Luk

BETAVERSIONEN AF PORTALEN ER NU TILGÆNGELIG

Besøg betaversionen af den europæiske e-justice-portal, og giv os din feedback!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Postupovni rokovi - Švedska

SADRŽAJ

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postoji nekoliko različitih vrsta rokova u građanskim postupcima te rokova koji su propisani u Ustavu. Oni uključuju, na primjer, rokove za podnošenje žalbe, za podnošenje prigovora i za ponovno otvaranje predmeta (razdoblje unutar kojeg postupak mora biti pokrenut). Postoje i odredbe u kojima je samo propisano da mjera mora biti poduzeta, a o sudu ovisi unutar kojeg roka će to učiniti; na primjer, rokovi za dostavljanje dodatnih informacija, dokaza ili izjave o obrani.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

Subote, nedjelje i državni praznici smatraju se neradnim danima.

Sljedeći su dani državni praznici u Švedskoj (Zakon (1989:253) o državnim praznicima; „lagen om allmänna helgdagar”):

  • Nova Godina (1. siječnja)
  • Sveta tri kralja (6. siječnja)
  • Veliki petak (posljednji petak prije Uskrsa)
  • Uskrs (prva nedjelja nakon punog mjeseca na dan ili nakon 21. ožujka)
  • Uskršnji ponedjeljak (dan nakon Uskrsa)
  • Uznesenje (šesti četvrtak nakon Uskrsa)
  • Duhovi (sedma nedjelja nakon Uskrsa)
  • Švedski nacionalni dan (6. lipnja)
  • Ivanje (subota između 20. i 26. lipnja)
  • Svi Sveti (subota između 31. listopada i 6. studenoga)
  • Božić (25. prosinca)
  • Sveti Stjepan (26. prosinca).

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Osnovno je načelo prilikom određivanja rokova da kada sud traži neku osobu da izvrši neku radnju u postupku, toj osobi mora za tu radnju biti određen razuman rok (Poglavlje 32. Odjeljak 1. Švedskog zakona o sudskom postupku; „rättegångsbalken”). U većini slučajeva taj rok određuje sud koji u tom trenutku mora odrediti rok kojim će se stranci osigurati dovoljno vremena za izvršenje radnje.

U švedskom Zakonu o sudskom postupku za mali je broj predmeta propisan određeni rok. To se primjenjuje uglavnom na rokove za podnošenje žalbe protiv sudske presude ili odluke, za traženje ponovnog otvaranja predmeta ili u nekim slučajevima, za promjenu rokova.

Osoba koja se želi žaliti protiv presude okružnog suda u građanskom postupku mora to učiniti u roku od tri tjedna od izricanja presude. Osoba koja se želi žaliti protiv odluke okružnog suda („tingsrätt”) u građanskom postupku mora to učiniti u istom roku. Međutim, ako odluka donesena u postupku nije izrečena na raspravi i pred sudom nije dana izjava kada će biti izrečena odluka, rok žalbe računa se od dana kada je podnositelj žalbe primio odluku. Za žalbe protiv presuda ili odluka žalbenog suda („hovrätt”), rok je četiri tjedna (Poglavlje 50. Odjeljak 1., Poglavlje 52., Odjeljak 1., Poglavlje 55., Odjeljak 1. i Poglavlje 56. Odjeljak 1. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Stranka protiv koje je okružni sud donio presudu zbog ogluhe („tingsrätt”) može, u roku od mjesec dana od datuma kada mu je uručena presuda, predati zahtjev za ponovno otvaranje predmeta (Poglavlje 44. Odjeljak 9. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Ako je rok za žalbu istekao jer podnositelj žalbe nije bio nazočan u postupku pred žalbenim sudom („hovrätt”), podnositelj žalbe može, u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke, od suda zatražiti ponovno pokretanje postupka (Poglavlje 50. Odjeljak 22. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Ako je stranka propustila rok za podnošenje žalbe ili za podnošenje zahtjeva za ponovno otvaranje ili pokretanje postupka, može zatražiti obnovu vremenskog roka. Zahtjev je potrebno podnijeti u roku od tri tjedna od isteka opravdanih okolnosti i najduže u roku od godine dana od isteka roka (Poglavlje 58. Odjeljak 12. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Određeni se rokovi također primjenjuju u skraćenom postupku pred švedskom službom za izvršenje. Tuženik će morati dati svoje primjedbe na zahtjev u određenom roku od datuma obavijesti. Osim u iznimnim okolnostima, taj rok ne smije biti duži od dva tjedna (Odjeljak 25. Zakona (1990:746) za platne naloge i za pomoć; „lagen om betalningsföreläggande och handräckning”). Ako tuženik ospori zahtjev, podnositelj ima najviše četiri tjedna od datuma kada mu je poslana obavijest o prigovoru da zatraži prebacivanje predmeta na okružni sud („tingsrätt”), gdje će se dalje rješavati (Odjeljak 34.). Ako švedska služba za izvršenje donese odluku u predmetu koji se odnosi na nalog za plaćanje ili opću pomoć, tuženik može zatražiti ponovno otvaranje predmeta u roku od mjesec dana od datuma donošenja odluke (Odjeljak 53.). Moguće je podnijeti žalbu protiv drugih vrsta odluka nadležnog tijela u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke (Odjeljci 55. – 57.).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako se radnja mora izvršiti u određenom roku, taj rok obično počinje teći na dan donošenja odluke ili naloga. U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, međutim, rok ne počinje teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, rok ne počinje teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kada je početni datum datum donošenja odluke ili naloga, rok se često izražava u obliku određenog datuma do kojeg mora biti izvršena radnja koja je rezultat odluke ili naloga. Ponekad se, međutim, rok utvrđuje i kada je propisano da je potrebno poduzeti radnju unutar određenog broja dana, tjedana, mjeseci ili godina, koji uvijek počinju od početnog datuma. Kada je datum dostave početni datum, uvijek je navedeno da je radnju potrebno poduzeti unutar određenog broja dana, tjedana, mjeseci ili godina od datuma dostave, a to je datum kada je stranka primila dokument.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, broj navedenih dana uključuje kalendarske dane, a ne samo radne dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je radnju potrebno izvršiti u određenom roku, taj rok obično počinje teći na dan donošenja odluke ili naloga. U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, međutim, rok ne počine teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U Zakonu (1930:173) o izračunu zakonskih rokova („lag om beräkning av lagstadgad”) navedeno je da kada su rokovi izraženi u tjednima, mjesecima ili godinama, krajnji je datum datum koji, po nazivu ili broju u mjesecu, odgovara danu kada je počeo teći rok. Ako ne postoji odgovarajući dan u zadnjem mjesecu, danom isteka roka smatra se posljednji dan mjeseca.

