Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Postupci izvršenja presude - Slovenija

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

U Republici Sloveniji izvršenje je na jedinstven način uređeno Zakonom o izvršenju i osiguranju potraživanja (Zakon o izvršbi in zavarovanju, ZIZ). Izvršenje znači prisilno izvršenje izvršne isprave putem suda koji nalaže ostvarenje potraživanja (davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje). Dopušteno je i izvršenje novčanog potraživanja na temelju vjerodostojne isprave. Iznimno, izvršenje u obiteljskim stvarima može uključivati izvršenje potraživanja u pogledu odnosâ.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Sudovi, posebno pokrajinski sudovi (okrajna sodišča), nadležni su za odobravanje i provedbu izvršenja.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

Sud odobrava izvršenje na temelju izvršne isprave.

Izvršne su isprave sljedeće:

  • izvršiva sudska odluka (presuda ili arbitražna odluka, odluka, platni nalog ili drugi nalog arbitražnog suda) i sudska nagodba (sklopljena pred sudom)
  • izvršiv javnobilježnički zapisnik i
  • druga izvršiva odluka ili isprava koja se smatra izvršnom ispravom u zakonu, ratificiranom i objavljenom međunarodnom ugovoru ili pravnom aktu Europske unije koji je izravno primjenjiv u Republici Sloveniji.

Izvršna isprava može se izvršiti ako sadržava podatke o vjerovniku, dužniku te predmetu, vrsti, opsegu i vremenu za ispunjenje obveze (članak 21. stavak 1. ZIZ-a). Ako je izvršna isprava odluka u kojoj nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, rok određuje sud u svojoj odluci o izvršenju.

3.1 Postupak

Postupak izvršenja i postupak osiguranja pokreću se na zahtjev vjerovnika. Zahtjev može izravno podnijeti vjerovnik jer zastupanje odvjetnika nije obvezno. Obično se ti zahtjevi za izvršenje podnose preko odvjetnika koji ima potrebno pravno znanje. Pokrajinski sud nadležan je za rasprave o tim predmetima. Neovisno o odredbama o mjesnoj nadležnosti, zahtjevi za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave podnose se na Pokrajinskom sudu u Ljubljani (Okrajno sodišče v Ljubljani), koji o njima odlučuje. U pogledu mogućnosti ili nužnosti podnošenja zahtjeva u postupcima izvršenja elektroničkim putem vidjeti odjeljak ƒ„Automatska obrada”.

U trenutku podnošenja zahtjeva, prigovora ili žalbe u pogledu izvršenja potrebno je platiti sudsku pristojbu. Sudsku pristojbu potrebno je platiti u roku od osam dana od dostave naloga za plaćanje sudske pristojbe.

Ako se sudska pristojba ne plati u tom roku i ako nisu ispunjeni uvjeti za odricanje ili odgodu sudske pristojbe ili njezino plaćanje u obrocima, zahtjev se smatra povučenim.

Kad sud primi zahtjev za izvršenje, provjerava sadržava li zahtjev sve potrebne elemente i potom donosi odluku o izvršenju kojom odobrava izvršenje ili odbija zahtjev za izvršenje (jer je neopravdan u meritumu) ili odbacuje zahtjev za izvršenje (zbog postupovnih razloga). Sud dostavlja odluku o izvršenju vjerovniku i dužniku ako je odobrio izvršenje, a ako je odbio izvršenje, dostavlja je samo vjerovniku. Odluku o izvršenju kojom se imenuje izvršitelj ili odluku o imenovanju izvršitelja sud dostavlja izvršitelju, zajedno s primjercima svih dokumenata potrebnih za provedbu izvršenja.

Sud može odobriti izvršenje novčanog potraživanja na načine i na onim predmetima koji su navedeni u zahtjevu za izvršenje. Prije završetka postupka izvršenja sud može, na zahtjev vjerovnika, dopustiti izvršenje na dodatne načine i na drugim predmetima.

