Postupci izvršenja presude - Rumunjska

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Odredbe o izvršenju utvrđene su u člancima 622. do 913. Zakona o parničnom postupku. Postupak izvršenja druga je faza parničnog postupka, a uglavnom je namijenjen osiguranju stvarnog izvršenja prava koje je priznato sudskom presudom / drugom izvršnom ispravom. Primjenom postupka izvršenja vjerovnik koji je nositelj prava priznatog na temelju sudske presude / izvršne isprave primorava dužnika da ispuni svoje obveze koje ima kao dužnik i koje je odbio ispuniti dobrovoljno.

U rumunjskom Zakonu o parničnom postupku utvrđen je popis mjera izravnog i neizravnog izvršenja.

Mjere izravnog izvršenja odnose se na predmet duga utvrđenog u izvršnoj ispravi, konkretnije na pljenidbu pokretnina – članci 892. do 894. Zakona o parničnom postupku; pljenidbu nekretnina – članci 895. do 901. Zakona o parničnom postupku; i izvršenje obveze činjenja ili nečinjenja – članci 902. do 913. Zakona o parničnom postupku (uključujući posebne odredbe o izvršenju presuda koje se odnose na maloljetnike – članci 909. do 913.) te članak 1527. i dalje Građanskog zakonika. U pravu se za izvršenje obveza obavljanja radnje razlikuje obveza koju može izvršiti osoba koja nije dužnik i obveza intuitu personae.

Neizravno izvršenje odnosi se na način naplate na temelju izvršne isprave prisilnom prodajom dužnikove imovine. Primjeri mjera neizravnog izvršenja jesu pljenidba novca ili oduzimanje (nakon čega slijedi prodaja) imovine. Još je jedna mjera oduzimanje općih prihoda od nekretnina.

Obveze koje mogu podlijegati izvršenju jesu obveza plaćanja, prijenosa imovine ili korištenja imovine, rušenja ili raščišćavanja zgrada/nasada/postrojenja ili prepuštanja skrbi o maloljetnicima te uspostave njihova boravišta i rasporeda pristupa.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Sudske presude i druge izvršne isprave izvršava sudski izvršitelj (executor judecătoresc) čiji se ured nalazi na području nadležnosti žalbenog suda gdje se nalazi nekretnina u slučaju izvršenja na nepokretnoj robi / neubranim urodima te u slučaju izravnog izvršenja na nekretnini. Prisilni povrat pokretne robe i izravno izvršenje na pokretninama provodi sudski izvršitelj čiji se ured nalazi na području nadležnosti žalbenog suda gdje je boravište/sjedište dužnika ili gdje se nalazi imovina. Ako se dužnikovo boravište/sjedište nalazi u inozemstvu, nadležan je bilo koji sudski izvršitelj.

Nalog za pljenidbu izvršava na zahtjev vjerovnika sudski izvršitelj čiji se ured nalazi na području nadležnosti žalbenog suda gdje je boravište/sjedište dužnika ili treće osobe koja podliježe pljenidbi. Ako su zaplijenjeni bankovni računi fizičke ili pravne osobe, nadležan je sudski izvršitelj čiji se ured nalazi na području nadležnosti žalbenog suda gdje je boravište/sjedište dužnika ili gdje je sjedište/podružnica banke u kojoj je dužnik otvorio račun. Ako dužnik ima veći broj otvorenih računa, nadležnost za pljenidbu svih računa ima sudski izvršitelj na bilo kojoj od lokacija gdje su ti računi otvoreni. Sud izvršenja okružni je sud (judecătorie) na čijem se području nadležnosti nalazi boravište/sjedište dužnika na datum upućivanja predmeta sudu izvršenja. Ako dužnikovo boravište/sjedište nije u Rumunjskoj, nadležan je okružni sud na čijem se području nadležnosti nalazi boravište/sjedište vjerovnika, a ako se to boravište/sjedište ne nalazi u Rumunjskoj, nadležan je okružni sud na čijem se području nadležnosti nalazi sjedište sudskog izvršitelja kojeg je ovlastio vjerovnik.

Sud izvršenja odlučuje o zahtjevima za proglašenje izvršivosti, žalbama protiv mjera izvršenja te svim drugim pitanjima koja se pojave tijekom izvršenja, osim onih za koja su u skladu sa zakonom nadležni drugi sudovi ili tijela.

