Bezárás

MÁR ELÉRHETŐ A PORTÁL BÉTA VERZIÓJA!

Látogasson el az európai igazságügyi portál béta verziójának felületére, és mondja el nekünk, milyennek találja!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Redovni sudovi - Irska

Ez az oldal gépi fordítás eredménye – a fordítás minőségét nem áll módunkban garantálni.

Az értékelés alapján ennek a fordításnak a minősége: nem megbízható

Ön szerint használható ez a fordítás?

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Irskoj.


Redovni sudovi

Sustav sudova u Irskoj potječe iz Ustava iz 1922. kojim se predviđa osnivanje novih sudova koji će zamijeniti one koji su se razvili u okviru britanske uprave. Novi sudovi osnovani su 1924. na temelju Zakona o sudovima iz 1924. kojim je utvrđena pravna osnova za sudski sustav.

Predmetni sudovi utvrdili su Zakon o organizaciji sudova (osnivanje i Ustav) iz 1961. u skladu s člankom 34.. ustava koji su 1937. donijeli irski narod. Prizivni sud osnovan je 29. listopada 2014. nakon referenduma 2013.

Članci 34. do 37. ustava općenito rješavaju pravosuđe. U članku 34. stavku 1. navodi se da se „pravosuđu daje sudska praksa”. U Ustavu se prikazuje struktura sudskog sustava koji se sastoji od drugostupanjskog suda, Vrhovnog suda, Žalbenog suda koji je nadležan i u kaznenim i u građanskim stvarima, kao i prvostupanjskih sudova koji uključuju High Courtu s neograničenom nadležnošću u svim kaznenim i građanskim stvarima te sudove s ograničenom nadležnošću, oblasni sud i okružni sud koji se organizira na regionalnoj razini.

Građanski sudovi

Vrhovni sud

Značajne promjene upućene su žalbenom Poveznica se otvara u novom prozoru sudu Vrhovnog suda pri stupanju na snagu 19. i 2014. treće izmjene Ustava kojom se osnovan žalbeni sud. S učinkom od dana osnivanja, Vrhovni sud ima žalbenu nadležnost —

  1. od odluke Žalbenog suda ako Vrhovni sud utvrdi da odluka uključuje pitanje od opće važnosti javnosti ili da je u interesu pravde potrebno podnijeti žalbu Vrhovnom sudu;
  2. od odluke Visokog suda ako se Vrhovni sud uvjeri da postoje iznimne okolnosti koje opravdavaju da mu se izravno podnese žalba, pretpostavka da je Vrhovni sud bio ispunjen jest prisutnost jednog ili obaju sljedećih čimbenika – odluka se odnosi na pitanje od opće javne važnosti; interes pravde.

Žalba koju je High Court podnio pred High Court (Visoki sud) u građanskim postupcima pred Court of Appeal (Visoki sud) već je saslušan pred Court of Appeal (Žalbeni sud) sada, osim u onim predmetima u kojima je Vrhovni sud dopustio da se protiv njega podnese žalba tvrdeći da žalba ispunjava prag iz članka 34.5.4° Ustava. Osim toga, žalbeni sud sada može odrediti pravna pitanja koja se prethodno mogu uputiti Vrhovnom sudu („slučaj naveden”).

Treća izmjena nije utjecala na izvornu nadležnost Vrhovnog suda koja se sastoji od funkcije iz članka 26.. ustava. U skladu s člankom 26.., Vrhovni sud nadležan je za odlučivanje o tome je li nacrt zakona (ili bilo koja odredba ili odredbe) koji su prošli oba doma parlamenta i koji je predsjedniku Irske predstavio svoj potpis prije nego što je donesen na temelju zakona odbnmant, o predmetu koji je predsjedniku uputio predsjednik. Ako se pojavi pitanje trajne nesposobnosti predsjednika, o takvom pitanju odlučuje Vrhovni sud.

Sud obično zasjeda u sastavu od tri ili pet sudaca i, iznimno, sedam sudaca. Kada odlučuje o ustavnoj valjanosti akta Oireachtas (parlament), Ustavom se zahtijeva da se sud sastoji od najmanje pet sudaca. Taj se zahtjev primjenjuje i kada se od Suda zahtijeva da iznese mišljenje o ustavnoj valjanosti prijedloga koji je donio Oireachtas kada mu je uputio predsjednik Irske u skladu s člankom 26.. ustava. Također je potrebno najmanje pet sudaca ako Sud u skladu s člankom 12.. ustava mora utvrditi je li predsjednik postao trajno nesposoban. Direktor pravosuđa ili Vrhovni sud mogu samostalno odlučivati o određenim privremenim i postupovnim zahtjevima.

