Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Italija

Smatrate se žrtvom kaznenog djela, odnosno oštećenikom, ako je prihvaćeno da imate zakonsko pravo koje je zaštićeno kaznenim zakonodavstvom, a koje je prekršeno djelom koje se u skladu s nacionalnim pravom smatra kaznenim djelom, tj. ako ste pretrpjeli štetu koja čini bit kaznenog djela.

Prema građanskom pravu, smatra se da ste oštećeni kaznenim djelom ako vam je nanesena šteta (materijalna ili nematerijalna, ali u svakom slučaju financijski procjenjiva) koja je posljedica tog kaznenog djela. Pojam oštećenik u smislu kaznenog i građanskog prava obično ima isto značenje, osim na primjer u slučaju ubojstva žrtve, u kojem se članovi obitelji žrtve smatraju oštećenicima koji imaju pravo pokrenuti sudski postupak i dobiti odštetu.

Kaznenim i građanskim pravom žrtvi su zajamčena razna osobna prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka.

Kazneni postupci u Italiji započinju provođenjem predistražnih radnji. Predmet istražuju policija i javni tužitelj. Po završetku tih radnji javni tužitelj može podići optužnicu ili zatražiti od suca nadležnog za predistražne radnje da zaključi predmet. Neki kazneni postupci mogu započeti samo ako vi, kao žrtva, podnesete pritužbu policiji ili tužiteljstvu.

Tijekom suđenja sud ispituje prikupljene dokaze i utvrđuje je li počinitelj kriv. Postupak završava donošenjem osuđujuće ili oslobađajuće presude, uz mogućnost podnošenja žalbe višem sudu.

Kao žrtva možete imati važnu ulogu u kaznenom postupku i u skladu s tim niz prava koje možete ostvariti. Možete sudjelovati kao žrtva (oštećenik) bez posebnog pravnog statusa, a možete preuzeti i aktivniju ulogu tako da službeno pokrenete parnični postupak protiv počinitelja.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela


Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Javno tužiteljstvo i Odjel za kaznene istrage, nakon što ih se izvijesti o kaznenom djelu, moraju vas obavijestiti da kao oštećena strana imate pravo imenovati odvjetnika koji će u vaše ime ostvarivati prava dodijeljena vama te da imate pravo na pristup besplatnoj pravnoj pomoći koju pruža talijanska država (članak 101. Zakona o kaznenom postupku (Codice di procedura penale).

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na sljedeće:

  • postupke za podnošenje prijave ili pritužbe, ulogu koju ćete imati u istražnom i sudskom postupku, vaše pravo da budete obaviješteni o datumu i mjestu suđenja te o optužbama i, ako ste se postupku priključili u svojstvu građanskopravne stranke, vaše pravo na dobivanje obavijesti o presudi, među ostalim u obliku sažetka
  • vaše pravo na pravno savjetovanje i pravnu pomoć, koje plaća talijanska država
  • kako možete ostvariti svoje pravo na usluge tumačenja i prevođenja dokumenata u predmetu
  • bilo koje mjere zaštite koje bi vam mogle biti dostupne
  • vaša prava priznata na temelju zakona ako boravite u državi članici EU-a koja nije država u kojoj je počinjeno kazneno djelo
  • kako će se nadoknaditi bilo koji troškovi nastali zbog sudjelovanja u kaznenom postupku
  • mogućnost traženja naknade za ozljedu ili štetu pretrpljenu kao posljedicu kaznenog djela
  • mogućnost nagodbe u postupku povlačenjem pritužbe ili putem mirenja
  • prava koja ćete imati u postupku kojim optuženik zahtijeva uvjetnu obustavu postupka ili u postupcima u kojima se primjenjuje oslobođenje od kazne zbog beznačajnosti kaznenog djela
  • ustanove za zdravstvenu zaštitu u okolici, smještajne objekte, utočišta i skloništa.

(članak 90.a Zakona o kaznenom postupku)

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako ne govorite niti razumijete talijanski jezik, tijekom podnošenja prijave ili pritužbe uredu javnog tužitelja pri prvostupanjskom okružnom sudu (tribunale) imate pravo služiti se jezikom koji znate. Isto tako imate pravo da se potvrda o primitku vaše prijave ili pritužbe na vaš zahtjev prevede na jezik koji znate (članak 107.b Smjernica za provedbu Zakona o kaznenom postupku (Disposizioni di Attuazione del Codice di Procedura Penale)).

Ako imate boravište ili prebivalište u Italiji, javni će tužitelj prijave ili pritužbe koje se odnose na kaznena djela počinjena u drugim državama članicama Europske unije poslati glavnom javnom tužitelju pri Žalbenom sudu (Corte di appello), koji će ih zatim proslijediti nadležnom pravosudnom tijelu (članak 108.b Smjernica za provedbu Zakona o kaznenom postupku).

Vidjeti i sljedeće:

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na sljedeće:

  • vaše pravo na dobivanje informacija o tijeku postupka i unosima u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela
  • vaše pravo da budete obaviješteni o zahtjevu za okončanje postupka
  • kako možete pokrenuti pravne radnje zbog kršenja vaših prava
  • tijela od kojih možete dobiti informacije o vašem predmetu
  • kako će se nadoknaditi bilo koji troškovi nastali zbog sudjelovanja u kaznenom postupku.

U postupcima zbog kaznenih djela s elementima nasilja protiv osobe, ako to zatražite, Odjel za kaznene istrage odmah će vas obavijestiti ako se priprema puštanje ili završetak mjera oduzimanja slobode te ćete isto tako pravodobno biti obaviješteni ako je optuženik u bijegu od istražnog zatvora ili zatvora te ako namjerno nije postupio u skladu s mjerom oduzimanja slobode, osim ako bi to počinitelja dovelo u stvarnu opasnost (članak 90.b Zakona o kaznenom postupku).