Sud može naložiti izvršenje na drukčiji način od onog koji je zatražio vjerovnik ako bi alternativni način bio dostatan za naplatu potraživanja. Na odluku kojom se odbija zahtjev vjerovnika za izvršenje ne može se podnijeti žalba.

Izvršenje ima pravni učinak prije nego što odluka o izvršenju postane pravomoćna, osim ako je drukčije određeno zakonom za određene mjere izvršenja. Vjerovnik se ne može namiriti prije nego što odluka o izvršenju postane pravomoćna, osim u slučaju izvršenja na temelju izvršne isprave na novcu dužnika koji se nalazi u instituciji uza platni promet (izvršenje na temelju izvršne isprave), pod uvjetom da je izvršna isprava priložena uz zahtjev za izvršenje.

Sud imenuje izvršitelja u svojoj odluci o odobrenju izvršenja kojom se zahtijevaju izravne mjere izvršenja.

Izvršitelji

Izvršitelji su osobe koje provode izravno izvršenje i mjere osiguranja (fizički provode izvršenje, odnosno zapljenjuju imovinu, određuju mjeru osiguranja itd.). Izvršitelje imenuje ministar pravosuđa. Njihov broj i sjedište određuje ministar pravosuđa na način da na području svakog okružnog suda (okrožno sodiščo) postoji najmanje jedan izvršitelj, dok se preostali broj izvršitelja raspodjeljuje na područja okružnih sudova u skladu s brojem predmeta izvršenja na pokrajinskim sudovima na području svakog okružnog suda. U pojedinačnim predmetima izvršenja izvršitelj se imenuje odlukom suda, ali vjerovnik ima pravo predložiti određenog izvršitelja. U bilo kojem predmetu izvršitelj može provoditi mjere u cijeloj Republici Sloveniji. Služba izvršitelja javna je služba koju izvršitelji obavljaju kao neovisnu djelatnost.

Izvršitelji su odgovorni za svu štetu koju prouzroče pri provedbi izvršenja i mjera osiguranja svojim postupcima ili neispunjenjem svojih obveza na temelju zakona, njegovih provedbenih propisa i sudskih naloga.

U slučaju teške povrede njihovih obveza ministar pravosuđa može izvršitelje razriješiti dužnosti.

Troškovi izvršenja

Troškove izvršenja najprije plaća vjerovnik. Vjerovnik osim toga mora unaprijed platiti troškove mjera izvršenja u iznosu i rokovima koje je odredio sud. Ako vjerovnik ne plati jamstvo, sud će zastati s izvršenjem. Dužnik mora nadoknaditi troškove vjerovnika na njegov zahtjev ako su troškovi bili nužni za izvršenje, uključujući troškove pretraživanja imovine dužnika i troškove postupka koje je sud pokrenuo po službenoj dužnosti. Sud mora odlučiti o troškovima u roku od osam dana od primitka zahtjeva.

Kako bi osigurao naknadu za rad i povrat troškova, izvršitelj može od vjerovnika zatražiti plaćanje jamstva u roku i iznosu utvrđenima tarifom. Izvršitelj vjerovniku mora osobno uručiti zahtjev za plaćanje jamstva koji mora sadržavati i upozorenje o posljedicama ako se jamstvo ne plati pravodobno i izvršitelju ne dostavi dokaz o plaćanju.

Izvršitelj mora priložiti i obavijest o svojem pravu da od suda zatraži odluku o jamstvu. Ako se vjerovnik ne slaže s načinom plaćanja, rokom ili iznosom jamstva, može u roku od osam dana od primitka zahtjeva izvršitelju dostaviti zahtjev da sud odluči o tom pitanju. Izvršitelj mora odmah poslati zahtjev sudu, koji u roku od osam dana od primitka mora odlučiti o tom pitanju.

