Kako se može izvršiti sudska odluka?

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Izvršenje je izvanparnični građanski postupak kojim država uz primjenu prisilnih mjera provodi ispunjenje obveza iz sudskih i javnobilježničkih odluka te drugih isprava utvrđenih zakonom.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Izvršenje nalažu i provode sud, javni bilježnik ili druga tijela i osobe, a posebno sljedeći subjekti:

(a) neovisni sudski izvršitelj;

(b) regionalni sudski izvršitelj;

(c) zamjenik neovisnog sudskog izvršitelja;

(d) zamjenik regionalnog sudskog izvršitelja;

(e) kandidat za izvršitelja.

Postupak sudskog izvršitelja – kao izvanparnični građanski postupak – istovjetan je postupku suda.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

Nalog za izvršenje može se izdati ako izvršiva odluka sadržava obvezu (kaznu), ako je pravomoćna ili ako je naložena njezina privremena provedba, a rok je za ispunjenje prošao.  Na temelju nagodbe koju je odobrio sud nalog za izvršenje može se izdati čak i ako je podnesena žalba na nalog kojim se odobrava izvršenje. Ta se odredba primjenjuje i na sporazume koje je odobrio javni bilježnik s istim učinkom kao sudska nagodba. Nalog za izvršenje može se izdati i na temelju presude donesene u postupku na temelju Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti čak i ako je podnesena žalba na presudu. Nalog za izvršenje ne može se izdati na temelju platnog naloga ako se u odredbi na temelju koje on postaje konačan navodi da izvršenje nije dopušteno s obzirom na predmet tražbine.

Na povrat uzdržavanja primjenjuje se posebno pravilo, u skladu s kojim se izvršenje može odobriti za iznose s čijim se plaćanjem kasni više od šest mjeseci ako stranka koja zahtijeva izvršenje smatra vjerojatnim da se dug u pogledu uzdržavanja može pripisati zlonamjernom ponašanju dužnika ili ako postoji opravdan razlog za nepotvrđivanje tražbine. Pri izvršenju inozemnih odluka sud ispituje i je li izvršenje dopušteno u skladu sa zakonom, međunarodnom konvencijom, reciprocitetom ili zakonodavstvom EU-a.

3.1 Postupak

Izvršenje se može naložiti nalogom za izvršenje. U nekim slučajevima to nije službena odluka (nego ima oblik obrasca za izvršenje ili klauzule o izvršenju); u drugim slučajevima ima oblik naloga. Sud ili javni bilježnik izdaje nalog za izvršenje na zahtjev stranke koja zahtijeva izvršenje. Zahtjev za izvršenje podnosi se u potrebnom broju primjeraka s pomoću obrasca naloga za izvršenje. U postupcima platnih naloga zahtjev se može podnijeti i elektroničkim putem. Zahtjev se općenito mora podnijeti sudu ili javnom bilježniku koji odlučuje u prvom stupnju. Međutim, u određenim slučajevima Zakonom LIII iz 1994. o sudskom izvršenju („Zakon o sudskom izvršenju”) utvrđena su i druga pravila o sudskoj nadležnosti, npr. za inozemne odluke izvršenje može naložiti okružni sud u sjedištu regionalnog suda koji je nadležan s obzirom na boravište ili glavno mjesto poslovanja dužnika ili, ako ne postoji, u mjestu gdje se nalazi imovina koja podliježe izvršenju. Za Budimpeštu to je Središnji okružni sud u Budimpešti (Budai Központi Kerületi Bíróság).

Zahtjev za izvršenje mora sadržavati podatke o strankama, izvršivu odluku, tražbinu koju treba izvršiti te što više podataka o imovini dužnika koja bi mogla podlijegati izvršenju.