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Tijelo nadležno za kazneni progon dodijelit će prevoditelja ako dokument treba prevesti na strani jezik ili dijalekt koji nije lako razumljiv, odnosno tumača ako želite ili morate dati izjavu, a ne govorite talijanski jezik. Izjavu možete dati i u pisanom obliku te se ona dodaje u prijavu zajedno s prijevodom koji je načinio prevoditelj.

Tijelo nadležno za kazneni progon dodijelit će, prema potrebi, tumača po službenoj dužnosti ako ne govorite niti razumijete talijanski, a trebate biti saslušani te u slučajevima kad želite sudjelovati na ročištu i zatražili ste pomoć tumača.

Ako je to moguće, pomoć tumača može se osigurati i upotrebom tehnologije za komunikaciju na daljinu, pod uvjetom da fizička prisutnost tumača nije nužna kako biste mogli propisno ostvariti svoja prava ili u potpunosti razumjeti postupak.

Ako ne govorite niti razumijete talijanski jezik, imate pravo na besplatan prijevod dokumenata ili dijelova dokumenata koji sadržavaju informacije koje se odnose na ostvarivanje vaših prava. Prijevodi se mogu isporučiti u usmenom obliku ili u obliku sažetka ako tijelo nadležno za kazneni progon smatra da se time neće dovesti u pitanje vaša prava (članak 143.a Zakona o kaznenom postupku).

Ako ne govorite niti razumijete talijanski jezik, tijekom podnošenja prijave ili pritužbe uredu javnog tužitelja pri prvostupanjskom okružnom sudu imate pravo služiti se jezikom koji znate. Isto tako imate pravo da se potvrda o primitku vaše prijave ili pritužbe na vaš zahtjev prevede na jezik koji znate (članak 107.b Smjernica za provedbu Zakona o kaznenom postupku).

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Tijelo nadležno za kazneni progon dodijelit će prevoditelja ako dokument treba prevesti na strani jezik ili dijalekt koji nije lako razumljiv, odnosno tumača ako želite ili morate dati izjavu, a ne govorite talijanski jezik. Ako ste maloljetna osoba, sudac može, među ostalim i po službenoj dužnosti, naložiti vještačenje ako postoji sumnja u pogledu vaše dobi (pri čemu se podrazumijeva da će vas se u slučaju sumnje za potrebe primjene postupovnih smjernica smatrati maloljetnom osobom). Isto vještačenje može se upotrijebiti i kako bi se utvrdilo imate li neki oblik invaliditeta.

Članak 351. stavak 1.b Zakona o kaznenom postupku.

U postupcima zbog kaznenih djela koja su obuhvaćena područjem primjene članaka 572., 600., 600.a, 600.b, 600.c, 600.c.1, 600.d, 601., 602., 609.a, 609.c, 609.d, 609.g, 609.j i 612.a talijanskog Kaznenog zakonika, ako Odjel za kaznene istrage zahtijeva sažeto davanje iskaza maloljetnih osoba, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra, kojeg dodjeljuje javno tužiteljstvo. Isto vrijedi i ako se zahtijeva sažeto davanje iskaza punoljetnih osoba koje su u posebno ranjivu stanju. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka.

Članak 362. stavak 1.a Zakona o kaznenom postupku

U postupcima zbog kaznenih djela na temelju članka 351. stavka 1.b javno tužiteljstvo tijekom prikupljanja dokaza od maloljetnih osoba mora zatražiti pomoć stručnjaka u području psihologije ili dječje psihijatrije. Isto vrijedi i ako se zahtijeva sažeto davanje iskaza punoljetnih osoba koje su u posebno ranjivu stanju. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka.

Članak 498. od stavka 4. do stavka 4.c Zakona o kaznenom postupku

4. Ispitivanje maloljetnih osoba u svojstvu svjedoka, što uključuje pitanja i prigovore stranaka, vodi predsjedavajući sudac. Pri vođenju ispitivanja predsjedavajući sudac može zatražiti pomoć osobe koja je u srodstvu s tom maloljetnom osobom ili kvalificiranog dječjeg psihologa. Ako predsjedavajući sudac, nakon što je saslušao stranke, smatra da izravno ispitivanje maloljetnoj osobi neće prouzročiti nelagodu, naložit će da se davanje iskaza nastavi onako kako je opisano u prethodnim odjeljcima. Taj se nalog može povući tijekom samog ispitivanja.

4.a. Ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, primjenjuju se postupci opisani u članku 398. stavku 5.a.

4.b. U postupcima zbog kaznenih djela koja su obuhvaćena područjem primjene članaka 572., 600., 600.a, 600.b, 600.c, 600.d, 601., 602., 609.a, 609.b, 609.c, 609.g i 612.a talijanskog Kaznenog zakonika žrtve kaznenog djela (kaznenih djela) koje su maloljetne osobe ili mentalno oboljele punoljetne osobe na njihov će zahtjev ili zahtjev njihova odvjetnika biti ispitane upotrebom zrcalnog stakla i sustava za internu komunikaciju.

4.c. Ne dovodeći u pitanje prethodne odjeljke, ako je oštećena strana u posebno ranjivu stanju i treba biti ispitana, sudac će na zahtjev žrtve ili njezina odvjetnika naložiti poduzimanje mjera zaštite.