Ako vjerovnik ne plati jamstvo na način i u roku koji je odredio izvršitelj ili sud ili ako ne dostavi dokaz o plaćanju, izvršitelj obavješćuje sud, koji će zastati s izvršenjem.

3.2 Glavni uvjeti

Prvi uvjet za odobrenje izvršenja jest postojanje osnove za izvršenje. To može biti izvršna isprava ili vjerodostojna isprava u skladu sa zakonom.

Izvršivost sudskih odluka

Sudska odluka izvršiva je kad postane pravomoćna i kad prođe rok za dobrovoljno ispunjenje obveza dužnika. Rok za dobrovoljno ispunjenje obveze počinje teći dan nakon dostave odluke dužniku. Sud može odobriti izvršenje samo dijela odluke kad taj dio postane izvršiv.

Sud će odobriti izvršenje na temelju sudske odluke koja još nije pravomoćna ako je zakonom predviđeno da se u slučaju žalbe ne zastaje s izvršenjem.

Izvršivost sudske nagodbe

Sudska nagodba izvršiva je ako je potraživanje iz nagodbe dospjelo za plaćanje. Dospijeće potraživanja mora se dokazati u zapisniku o nagodbi, javnoj ispravi ili ispravi ovjerenoj u skladu sa zakonom. Ako se dospijeće ne može dokazati na taj način, dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u građanskom postupku kojim se utvrđuje dospijeće potraživanja.

Izvršiv javnobilježnički zapisnik

Javnobilježnički zapisnik izvršiv je ako je dužnik pristao na njegovu izravnu izvršivost u zapisniku i ako je potraživanje navedeno u javnobilježničkom zapisu dospjelo za plaćanje. Dospijeće potraživanja dokazuje se u javnobilježničkom zapisniku, javnoj ispravi ili ispravi ovjerenoj u skladu sa zakonom. Ako dospijeće potraživanja ne ovisi o isteku roka, nego o drugoj činjenici navedenoj u javnobilježničkom zapisniku, javni bilježnik obavješćuje stranke o tome što se smatra dostatnim dokazom za dospijeće potraživanja: vjerovnikova pisana izjava upućena dužniku o dospijeću potraživanja u kojoj se navodi datum dospijeća i dokaz o dostavi pisane izjave o dospijeću potraživanja dužniku. Javni bilježnik obavješćuje stranke da mogu ovlastiti javnog bilježnika da dužnika obavijesti o dospijeću potraživanja umjesto da podnesu dokaz o dostavi pisane odluke o dospijeću potraživanja dužniku. Pisana izjava vjerovnika ili obavijest javnog bilježnika dostavlja se preporučenom poštom.

Drugi uvjet koji se mora ispuniti da bi sud odobrio izvršenje jest podnošenje zahtjeva za izvršenje, koji mora sadržavati podatke o vjerovniku i dužniku, uključujući njihove identifikacijske podatke, izvršnu ispravu ili vjerodostojnu ispravu, obvezu dužnika, način i predmet izvršenja te druge podatke nužne za provedbu izvršenja (zahtjev za izvršenje na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati i zahtjev da sud dužniku naloži isplatu potraživanja, zajedno s procijenjenim troškovima, u roku od osam dana, ili u roku od tri dana u sporovima koji se odnose na mjenice ili čekove, od datuma dostave odluke). U zahtjevu za izvršenje vjerovnik mora jasno utvrditi izvršnu ispravu na temelju koje se zahtijeva izvršenje i navesti da je izdana izjava o izvršivosti.

Nužno je da je potraživanje dospjelo za plaćanje i da je prošao rok za dobrovoljno ispunjenje obveze (dobrovoljni rok).

Dužnik mora biti jasno određen u izvršnoj ispravi ili u vjerodostojnoj ispravi. U zahtjevu za izvršenje moraju se navesti i ime i adresa (ili poslovni nastan) dužnika. U zahtjevu za izvršenje moraju se jasno navesti podaci za identifikaciju dužnika (i vjerovnika), koji se razlikuju s obzirom na to je li riječ o fizičkim osobama, pravnim subjektima, poduzetnicima ili privatnim pojedincima.

