Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Redovni sudovi - Belgija

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: nizozemski već su prevedeni.

 

Službeni prijevod nije dostupan u jezičnoj verziji koju tražite.
Ovdje možete pristupiti strojnom prijevodu ovog sadržaja. Imajte na umu da je svrha tog prijevoda samo pružiti kontekst. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Ovaj odjeljak sadržava pregled redovnih sudova u Belgiji.


Redovni sudovi - uvod

Vrhovni sud

Kasacijski sud (Cour de cassation/Hof van Cassatie) vrhovni je sud, tj. „sud nad sudovima”. Zasjeda u Bruxellesu.

Prisjednički sud

Za svaku od deset pokrajina i za okrug glavnog grada Bruxellesa postoji prisjednički sud (cour d’assises/hof van assisen). Prisjednički sud nije stalan sud već se saziva svaki put kad je optužena osoba upućena na taj sud.

Prizivni sudovi

  • Prizivni sud (cour d’appel/hof van beroep). Postoji pet takvih sudova:
    • Bruxelles (za pokrajine Valonski Brabant, Flamanski Brabant i regiju glavnog grada Bruxellesa),
    • Liège (za pokrajine Liège, Namur i Luxembourg),
    • Mons (za pokrajinu Hainaut),
    • Gent (za pokrajine Zapadna Flandrija i Istočna Flandrija),
    • Antwerpen (za pokrajine Antwerpen i Limburg).
  • Radni sud (cour du travail/arbeidshof). Postoji ih pet. To su prizivni sudovi specijalizirani za radno pravo. Njihova mjesna nadležnost jednaka je onoj prethodno navedenih prizivnih sudova.

Prvostupanjski sudovi

  • Prvostupanjski sud (tribunal de première instance/rechtbank van eerste aanleg). Ima ih 13, jedan za svaki sudski okrug (arrondissement judiciaire/gerechtelijk arrondissement), i dva u okrugu Bruxelles, jedan za govornike nizozemskog a drugi za govornike francuskog jezika.
  • Radni tribunal (tribunal du travail/arbeidsrechtbank). Postoji ih 9 (u načelu po jedan u mjesnoj nadležnosti svakog prizivnog suda, osim prizivnog suda u Bruxellesu u čijoj su mjesnoj nadležnosti radni tribunali u Leuvenu, Nivellesu i samom Bruxellesu, a postoji i radni tribunal u njemačkom govornom području Eupena).
  • Trgovački sud (tribunal de commerce/rechtbank van koophandel). Postoji ih 9 (u načelu po jedan u mjesnoj nadležnosti svakog prizivnog suda, osim prizivnog suda u Bruxellesu u čijoj su mjesnoj nadležnosti trgovački sudovi u Leuvenu, Nivellesu i samom Bruxellesu, a postoji i trgovački sud u njemačkom govornom području Eupena).

Niži ili lokalni sudovi

  • Građanski magistratski sud (juge de paix/vrederechter). Postoji 187 građanskih magistratskih sudova, jedan za svaki sudski kanton (canton judiciaire/gerechtelijk kanton).
  • Policijski sud (tribunal de police/politierechtbank). Postoji ih 15.

Nadležnost sudova

Magistratski sud

Magistratski sud bavi se građanskim i trgovačkim predmetima koji uključuju iznose manje od 1 860 EUR. Magistratski sud nadležan je i za sporove koji se odnose na najamnine, među susjedima ili u odnosu na prava služnosti (servitudes/erfdienstbaarheden) ili izvlaštenje, bez obzira na uključeni iznos, te je nadležan za donošenje privremenih odluka u sporovima između bračnih drugova. Osim u slučajevima kada tražbina ne prelazi 1 240 EUR, protiv presuda magistratskog suda može se podnijeti žalba prvostupanjskom ili trgovačkom sudu, ovisno o tome zahtijeva li priroda predmeta primjenu građanskog ili trgovačkog prava.

Policijski sud

Policijski je sud kazneni i građanski sud koji se bavi prekršajima (contraventions/overtredingen), lakšim kaznenim djelima (délits/wanbedrijven) s kojima se postupa kao s prekršajima, povredama posebnih zakona (kao što je Zakonik o ruralnim područjima (Code rural/veldwetboek) ili Zakonik o šumarstvu (Code forestier/boswetboek)), zahtjevima za odštetu koji proizlaze iz prometnih nezgoda i prometnim prekršajima. Protiv presuda policijskog suda može se izjaviti žalba prvostupanjskom sudu, osim za pitanja navedena u Zakoniku o sudstvu (Code judiciaire/Gerechtelijk Wetboek) ako tražbina ne prelazi 1 240 EUR.