Članak 398. stavak 5.c Zakona o kaznenom postupku
Ne dovodeći u pitanje odjeljak 5.b, ako je oštećena strana u posebno ranjivu stanju i treba biti ispitana, primjenjuju se odredbe članka 498. stavka 4.c.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Potporu žrtvama kaznenih djela pružaju ustanove za zdravstvenu zaštitu u regiji, ustanove koje pružaju usluge smještaja, utočišta i skloništa te druge ustanove kojima upravljaju lokalne i regionalne organizacije. Općenito, u brojnim regijama djeluje mreža udruga koja se sastoji od lokalnih organizacija, ureda javnog tužitelja, okružnih sudova i zdravstvenih ustanova, koji pružaju besplatnu potporu žrtvama bilo kakvog kaznenog djela.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Da. Konkretno, ako ste žrtva pojedinih oblika kaznenih djela (na primjer trgovanje ljudima, zlostavljanje u obitelji, seksualni napad), postoje priznate organizacije koje su u kontaktu s tijelima za izvršavanje zakonodavstva i mogu vam dati informacije o dostupnim skloništima ili ustanovama koje pružaju usluge smještaja i mogu se pobrinuti za vas.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, nećete biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i nećete biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka.

Osim toga, Zakonodavna uredba br. 196 od 30. lipnja 2003. (Zakon o zaštiti osobnih podataka) sadržava posebna pravila za obradu pravosudnih podataka, čiji je cilj čuvanje povjerljivosti i sigurnosti tih podataka. Ujedno se smatra da ćete, nakon što kao žrtva dobijete status oštećene strane u kaznenom postupku, biti dužni iznijeti dokaze na sudu. U zakonu su propisana pravila o načinima na koje se to mora provoditi, čiji je cilj spriječiti da morate dati iskaz više puta (ročište za prethodno izvođenje dokaza – incidente probatorio) i pravila kojima se štiti vaše pravo da kao žrtva ne budete ni u kakvu kontaktu sa strankom koja je predmet istražnog postupka / optuženikom. Ako ste žrtva mlađa od 18 godina, vaša fotografija i ime ne smiju se objaviti u novinama. Odredba o zabrani objavljivanja imena primjenjuje se i na žrtve starije od 18 godina. Cilj je tog sustava spriječiti širenje vaših osobnih podataka i informacija na temelju kojih se može utvrditi vaš identitet.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Pristup službama za potporu žrtvama ne ovisi o tome jeste li prijavili kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

U određenim okolnostima predviđenima zakonom (članci 273. i 274. Zakona o kaznenom postupku), koje među ostalim mogu uključivati opasnu situaciju u kojoj se možete naći kao oštećena strana (opasnost koja prvenstveno proizlazi iz mogućnosti da će se počinitelj i dalje ponašati nezakonito), pravosudna tijela mogu naložiti izricanje nadzornih mjera protiv počinitelja. Na primjer, može biti odmah udaljen iz obiteljskog doma, može mu se zabraniti odlazak na mjesta koja često posjećujete i boravak na određenim mjestima. U suprotnom slučaju može biti stavljen u kućni pritvor ili istražni zatvor.

Imate pravo biti obaviješteni o zahtjevima za ukidanje ili zamjenu nadzornih mjera izrečenih počinitelju, podnositi prigovore na izjave obrane u roku od dva dana ili iznositi svoje stajalište (članak 299. Zakona o kaznenom postupku). Imate i pravo biti obaviješteni o donesenim sudskim nalozima za izmjenu, ukidanje ili zamjenu nadzornih mjera koje su na snazi protiv osumnjičenika.

Mogu se naložiti i dodatne postupovne mjere opreza, osobito ako ste posebno ranjiva osoba, maloljetna osoba ili žrtva pojedinih kaznenih djela, posebno u sljedećim slučajevima:

  • ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, nećete biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i nećete biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno;
  • ako ste maloljetna osoba i Odjel za kaznene istrage od vas zahtijeva sažeto davanje iskaza, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra, kojeg dodjeljuje javno tužiteljstvo (članak 351. stavak 1.b Zakona o kaznenom postupku);
  • ako ste maloljetna osoba i javno tužiteljstvo od vas zahtijeva davanje iskaza, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra. Ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, nećete biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i nećete biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka (članak 362. stavak 1.a Zakona o kaznenom postupku);
  • ispitivanje maloljetnih osoba u svojstvu svjedoka vodi predsjedavajući sudac, koji može zatražiti pomoć osobe koja je u srodstvu s maloljetnom osobom ili kvalificiranog dječjeg psihologa (članak 498. Zakona o kaznenom postupku);
  • ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, u slučajevima kad je jedna od stranaka koja iznosi dokaze maloljetna osoba sudac može izdati nalog kojim se utvrđuju mjesto i vrijeme ročišta za prethodno izvođenje dokaza te posebni postupci tijekom njega, ako je to potrebno i primjereno za zaštitu uključenih osoba. Ročište se ne mora održati isključivo na prvostupanjskom sudu i sud u tu svrhu može iskoristiti specijalizirane ustanove ili, ako one nisu dostupne, dom osobe koja daje iskaz;
  • iskazi svjedoka moraju se snimiti u cijelosti upotrebom fonografskih ili audiovizualnih medija. Ako nije dostupna oprema za snimanje ili tehničko osoblje, omogućit će se vještačenje ili tehničko savjetovanje;
  • u predmetima koji se odnose na kaznena djela s elementima nasilja žrtve kaznenih djela koje su maloljetne osobe ili mentalno oboljele punoljetne osobe na njihov zahtjev ili zahtjev njihova odvjetnika bit će ispitane upotrebom zrcalnog stakla i sustava za internu komunikaciju.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Ako se pojavi potreba za posebnom zaštitom, zakonom je propisano da žrtve kaznenog djela moraju biti podvrgnute pojedinačnoj procjeni kako bi se utvrdilo hoće li i u kojoj će mjeri imati koristi od posebnih mjera tijekom cijelog postupka. Posebno će se pažljivo postupati ako ste maloljetna i/ili posebno ranjiva osoba. Sudac je taj koji će odlučiti hoćete li biti korisnik odgovarajućih mjera zaštite tijekom cijelog kaznenog postupka. Razgovori s vama tijekom istražnog postupka moraju se odvijati na odgovarajućim lokacijama i moraju ih voditi kvalificirani stručnjaci. Ako su među žrtvama maloljetne osobe, o tome se mora obavijestiti maloljetnički sud kako bi procijenio situaciju i mjere zaštite. Kako bi vas se zaštitilo od dodatnih kaznenih djela, prvostupanjski sud može ograničiti slobodu počinitelja (zadržavanje u pritvoru, zabrana odlaska na mjesta koja često posjećujete, udaljavanje iz obiteljskog doma). Morate biti obaviješteni o primjeni takvih mjera (članak 282.c Zakona o kaznenom postupku). Od suca možete zatražiti i da pri izdavanju naloga za udaljavanje počinitelja iz obiteljskog doma, ili kasnije, počinitelju naloži i plaćanje naknade za uzdržavanje (članak 282.a Zakona o kaznenom postupku). U nadležnom pokrajinskom sjedištu policije (Questura) djelovat će ured koji izvršava slične ovlasti.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Žrtve kaznenih djela s elementima nasilja koje su maloljetne osobe ili u posebno ranjivu stanju imaju pravo iznositi dokaze dok su na snazi mjere zaštite. Konkretno, mogu se uvesti mehanizmi kojima se sprječava da budete u kontaktu s počiniteljem tijekom istražnog ili sudskog postupka. Osim toga, ako ste posebno ranjiva osoba, moći će se upotrijebiti audiovizualne snimke vaših izjava, čak i ako to nije neophodno.