Dužnik mora biti postojeći subjekt (ne može biti preminula osoba ili izbrisan iz sudskog registra). Ako je zahtjev za izvršenje podnesen u odnosu na nepostojeći subjekt, mora biti odbačen, a ako subjekt prestane postojati tijekom postupka izvršenja, to čini razlog za zastajanje s postupkom u skladu sa zakonom (i nije potrebno donijeti posebnu odluku).

Pretpostavke (u pogledu poslovne sposobnosti) primjenjuju se u jednakoj mjeri na dužnika i na vjerovnika u postupku izvršenja, kako su utvrđene u građanskom postupku u skladu sa Zakonom o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku), uz upućivanje na članak 15. ZIZ-a.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

Cilj je mjera izvršenja plaćanje potraživanja vjerovnika.

Mjere izvršenja za naplatu novčanih potraživanja sljedeće su: prodaja pokretnina dužnika, prodaja nekretnina, prijenos novčanog potraživanja dužnika, unovčenje drugih imovinskih ili materijalnih prava i nematerijaliziranih vrijednosnih papira, prodaja udjela člana društva i prijenos novca koji se drži u instituciji za platni promet (npr. u banci).

Mjere izvršenja za ispunjenje nenovčanih potraživanja sljedeće su: oduzimanje i dostava pokretnina, pražnjenje i oduzimanje nekretnina, zamjena usluge na trošak dužnika, prisiljavanje dužnika na postupanje novčanim kaznama, vraćanje radnika na radno mjesto, raspodjela pokretnina, izjava volje i oduzimanje djeteta.

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Prethodno navedenim mjerama izvršenja omogućuje se izvršenje na svim predmetima izvršenja (za bilo koji predmet ili imovinsko odnosno materijalno pravo dužnika), osim ako je neki predmet zakonom izuzet od izvršenja ili je izvršenje na nekom predmetu ograničeno zakonom (članak 32. ZIZ-a).

Predmeti izvršenja ne mogu biti:

  • predmeti kojima se ne trguje
  • mineralni i drugi prirodni resursi
  • objekti, uređaji i drugi predmeti potrebni državi ili samoupravnoj lokalnoj zajednici za obavljanje njihovih dužnosti te pokretnine i nekretnine koje služe za nacionalnu obranu
  • objekti, uređaji i drugi predmeti potrebni dužniku za obavljanje javne službe i
  • drugi predmeti i prava propisani zakonom (na primjer, novac namijenjen uzdržavanju djeteta, izričito osobni predmeti, dohodak od socijalne pomoći, doplatak za roditelje, dječji doplatak, doplatak za invaliditet, hrana, gorivo za grijanje, životinje za rad i uzgoj, odlikovanja, medalje, pomagala za osobu s invaliditetom, poljoprivredno zemljište i postrojenja poljoprivrednika ako su nužna za vlastito uzdržavanje itd.).

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Glavni je cilj svih mjera izvršenja plaćanje potraživanja vjerovnika. Učinci mjera izvršenja ovise o vrsti upotrijebljenog instrumenta izvršenja.

