Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Postupovni rokovi - Češka

SADRŽAJ

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općenito, rokovi važni za građanske postupke su postupovni ili materijalni.

Postoje dvije vrste postupovnih rokova: zakonski i sudski.

Zakonski su rokovi utvrđeni zakonom. Nepoštovanje zakonskog postupovnog roka uvijek podrazumijeva neku vrstu postupovne posljedice (npr. gubitak mogućnosti uspješnog izvršenja određene radnje, izricanje stegovne novčane kazne). Nepoštovanje zakonskog roka može se opravdati (vidjeti članak 58. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku (zákon č. 99/1963 Sb., občanský soudní řád, ve znění pozdějších předpisů), kako je izmijenjen), ako su stranka ili njezin pravni zastupnik propustili rok zbog opravdanog razloga koji je doveo do nemogućnosti izvršenja neke radnje koju je stranka imala pravo poduzeti. Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od datuma kad je prepreka uklonjena te se istodobno mora izvršiti propuštena radnja. Sud može, na zahtjev stranke, utvrditi odgodni učinak zahtjeva kako bi se opravdalo propuštanje roka.

Ako rok za izvršenje neke radnje nije izravno utvrđen zakonom, određuje ga predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac). Predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac) može odrediti rok ne samo u predmetima koji su predviđeni zakonom, već i u predmetima u kojima je potrebno osigurati učinkovito vođenje postupka s primjerenom hitnošću. Sud može produljiti sudski rok na temelju okolnosti (vidjeti članak 55. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen), ali ne smije opravdati propuštanje roka.

Postupovni rokovi nisu rokovi utvrđeni za sud već, na primjer, za izdavanje odluke; takvi su rokovi upravni rokovi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Dan obnove samostalnosti države Češke, Nova godina: 1. siječnja

Uskrsni ponedjeljak: datum se mijenja, ali blagdan je obično krajem ožujka ili početkom travnja

Praznik rada: 1. svibnja

Dan pobjede: 8. svibnja

Dan slavenskih misionara Ćirila i Metoda: 5. srpnja

Dan spaljivanja vjeroučitelja Jana Husa: 6. srpnja

Dan češke državnosti: 28. rujna

Dan osnivanja samostalne čehoslovačke države: 28. listopada

Dan borbe za slobodu i demokraciju: 17. studenoga

Badnjak: 24. prosinca

Božić: 25. prosinca

Sveti Stjepan: 26. prosinca

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakonska pravila o metodi računanja rokova utvrđena su u člancima od 55. do 58. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen.

Rok izražen u danima počinje teći dan nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Pola mjeseca znači petnaest dana.

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama završava istekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka. Ako se taj dan ne pojavljuje u posljednjem mjesecu, rok završava istekom posljednjeg dana u mjesecu.

Ako posljednji dan roka pada na subotu, nedjelju ili na državni praznik, posljednji dan roka je sljedeći radni dan.

Rokovi izraženi u satima završavaju istekom sata koji po svojem broju odgovara satu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Smatra se da je postupak pokrenut u roku ako je zahtjev podnesen sudu ili predan tijelu koje ga je obvezno dostaviti, tj. najčešće ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, na posljednji dan roka.

Ako je postupak obustavljen, prestaju teći i postupovni rokovi (članak 111. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Ako se postupak nastavi, rokovi ponovno počinju teći.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Dan kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka ne uključuje se u izračun roka. To se ne primjenjuje ako je rok izražen u satima. Međutim, rok u pravilu teče od dana koji slijedi nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka (vidjeti članak 57. stavak 1. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Dan kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka ne uključuje se u izračun roka. To se ne primjenjuje ako je rok izražen u satima (vidjeti članak 57. stavak 1. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rok se računa u kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima rijetko se pojavljuju u Zakonu o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) (npr. članak 260. stavak 3., članak 295. stavci 1. i 2.). Češće se pojavljuju u sudskoj praksi kao sudski rokovi.

Rokovi izraženi u mjesecima u Zakonu o parničnom postupku pojavljuju se u trajanju od jednog mjeseca (npr. članak 82. stavak 3., članak 336.m stavak 2. i članak 338.za stavak 2.), dva mjeseca (npr. članak 240. stavak 1. i članak 247. stavak 1.), tri mjeseca (npr. članak 111. stavak 3., članak 233 stavak 1. i članak 234. stavak 1.) te šest mjeseci (npr. članak 77.a stavak 2. i članak 260.g stavak 3.).

Rokovi izraženi u godinama u Zakonu o parničnom postupku pojavljuju se u dva oblika: rok od jedne godine (npr. članak 111. stavak 3.) i rok od tri godine (npr. članak 99. stavak 3., članak 233. stavak 2. i članak 234. stavak 2.).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima ili godinama završavaju istekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka, a ako se taj dan ne pojavljuje u mjesecu, istekom posljednjeg dana u mjesecu (vidjeti članak 57. stavak 2. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da (vidjeti članak 57. stavak 2. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Zakonski postupovni rokovi ne mogu se izmijeniti odlukom suda.