Smjernice za vraćanje predmeta 
(članak 413. Zakona o kaznenom postupku): zahtjev koji podnosi pojedinac koji je predmet istražnog postupka ili žrtva kaznenog djela

  1. Pojedinac koji je predmet istražnog postupka ili žrtva kaznenog djela može podnijeti zahtjev glavnom javnom tužitelju za izdavanje naloga za vraćanje predmeta na temelju članka 412. stavka 1. (ako javno tužiteljstvo neće pokrenuti kazneni progon u predmetu ili nije zatražilo zaključenje predmeta u zakonom propisanom roku ili roku koji je produljio sudac).
  2. Ako je naloženo vraćanje predmeta, glavni javni tužitelj provest će nužne predistražne postupke i podnijeti sve potrebne zahtjeve u roku od trideset dana od podnošenja zahtjeva, kako je predviđeno u članku 412. stavku 1.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Stanje posebne ranjivosti žrtve može nastati zbog dobi, fizičke bolesti ili psihološkog nedostatka, ali i zbog vrste kaznenog djela te postupaka i okolnosti predmeta. Pri procjenjivanju ranjivosti u obzir će se uzeti sljedeće: je li u predmetu riječ o kaznenom djelu nasilja protiv osobe ili zločinu iz mržnje na rasnoj osnovi, je li povezan s organiziranim kriminalom ili terorizmom, među ostalim na međunarodnoj razini, ili trgovanjem ljudima, je li se dogodio kao posljedica diskriminacije te ovisi li žrtva emocionalno, psihološki ili ekonomski o počinitelju (članak 90.c Zakona o kaznenom postupku).

Ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom će slučaju biti dopušteno audiovizualno snimanje vaših izjava, čak i ako to nije neophodno.

ZAHTJEVI U POGLEDU IZVOĐENJA DOKAZA U POSEBNIM SLUČAJEVIMA – u predmetima koji se odnose na kaznena djela zlostavljanja članova obitelji i partnera, porobljavanja ili držanja robova, dječje prostitucije, dječje pornografije, virtualne pornografije, turističkih inicijativa čiji je cilj iskorištavanje dječje prostitucije, trgovanja ljudima, kupnje i prodaje robova, seksualnog napada, teških kaznenih djela, spolnog odnosa s maloljetnom osobom, seksualnog napada u skupini, mamljenja maloljetnih osoba i nametljivog ponašanja, ako ste u posebno ranjivu stanju i od vas je zatraženo davanje iskaza, ako ste već dali izjave u okviru ročišta za prethodno izvođenje dokaza ili unakrsnog ispitivanja s osobom protiv koje će se te izjave iskoristiti ili ako postoje pisane evidencije vaših izjava, od vas će se zatražiti da date iskaz samo ako se on odnosi na činjenice i okolnosti koje su različite od onih o kojima ste govorili u prethodnim izjavama ili ako sudac ili jedna od stranaka smatra da je to nužno na temelju posebnih zahtjeva.

SAŽETO DAVANJE ISKAZA – ako Odjel za kaznene istrage zahtijeva sažeto davanje iskaza posebno ranjivih žrtava, čak i ako su one starije od 18 godina, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra, kojeg dodjeljuje javno tužiteljstvo. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka (članak 351. stavak 1.b).

PRIKUPLJANJE DOKAZA – ako javno tužiteljstvo zahtijeva sažeto davanje iskaza posebno ranjivih žrtava, čak i ako su one starije od 18 godina, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka (članak 362. stavak 1.a).