IZVRŠENJE U POGLEDU NOVČANIH POTRAŽIVANJA

  • Izvršenje na pokretninama provodi se zapljenom i prodajom pokretnine. Vjerovnik stječe založno pravo na zaplijenjenim predmetima.
  • Izvršenje na novčanim potraživanjima dužnika provodi se zapljenom i prijenosom potraživanja. Odlukom kojom se odobrava zapljena novčanih potraživanja (odluka o zapljeni) sud brani dužnikovu dužniku da plati dug dužniku i dužniku da naplati potraživanja, uključujući ona iz založnog prava koje služi kao jamstvo, ili da raspolaže potraživanjima na bilo koji drugi način. Zapljena ima učinak od dana dostave odluke o zapljeni dužnikovu dužniku. Zapljenom potraživanja dužnika koju je sud odobrio na zahtjev vjerovnika vjerovnik dobiva založno pravo na zaplijenjenim potraživanjima.
  • Izvršenje na novcu koji dužnik drži u instituciji za platni promet: odlukom o izvršenju na novcu koji dužnik drži u instituciji za platni promet sud nalaže takvoj instituciji da zamrzne novac dužnika na svim računima do iznosa koji treba platiti u skladu s odlukom o izvršenju i da, nakon što ta odluka postane pravomoćna, isplati taj iznos vjerovniku. Odluka ima učinak zapljene i prijenosa radi naplate potraživanja. Kad odluka o izvršenju postane pravomoćna, sud obavješćuje instituciju za platni promet. Institucija za platni promet obavješćuje sud odmah nakon što isplati vjerovnika.
  • Izvršenje na potraživanju za predaju ili isporuku pokretnina ili predaju nekretnina provodi se zapljenom tog potraživanja i njegovim prijenosom na vjerovnika, nakon čega se ono prodaje. Prijenos zaplijenjenog potraživanja dužnika ima učinak prijenosa novčanog potraživanja dužnika.
  • Izvršenje na drugim vlasničkim ili materijalnim pravima provodi se zapljenom tog prava i unovčenjem pokretnine. Zapljena ima učinak od dana dostave odluke o zapljeni dužniku. U odluci o izvršenju kojom se odobrava zapljena sud dužniku brani raspolaganje tim pravom. Nakon zapljene prava vjerovnik stječe založno pravo.
  • Izvršenje na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima: izvršenje na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima kojima se trguje na burzi provodi se zapljenom i prodajom nematerijaliziranih vrijednosnih papira i isplatom vjerovnika iz iznosa dobivenog prodajom. Zapljena ima učinak od dana na koji je odluka o zapljeni upisana u središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
  • Izvršenje na udjelu člana društva provodi se upisom odluke o izvršenju, prodajom udjela i isplatom iznosa dobivenog prodajom vjerovniku. Odlukom o izvršenju sud brani članu društva da raspolaže svojim udjelom. Sud dostavlja odluku o izvršenju društvu i upisuje je u sudski registar. Tim upisom vjerovnik stječe založno pravo na udjelu člana društva, što ima učinak i u odnosu na sve osobe koje kasnije steknu taj udjel.
  • Izvršenje na nekretninama provodi se upisom odluke o izvršenju u zemljišne knjige, određivanjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i isplatom vjerovnika iz iznosa dobivenog prodajom. Sud upisuje odluku o izvršenju na nekretnini u zemljišne knjige. Tim upisom vjerovnik stječe založno pravo na nekretnini, što ima učinak i u odnosu na sve osobe koje kasnije steknu vlasničko pravo na nekretnini. Vjerovnik koji zatraži izvršenje, ali još nije stekao založno pravo ili zemljišni dug upisom odluke o izvršenju stječe pravo da bude isplaćen iz nekretnine prije osobe koja je kasnije stekla založno pravo ili zemljišni dug.