Sud ili javni bilježnik odmah, u roku od najviše 15 dana od primitka, ispituje zahtjev kako bi utvrdio bi li predmet trebalo uputiti nekom drugom, odbiti bez ispitivanja merituma ili (uz iznimku stranaka s pravnim zastupnicima) vratiti uz zahtjev za dostavu informacija koje nedostaju, nakon čega će se uspostaviti potrebne mjere. Odluka će se donijeti u roku od 15 dana od primitka zahtjeva ili, ako je zatražena dostava informacija koje nedostaju, u roku od 15 dana od dostave tih informacija. Ako je zahtjev opravdan, izdat će se nalog za izvršenje; ako nije, izvršenje će se odbiti.

3.2 Glavni uvjeti

Vidi točku 2.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

Prisilnim mjerama ograničavaju se financijska i osobna prava dužnika. Financijske mjere mogu primijeniti sud i sudski izvršitelj; mjere protiv osobe može primijeniti policija na temelju mjere suda ili sudskog izvršitelja. Najvažnije su sljedeće financijske prisilne mjere:

• zapljena plaće i drugih prihoda,
• zapljena i prodaja pokretnina,
• zapljena sredstava kojima upravlja financijska institucija i blokiranje bankovnih računa,
• zapljena tražbina dužnika prema trećim osobama,
• zapljena i prodaja nekretnina,
• određivanje kazni i novčanih kazni.

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Sljedeće stavke mogu podlijegati izvršenju:

• plaća dužnika, mirovina ili drugi prihodi (iako se na njih primjenjuju određena izuzeća),
• sredstva kojima upravlja financijska institucija (zakonom je predviđeno izuzeće od izvršenja do određenog iznosa za fizičke osobe),
• pokretnine (međutim, ne mogu se zaplijeniti osnovne potrepštine koje su zakonom izuzete od izvršenja, npr. osnovni komadi odjeće, namještaj dovoljan za broj osoba u kućanstvu dužnika, lijekovi potrebni za liječenje bolesti dužnika itd.),
• tražbine dužnika prema trećim osobama ili poslovni udjeli dužnika,
• nekretnine, neovisno o vrsti, upotrebi, pravima ili opterećenjima i upisima u zemljišne knjige (međutim, nekretnine za koje se ne može smatrati da čine dio dužnikove imovine tijekom postupka likvidacije izuzete su od izvršenja).

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Mjerama izvršenja u suštini se ograničava pravo dužnika da raspolaže svojom imovinom.

Ako pokretnina ili bankovni račun podliježe izvršenju, prekida se pravo dužnika da raspolaže imovinom. Ako se zaplijenjena pokretnina zadrži, uklonit će se i iz posjeda dužnika. U slučaju zapljene nekretnine dužnik može raspolagati nekretninom i prodati ju, iako će ona i dalje biti opterećena pravom na izvršenje.

Ako dužnik ili bilo koja druga prisutna osoba pruži fizički otpor tijekom provedbe mjere izvršenja, sudski izvršitelj obratit će se policiji, koja prema toj osobi može primijeniti mjere prisile kako bi se prekinuo otpor.

Sve osobe koje aktivno onemogućuju postupak sudskog izvršitelja (silom) mogu se smatrati kazneno odgovornima. Kazneno je djelo i ukloniti zaplijenjeni predmet iz postupka izvršenja ili ukloniti službeni pečat postavljen tijekom izvršenja ili provaliti u zaključanu sobu u kojoj je pohranjen zaplijenjeni, zaključani ili zadržani predmet (kazneno djelo oštećenja službenog pečata).

Sud će odrediti novčanu kaznu dužniku ili osobi ili organizaciji obveznoj sudjelovati u postupku izvršenja ako ne ispuni obveze na temelju izvršenja kako su utvrđene zakonom ili ako postupi na način kojim se onemogućuje postupak izvršenja.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Mjere ostaju na snazi dok izvršenje ne bude uspješno provedeno ili dok sudski izvršitelj ili sud ne prekine provedbu mjera ili se ona ne prekine u skladu sa zakonom. Mjere izvršenja mogu se provesti unutar roka zastare utvrđenog građanskim pravom (uglavnom pet godina), koji počinje teći donošenjem pravomoćne sudske odluke. Izvršenje se ne može naložiti za zahtjev podnesen nakon isteka roka zastare i prethodna izvršenja ne mogu se ponovno pokrenuti. Slično sudskom postupku pokrenutom radi ostvarivanja tražbine, rok zastare prekida se svim mjerama izvršenja, nakon čega on ponovno počinje teći.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