ISPITIVANJE SVJEDOKA: vaše će ispitivanje u svojstvu svjedoka, uključujući pitanja i protutvrdnje stranaka, voditi predsjedavajući sudac. Pri vođenju ispitivanja svjedoka predsjedavajući sudac može zatražiti pomoć osobe s kojom ste u srodstvu ili kvalificiranog dječjeg psihologa. Ako predsjedavajući sudac, nakon što je saslušao stranke, smatra da vam izravno ispitivanje neće prouzročiti nelagodu, naložit će da se davanje iskaza nastavi onako kako je opisano u prethodnim odjeljcima. Taj se nalog može povući tijekom samog ispitivanja (članak 498. Zakona o kaznenom postupku).

Ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, primjenjuju se postupci opisani u članku 398. stavku 5.a (ročište za prethodno izvođenje dokaza, vidjeti u nastavku).

ROČIŠTE ZA PRETHODNO IZVOĐENJE DOKAZA – (članak 398. stavak 5.a) ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, primjenjuju se sljedeći postupci: u slučaju istražnih postupaka koji se odnose na kaznena djela zlostavljanja članova obitelji i partnera, porobljavanja ili držanja robova, dječje prostitucije, dječje pornografije, virtualne pornografije, turističkih inicijativa čiji je cilj iskorištavanje dječje prostitucije, trgovanja ljudima, kupnje i prodaje robova, seksualnog napada, teških kaznenih djela, spolnog odnosa s maloljetnom osobom, seksualnog napada u skupini, mamljenja maloljetnih osoba ili nametljivog ponašanja, ako među osobama koje iznose dokaze ima posebno ranjivih punoljetnih osoba, sud može izdati nalog kojim se utvrđuju mjesto i vrijeme ročišta radi izvođenja dokaza te posebni postupci tijekom njega, ako je to potrebno i primjereno za zaštitu uključenih osoba. Ročište se ne mora održati isključivo na prvostupanjskom sudu i sud u tu svrhu može iskoristiti specijalizirane ustanove ili, ako one nisu dostupne, dom osobe koja daje iskaz. Iskazi svjedoka moraju se snimiti u cijelosti upotrebom fonografskih ili audiovizualnih medija. Ako nije dostupna oprema za snimanje ili tehničko osoblje, omogućit će se vještačenje ili tehničko savjetovanje. Sastavit će se i pisano izvješće o ispitivanju u obliku sažetka. Transkript snimke stavit će se na raspolaganje isključivo na zahtjev stranaka.

Ako ste u posebno ranjivu stanju i nužno je da budete ispitani, sudac će, na vaš zahtjev ili zahtjev vašeg odvjetnika, naložiti poduzimanje mjera zaštite (članak 498. stavak 4.c Zakona o kaznenom postupku).

U postupcima koji se odnose na prethodno navedena kaznena djela javno tužiteljstvo, među ostalim na vaš zahtjev ili zahtjev osobe koja je predmet istražnog postupka, od vas može zatražiti da iznesete dokaze na ročištu za prethodno izvođenje dokaza, čak i u predmetima u kojima nije navedeno da je to potrebno. Ako ste u posebno ranjivu stanju, javno tužiteljstvo, među ostalim na vaš zahtjev ili zahtjev osobe koja je predmet istražnog postupka, od vas može zatražiti da iznesete dokaze na ročištu za prethodno izvođenje dokaza (članak 392. Zakona o kaznenom postupku).

Prikupljanje dokaza za koje je potrebno sudjelovanje žrtava u posebno ranjivu stanju može se provesti putem sigurnog postupka u okviru ročišta za prethodno izvođenje dokaza, tj. instrumenta čiji je cilj, među ostalim, spriječiti da pretrpite dodatnu štetu (sekundarna viktimizacija) zbog neprestanog sudjelovanja u pravnom postupku.

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ – ako ste žrtva kaznenih djela povezanih sa zlostavljanjem članova obitelji i partnera, genitalnim sakaćenjem žena, seksualnim napadom, spolnim odnosima s maloljetnom osobom, seksualnim napadom u skupini i nametljivim ponašanjem, uvijek ćete imati pravo na besplatnu pravnu pomoć, čak i ako je vaš dohodak viši od zakonom utvrđene granice za ostvarivanje prava na nju. Ako ste maloljetna osoba, isto vrijedi ako ste žrtva kaznenih djela povezanih s porobljavanjem ili držanjem u stanju podčinjenosti ili ropstva, dječjom prostitucijom, dječjom pornografijom, turističkim inicijativama čiji je cilj iskorištavanje dječje prostitucije, trgovanjem ljudima, kupnjom i prodajom robova i poticanjem na maloljetničku delinkvenciju.

Maloljetnik sam. Imam li posebna prava?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je žrtva kaznenog djela preminula, najbliža rodbina žrtve ostvaruje prava koja su dodijeljena žrtvi na temelju zakona.

(članak 90. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku).

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Osnova za mirenje u kaznenom postupku utvrđena je u Zakonodavnoj uredbi br. 274/2000, na temelju koje žrtva može podnijeti izravnu tužbu protiv počinitelja kojom zahtijeva naknadu štete zbog ugrožavanja njezinih interesa. To se pravo može ostvariti samo ako je povezano s kaznenim djelima protiv kojih se može podnijeti pritužba (lakša kaznena djela).

Kako bi se pokrenulo i provelo mirenje u kaznenom postupku, potrebna je suglasnost stranaka radi postizanja zadovoljavajućeg dogovora. Mirovni sudac tijekom cijelog postupka mora što više promicati pomirenje stranaka. Kaznena djela za koja je nadležan mirovni sudac i koja po svojoj prirodi podliježu mirenju uključuju sljedeća kaznena djela: kleveta, povreda časti, napad, namjerno nanošenje teške tjelesne ozljede, lakše tjelesne ozljede, vandalizam.