Ako dan na koji je potrebno izvršiti radnju pada na subotu, nedjelju ili neki drugi praznik (vidjeti točku 2.), Ivanjsku noć (dan prije Ivanja), Badnjak (24. prosinca) ili Novu Godinu (31. prosinca), rok za izvršenje radnje produžuje se do sljedećeg radnog dana. To se primjenjuje i ako rok počinje teći na dan dostave.

Ako se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o pravilima koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove, umjesto toga primjenjuju se odredbe te Uredbe.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako dan na koji je potrebno izvršiti radnju pada na subotu, nedjelju ili neki drugi praznik (vidjeti točku 2.), Ivanjsku noć (dan prije Ivanja) Badnjak (24. prosinca) ili Novu Godinu (31. prosinca), rok za izvršenje radnje produžuje se do sljedećeg radnog dana. To se primjenjuje i ako rok počinje teći na dan dostave.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ne postoje posebna pravila o produženju roka u slučajevima kada stranka ima prebivalište ili poslovni nastan ili se iz nekog drugog razloga nalazi izvan Švedske ili u nekom drugom udaljenom području. Međutim, kao što je već navedeno, sud će u mnogim slučajevima sam utvrditi koliki će taj rok biti i u tom će trenutku stranci osigurati razuman rok za djelovanje.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rokovi za žalbe protiv sudskih presuda ili odluka obično iznose tri ili četiri tjedna.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako je rok propisan zakonom (npr. rok za podnošenje žalbe), taj se rok ne može niti skratiti niti produžiti. Ako je stranci naređeno da bude nazočna na sudu ili da izvrši neku drugu radnju, sud može produžiti rok određivanjem novog roka. U hitnim slučajevima ništa ne može spriječiti sud da otkaže planiranu raspravu i organizira raspravu na raniji datum. Međutim, stranke moraju dobiti razumno vrijeme za pripremu.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne; vidjeti točku 11.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Rokovi za izvršavanje naloga itd.

Ako tužitelj ne ispuni zahtjev za dostavljanje dodatnih informacija uz njegov tužbeni zahtjev ili u slučaju neke druge prepreke suđenju, tužba se odbacuje. Ako tuženik ne dostavi obranu, sud može zbog ogluhe donijeti presudu protiv njega. Ako nalog suda nije na vrijeme ispunjen, sud bez obzira na to može donijeti presudu.

Nenazočnost na sudu

U predmetima u kojima je moguća izvansudska nagodba (npr. trgovačkim sporovima), ako se jedna od stranaka ne pojavi pred okružnim sudom („tingsrätt”) moguće je donijeti presudu zbog ogluhe. U drugim slučajevima moguće je odrediti novčanu kaznu. Međutim, u predmetima u kojima nije moguća izvansudska nagodba (npr. obiteljskim sporovima), ako se tužitelj ne pojavi na sudu, predmet može biti odbačen, a ako se protivna stranka ne pojavi na sudu, može joj biti izrečena novčana kazna ili može biti dovedena pred sud. Ako se podnositelj žalbe ne pojavi pred žalbenim sudom, žalba može biti odbačena. Ako se protivna stranka ne pojavi pred sudom, može joj biti izrečena novčana kazna.

Rok za žalbu

Ako stranka prekasno podnese žalbu, žalba će biti odbačena.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako rok nije propisan zakonom, stranka mora, prije isteka roka, zatražiti od suda odgodu i produljenje roka. Ako je rok istekao i sud je naknadno izvršio radnju, na primjer, donio presudu u predmetu, stranka može poduzeti niz redovitih i izvanrednih mjera. Svrha je tih mjera ponovno pokrenuti postupak koji je zaključen ili u nekim okolnostima promijeniti rok (vidjeti točku 3.).


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 03/07/2014