Sud može produljiti sudski postupovni rok ovisno o okolnostima.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Stranka može pobijati odluku okružnog suda (okresní soud) ili odluku regionalnog suda (krajský soud) donesenu u presudi u prvostupanjskom postupku, osim ako je to zakonom isključeno (vidjeti članak 201. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen). Žalbu treba podnijeti sudu čija se odluka pobija u roku od petnaest dana od dostave pisane odluke. Rok za podnošenje žalbe počinje teći dan nakon dana na koji je odluka dostavljena stranci. Za poštovanje tog postupovnog roka dovoljno je da je žalba predana tijelu koje ju je obvezno dostaviti (konkretno, ovlašteni pružatelj poštanskih usluga, zatvorska ustanova u slučaju osoba koje se nalaze u zatvoru ili pritvoru, ustanova za odgoj djece i mladeži u slučaju korisnika te ustanove itd.) ili podnesena sudu na posljednji dan roka.

Ako je sud donio rješenje o ispravku presude, rok teče od datuma pravomoćnosti rješenja o ispravku presude (vidjeti članak 204. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Žalba koja je podnesena nakon isteka roka od petnaest dana samo zbog činjenice da je podnositelj žalbe postupio u skladu s netočnom uputom suda u pogledu žalbe smatra se podnesenom u roku. Ako odluka ne sadržava upute o žalbi, roku za podnošenje žalbe ili sudu kojem se podnosi žalba, ili ako sadržava netočne upute u kojima se navodi da žalba nije dopuštena, žalba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dostave odluke.

Ako je u predmetu donesen platni nalog, tuženik može spriječiti stupanje na snagu tog naloga podnošenjem prigovora sudu koji je izdao nalog u zakonskom roku od 15 dana od dana dostave naloga (vidjeti članak 172. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Podnošenjem prigovora platni se nalog ukida te sud zakazuje ročište. Žalba se može podnijeti i samo protiv prigovora koji se odnosi na troškove postupka, ali time se ne ukida platni nalog.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu sa Zakonom o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) ročište se može odgoditi zbog važnih razloga, ako se o predmetu ne može raspraviti i odlučiti na jednom ročištu (vidjeti članak 119. Zakona o parničnom postupku). Važan razlog za odgodu može biti, na primjer, činjenica da se jedna od stranaka u postupku nije javila sudu, a rasprava se ne može održati u njezinoj odsutnosti (vidjeti članak 101. stavak 3. Zakona o parničnom postupku) ili ako jedna od stranaka nije imala dovoljno vremena da se pripremi za raspravu jer joj sudski poziv nije dostavljen na vrijeme ili zbog drugih važnih razloga.

Stranka može od suda zatražiti odgodu ročišta. O unaprijed podnesenom zahtjevu stranke za odgodu ročišta sud će odlučiti na temelju ozbiljnosti razloga navedenog u zahtjevu. Ako sud odbije zahtjev stranke, stranka se mora pojaviti na ročištu.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Takva situacija nije izričito predviđena češkim zakonima.

U slučaju postupka s međunarodnim elementom tijekom kojeg treba dostaviti pismeno stranci u inozemstvu primjenjivat će se postupovna pravila države pred čijim se sudom vodi postupak (lex fori) odnosno postupovna pravila suda nadležnog za predmet.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Svako nepoštovanje postupovnog roka ima postupovne posljedice.

Ako je Zakonom o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) utvrđen određeni rok za izvršenje radnje (npr. podnošenje žalbe ili izvanredne žalbe), posljedica propuštanja tog roka gubitak je mogućnosti uspješnog izvršenja radnje. Propuštanje roka može se opravdati ako su ga stranka ili njezin zastupnik propustili zbog opravdanog razloga (npr. nagle bolesti, ozljede itd.) te stoga nisu mogli izvršiti radnju koju je stranka imala pravo poduzeti (vidjeti članak 58. Zakona o parničnom postupku), osim ako opravdanje za propuštanje određenog roka nije isključeno Zakonom o parničnom postupku (na primjer, u skladu s člankom 235. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, opravdanje za propuštanje roka isključeno je u slučaju zahtjeva za obnovu postupka ili poništenje). U slučaju roka utvrđenog za ispunjenje određene obveze, posljedica propuštanja tog roka izricanje je određene sankcije (na primjer, stegovne novčane kazne).

Svako propuštanje nekog sudskog postupovnog roka povezano je s određenim pravnim posljedicama. Predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac) može produljiti sudski rok, ali ne smije opravdati propuštanje sudskog roka.

Platni nalog protiv kojeg nije uložen prigovor ima učinke pravomoćne sudske presude (vidjeti članak 174. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Propuštanje ročišta ima drukčije posljedice od propuštanja roka. Ako se uredno pozvana stranka ne pojavi na ročištu, a nije pravodobno zatražila odgodu iz važnog razloga, sud može raspraviti o predmetu i donijeti odluku u njezinoj odsutnosti (vidjeti članak 101. stavak 3. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen) te, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 153.b Zakona o parničnom postupku, može donijeti presudu zbog ogluhe.

Ako tuženik iz opravdanih razloga propusti prvo ročište u predmetu na kojem je donesena presuda zbog ogluhe, sud će na zahtjev tuženika ukinuti presudu i zakazati novo ročište u predmetu. Stranka može podnijeti takav zahtjev do datuma pravomoćnosti presude zbog ogluhe (vidjeti članak 153.b stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Protiv presude zbog ogluhe dopuštena je i žalba u pogledu merituma spora. Ako je tuženik, uz podnošenje zahtjeva za ukidanje presude prvostupanjskog suda, podnio i žalbu protiv presude te mu je zahtjev za ukidanje presude odobren pravomoćnom odlukom, žalba se zanemaruje (vidjeti članak 153.b stavak 5. Zakona o parničnom postupku).


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 28/09/2018