Osim toga, stranke u kaznenom postupku ili njihovi odvjetnici mogu podnijeti zahtjev izravno Uredu za mirenje s obzirom na alternativnu definiciju kaznenog postupka koji je u nadležnosti mirovnog suca kako je predviđeno člankom 35. Zakonodavne uredbe br. 274/2000 ili s obzirom na presudu da je kazneno djelo izbrisano zbog kompenzacijskih mjera koje je poduzeo počinitelj.

U slučaju kaznenih djela protiv kojih možete podnijeti pritužbu dopušteno vam je podnijeti zahtjev za izdavanje sudskog poziva na temelju kojega je pojedinac osumnjičen za počinjenje kaznenog djela dužan pojaviti se pred mirovnim sucem. Zahtjev morate potpisati vi kao oštećena strana, ili vaš pravni zastupnik, i vaš odvjetnik. Vaš odvjetnik ovjerava vaš potpis. Ako ste maloljetna osoba mlađa od 14 godina, mentalno bolesna ili osoba lišena pravne i poslovne sposobnosti, zahtjev mora potpisati vaš roditelj ili osoba s punim, djelomičnim ili posebnim skrbništvom nad vama. Podnošenje zahtjeva ima iste učinke kao i podnošenje pritužbe (članak 21.).

Podnošenje zahtjeva: zahtjev se prvo mora podnijeti javnom tužiteljstvu tako da se dostavi tajništvu javnog tužiteljstva, a kasnije ga, zajedno s dokazom o prethodnoj dostavi, u roku od tri mjeseca nakon prijave kaznenog djela, podnositelj zahtjeva podnosi uredu sudskog službenika mirovnog suca. Ako ste već podnijeli pritužbu u pogledu istog događaja, morate to napomenuti u zahtjevu, priložiti presliku pritužbe i još jednu presliku dostaviti tajništvu javnog tužiteljstva. U tom će slučaju mirovni sudac naložiti pribavljanje izvorne pritužbe (članak 22.).

Priključenje postupku u svojstvu građanskopravne stranke: ako se postupku želite priključiti u svojstvu građanskopravne stranke, to morate učiniti u trenutku podnošenja zahtjeva ili ćete izgubiti to pravo. Obrazloženi zahtjev za naknadu štete koji je dio tog zahtjeva u načelu je istovrijedan priključenju postupku u svojstvu građanskopravne stranke (članak 23.).

Podnošenje zahtjeva neće biti dopušteno u sljedećim slučajevima:

  1. ako nije podnesen pravodobno;
  2. ako je podnesen za predmete za koje takva mogućnost nije predviđena;
  3. ako ne sadržava potrebne informacije ili ako nije potpisan;
  4. ako je opis događaja nedovoljan ili je utvrđivanje izvora dokaza nedovoljno;
  5. ako nisu priloženi dokazi da je obaviješteno javno tužiteljstvo.

Zahtjevi koje podnosi javno tužiteljstvo (članak 25.): javno tužiteljstvo u roku od deset dana od podnošenja zahtjeva podnijet će svoje zahtjeve uredu sudskog službenika mirovnog suca. Ako javno tužiteljstvo smatra da je zahtjev nedopušten, očito neutemeljen ili podnesen mirovnom sucu koji nema nadležnost u toj regiji, neće prihvatiti sudski poziv ili će navesti optužnicu kojom se potvrđuje ili izmjenjuje optužba iz žalbe.

Nakon isteka roka mirovni će sudac nastaviti s postupkom čak i ako javno tužiteljstvo nije podnijelo nikakve zahtjeve. Ako mirovni sudac ne smatra da je zahtjev nedopušten ili očito neutemeljen i ako je u okviru njegove nadležnosti, izdat će odluku kojom poziva stranke na ročište u roku od 20 dana od podnošenja zahtjeva.

Zahtjev koji je podnijela jedna oštećena strana ili više njih ne znači da druge stranke ne mogu sudjelovati u postupku uz pomoć odvjetnika i uz ista prava koja ima glavni podnositelj zahtjeva. Uključene oštećene strane mogu se priključiti privatnoj tužbi prije nego što se proglasi otvaranje ročišta. Ako oštećene strane kojima je odluka propisno dostavljena ne prisustvuju ročištu, to će se protumačiti kao da su se odrekle svojeg prava na podnošenje pritužbe ili, ako je pritužba već podnesena, da su je povukle.

Sudsko ročište: javno tužiteljstvo ili vi kao oštećena strana najmanje sedam dana prije datuma za koji je zakazano sudsko ročište podnijet će uredu sudskog službenika mirovnog suca sudski poziv s odgovarajućim obavijestima.

Ako je kazneno djelo takvo da se protiv njega može podnijeti pritužba, sudac će poticati pomirenje stranaka. U tom slučaju, ako bi to bilo korisno za potrebe pomirenja, sudac može odgoditi ročište za najviše dva mjeseca i može, prema potrebi, primijeniti mjere mirenja koje omogućuju javni ili privatni centri ili ustanove u regiji. U svakom slučaju, izjave koje su stranke dale u okviru postupka pomirenja ne mogu se ni na koji način upotrijebiti za potrebe donošenja odluke (članak 29.).

Ako se postigne nagodba, sastavlja se izvješće kojim se potvrđuje povlačenje pritužbe ili odustajanje od zahtjeva i njegova kasnijeg prihvaćanja. Odustajanje od zahtjeva ima iste učinke kao i povlačenje pritužbe.