Biljezi za zahtjeve za proglašenje izvršivosti iznose 20 RON za svaku izvršnu ispravu (Hitna vladina uredba br. 80/2013 o sudskim biljezima, kako je kasnije izmijenjena i dopunjena).

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

3.1 Postupak

Izvršenje se može provesti samo na temelju sudske presude (pravomoćne presude, privremene izvršive odluke) ili drugog akta u pisanom obliku koji se u skladu sa zakonom smatra izvršnom ispravom (javnobilježničke vjerodostojne isprave, dužnički vrijednosni papiri, arbitražne odluke itd.).

Čim primi zahtjev za izvršenje koji je podnio vjerovnik, sudski izvršitelj obavlja registraciju zahtjeva. Sudski izvršitelj izdaje, u obliku odluke, proglašenje izvršivosti bez sazivanja stranaka. Proglašenjem izvršivosti omogućuje se vjerovniku da od nadležnog sudskog izvršitelja zatraži da iskoristi, istovremeno ili uzastopno, sve raspoložive načine izvršenja kako bi ostvario njegova prava, uključujući pravo na troškove izvršenja. Proglašenje izvršivosti ima učinak na cijelom državnom području, a obuhvaća i izvršne isprave koje sudski izvršitelj izdaje u kontekstu odobrenog postupka izvršenja.

Sudski izvršitelj podneske može dostaviti osobno ili putem svojeg postupovnog zastupnika te, ako to nije moguće, u skladu sa zakonskim odredbama o slanju poziva i dostavi podnesaka.

Čim primi zahtjev za izvršenje, sudski izvršitelj, u obliku odluke, provodi registraciju zahtjeva i otvaranje spisa o izvršenju ili, prema potrebi, odbija pokrenuti postupak izvršenja, navodeći obrazloženje za to odbijanje. Vjerovnika se odmah obavješćuje o toj odluci. Ako sudski izvršitelj odbije pokrenuti postupak izvršenja, vjerovnik može, u roku od 15 dana od dana obavijesti, podnijeti pritužbu sudu koji odlučuje o postupku izvršenja.

U roku od najviše tri dana od registracije zahtjeva sudski izvršitelj zahtijeva proglašenje izvršivosti od suda koji odlučuje o postupku izvršenja te tom sudu podnosi, u obliku propisno ovjerenih primjeraka, vjerovnikov zahtjev, izvršnu ispravu, obrazac zatražene odluke i dokaz o plaćanju sudskih biljega.

Zahtjev za proglašenje izvršivosti obrađuje se u roku od najviše sedam dana od njegove registracije pri sudu, a odluka se donosi in camera bez pozivanja stranaka. Rješenje se može odgoditi za najviše 48 sati, a razlozi za odluku moraju se navesti u roku od najviše sedam dana od rješenja.

Proglašenjem izvršivosti omogućuje se vjerovniku da od nadležnog sudskog izvršitelja koji je zatražio proglašenje zatraži da iskoristi, istovremeno ili uzastopno, sve raspoložive načine izvršenja predviđene zakonom kako bi ostvario svoja prava, uključujući pravo na troškove izvršenja. Proglašenje izvršivosti ima učinak na cijelom državnom području, a obuhvaća i izvršne isprave koje sudski izvršitelj izdaje u kontekstu odobrenog postupka izvršenja.

Sud može odbiti zahtjev za proglašenje izvršivosti samo u sljedećim slučajevima: zahtjev je u nadležnosti tijela izvršenja koje nije ono kojem je zapravo podnesen; odluka ili, prema potrebi, isprava nije izvršna isprava; isprava, koja nije sudska presuda, ne ispunjuje formalne zahtjeve; dug nije siguran, nema fiksni iznos i nije dospio; dužnik uživa imunitet od izvršenja; isprava sadržava odredbe koje se ne mogu ispuniti izvršenjem; druge prepreke.

Protiv odluke kojom sud prihvaća zahtjev za proglašenje izvršivosti ne može se uložiti žalba, ali se može preispitati ako se osporava samo izvršenje. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za proglašenje izvršivosti žalbu može uložiti isključivo vjerovnik u roku od 15 dana od obavijesti o toj odluci.

