju, za odlučivanje o žalbama na odluke okružnih sudova.

Viši pokrajinski sudovi (treći stupanj)

Viši pokrajinski sudovi trećestupanjski su sudovi. Nalaze se u Beču (za Beč, Donju Austriju i Gradišće), Grazu (za Štajersku i Korušku), Linzu (za Gornju Austriju i Salzburg) te Innsbrucku (za Tirol i Vorarlberg).

Ti sudovi odlučuju o žalbama u građanskim i kaznenim stvarima (tj. kao drugostupanjski sudovi).

Osim toga, oni imaju posebnu ulogu u upravljanju pravosudnim sustavom. Predsjednik višeg pokrajinskog suda na čelu je uprave svih sudova koji se nalaze u području njegove nadležnosti. Na tom je položaju predsjednik višeg pokrajinskog suda izravno odgovoran saveznom ministru ili saveznoj ministrici pravosuđa.

Vrhovni sud (četvrti stupanj)

Vrhovni sud u Beču najviša je instancija u građanskim i kaznenim stvarima. Uz Ustavni sud i Upravni sud on je jedan od „najviših sudova“ u zemlji. To znači da na njegove odluke nije moguće uložiti daljnju žalbu u Austriji.

Sudska praksa Vrhovnog suda znatan je doprinos ujednačenoj primjeni prava diljem zemlje.

Iako niži sudovi nisu zakonski obvezni pridržavati se odluka Vrhovnog suda, oni se u pravilu njima vode.

B. Građansko pravosuđe

Građansko je pravosuđe podijeljeno na redovne građanske postupke, postupke u radnim sporovima, trgovačke postupke te izvanparnične postupke.

U redovnom se građanskom postupku odlučuje o pitanjima građanskog prava koja nisu u nadležnosti trgovačkih ili radnih sudova ili koja treba rješavati u izvanparničnom postupku.

C. Žalbeni postupak

C.1. Žalbeni postupak u građanskim stvarima

U redovnom građanskom postupku u osnovi postoje dva različita žalbena postupka od kojih se svaki može podijeliti u tri stupnja. U prvom se stupnju sporovi dodjeljuju okružnim ili pokrajinskim sudovima.

Ako je u prvom stupnju nadležan okružni sud, žalba se podnosi pokrajinskom sudu, na kojem se o njoj odlučuje u žalbenom vijeću (Berufungssenat).

Ako u prvom stupnju odlučuje pokrajinski sud, žalba se podnosi višem pokrajinskom sudu, na kojem o njoj odlučuje drugostupanjsko žalbeno vijeće.

Drugostupanjski sudovi nadležni su samo za preispitivanje odluke donesene u prvom stupnju. Oni stoga u načelu odlučuju o predmetu samo na temelju prijedloga presude podnesenog pri zaključenju usmenog postupka u prvom stupnju i činjenica dostavljenih u tom trenutku. Drugostupanjski sudovi mogu sami odlučiti hoće li potvrditi ili promijeniti presudu. U tu svrhu mogu, u okviru zadanome prijedlozima i podnescima iz prvog stupnja, u cijelosti ili djelomično ponoviti postupak, nadopuniti ga, poništiti odluku prvostupanjskog suda i od njega zatražiti da donese novu odluku ili odbiti žalbu.

U predmetima u kojima se odlučuje o pravnim pitanjima od temeljne važnosti moguće je podnijeti daljnju žalbu Vrhovnom sudu.

Vrhovni sud odlučuje samo o pravnim pitanjima te je zato pri donošenju odluke ograničen prethodno utvrđenim činjenicama. On stoga samo preispituje ispravnost odluke donesene na temelju tih činjenica ili utvrđuje nevaljanosti te, u ograničenoj mjeri, postupovne pogreške u prethodnom postupku. Vrhovni sud nema samo kasacijsku ulogu; i on može samostalno odlučivati u predmetu potvrđivanjem ili promjenom presude, poništavati prethodne odluke, zatražiti od prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda da donese novu odluku ili odbiti žalbu.

U prvom stupnju u velikoj većini predmeta odluku donosi sudac pojedinac, a u predmetima čija je vrijednost veća od 100 000 EUR na zahtjev jedne od stranaka odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. U drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca, a na Vrhovnom sudu vijeće od pet sudaca. Ako je riječ o pravnom pitanju od temeljne važnosti (primjerice, izmjeni ustaljene sudske prakse), vijeće Vrhovnog suda odlučuje u povećanom sastavu od 11 sudaca.

C.2. Žalbeni postupak u kaznenim stvarima

U kaznenim se postupcima žalbeni postupak odvija u dva stupnja.

Ako u prvom stupnju odlučuje okružni sud, žalbom se može:

  • tražiti poništenje presude ili
  • osporiti osuda i kaznena mjera.

O tome odlučuje vijeće nadređenog pokrajinskog suda sastavljeno od tri suca.

Ako u prvom stupnju pokrajinski sud odlučuje po sucu pojedincu (kada je riječ o svim kaznenim djelima za koja je previđena kazna zatvora u trajanju od najviše pet godina te prekršajima (npr. davanje lažne izjave na sudu)), žalbom se može:

  • tražiti poništenje presude ili
  • osporiti osuda i kaznena mjera.

O tome odlučuje vijeće nadređenog višeg pokrajinskog suda sastavljeno od tri suca.

Ako u prvom stupnju pokrajinski sud odlučuje po sudskim procjeniteljima (Schöffengericht) ili po poroti (Geschworenengericht), žalba za poništenje mora se uložiti Vrhovnom sudu. Ako se pak žalba ulaže protiv kaznene mjere, o njoj odlučuje nadređeni viši pokrajinski sud.

D. Pravni lijekovi

U redovnom građanskom postupku prvostupanjske se presude mogu osporavati na temelju pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (Berufung). U svim je predmetima takvu žalbu moguće uložiti na temelju ništavnosti ili pogrešne pravne procjene, dok ju je u određenim stvarima te u predmetima čija je vrijednost veća od 2 700 EUR moguće uložiti zbog proceduralnih nedostataka ili netočno utvrđenih činjenica.

Drugostupanjske se presude mogu osporavati žalbom Vrhovnom sudu isključivo na temelju pogrešne primjene materijalnog prava (Revision). Taj je oblik pravnog lijeka, međutim, podložan raznim ograničenjima, koja ovise o prirodi stvari. U načelu Vrhovni sud odlučuje samo o pravnim pitanjima od velike važnosti te je postojanje takvog pitanja preduvjet kako bi Vrhovni sud prihvatio žalbu na temelju pogrešne primjene materijalnog prava. Osim toga, u određenim stvarima nisu dopuštene žalbe na drugostupanjske presude u predmetima vrijednosti manje od 5 000 EUR ili žalbu Vrhovnom sudu mora odobriti drugostupanjski sud (izravno ili na temelju nove žalbe) ako vrijednost spora nije veća od 30 000 EUR.

E. Pravosudne baze podataka

Web-mjesto austrijskog pravosuđa (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justiz.gv.at/) nudi opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup web-mjestu austrijskog pravosuđa besplatan je.

Poveznice uz temu

Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova – Austrija


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 18/12/2015