Ishod mirenja može biti taj da ćete povući pritužbu te se proglašava da je predmet odbačen zbog nedostatka razloga za podnošenje tužbe. Osim toga, kao pozitivni ishod mirenja, koje može dovesti do nadoknade štete prouzročene kaznenim djelom, može se donijeti presuda da je kazneno djelo izbrisano kao posljedica naknade koju je ponudio počinitelj prije sudskog ročišta ili zbog blaže naravi kaznenog djela.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Pravila za zaštitu žrtava mogu se pronaći u Zakonu o kaznenom postupku, u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonodavnoj uredbi br. 212 od 15. prosinca 2015. o provedbi Direktive 2012/29/EU o pravima, potpori i zaštiti žrtava kaznenih djela, u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonodavnoj uredbi br. 204 od 9. studenoga 2007., u Poveznica se otvara u novom prozoruOdluci br. 222 od 23. prosinca 2008. (o provedbi Zakonodavne uredbe br. 204/2007), u članku 11. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona br. 122 od 7. srpnja 2016. – europsko pravo 2015. – 2016. (naknada štete žrtvama kaznenog djela s elementima nasilja) i u nizu drugih regulatornih mjera koje se odnose na žrtve pojedinih vrsta kaznenih djela.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka


Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

  • Prijava se podnosi kad pojedinac koji ima saznanja o kaznenom djelu koje podliježe javnom kaznenom progonu obavijesti javno tužiteljstvo ili službenika Odjela za kaznene istrage. Prijava kaznenog djela nije obvezna, ali postaje obvezna u nekoliko slučajeva izričito predviđenih zakonom. U prijavi se navode bitne pojedinosti događaja, dan na koji ste saznali za kazneno djelo i prethodno prikupljeni izvori dokaza. Osim toga, ako je to moguće, navode se osobne pojedinosti, mjesto boravišta i bilo koje druge informacije koje mogu pridonijeti identifikaciji osobe koja je osumnjičena za počinjenje kaznenog djela te osobni podaci o vama kao oštećenoj strani i pojedinosti o bilo kojoj drugoj osobi koja bi mogla pružiti relevantne informacije radi utvrđivanja onoga što se dogodilo. Kazneni se postupak može pokrenuti čak i ako nisu iznesene nikakve korisne pojedinosti na temelju kojih bi se mogla identificirati osoba osumnjičena za počinjenje kaznenog djela jer se može podnijeti prijava protiv nepoznate osobe. Nju moraju podnijeti policijska tijela nadležnom uredu javnog tužitelja, zajedno s pojedinostima o svim istražnim mjerama poduzetima u svrhu identifikacije počiniteljâ kaznenog djela.
  • Pritužba je izjava kojom pojedinac koji je žrtva kaznenog djela (ili njegov pravni zastupnik) izražava želju da se protiv počinitelja pokrene kazneni progon. Ona se odnosi na kaznena djela koja ne podliježu javnom kaznenom progonu. U izjavi se mora opisati počinjeno kazneno djelo i mora se izraziti jasna želja podnositelja pritužbe da se nastavi s podnošenjem tužbenog zahtjeva i da se okrivljenika kazni. Prethodno podnesenu pritužbu možete povući, osim u slučajevima seksualnog napada ili spolnog odnosa s maloljetnom osobom. Kako bi se pritužba odbacila, povlačenje mora prihvatiti osoba na koju se odnosi pritužba koja, ako je nevina, može zatražiti da se suđenjem dokaže da ni na koji način nije sudjelovala u kaznenom djelu.
  • Ako se želi zatražiti posredovanje tijela za izvršavanje zakonodavstva u sporovima među privatnim pojedincima, podnosi se predstavka, a podnose je jedna od uključenih stranaka ili obje. Nakon podnošenja zahtjeva za službeno posredovanje službenik za izvršavanje zakonodavstva poziva stranke na sastanak na kojem se pokušava postići pomirenje i sastavlja izvješće. Ako se utvrdi da je počinjeno kazneno djelo, službenik za izvršavanje zakonodavstva mora obavijestiti pravosudna tijela ako je riječ o kaznenom djelu koje podliježe javnom kaznenom progonu. Ako je riječ o kaznenom djelu koje podliježe kaznenom progonu na temelju pritužbe, službenik može na zahtjev pokrenuti prethodnu nagodbu u sporu, što ne dovodi u pitanje vaše naknadno pravo da podnesete pritužbu.

Prijave, pritužbe i predstavke moraju se podnijeti u uredima podružnice tijelâ za izvršavanje zakonodavstva (sjedišta pokrajinske policije, lokalne policijske postaje i uredi vojne policije (Carabinieri)). Prijava ili predstavka može se podnijeti i javnom tužitelju.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Nakon što podnesete prijavu dobit ćete informacije koje se odnose na sljedeće: tijela kojima se možete obratiti ako želite dobiti informacije o predmetu, ulogu koju ćete imati u istražnom i sudskom postupku, vaše pravo da budete obaviješteni o datumu i mjestu suđenja te o optužnici i, ako se postupku priključujete u svojstvu građanskopravne stranke, vaše pravo na dobivanje obavijesti o presudi, među ostalim u obliku sažetka. Osim toga, možete dobivati najnovije obavijesti o tijeku postupka i unosima u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela. Obavijestit će vas se o svakom podnesenom zahtjevu za zaključenje predmeta, o tome kako pokrenuti pravne radnje zbog kršenja vaših prava, a predmet možete zaključiti povlačenjem pritužbe, ako je to moguće, ili postupkom mirenja (članak 90.a Zakona o kaznenom postupku (Codice di procedura penale)).