(a) Povlačenje obrasca za izvršenje i brisanje klauzule o izvršenju. Ako je izvršenje naloženo izdavanjem obrasca za izvršenje ili klauzulom o izvršenju, obrazac se može povući, a klauzula izbrisati kao pravni lijek ako nalog za izvršenje nije trebalo izdati. Dužnik ili stranka koja zahtijeva izvršenje može podnijeti zahtjev za povlačenje obrasca za izvršenje ili brisanje klauzule o izvršenju, a sud to može naložiti i po službenoj dužnosti. Zahtjev se mora podnijeti sudu ili javnom bilježniku koji je naložio izvršenje. Ne postoji rok za dostavu zahtjeva: može ga se dostaviti u bilo kojem trenutku. Ako se zahtjev odobri, izdaje se nalog za povlačenje obrasca za izvršenje ili brisanje klauzule o izvršenju; u pogledu naloga može se podnijeti žalba.

(b) Žalba na nalog za izvršenje. Žalbu može podnijeti dužnik ili stranka koja zahtijeva izvršenje u pogledu službenog naloga kojim se odobrava izvršenje. Žalba se mora podnijeti na sudu koji je naložio izvršenje, ali mora biti upućena žalbenom sudu. Žalbeni sud nadležan je za ocjenu žalbe. Ako je meritum naloga koji je izdao sud koji je naložio izvršenje točan, žalbeni sud potvrdit će nalog; u suprotnom će ga izmijeniti. Ako pronađe postupovnu nepravilnost, žalbeni sud stavit će nalog izvan snage i uputiti sud koji je naložio izvršenje da donese novu odluku.

(c) Žalba na nalog kojim se odbija izdavanje naloga za izvršenje. Stranka koja zahtijeva izvršenje može podnijeti žalbu na nalog kojim se odbija izdavanje naloga za izvršenje. Žalba se mora podnijeti na sudu ili kod javnog bilježnika koji je naložio izvršenje, ali mora biti upućena žalbenom sudu. Žalbeni sud nadležan je za ocjenu žalbe. Ako je meritum naloga koji je izdao sud koji je odlučio o izvršenju točan, žalbeni sud potvrdit će nalog; u suprotnom će ga izmijeniti. Ako pronađe postupovnu nepravilnost, žalbeni sud stavit će nalog izvan snage i uputiti sud ili javnog bilježnika koji je odlučio o izvršenju da donese novu odluku.

(d) Sudski izvršitelj neovisno provodi prisilne mjere izvršenja nakon što se naloži izvršenje; nema potrebe za odobrenjem suda. Dostupan je zaseban pravni lijek protiv mjera sudskog izvršitelja, poznat kao prigovor na izvršenje. Prigovor na izvršenje može podnijeti dužnik, stranka koja zahtijeva izvršenje ili druga zainteresirana osoba. Ako sud prihvati prigovor, poništit će nezakonite mjere sudskog izvršitelja ili će, ako je sudski izvršitelj propustio djelovati, naložiti sudskom izvršitelju da djeluje. U suprotnom će sud odbiti prigovor. Prigovor se mora podnijeti sudskom izvršitelju.

(e) Uz prethodno navedene moguće pravne lijekove izvršenje je moguće i prekinuti. Sud će izdati nalog za prekid izvršenja na zahtjev stranke koja zahtijeva izvršenje pod uvjetom da se prekidom ne krše prava drugih ili ako nije drukčije predviđeno zakonom. Izvršenje će se prekinuti i ako dužnik, na primjer, ispuni obvezu. Sud će izdati nalog za prekid izvršenja i ako na temelju javnih isprava utvrdi da je izvršiva odluka poništena konačnom odlukom.