Prvostupanjski sud

Prvostupanjski je sud nadležan za sve sporove koji nisu zakonom dodijeljeni ostalim sudovima. Prvostupanjski sud stoga ima supsidijarnu nadležnost.

Prvostupanjski sud dijeli se na tri odjela: građanski sud, kazneni sud i sud za maloljetnike. Od 2007. postoji odjel koji se naziva sud za izvršavanje kazni pri prvostupanjskim sudovima u Antwerpenu, Bruxellesu, Istočnoj Flandriji, Liègeu i Hainautu.

Građanski sud

Građanski sud (tribunal civil/burgerlijke rechtbank) bavi se stvarima koje se odnose na građanski status osoba (kao što su razvod, srodstvo ili usvajanje). Nadležan je i za sporove koji uključuju tražbine veće od 1 860 EUR, sporove koji se odnose na nasljeđivanje ili autorska prava i žalbe protiv presuda koje je donio građanski magistratski sud.

Kazneni sud

Kazneni sud (tribunal correctionnel/correctionele rechtbank) sudi o lakšim kaznenim djelima (délits/wanbedrijven) i teškim kaznenim djelima (crimes/misdaden) koja se tretiraju kao lakša kaznena djela, kao što su prijevara, ubojstvo na mah, provala ili krađa. Također odlučuje o žalbama protiv presuda koje je izrekao policijski sud.

Predmet se može uputiti kaznenom sudu na jedan od sljedeća dva načina: izravnim pozivom Ureda državnog odvjetnika (ministère public/openbaar ministerie, tijelo koje uglavnom pokreće kazneni progon) ili stranke koja traži odštetu, ili nalogom koji je donio odjel za prethodne postupke prvostupanjskog suda, koji određuje hoće li optuženik biti upućen na suđenje pred kaznenim sudom na kraju službenog prethodnog postupka (instruction/gerechtelijk onderzoek).

Odjel za prethodni postupak (chambre du conseil/raadkamer) bavi se prethodnom istragom, a čine ga sudac pojedinac prvostupanjskog suda, koji razmatra treba li predmet biti upućen kaznenom sudu ili optuženika treba osloboditi optužbe (non-lieu/buitenvervolginstelling). Odjel za prethodni postupak odlučuje i hoće li optuženik biti zadržan u istražnom zatvoru ili pušten na slobodu, ako je potrebno pod određenim uvjetima, na mjesečnoj osnovi, ili svaka tri mjeseca u slučaju teškog kaznenog djela koje se ne može tretirati kao lakše kazneno djelo.

Zadržavanje u istražnom zatvoru (détention préventive/voorlopige hechtenis) sigurnosna je mjera prema kojoj se osoba za koju se sumnja da je počinila lakše ili teže kazneno djelo zadržava u istražnom zatvoru do suđenja. Može se naložiti kako bi se osumnjičenika spriječilo da se ne pojavi na suđenju ili u međuvremenu počini druga kaznena djela ili uništi elemente dokaza ili stupi u kontakt s drugim osobama kako bi, na primjer, utjecao na svjedoke ili suoptuženike. Osumnjičenici koji su na kraju oslobođeni ili protiv kojih se odbacuje postupak mogu zatražiti naknadu od ministra pravosuđa za vrijeme koje su nepravedno proveli u zatvoru. Za dobivanje naknade za nepravedan pritvor (indemnité en cas de détention inopérante/vergoeding wegens onwerkzame hechtenis) potrebno je zadovoljiti dva uvjeta: osumnjičenik je morao provesti u pritvoru više od osam dana i pritvor ili zadržavanje u zatvoru nije smjelo biti uzrokovano njegovim ponašanjem. Ministar vrlo strogo razmatra ovaj posljednji uvjet.

Odluke vijeća za prethodni postupak mogu se osporavati žalbom pred optužnim odjelom (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling) prizivnog suda. To je odjel koji se bavi prethodnim istragama na razini prizivnog suda.