Nalog za izvršenje, čiji je tekst naveden u nastavku, dodaje se završnom dijelu odluke o proglašenju izvršivosti:

„Ja, Predsjednik Rumunjske,

ovime ovlašćujem i nalažem sudskim izvršiteljima da provedu izvršenje na naslovu (ovdje se umeću identifikacijski podaci o izvršnom naslovu) za koje je izdana ova odluka o proglašenju izvršivosti. Nalažem javnim tijelima za provedbu zakona da podrže trenutačnu i učinkovitu provedbu svih mjera izvršenja, a državnim odvjetnicima da inzistiraju na poštovanju izvršivog prava vlasništva u skladu sa zakonom. (Umetnuti: potpis predsjednika sudskog vijeća i službenika suda.)

Nacionalno udruženje sudskih izvršitelja (Uniunea Naţională a Executorilor Judecătoreşti) utvrđuje i ažurira, uz odobrenje ministra pravosuđa, minimalne naknade za usluge koje pružaju sudski izvršitelji. Sljedeće najmanje i najveće naknade za obavljene aktivnosti utvrđene su Nalogom ministra pravosuđa br. 2550/2006 od 14. studenoga 2006.:

Obavješćivanje i dostava postupovnih dokumenata – 20 – 400 RON

Izravno izvršenje

  • iseljenje: 150 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba,
  • prepuštanje skrbi o maloljetnicima ili uspostava njihova boravišta: 50 – 1000 RON
  • pristup maloljetniku – 50 – 500 RON
  • davanje u posjed, utvrđivanje granica imovine, pravo služnosti, prijenos imovine itd.: 60 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba,
  • raščišćavanje radova ili zgrada: 150 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba.

Neizravno izvršenje

najmanja naknada

najveća naknada

za dugove manje od 50 000 RON, 10 % iznosa i 75 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 1000 RON

10 % za dugove do 50 000 RON

za dugove od 50 000 RON do 80 000 RON, 1175 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za dugove od 50 000 RON do 80 000 RON, 5000 RON uvećano za do 3 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za dugove od 80 000 RON do 100 000 RON, 1775 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za dugove od 80 000 RON do 100 000 RON, 5900 RON uvećano za do 2 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za dugove veće od 100 000 RON, 2500 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON i 5500 RON uvećano za do 0,5 % iznosa koji premašuje 400 000 RON

za dugove veće od 100 000 RON, 6300 RON uvećano za do 1 % iznosa koji premašuje vrijednost od 100 000 RON

Pljenidba

za dugove manje od 50 000 RON, 10 % iznosa i 75 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 1000 RON

10 % za dugove do 50 000 RON

za dugove od 50 000 RON do 80 000 RON, 1175 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za dugove od 50 000 RON do 80 000 RON, 5000 RON uvećano za do 3 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za dugove od 80 000 RON do 100 000 RON, 1775 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za dugove od 80 000 RON do 100 000 RON, 5900 RON uvećano za do 2 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za dugove veće od 100 000 RON, 2500 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON i 5500 RON uvećano za do 0,5 % iznosa koji premašuje 400 000 RON

za dugove veće od 100 000 RON, 6300 RON uvećano za do 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON

Odbijanje plaćanja mjenice, zadužnice ili čeka 150 – 400 RON

Utvrđivanje činjenica i popis zaliha robe: 100 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba,

Prodaja na dražbi robe koja podliježe sudskoj raspodjeli 150 – 2200 RON

Preventivna zapljena: 100 – 1200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 2200 RON za dužnika koji je pravna osoba

Sudska zapljena: 100 – 1200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 2200 RON za dužnika koji je pravna osoba

Preventivna pljenidba: 100 – 1200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 2200 RON za dužnika koji je pravna osoba

Zapisnik o ponudi stvarne vrijednosti: 50 – 350 RON

Oduzimanje 10 % prihoda (min.) – 10 % prihoda (maks.)

Savjet za pripremu isprava za izvršenje: 20 – 200 RON

3.2 Glavni uvjeti

Vidjeti odgovor na pitanje 2.1.