Žalbeni sud

Prizivni sud osnovan je 29. listopada 2014., nakon referenduma 2013. Kao i u slučaju drugih vrhovnih sudova, dio nadležnosti žalbenog suda proizlazi iz Ustava, a neki su u zakonodavstvu. On zauzima razinu žalbenoga suda između Visokog suda i Vrhovnog suda.

Sud je nadležan za žalbe u parničnim postupcima pred High Courtom (Visoki sud), koji bi, prije tridesettrećeg Izmjene Ustava, saslušao Vrhovni sud. Iznimke su slučajevi u kojima je Vrhovni sud dopustio da se u žalbenom postupku uvjeri da žalba zadovoljava prag određen u članku 34. stavku 5.4. ustava. Sud može odlučivati o žalbama u predmetima pred High Courtom o ustavnosti zakona. Ustavom je predviđeno da se za to ne može ograničiti nadležnost žalbenog vijeća.

Žalbeni sud sastoji se od predsjednika i devet redovnih sudaca. Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Visokog suda po službenoj su dužnosti suci žalbenog suda. Sud može zasjedati u odjelima od tri suca. Neke postupke privremene i postupovne prirode može saslušati samo predsjednik ili drugi sudac kojeg imenuje predsjednik.

Visoki sud

U skladu s Ustavom High Court (Visoki sud) ima punu izvornu nadležnost i ovlast za odlučivanje o svim pravnim ili činjeničnim pitanjima, bez obzira na to je li riječ o građanskom ili kaznenom pravu. High Court (Visoki sud) ima isključivu nadležnost u pitanjima koja se odnose na posvajanje djece i u odnosu na zahtjeve za izručenje. Nadležnost High Courta odnosi se na pitanje valjanosti svakog prava u odnosu na odredbe Ustava (osim prava koje je Vrhovni sud već uputio Vrhovnom sudu Irske). Većinu predmeta Visokog suda provodi sudac pojedinac, iako postoji pravno pravilo za određene stvari, kao što su tužbe zbog klevete, napada ili lažne kazne kojima će se suditi sudac pred porotom. Predmetima od iznimne važnosti mogu suditi dva ili više sudaca koji zasjedaju kao privremeni sud.

High Court (Visoki sud) djeluje kao žalbeni sud iz oblasnog suda u građanskim stvarima. Osim drugostupanjske nadležnosti u sudskim postupcima u oblasnom sudu, High Court (Visoki sud) ovlašten je i za ispitivanje odluka svih inferiornih sudova putem izdavanja naloga za prerogative Manamus, Zabrana i Certorari. Ti se nalozi ne odnose na osnovanost odluke nižih sudova, već na pitanje je li prekoračena nadležnost.

High Court može odlučivati o pravnom pitanju koje je postavio okružni sud. Također se bavi zahtjevima za jamčevinu u slučaju kada je optužena osoba optužena za zločin ubojstva ili ako optuženik želi zatražiti izmjenu uvjeta koje je odredio okružni sud.

High Court (Visoki sud) u pravilu zasjeda u Dublinu kako bi saslušao izvorne tužbe. Također se nalazi na brojnim pokrajinskim mjestima kako bi saslušala izvorne tužbe za naknadu štete za ozljede povezane s osobnim i kaznenim djelima. High Court (Visoki sud za oblasno vijeće) odlučuje o žalbama od okružnog suda na provincijskim mjestima.

Oblasni sud

Građanska nadležnost Poveznica se otvara u novom prozoru oblasnog suda ograničena je ako sve stranke ne daju svoj pristanak, a u tom je slučaju nadležnost neograničena. Granica nadležnosti suda odnosi se uglavnom na mjere u kojima tražbina ne prelazi 75,000 EUR (60,000 EUR za tjelesne ozljede).

Oblasni sud nadležan je za pitanja koja se odnose na ostavinska pitanja te u stvarima koje se odnose na pravo vlasništva nad nekretninama ili najam nekretnina na koje se može ostvariti ostvarivo vrednovanje imovine u iznosu od 253,95 EUR. Nadležan je i oblasni sud u postupcima obiteljskog prava, uključujući zakonsku rastavu, razvod, ništavost i žalbe Okružnog suda.

Građanskim predmetima u oblasnom sudu sudi sudac bez porote. Djeluje kao žalbeni sud Okružnog suda u građanskim i kaznenim stvarima. Žalba ima oblik ponovnog saslušanja, a odluka oblasnog suda konačna je i ne može se uložiti na žalbu.

Nadležan je i oblasni sud u svim slučajevima zahtjeva za nove dozvole za prodaju alkoholnih pića za potrošnju u prostorijama nadležnog suda te ima žalbenu nadležnost od odluka sudova kao što je direktor za istrage o jednakosti.

