Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila - Grčka

Vrati normalni prikaz Spremi kao PDF

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Grčko pravo sadržava neka posebna pravila kojima se uvode ograničenja na nasljeđivanje imovine koja se nalazi u Grčkoj zbog gospodarskih, obiteljskih ili socijalnih razloga.

Ta su posebna pravila utvrđena u pogledu:

(a) ostavine redovnika (vidjeti članke 4., 18. i 19. Zakona 3414/1909 o općem crkvenom fondu i upravljanju samostanima, koji je zadržan na snazi člankom 99. Zakona o uvođenju Helenskoga građanskog zakonika, članak 7. stavak 2. i članak 25. Zakona 4684/1930, članak 1. Zakona 1918/1942 i članak I. Zakona 2067/1952). Konkretno, u tim se odredbama navodi da ostavina redovnika, nakon što se oduzme nužni dio za njegove nasljednike, primjenom prava prelazi na samostan u kojem je ukopan i u čiji je registar upisan. Legati, darovanja i nasljedstva koja redovnik primi nakon što uđe u samostan pripadaju samostanu, a redovnik zadržava samo 50 % prava plodouživanja na imovini koja je pripala samostanu, dok imovina koju je redovnik stekao nakon polaganja zavjeta na drugim osnovama uz protučinidbu pripadaju njemu osobno i on može raspolagati njome, ali to ne može činiti bez protučinidbe. Ako nije raspolagao njome, nakon njegove smrti 50 % te imovine pripada Središnjoj crkvenoj financijskoj službi, a 50 % samostanu. Treba napomenuti da postoje još specifičnija pravila za redovnike na planini Atos (vidjeti članak 101. Povelje o planini Atos, koja je zadržana na snazi člankom 99. Zakona o uvođenju Helenskoga građanskog zakonika). Ako tamošnji redovnici steknu imovinu nakon polaganja zavjeta, ta imovina pripada samostanu bez obzira na to kada redovnici umru, a svako oporučno raspolaganje imovinom nevaljano je, kao i sama oporuka;

(b) imovine kojom se raspolaže u okviru nasljedstva, legata ili darovanja državi Grčkoj ili tijelu uređenom javnim pravom ili u javnu korist (vidjeti Zakon 4182/2013 o ostavinama u javnu korist, ošasnoj ostavini i drugim odredbama). Ministar financija može potvrditi ili odbiti nasljedstvo, osim ako je riječ o nasljedstvu koje je prešlo na državu sa osobe koja je umrla bez oporuke jer se u tom slučaju nasljedstvo ne može odbiti. Osim toga, uvijek se smatra da je država prihvatila takve ostavine, podložno popisu te imovine, to jest država odgovara za dugovanja naslijeđene ostavine samo do iznosa imovine te ostavine.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Ta se posebna pravila primjenjuju na nasljeđivanje, neovisno o mjerodavnom pravu.

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Kad je riječ o posebnim pravilima iz točke (b), u Zakonu 4182/2013 među ostalim se navodi da, kad oporuku potvrdi sud ili kad se podnese oporuka potvrđena u inozemstvu koja sadržava raspolaganje u javnu korist ili u korist države ili tijela uređenog javnim pravom, sudski službenik i/ili konzularno tijelo u mjestu u kojem je sud potvrdio tu oporuku ili je oporuka podnesena te službenik Prvostupanjskog suda u Ateni kojem je oporuka poslana obvezni su poslati primjerak isprave o provedenom postupku sudskog potvrđivanja oporuke nadležnoj upravi Ministarstva financija u razdoblju od prvih 10 dana sljedećeg mjeseca. U tom se zakonu navodi i da se imovina ostavljena u javnu korist mora upotrijebiti na način koji je odredio oporučitelj ili donator i zabranjeno je mijenjati ciljeve javne koristi te način i uvjete upravljanja ostavinom i odredbe o tome kako će se njome upravljati. Ako postoje bilo kakve sumnje u pogledu namjere oporučitelja ili donatora, ili sporovi u pogledu tog pitanja, to će pitanje riješiti nadležni sud. Tim je zakonom uspostavljen i Registar ostavina u javnu korist (Registar ostavina u korist države) u koji se moraju upisati sve takve ostavine.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 29/08/2019