Vjerovnik i dužnik mogu se usuglasiti da se mjera izvršenja poduzme u cijelosti/djelomično samo na dužnikovim novčanim prihodima, da se roba koja podliježe oduzimanju proda na temelju ugovora ili da se dug plati na neki drugi način koji je dopušten u skladu sa zakonom.

U slučaju presude koju je donio strani sud zahtijeva se, prema potrebi, dodatni postupak, odnosno odluka o proglašenju izvršivosti (exequatur).

Dužnikovi prihodi i roba mogu podlijegati izvršenju ako se mogu oduzeti, i to samo u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se izvršila prava vjerovnika. Imovina koja podliježe posebnim režimima puštanja u promet može se oduzeti samo u skladu s uvjetima predviđenima zakonom.

Kad je riječ o dužniku, postoji poseban uvjet u skladu s kojim se postupak izvršenja ne smije pokrenuti ako dužnik nije uredno pozvan za svaki oblik izvršenja. U pogledu dužnika postoje i druge posebne odredbe, kao što su one koje se odnose na maloljetne dužnike ili punoljetne dužnike kojima je oduzeta pravna sposobnost, protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere izvršenja osim ako postoji staratelj ili skrbnik.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Dužnikovi prihodi, uključujući opće prihode od zgrada, iznosi na bankovnim računima, pokretna i nepokretna imovinu itd. mogu podlijegati izvršenju. Vidjeti odgovor na pitanje 1.

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Nakon što se utvrde pokretnine u vlasništvu dužnika ili u posjedu trećih osoba, mora ih se zaplijeniti. Na zahtjev sudskog izvršitelja, zapljena se može upisati u Trgovački registar (registrul comerţului), u Elektronički arhiv hipoteka na nekretninama (Arhiva Electronică de Garanţii Reale Mobiliare), i u registar nasljedstva (registrul succesoral) koji vodi Javnobilježnička komora (camera notarilor publici) ili u druge javne registre. Od trenutka zapljene robe ona više nije dostupna dužniku tijekom razdoblja izvršenja, uz primjenu kazne u obliku sudske kazne, osim ako radnja predstavlja kazneno djelo. Ako se traženi iznos ne plati, sudski izvršitelj prodaje zaplijenjenu robu na dražbi ili izravnom prodajom ili na neki drugi način koji je dopušten u skladu sa zakonom (članak 730. i dalje Zakona o parničnom postupku).

Novčani iznosi, vrijednosni papiri ili druge nematerijalne pokretnine koje se mogu oduzeti i koje se duguju dužniku ili ih drži treća osoba u dužnikovo ime ili koje će treća osoba dugovati dužniku u budućnosti na temelju trenutačnih pravnih odnosa podliježu pljenidbi. Svi novčani iznosi i imovina koji su predmet pljenidbe zamrzavaju se od datuma kad je obavijest o pljenidbi poslana trećoj osobi na koju se ta pljenidba odnosi. Od trenutka zamrzavanja do pune isplate obveza navedenih u izvršnoj ispravi treća osoba na koju se pljenidba odnosi ne smije izvršavati nikakva plaćanja ni obavljati radnje kojima bi se vjerojatno smanjila zamrznuta imovina. Ako treća osoba na koju se pljenidba odnosi ne ispunjava svoje obveze u pogledu pljenidbe, vjerovnik koji zahtijeva plaćanje, dužnik ili sudski izvršitelj može obavijestiti predmetni sud radi potvrde pljenidbe. Pravomoćna odluka o potvrdi ima učinak ustupa tražbine i čini ispravu koja je izvršiva protiv treće osobe na koju se pljenidba odnosi. Nakon potvrde pljenidbe treća osoba na koju se pljenidba odnosi polaže ili uplaćuje iznos u okviru iznosa koji je izričito određen u odluci o potvrdi. Ako treća osoba ne ispuni te obveze, protiv te treće osobe na koju se pljenidba odnosi može se pokrenuti mjera izvršenja na temelju odluke o potvrdi (članak 780. i dalje Zakonika o građanskom postupku).

Kad je riječ o izvršenju na nekretninama, ako dužnik ne plati svoj dug, sudski izvršitelj pokreće postupak prodaje nakon što je odluka o proglašenju izvršivosti dostavljena i upisana u zemljišne knjige (članak 812. i dalje Zakona o parničnom postupku)

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Mjere prestaju šest mjeseci nakon datuma postupanja u skladu s bilo kojom mjerom izvršenja (članak 696. i dalje Zakona o parničnom postupku) ako je vjerovnik pustio da to razdoblje prođe bez poduzimanja bilo kakvih drugih mjera za povrat.