Sud za maloljetnike

Sud za maloljetnike (tribunal de la jeunesse/jeugdrechtbank) bavi se posebice predmetima iz područja primjene Zakona o zaštiti mladih iz 1965., kao što su gubitak roditeljske odgovornosti, smještanje maloljetnika kod udomitelja ili u zatvorene centre, ili kazneni predmeti maloljetnika.

Sudac suda za maloljetnike ne izriče kazne maloljetnim prijestupnicima, već poduzima mjere u tom pogledu. U praksi sudac maloljetnicima može izreći opomenu (rappeler à l’ordre/tot de orde roepen, „pozvati ih na red”), smjestiti ih u udomiteljsku obitelj ili u specijaliziranu ustanovu gdje će se nalaziti u društvu drugih maloljetnika uz podršku odgojno-obrazovnog osoblja, tražiti od njih izvršavanje rada za opće dobro ili im čak u nekim iznimnim okolnostima izreći privremenu kaznu zatvora. Mjere koje je poduzeo sudac moraju biti namijenjene skrbi, zaštiti ili odgoju maloljetnika. Ako je maloljetni prijestupnik napunio 16 godina, sudac suda za maloljetnike može se, u posebnim okolnostima, proglasiti nenadležnim. Maloljetnik se tada upućuje pred posebni odjel suda za maloljetnike koji djeluje kao kazneni sud. U slučaju posebno teškog kaznenog djela kao što je ubojstvo, maloljetnik će izuzećem biti upućen na prisjednički sud unatoč tome što je maloljetan. Sud za maloljetnike može također poduzeti mjere u odnosu na roditelje ako ne ispunjavaju svoju odgojnu dužnost (nasilje počinjeno nad djetetom, zloporaba položaja, nedovoljni životni uvjeti itd.). U nekim hitnim slučajevima mogu se poduzeti mjere radi hitre zaštite djeteta.

Zakonom koji je u srpnju 2011. donio Donji dom Parlamenta i koji je poslan Senatu uspostavili bi se odvojeni odjeli za obitelj i maloljetnike pri prvostupanjskim sudovima. Odjelima za obitelj prenijele bi se neke ovlasti magistratskog suda i neke ovlasti odjela za maloljetnike.

Sudovi za primjenu kazni

Sud za primjenu kazni (tribunal de l’application des peines/strafuitvoeringsrechtbank) donosi presude o pravnom statusu osoba izvan zatvora kojima je izrečena kazna oduzimanja slobode. Sud može odobriti sljedeće mjere: ograničeni pritvor (détention limitée/beperkte detentie), elektronički nadzor, uvjetni otpust (libération conditionnelle/voorwaardelijke invrijheidstelling), i privremeni otpust (mise en liberté provisoire/voorlopige invrijheidstelling) u svrhu progona ili povratka u matičnu državu. Protiv odluka suda za primjenu kazni Ured državnog odvjetnika ili osuđenik mogu uputiti žalbu Kasacijskom sudu.

Žalbe protiv odluka prvostupanjskog suda

Osim u slučajevima odluka koje je donio sud za primjenu kazni, kada stranka ili Ured državnog odvjetnika nisu zadovoljni s presudom koju je donio prvostupanjski sud, oni se mogu žaliti protiv te presude pod uvjetom da ju je donio prvostupanjski sud, odnosno da nije donesena na temelju žalbe protiv presude koju je donio policijski sud ili građanski magistratski sud. Žalbu tada razmatra prizivni sud, neovisno o tome je li presudu protiv koje je podignuta žalba donio građanski sud, kazneni sud ili sud za maloljetnike.

Radni tribunal

Radni tribunal nadležan je za socijalna pitanja: socijalnu sigurnost (mirovine, zapošljavanje itd.), sporove iz radnog odnosa (ugovore o radu, pravilnike o radu itd.) i nezgode na radu. Presuđuje i o zahtjevima za dogovore s vjerovnicima koje podnose pojedinci (règlement collectif de dettes/collectieve schuldenregeling).

Radni tribunal ima razne odjele. Osim ako je drukčije propisano Zakonikom o sudstvu, odjeli se sastoje od profesionalnog suca koji predsjeda i dva suca laika (juges sociaux/rechters in sociale zaken). Ovisno o prirodi predmeta koji rješava sud, suci laici predstavljaju radnike, poslodavce ili samozaposlene osobe. Oni se imenuju nakon što su ih predložile organizacije iz svijeta rada (radnici, radnici tzv. „bijelih ovratnika“, radnici koji obavljaju fizičke poslove i samozaposlene osobe). Ulogu Ureda državnog odvjetnika obnaša službenik poznat kao auditeur du travail/arbeidsauditeur, čiji ured je auditorat du travail/arbeidsauditoraat.