Okružni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud ima lokalnu i ograničenu nadležnost. U stvarima obiteljskog prava ima ovlast održavanja, ograničavanja, zadržavanja, pristupa i naloga za pristup.

Okružni sud nadležan je za suđenje pred građanskim predmetima utemeljenima na ugovoru, ugovorima o najmu ili ugovorima o kreditnoj prodaji, skrbništvu i neplaćanju najamnine ili nezakonitog pritvaranja robe, ako vrijednost spora ne prelazi 15,000 eura. Nadležan je i za izvršenje općenito presuda za dug bilo kojeg suda, nadležnost u vezi s velikim brojem odredaba o izdavanju dozvola, npr. u vezi s prodajom alkohola u alkoholiziranom stanju, te nadležnost za podnošenje zahtjeva za zlonamjernu naknadu ako iznos koji se potražuje ne prelazi 15,000 EUR.

Okružni sud zasjeda u mjestu održavanja 24 gradskih četvrti koji se sastoje od metropolitanskog okruga Dublina i 23 drugih gradskih četvrti. Općenito, mjesto na kojem se vodi predmet ovisi o tome gdje je ugovor sklopljen, ili u kojem tuženik ima boravište ili posluje ili se bavi poslovanjem, ili u slučajevima izdavanja dozvola, na mjestu gdje se nalaze ovlaštene prostorije.

Kazneni sudovi

Vrhovni sud

Vrhovni sud bavi se žalbama Žalbenog suda u predmetima u kojima se spominje pravna pitanja od iznimne javne važnosti.

Žalbeni sud

Na temelju Zakona o Žalbenom sudu iz 2014. Court of Appeal (Žalbeni sud u žalbenom postupku) preuzeo je žalbeni sud koji je prethodno proveo Žalbeni sud.

Žalbe osoba osuđenih na podizanju optužnice na oblasnom sudu ili u središnjem kaznenom sudu, kojima se od sudskog suca traži potvrda da je predmet u postupku po žalbi pred Court of Appeal (Žalbeni sud). U slučaju odbijanja ove potvrde Court of Appeal (Žalbeni sud u žalbenom postupku) može, povodom žalbe na tu odluku, odobriti dopust.

Osim toga, direktor Javnog tužiteljstva može podnijeti žalbu Court of Appeal (Žalbeni sud) na temelju neopravdanog smanjenja kazne kazne u skladu sa Zakonom o kaznenom pravosuđu iz 1993., odjeljak 2. U slučaju navodnog pogrešnog prijevoza pravde, žalba se može podnijeti na temelju članka 2. zakona o kaznenom postupku iz 1993.

Court of Appeal (Žalbeni sud) također je bio nadležan za žalbe ravnatelja Javnog tužiteljstva o pravnom pitanju koje proizlazi iz kaznenih postupaka koji su rezultirali oslobađanjem. Odluka Žalbenog suda ne utječe na odluku o oslobođenju u takvim predmetima.

Žalbe ravnatelja Javnog tužiteljstva protiv oslobađajuće ili protiv odluke kojom se ne nalaže ponavljanje postupka nalaze se i pred Court of Appeal (Žalbeni sud). Na temelju Zakona o Žalbenom sudu iz 2014. Court of Appeal (Žalbeni sud) dobio je žalbeni sud koji je prethodno primijenio Sud. To znači da prizivni sud može podnijeti žalbu pred Prizivnim sudom.

Prizivni sud u kaznenom postupku

Na temelju Zakona o Žalbenom sudu iz 2014. žalbeni sud Prizivnog Poveznica se otvara u novom prozoru suda u žalbenom postupku premješten je na žalbeni sud.

Posebni kazneni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruPosebni kazneni sud osnovan je za ispitivanje kaznenih djela u kojima je utvrđeno da su redovni sudovi neprimjereni za osiguranje učinkovitog sudovanja i očuvanja javnog mira i mira. Sud zasjeda s tri suca i bez porote.

Središnji kazneni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruSredišnji kazneni sud je kazneni odjel High Courta (Visoki sud). Pokušava provesti teška kaznena djela, uključujući kaznena djela ubojstva, kaznena djela silovanja, izdaju i piratstvo te kaznena suđenja na temelju Zakona o tržišnom natjecanju iz 2002. Sud zasjeda s sucem i porotom.

Kazneni sud zatvorenog kruga

Oblasni kazneni sud pokušava kaznenim djelima osim onih kojima se može suditi na središnjem kaznenom sudu. Zasjeda s sucem i porotom. Obrađuje žalbe Okružnog suda.

Okružni sud

Okružni sud bavi se skraćenim kaznenim djelom (većinom zakonske naravi) i određenim kaznenim djelima. Zasjeda samo s sucem.


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 30/10/2019