(f) U postupku izvršenja moguće je i da treća osoba s pravom na imovinu zaplijenjenu tijekom izvršenja na temelju imovinskih ili drugih prava koja sprječavaju prodaju u okviru postupka izvršenja pokrene postupak izvršenja tražbina protiv osobe koja zahtijeva izvršenje kako bi osigurala oslobođenje imovine. Ako sud odobri zahtjev, oslobodit će predmetnu imovinu iz zapljene.

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Obustava izvršenja:

Sud koji je naložio izvršenje može – u iznimnim slučajevima – naložiti obustavu izvršenja na zahtjev dužnika ako dužnik može dokazati legitimne okolnosti kojima se opravdava obustava i ako dužnik nije prethodno novčano kažnjen tijekom postupka izvršenja.

Ako je nužno pri donošenju odluke o obustavi, sud može saslušati stranke.

Sud će posebno smatrati da sljedeće legitimne okolnosti opravdavaju obustavu: broj osoba koje dužnik mora uzdržavati i broj osoba koje dužnik stvarno uzdržava, dugoročna ili ozbiljna bolest dužnika ili uzdržavanih osoba dužnika te prirodne katastrofe do kojih je došlo tijekom postupka izvršenja i koje su utjecale na dužnika.

Ako nekretnina podliježe izvršenju, jednokratno se može naložiti obustava na zahtjev dužnika, i to na najviše šest mjeseci.

Obročno plaćanje:

Uz iznimku poreznih dugova i javnih dugova koji se izvršavaju u obliku poreza sudski izvršitelj može, na zahtjev dužnika koji je fizička osoba, odrediti uvjete za obročno plaćanje duga nakon što je sudski izvršitelj poduzeo mjere da pronađe i zaplijeni imovinu dužnika i dužnik je već platio dio izvršive tražbine. Osim toga, sudski izvršitelj obavijestit će dužnika bez imovine na kojoj bi se moglo provesti izvršenje o mogućnostima i uvjetima obročnog plaćanja.

Sudski izvršitelj sastavlja izvješće o zaključenju i sadržaju plana obročnog plaćanja te ga dostavlja strankama. U roku od 15 dana od primitka izvješća stranka koja zahtijeva izvršenje može pisanim putem obavijestiti sudskog izvršitelja ako se ne slaže sa sadržajem plana obročnog plaćanja, može dati preporuke u pogledu sadržaja plana i iznosa obroka te može zahtijevati da dužnik osigura jamstvo za ispunjenje obveze. Na temelju izjave stranke koja zahtijeva izvršenje sudski izvršitelj može izmijeniti uvjete plana obročnog plaćanja kako je navedeno u nastavku:

(a) sudski izvršitelj povući će plan obročnog plaćanja ako se stranka koja zahtijeva plaćanje ne slaže s obrocima predviđenima za uzdržavanje, plaću ili slične tražbine, ako privatna osoba koja zahtijeva izvršenje izjavi da se planom obročnog plaćanja ugrožavaju njezina sredstva za život ili ako je nad poslovnim udruženjem koje zahtijeva izvršenje pokrenut stečajni, likvidacijski ili ovršni postupak;

(b) u predmetima koji nisu obuhvaćeni točkom (a) plan obročnog plaćanja može se uspostaviti na razdoblje od najviše jedne godine u slučaju da izvršenje zahtijeva pravni subjekt ili tijelo koje nije registrirano kao pravna osoba i od šest mjeseci u slučaju fizičke osobe koja zahtijeva izvršenje;

(c) sudski izvršitelj može, uz plan obročnog plaćanja, zahtijevati plaćanje djelomičnih iznosa razmjernih iznosu tražbine ako se to zahtijevalo u izjavi stranke koja zahtijeva izvršenje.