IZVRŠENJE U POGLEDU NENOVČANIH POTRAŽIVANJA

  • Postupak predaje i isporuke pokretnina provodi izvršitelj koji uzima predmet od dužnika i daje ga vjerovniku u zamjenu za potvrdu.
  • Postupak pražnjenja i predaje nekretnine provodi izvršitelj koji predaje nekretninu u posjed vjerovniku nakon što iz nje izvede ljude i ukloni predmete. Pražnjenje i predaja nekretnine može se provesti osam dana nakon dostave odluke o izvršenju dužniku.
  • Postupak obveze činjenja, trpljenja ili nečinjenja može se provesti u suradnji s izvršiteljem na način koji je odredio sud. Na temelju izvršne isprave u skladu s kojom dužnik mora učiniti nešto što može učiniti netko drugi izvršenje se provodi tako da sud ovlasti vjerovnika za povjeravanje zadatka nekom drugom na trošak dužnika ili za to da ga sam obavi (zamjenska usluga na trošak dužnika). Ako dužnik mora u skladu s izvršnom ispravom učiniti nešto što ne može učiniti nitko drugi, sud u odluci o izvršenju određuje primjeren rok za ispunjenje te obveze te određuje novčanu kaznu ako dužnik ne ispuni obvezu u tom roku (prisiljavanje dužnika novčanom kaznom).
  • Postupak vraćanja radnika na rad provodi sud koji određuje odgovarajući rok za ispunjenje obveza u odluci o izvršenju. U odluci o izvršenju sud određuje i novčanu kaznu za slučaj da dužnik ne ispuni obvezu u roku.
  • Postupak raspodjele predmeta može se provesti stvarnom fizičkom raspodjelom, ako je takva raspodjela određena izvršnom ispravom, ili prodajom predmeta.
  • Postupak izjave volje: sadržava obvezu davanja zemljišnoknjižne ili neke druge izjave volje, kako je određena odlukom koja čini izvršnu ispravu, i smatra se provedenim kad ta odluka postane pravomoćna.
  • Postupak izvršenja u predmetima koji se odnose na skrbništvo nad djecom ili njihov odgoj te na osobne kontakte s djecom provodi se na način da sud u odluci o izvršenju određuje da osoba mora predati dijete. Sud određuje rok u kojem se dijete mora predati ili odlučuje da se dijete mora odmah predati. Odlukom o izvršenju nalaže se obveza predaje djeteta osobi na koju se upućuje u izvršnoj ispravi, osobi o čijoj volji ovisi predaja djeteta i osobi kod koje se dijete nalazi u trenutku donošenja odluke. U odluci o izvršenju sud nalaže da obveza predaje djeteta stupa na snagu u odnosu na svaku osobu kod koje se dijete nalazi u trenutku provedbe izvršenja.

Sud izvršenja može odrediti novčanu kaznu dužniku koji postupi suprotno odluci suda, na primjer skrivanjem, oštećivanjem ili uništavanjem svoje imovine, poduzimanjem djela kojima za vjerovnika nastaje nepovratna šteta ili šteta koju je teško popraviti, sprječavanjem izvršitelja u provedbi mjera izvršenja ili osiguranja, postupanjem koje je suprotno odluci o osiguranju, sprječavanjem rada stručnjaka ili institucije za platni promet, sprječavanjem poslodavca ili drugog izvršitelja odluke o izvršenju u provedbi izvršenja ili sprječavanjem ili zabranom pregleda i vrednovanja nekretnine.

Ako dužnik postupi suprotno odluci o izvršenju i raspolaže svojom imovinom, takva je transakcija valjana samo ako je pravna radnja provedena uz primjerenu naknadu i ako je druga strana postupila u dobroj vjeri (tj. nije znala ili nije mogla znati da dužnik nema pravo raspolagati svojom imovinom) u trenutku prijenosa ili opterećenja.

Dužnik koji uništi, ošteti, prenese ili sakrije dio svoje imovine kako bi spriječio isplatu vjerovnika i time nanese štetu vjerovniku kazneno je odgovoran te će mu se odrediti novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju do jedne godine.

Banka mora na zahtjev suda dostaviti objašnjenje i dokumentaciju kojima se dokazuje je li i na koji način provela odluku suda o izvršenju i kako je primijenila zakonom propisane isplatne redove potraživanja. Osim toga, banka vjerovnicima i sudu mora dostaviti podatke o bankovnim računima dužnika. Na temelju odluke o izvršenju banka mora zamrznuti novac koji dužnik drži u toj banci u iznosu navedenom u odluci o izvršenju te taj iznos isplatiti vjerovniku.