Stranka koja se ne slaže s presudom radnog tribunala može uložiti žalbu radnom sudu.

Trgovački sud

Trgovački se sud bavi sporovima među trgovcima koji uključuju iznose veće od 1 860 EUR, ali i s vrlo specifičnim pitanjima kao što su stečajevi ili sudski postupci među članovima trgovačkog društva. Također odlučuje o žalbama protiv presuda koje su donijeli magistratski sudovi u području trgovine.

Odjeli trgovačkog suda sastoje se od profesionalnog suca i dva suca laika (juges consulaires/rechters in handelszaken). Suce laike predlažu razna udruženja koja predstavljaju trgovinu i industriju. Udruženja odabiru kandidate među trgovcima, direktorima trgovačkih društava, revizorima i knjigovođama trgovačkih društava. Ured državnog odvjetnika predstavlja član Ureda državnog odvjetnika pri prvostupanjskom sudu.

Ako stranka želi osporiti presudu trgovačkog suda, može uložiti žalbu prizivnom sudu. Osporena presuda mora biti donesena na prvom stupnju i sama ne smije biti presuda na žalbu protiv ranije odluke magistratskog suda.

Prizivni sudovi i radni sudovi

Prizivni sud sastoji se od nekoliko odjela:

  • građanskih odjela (chambres civiles/burgerlijke kamers) koji razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli građanski odjeli prvostupanjskih sudova i trgovački sudovi,
  • kaznenih odjela (chambres correctionnelles/correctionele kamers) koji razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli kazneni sudovi,
  • odjela za maloljetnike koji razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli sudovi za maloljetnike,
  • optužnog odjela (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling) koji se bavi prethodnim istragama i odlučuje o žalbama protiv odluka odjela za prethodni postupak prvostupanjskog suda. I optužni odjel upućuje osumnjičenike na prisjednički sud koji se terete za teška kaznena djela, kaznena djela u novinarstvu ili politička kaznena djela.

Kao i kod radnog tribunala, odjeli radnog suda sastoje se od profesionalnog suca i dva ili četiri suca laika. Radni sud razmatra žalbe protiv odluka radnih tribunala.

Prisjednički sud

Teška kaznena djela

Kad je osoba optužena za teško kazneno djelo (crime/misdaad) koje se ne može tretirati ili se ne tretira kao lakše kazneno djelo (délit/wanbedrijf), ona se poziva pred prisjednički sud (cour d’assises/hof van assisen) radi suđenja pred porotom.

Prisjedničkim sudom predsjeda profesionalni sudac kojemu pomažu dva pomoćnika (assesseurs/bijzitters) koji su također profesionalni suci. Suci ne sude o krivnji ili nedužnosti optuženika. Porota je ta koja odlučuje je li optuženik počinio kazneno djelo. Porotnici se odabiru ždrijebom. Svaki belgijski građanin između 28 i 65 godina starosti može biti pozvan na obnašanje dužnosti porotnika pod uvjetom da ne izdržava kaznu oduzimanja građanskih i političkih prava, da može čitati i pisati i da nikada nje bio osuđen na više od četiri mjeseca zatvora ili na više od 60 sati rada za opće dobro.

Postupci pred prisjedničkim sudom započinju čitanjem optužnice, kratkim pregledom postupka utvrđivanja činjeničnog stanja i iznošenjem glavnih dokaza prikupljenih u prethodnoj istrazi. Tada se provodi saslušanje svjedoka i osoba uključenih u istražni postupak. Ta su saslušanja namijenjena tome da omoguće porotnicima koji nisu mogli proučiti sudski spis da steknu svoje mišljenje. Zatim se obraća tužitelj i traži konkretnu kaznu; provodi se saslušanje stranaka koje traže odštetu, a odvjetnici obrane iznose svoje obrane. Optuženik se također saslušava. On odgovara na pitanja predsjedavajućeg suca, daje objašnjenja i može izjaviti da je nedužan. Na kraju postupka 12 porotnika povlači se iza zatvorenih vrata. Oni moraju donijeti odluku o krivnji ili nedužnosti optuženika. Odlučuju glasovanjem, a njihova se odluka može ublažiti. Oni mogu, na primjer, smatrati optuženika krivim i istovremeno priznati postojanje olakotnih okolnosti. Ako se optuženik smatra krivim, profesionalni suci i porotnici tada zajedno odlučuju o kazni koju će izreći. Ta se odluka donosi apsolutnom većinom. Odluka o krivnji optuženika mora sadržavati obrazloženje.