Sudski izvršitelj dostavit će dužniku plan plaćanja u trajanju od najviše šest mjeseci s jednakim mjesečnim obrocima ako su na sredstvima dužnika u financijskim institucijama, iz plaća i pokretnina provedene mjere izvršenja, ali ukupan iznos duga još nije vraćen i

(a) prethodno nije odobren nikakav plan obročnog plaćanja;

(b) u tijeku je izvršenje u pogledu dužnika s obzirom na financijsku tražbinu koja ne premašuje 500 000 HUF ili je u pogledu dužnika u tijeku izvršenje s obzirom na financijsku tražbinu koja ne premašuje 1 000 000 HUF, ali je u zemljišnim knjigama upisano i založno pravo na dužnikovu stambenu nekretninu kao jamstvo za drugu tražbinu i

(c) dužnikovu stambenu nekretninu trebalo bi prodati na dražbi kako bi se ostvario povrat tražbine.

Stranka koja zahtijeva izvršenje ne mora dati pristanak za plan obročnog plaćanja; izvješće o zaključenju plana obročnog plaćanja mora se dostaviti i stranci koja zahtijeva izvršenje.

Iznosi koji su dužniku oduzeti zapljenom moraju se uključiti u izračun iznosa koji je dužnik podmirio.

Procijenjena vrijednost stambene nekretnine i njezina prva dražba mogu se odrediti samo ako dužnik nije platio obroke (članci 52./A do 52./B Zakona o sudskom izvršenju).

Rok zastare za pravo izvršenja:

Rok zastare za pravo izvršenja završava istodobno kad i rok zastare za izvršivu tražbinu. Rok zastare koji se odnosi na pravo izvršenja općenito se uzima u obzir na zahtjev; može se uzeti u obzir po službenoj dužnosti ako se i rok zastare za tražbinu na kojoj se ono temelji mora uzeti u obzir po službenoj dužnosti. Ako se rok zastare koji se odnosi na pravo izvršenja mora uzeti u obzir na temelju prethodno navedenoga, ne može se naložiti izvršenje za zahtjev podnesen nakon isteka roka zastare, a postupak izvršenja koji je već naložen ne smije se nastaviti. Rok zastare za pravo izvršenja prekida se radnjom izvršenja.

Ograničenja:

Iznos koji čini osnovu za oduzimanje od plaće u okviru postupka izvršenja iznos je koji preostaje nakon što se u skladu s odvojenim zakonima odbiju porezi (predujmovi poreza), zdravstveno osiguranje i mirovinski doprinosi, naknade za članove privatnog mirovinskog fonda i drugi doprinosi. Općenito se može oduzeti najviše 33 % ili, u iznimnim slučajevima, najviše 50 % tog iznosa.

Dio mjesečne plaće koji odgovara iznosu minimalne starosne mirovine izuzet je od izvršenja. Međutim, to se izuzeće ne primjenjuje na izvršenje u pogledu troškova uzdržavanja i rođenja djeteta.

Najviše 33 % može se oduzeti od plaće koju poslodavac plaća na temelju radnog odnosa.

Iznos koji se oduzima može se povećati najviše na 50 % plaće zaposlenika za tražbine koje se odnose na sljedeće:

(a) uzdržavanje;

(b) tražbine prema dužniku u pogledu plaća zaposlenika;

(c) nezakonito primljene plaće zaposlenika i usluge socijalne sigurnosti (članak 65. stavak 2. Zakona o sudskom izvršenju).

Iznos od najviše 33 % može se oduzeti od mirovinskih primanja dužnika za socijalnu sigurnost, naknade za prijevremenu mirovinu, naknade za staž, rente za plesače baleta i prijelaznog doplatka za rudare (zajedno „mirovinska primanja”) (članak 67. stavak 1. Zakona o sudskom izvršenju).

Iznos koji se oduzima može se povećati najviše na 50 % mirovinskih primanja za tražbine koje se odnose na sljedeće:

(a) uzdržavanje djece;

(b) nezakonito primljena mirovinska primanja (članak 67. stavak 2. Zakona o sudskom izvršenju).