Na zahtjev vjerovnika sud može naložiti banci koja, suprotno odluci suda, nije provela zapljenu, prijenos ili isplatu dospjelog iznosa da umjesto dužnika isplati taj iznos vjerovniku iz vlastitih sredstava. U tom slučaju banka odgovara vjerovniku za štetu nastalu nepostupanjem u skladu s odlukom o izvršenju ili za povredu zakonskih odredaba o obvezi objavljivanja informacija, poštovanju isplatnog reda, iznosu i načinu plaćanja obveze u skladu s odlukom o izvršenju.

Na temelju odluke o izvršenju dužnikov poslodavac mora vjerovniku platiti jednokratan novčani iznos ili mu redovito isplaćivati novčane iznose na koje bi dužnik inače imao pravo kao plaću. U svakom slučaju, dužnik primiti najmanje 76 % minimalne plaće za tekući mjesec. Na zahtjev vjerovnika sud može naložiti poslodavcu koji, suprotno odluci suda, nije sačuvao i isplatio dospjele iznose, da umjesto dužnika isplati taj iznos vjerovniku iz vlastitih sredstava. U tom slučaju poslodavac odgovara vjerovniku za štetu nastalu nepostupanjem u skladu s odlukom o izvršenju.

Dužnikov dužnik mora izjaviti priznaje li zaplijenjeno potraživanje i u kojem iznosu te ovisi li njegova obveza plaćanja potraživanja dužnika o ispunjenju neke druge obveze. Ako ne da izjavu ili je izjava neistinita, on odgovara vjerovniku za štetu.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Rok valjanosti određene mjere suda izvršenja ovisi o prirodi mjere. Postupak izvršenja (i učinci odluke o odobrenju izvršenja) općenito završava namirenjem potraživanja vjerovnika. Ako izvršenje nije izvedivo zbog pravnih ili činjeničnih razloga, mora se završiti zastajanjem s izvršenjem, što ima učinak poništenja svih mjera izvršenja, osim ako bi to utjecalo na prava koja su stekla treće osobe (na primjer prava kupaca na zaplijenjene pokretnine). Vjerovnik može zatražiti odgodu izvršenja na najviše godinu dana, a u tom slučaju odluka o odobrenju izvršenja ostaje na snazi čak i ako dužnik nema nikakvo vlasništvo u trenutku donošenja odluke (npr. zbog postojanja činjeničnih prepreka za ostvarenje potraživanja vjerovnika).

U slučaju izvršenja na potraživanjima dužnika na njegovim bankovnim računima, ako nema dostupnog novca ili dužnik ne može pristupiti novcu, banka mora odluku o izvršenju godinu dana čuvati u svojoj evidenciji i isplatiti vjerovnika kad novac postane dostupan na računu dužnika ili kad dužnik dobije pravo raspolagati novcem. Dotad se ne može zastati s izvršenjem.

Ako tijekom zapljene pokretnina izvršitelj ne pronađe imovinu koja bi mogla biti predmet izvršenja ili ako zaplijenjena imovina nije primjerena za plaćanje potraživanja vjerovnika ili ako izvršitelj ne može provesti zapljenu jer dužnik nije prisutan ili ne omogući pristup svojim prostorima, vjerovnik može u roku od tri mjeseca od prvog pokušaja zapljene zatražiti da izvršitelj ponovno pokuša provesti zapljenu. Dotad se ne može zastati s izvršenjem.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Dužnik, vjerovnik i sve treće osobe s pravom na predmet izvršenja koje onemogućuje izvršenje te svi kupci predmeta kupljenog tijekom postupka imaju pravo podnijeti pravne lijekove protiv odluka suda izvršenja.