Protiv presuda prisjedničkog suda općenito se ne može uložiti potpuna žalba zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i materijalnog prava (appel/hoger beroep). Međutim osuđenik, stranka koja traži odštetu ili Ured državnog odvjetnika mogu bez obzira na to uložiti žalbu isključivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava (pourvoi/cassatieberoep) Kasacijskom sudu. Ako Kasacijski sud ukine presudu, on vraća predmet natrag drugom prisjedničkom sudu, koji je dužan ponovno provesti sudski postupak.

Kaznena djela u novinarstvu i politička kaznena djela

Kazneno djelo u novinarstvu (délit de presse/drukpersmisdrijf) počinjeno je ako postoji kažnjivi izraz misli riječima čiji se višestruki primjerci distribuiraju tehničkim postupkom. Političko kazneno djelo (délit politique/politiek misdrijf) kazneno je djelo počinjeno iz političkih razloga i u političke svrhe. Za politička kaznena djela i kaznena djela u novinarstvu postupak se vodi pred prisjedničkim sudom, osim u slučaju kaznenih djela u novinarstvu koja su motivirana rasizmom ili ksenofobijom.

Kasacijski sud

Kasacijski je sud jamac koji osigurava rad sudova u skladu sa zakonom. Ima nadležnost nad cijelom Belgijom. Kasacijski sud ne odlučuje o činjeničnom stanju nego samo o pitanjima materijalnog prava. Žalba Kasacijskom sudu (pourvoi/cassatieberoep) može se podnijeti samo zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog materijalnog prava, na temelju toga da je došlo do povrede zakona ili općeg pravnog načela. Žalba se može podnijeti Kasacijskom sudu samo protiv presuda koje su donesene na zadnjem stupnju, tj. presuda protiv kojih više nije moguće uložiti redovnu žalbu zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (appel/hoger beroep).

Kasacijski sud sastoji se od prvog predsjednika, predsjednika, predsjednika odjela i redovnih sudaca (conseillers/raadsheren). Ured državnog odvjetnika predstavlja glavni državni odvjetnik (procureur général/procureur generaal) na Kasacijskom sudu ili nezavisni sudac (avocat général/advocaat generaal). Sud se sastoji od tri odjela: prvi odjel razmatra građanske i trgovačke predmete te predmete u poreznim i disciplinskim postupcima, drugi razmatra kaznene predmete, a treći slučajeve koji se odnose na radno pravo i pravo socijalne sigurnosti. Svaki od tih odjela ima francuski odsjek i nizozemski odsjek. U svakom je odsjeku obično pet sudaca koji odlučuju o predmetu.

Prije donošenja presude sudac saslušava mišljenje Ureda državnog odvjetnika pri Kasacijskom sudu. Sud može ili ne mora odbaciti žalbu. Ako ne prihvati iznesene argumente on odbacuje žalbu, a osporena presuda postaje pravomoćna. Ako sud zauzme stajalište da je osporena presuda zaista pogrešna zbog pogrešne primjene materijalnog prava, on ukida presudu djelomično ili u cijelosti. Ako zaključi da je potrebno ponovno razmotriti suštinu predmeta, tada ukida presudu i upućuje je drugom sudu na istoj razini kao i sud koji je donio presudu. Predmet se nikada ne upućuje natrag istom sudu.

Napomena:

Treba napomenuti da uz građanske sudove, i kazneni sudovi — kazneni odjeli prizivnog suda i prisjedničkog suda, kazneni odjeli prvostupanjskog suda (kazneni sud) i policijski sud (kada odlučuje o kaznenim predmetima) — odlučuju o građanskim zahtjevima koje podnose građani koji su zatražili da se njihovi zahtjevi pridruže kaznenom postupku. To su uglavnom odštetni zahtjevi koje podnose žrtve kaznenih djela u najširem smislu.

Pravne baze podataka

Dodatne informacije o sudovima dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruportalu sudbene vlasti u Belgiji.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup je bazi podataka besplatan.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezna javna služba za pravosuđe


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 17/09/2015