Iznos od najviše 33 % može se oduzeti od naknada tražitelja posla (naknada za nezaposlenost, naknada za nezaposlenost prije umirovljenja, primanja kao naknada za rad) za tražbine koje se odnose na sljedeće:

(a) uzdržavanje;

(b) nezakonito primljene naknade za nezaposlenost;

(c) novčane naknade dobivene u okviru nezakonito primljene naknade za staž.

Sljedeća su primanja izuzeta od zapljene:

– nacionalni doplatak za skrb, novčane naknade za žrtve rata i životna renta na temelju Zakona o naknadi štete osobama kojima su nezakonito oduzeti život ili sloboda zbog političkih razloga,

– komunalna pomoć, izvanredna komunalna pomoć, novčane naknade u okviru naknade za staž, davanja za slučaj starosti, primanja za naknadu dohotka nezaposlenih osoba i naknada za skrb,

– naknade za majčinstvo,

– rente za invaliditet i osobne rente koje se isplaćuju slijepima,

– dodatak na plaću za štetu nanesenu zdravlju, privremeni dodatak na plaću, dodatak na dohodak, privremeni dodatak na dohodak i renta za rudare u pogledu štete nanesene zdravlju,

– uzdržavanje utvrđeno zakonom, uključujući naknadu za uzdržavanje djeteta koje je unaprijed platio sud, i novčane naknade za zaštitu djece na temelju Zakona o zaštiti djece i upravljanju skrbništvom,

– naknada za obrazovanje, posebna potpora i obiteljski doplatak koji se isplaćuju udomiteljima, a usmjereni su na potporu djeci u privremenoj ili trajnoj skrbi ili mladim odraslim osobama nakon skrbi,

– stipendije, uz iznimku stipendija u obliku plaće za dodatno znanstveno obrazovanje,

– troškovi vraćeni za namještenje, službu u stranim zemljama i putovanje na posao,

– iznosi radi pokrivanja određenih troškova,

– naknade za invaliditet (članak 74. Zakona o sudskom izvršenju).

Za sredstva kojima rukuje pružatelj usluga platnog prometa u pogledu fizičke osobe iznos koji četverostruko premašuje najmanju starosnu mirovinu može podlijegati izvršenju bez ograničenja; kad je riječ o iznosu manjem od tog praga, 50 % iznosa između minimalne starosne mirovine i četverostrukog iznosa minimalne starosne mirovine može podlijegati izvršenju (članak 79./A stavak 2. Zakona o sudskom izvršenju).

Čak i uz suglasnost dužnika imovina koja je zakonom izuzeta od izvršenja ne može se zaplijeniti.

Sljedeće pokretnine izuzete su od izvršenja:

– imovina nužna kako bi dužnik mogao obavljati svoj posao, posebno ključni alati, instrumenti, tehnička, vojna i druga oprema, odore, oružje za samoobranu i prijevozna sredstva (uz izuzeće vozila),

– nužna oprema za redovito školovanje, posebno udžbenici, školska oprema i glazbeni instrumenti,

– nužni komadi odjeće: tri komada vanjske odjeće, jedan zimski kaput, jedan ogrtač, tri para cipela,

– nužni komadi posteljine: jedan komplet i dvije plahte po osobi,

– namještaj dovoljan za broj osoba u kućanstvu dužnika: najviše tri stola i tri ormara ili sličnog namještaja te jedan krevet ili sličan namještaj i jedna stolica ili sličan namještaj po osobi,

– nužna oprema za grijanje i osvjetljenje,

– nužna kuhinjska i kućanska oprema za kućanstvo dužnika te jedan hladnjak ili zamrzivač i jedna perilica rublja,

– odličja (priznanja, medalje, značke, plakete) dodijeljene dužniku, ako su dokazana ispravama,

– lijekovi te medicinska i tehnička oprema potrebna za liječenje ili tjelesni invaliditet dužnika te vozilo dužnika smanjene pokretljivosti,