Žalba je uobičajeni pravni lijek protiv prvostupanjske odluke. U iznimnim slučajevima, dužnik ili treća osoba s pravom na predmet izvršenja koje onemogućuje izvršenje može podnijeti prigovor na odluku o izvršenju. Prigovor mora biti opravdan. U prigovoru dužnik ili treća osoba mora navesti sve činjenice i dostaviti dokaze koji bi trebali opravdavati prigovor (prigovor dužnika). Vjerovnik ima pravo odgovoriti na prigovor u roku od osam dana. Protiv odluke o prigovoru može se podnijeti žalba.

Svatko tko dokaže da vjerojatno ima pravo na predmet izvršenja koje onemogućuje izvršenje može podnijeti prigovor na odluku o izvršenju i zatražiti da sud proglasi izvršenje na tom predmetu nedopuštenim (prigovor treće osobe). Prigovor se može podnijeti do kraja postupka izvršenja. Ako vjerovnik ne odgovori na prigovor u roku ili izjavi da se ne protivi prigovoru, sud će u potpunosti ili dijelom zastati s izvršenjem. Ako vjerovnik u roku izjavi da se protivi prigovoru, sud će odbiti prigovor. Kako bi utvrdila je li izvršenje na predmetu dopušteno, stranka koja je podnijela prigovor može podnijeti žalbu u roku od 30 dana nakon što odluka o odbijanju prigovora zbog vjerovnikova ulaganja prigovora ili neosnovanosti postane pravomoćna.

Žalba i prigovor mogu se podnijeti sudu koji je donio odluku u pogledu koje se zahtijeva pravni lijek. Opće je pravilo da isti sud koji je donio odluku o izvršenju odlučuje o prigovoru, a drugostupanjski sud odlučuje o žalbi. Odluka je o žalbi konačna.

Prigovor i žalba moraju se podnijeti u roku od osam dana od dostave odluke prvostupanjskog suda. U iznimnim slučajevima prigovor se može podnijeti nakon tog roka i do kraja postupka izvršenja ako se prigovor temelji na činjenici u pogledu stvarnog potraživanja za koju se saznalo nakon što je odluka postala izvršivom te se prigovor nije mogao podnijeti u prvom roku.

Zbog prigovora i žalbe ne zastaje se s provedbom mjera izvršenja u postupku izvršenja, osim u fazi plaćanja. Opće je pravilo da se vjerovnik ne može isplatiti dok odluka o izvršenju ne postane pravomoćna. Vjerovnik se može namiriti prije nego što odluka o izvršenju postane pravomoćna samo u slučaju izvršenja na temelju izvršne isprave koje se odnosi na novac dužnika koji se nalazi u instituciji za platni promet (izvršenje na temelju izvršne isprave), pod uvjetom da je izvršna isprava priložena uz zahtjev za izvršenje, osim u trgovačkim stvarima, gdje nije potrebno priložiti izvršnu ispravu.

U postupku izvršenja izvanredni su pravni lijekovi ograničeni. Žalba protiv drugostupanjske odluke kojom se odbija ili odbacuje zahtjev za izvršenje dopuštena je u skladu s uvjetima iz propisa kojima se uređuje građanski postupak. Revizija nije dopuštena, osim ako zakonom nije predviđeno drukčije.

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Izvršenje u pogledu novčanih potraživanja i radi osiguranja tih potraživanja nije dopušteno na predmetima i pravima koji su nužni za ispunjenje osnovnih životnih potreba dužnika i osoba koje je dužnik po zakonu obvezan uzdržavati ili za obavljanje profesionalne djelatnosti dužnika. Na nekima od tih predmeta i prava izvršenje je dopušteno samo u ograničenoj mjeri.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mp.gov.si/si/obrazci_evidence_mnenja_storitve/uporabni_seznami_imeniki_in_evidence/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.sodisce.si/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://pisrs.si/

 

Ova je internetska stranica dio portala Poveznica se otvara u novom prozoruVaša Europa.

Važno nam je vaše Poveznica se otvara u novom prozorumišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 21/12/2020