Rok je zastare tri godine (članak 705. i dalje Zakona o parničnom postupku).

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Protiv stvarnih mjera izvršenja može se uložiti žalba; protiv izvršne isprave može se uložiti žalba radi pojašnjenja značenja, područja primjene ili primjene te isprave. Ako se mjera izvršenja poduzima na temelju sudske presude, dužnik je ne može osporavati pozivajući se na činjenične/pravne razloge koje je mogao iznijeti na suđenju pred prvostupanjskim sudom ili ulaganjem žalbe protiv te presude. Ista stranka ne može uložiti novu žalbu na temelju razloga koji su postojali na datum prve žalbe.

Nadležni je sud sud izvršenja ili, kad je riječ o pojašnjenju značenja, područja primjene / primjeni izvršne isprave, sud koji je donio presudu koju treba izvršiti.

Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od:

  • datuma kad je podnositelj žalbe doznao za nalog za izvršenje,
  • datuma kad je relevantna zainteresirana strana doznala za provedbu pljenidbe,
  • datuma kad je dužniku dostavljen poziv ili datuma kad je dužnik doznao za prvi korak izvršenja.

Žalba radi pojašnjenja značenja, područja primjene ili primjene izvršne isprave može se uložiti u bilo kojem trenutku tijekom roka zastare prava na zahtjev za mjeru izvršenja. Žalba kojom treća osoba zahtijeva pravo vlasništva / stvarno pravo u pogledu vraćene imovine može se uložiti u roku od 15 dana od prodaje / datuma prijenosa imovine. Ako treća osoba ne uloži žalbu u prethodno navedenom roku, to je ne sprječava da svoje pravo ostvari zasebnim zahtjevom.

Ako prihvati žalbu protiv izvršenja, sud, ako je primjenjivo, poništava nalog za izvršenje protiv kojeg je podnesena žalba ili donosi rješenje o ispravku, poništenju ili prestanku same mjere izvršenja, pojašnjenju izvršne isprave ili poduzimanju koraka izvršenja u skladu s kojim se odbilo postupiti. Ako se žalba odbije, podnositelju žalbe može se, na zahtjev, naložiti plaćanje naknade štete koja je prouzročena odgodom izvršenja i, ako je žalba uložena u zloj vjeri, podnositelj je obvezan platiti i kaznu.

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Izuzete su određena roba i imovina. Izuzete su sljedeće pokretnine: roba za osobnu upotrebu ili kućanski predmeti neophodni za život dužnika i njegove obitelji; vjerski predmeti; predmeti neophodni za osobe s invaliditetom i oni namijenjeni za skrb o bolesniku; hrana potrebna dužniku i njegovoj obitelji za tri mjeseca i, ako dužnik živi isključivo od poljoprivrede, hrana potrebna do sljedeće žetve; životinje namijenjene nabavi sredstava za život i hrana potrebna za te životinje do sljedeće žetve; gorivo potrebno dužniku i njegovoj obitelji za tri zimska mjeseca; osobna i obiteljska pisma, fotografije i slike itd.

Osim toga, oduzimanje dužnikove plaće/mirovine može se provesti samo do iznosa polovine njegove neto mjesečne plaće, u slučaju iznosa koji se duguju kao obveza uzdržavanja, te samo do iznosa trećine neto mjesečne plaće za druge vrste obveza.

Ako prihod od rada ili iznosi novca koji se redovito uplaćuju dužniku kako bi mu se osigurala sredstva za život iznose manje od nacionalne neto minimalne plaće, oduzeti se može samo iznos koji premašuje polovinu minimalne plaće.

Od izvršenja je izuzeta jedna kategorija prihoda, a čine je državne naknade i doplatci za djecu, plaćanja za skrb o bolesnom djetetu, naknade u slučaju smrti, stipendije koje daje država, dnevnice itd.

Vidjeti i odgovor na pitanje 4.3.

Relevantne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.executori.ro/ Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.just.ro/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 24/08/2017