– predmeti koje upotrebljavaju maloljetnici u kućanstvu dužnika i koji su namijenjeni djeci,

– hrana za razdoblje od jednog mjeseca i gorivo za grijanje za tri mjeseca, prema potrebama dužnika i kućanstva dužnika,

– trajni nasadi, nepožnjeveni usjevi i plodovi,

– predmeti koji se ne mogu smatrati dijelom imovine dužnika u likvidacijskom postupku,

– kulturna imovina navedena u potvrdi iz Zakona o posebnoj zaštiti posuđene kulturne imovine tijekom razdoblja posebne zaštite (članak 90. stavak 1. Zakona o sudskom izvršenju).

U slučaju zapljene vozila potrebnog dužniku koji je fizička osoba za obavljanje posla – osim u slučaju zadržavanja vozila – dovoljno je zaplijeniti potvrdu o registraciji koja se, zajedno s primjerkom izvješća o zapljeni, šalje nadležnom tijelu za prijevoz ili, ako se nadležno tijelo ne može utvrditi, tijelu koje je registriralo vozilo. Ako vozilo nije zadržano, dužnik ga može upotrebljavati do njegove prodaje.

Ako procijenjena vrijednost vozila iznosi manje od iznosa utvrđenog u odluci koju je donio ministar pravosuđa u dogovoru s ministrom nadležnim za poreznu politiku, vozilo se izuzima od izvršenja.

Povlačenje obrasca za izvršenje i brisanje klauzule o izvršenju:

Ako je sud povrijedio zakon izdavanjem obrasca za izvršenje, obrazac se mora povući.

Ako je sud povrijedio zakon dodavanjem klauzule o izvršenju u nalog, klauzula se mora izbrisati.

Sud će povući obrazac za izvršenje ili izbrisati klauzulu o izvršenju ako na zahtjev dužnika utvrdi da su ispunjeni uvjeti za:

(a) odbijanje izvršenja u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 805/2004,

(b) odbijanje izvršenja u skladu s člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1896/2006 ili člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 861/2007 ili

(c) odbijanje izvršenja u skladu s člankom 21. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 ili člankom 46. Uredbe (EU) br. 1215/2012.

Žalba na nalog za izvršenje:

Ako je sud izdao nalog za izvršenje ili je, ako se nalog za izvršenje razlikuje od zahtjeva, izdao nalog koji se odnosi na tu razliku, stranke mogu podnijeti žalbu na nalog. Žalbom na nalog ne obustavlja se provedba naloga za izvršenje. Međutim, osim ako je drukčije predviđeno zakonom, ne smiju se poduzimati koraci za prodaju zaplijenjene imovine, a iznos primljen tijekom izvršenja ne smije se isplatiti korisniku.

Prigovor na izvršenje:

Stranke ili druge zainteresirane osobe mogu podnijeti prigovore na izvršenje sudu koji provodi izvršenje u pogledu radnje ili propusta sudskog izvršitelja kojom/kojim je nastala bitna povreda pravila o postupku izvršenja ili prava ili zakonitih interesa stranke koja podnosi prigovor na izvršenje. Bitna povreda pravila o postupku izvršenja znači povreda koja je bitno utjecala na ishod postupka izvršenja (članak 217. stavak 1. Zakona o sudskom izvršenju).

Ako je sporna mjera u skladu sa zakonskim zahtjevima ili ne uzrokuje bitnu povredu, sud će zadržati spornu mjeru i odbiti prigovor. Ako sporna mjera uzrokuje bitnu povredu, sud će poništiti spornu mjeru u cijelosti ili dijelom ili će, ako je to dopušteno zakonom i mogu se dokazati činjenice potrebe za donošenje odluke, izmijeniti cijelu mjeru izvršenja ili njezin dio. Ako se prigovor odnosio na propust, sud će sudskog izvršitelja uputiti da provede mjeru koju je propustio provesti (članak 217./A stavak 5. Zakona o sudskom izvršenju).

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.