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na vaše pravo na pravno savjetovanje i pravnu pomoć, koje plaća talijanska država (članak 90.a). Na temelju zakonskih odredaba o pomoći za osobe slabog imovinskog stanja (članak 98. Zakona o kaznenom postupku) imate pravo podnijeti zahtjev za pravnu pomoć koju financira država. Pravo na pristup pravnoj pomoći koju financira država možete imati i ako vaš dohodak ne premašuje ograničenje predviđeno zakonom. Kako biste stekli pravo na pravnu pomoć koju financira država, trebat ćete podnijeti odgovarajući zahtjev prvostupanjskom sudu odmah nakon podnošenja prijave. Nakon završetka prve faze postupka, kojoj smije prisustvovati odvjetnik obrane, a u svakom slučaju prije upućivanja poziva za dolazak na ispitivanje ili najkasnije u trenutku obavijesti da su predistražni postupci okončani, javno tužiteljstvo mora pojedinca koji je predmet istražnog postupka pisanim putem obavijestiti da mu je sud dodijelio odvjetnika obrane; ako to ne učini, sve naknadne radnje bit će ništave i nevažeće (članak 369.a Zakona o kaznenom postupku).

Ta obavijest mora sadržavati sljedeće:

(a) informacije da je za potrebe obrane u kaznenom postupku obvezno imati profesionalnog odvjetnika te informacije o pravima dodijeljenima na temelju zakona pojedincu koji je predmet istražnog postupka;

(b) ime odvjetnika obrane kojeg je dodijelio sud, njegovu adresu i telefonski broj;

(c) informacije o pravu optuženika da imenuje vlastitog odvjetnika obrane uz obavijest o tome da će ga, ako to ne učini, tijekom istražnog postupka zastupati odvjetnik kojeg je dodijelio sud;

(d) napomenu da će, ako ne ispunjuje uvjete za dobivanje pravne pomoći koju financira država, sâm morati platiti odvjetnika obrane kojeg je dodijelio sud i upozorenje da će se, ako bude proglašen nesolventnim, pokrenuti postupak izvršenja;

(da) informacije o pravu na usluge tumačenja i prevođenja važnih dokumenata;

(e) informacije o uvjetima za dobivanje pravne pomoći koju financira država.

Besplatna je pravna pomoć pravni mehanizam utemeljen na pravu na obranu sadržanom u članku 24. talijanskog Ustava, na temelju kojeg svaka osoba ima pravo na pomoć u bilo kojoj fazi i na bilo kojoj razini pravosudnog sustava te koja osobama koje imaju financijske poteškoće omogućuje ne samo da dobiju pomoć odvjetnika i stručnjaka, među ostalim tehničkih savjetnika, na račun države, nego i da ne moraju plaćati sudske troškove. Besplatna pravna pomoć dostupna je za kaznenopravne predmete i građanskopravne predmete povezane s kaznenopravnim predmetima, za dodatne pravne radnje kao što su postupci kaznenog izvršenja, sigurnosti, sprječavanja i nadzora te, konačno, za građanskopravne predmete koji proizlaze iz kaznenopravnih predmeta.

Pravo na pristup besplatnoj pravnoj pomoći nemaju samo talijanski državljani nego i strani državljani, čak i ako podliježu upravnim postupcima protjerivanja, nemaju boravište u Italiji ili su osobe bez državljanstva koje žive u Italiji.

Sve stranke u postupku mogu podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć, ali ako ste žrtva pojedinih kaznenih djela protiv spolne slobode, zakonom propisana ograničenja u pogledu dohotka neće se primjenjivati.

Država štiti i maloljetne osobe, koje mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć, te osobe koje su predmet predistražnih postupaka ako su uhićene ili pritvorene ili se nad njima provode mjere istražnog zatvora.

Kako biste imali pravo na besplatnu pravnu pomoć, vaš dohodak ne smije biti viši od najvišeg dohotka utvrđenog zakonom, koji iznosi 11 369,24 EUR, uz povećanje od 1 032,90 EUR za svaku osobu koja živi s vama.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Zahvaljujući besplatnoj pravnoj pomoći, pravnom mehanizmu utemeljenom na pravu na obranu sadržanom u članku 24. talijanskog Ustava, svaka osoba koja ispunjava uvjete (koji se odnose na teške financijske okolnosti) može u bilo kojoj fazi i na bilo kojoj razini pravosudnog sustava dobiti pomoć odvjetnika i stručnjaka, među ostalim tehničkih savjetnika, na račun države. Ujedno se omogućuje i oslobođenje od plaćanja sudskih troškova.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako podnesete prigovor na zahtjev za zaključenje predmeta, zahtijevate da se nastave predistražni postupci. Ako ne navedete osobu koja je predmet daljnjeg istražnog postupka i odgovarajuće dokazne predmete, prigovor neće biti dopušten. Ako je vaš prigovor nedopušten, a prijava kaznenog djela neutemeljena, sudac će na temelju obrazložene odluke naložiti zaključenje predmeta i dokumente vratiti javnom tužiteljstvu. Ako zahtjev nije prihvaćen, sudac će odrediti datum na koji će sudsko vijeće saslušati vas i osobu koja je predmet istražnog postupka te će o tom datumu obavijestiti javno tužiteljstvo. Sudac će obavijestiti i glavnog javnog tužitelja pri Žalbenom sudu (Corte di Appello) da je zakazano ročište. Ako smatra da su potrebni dodatni istražni postupci, sudac će nakon ročišta izdati nalog javnom tužiteljstvu u kojem će odrediti rok do kojeg ti istražni postupci moraju biti završeni, bez mogućnosti produljenja tog roka. Ako sudac ne prihvati zahtjev za zaključenje predmeta, naložit će javnom tužiteljstvu da u roku od deset dana sastavi optužnicu. Sud će u roku od dva dana nakon sastavljanja optužnice izdati odluku o datumu pripremnog ročišta.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima nasilja protiv osobe, uvijek ćete imati i dodatno pravo da budete obaviješteni ako je podnesen zahtjev za zaključenje predmeta, čak i ako izričito to ne zatražite, te ćete u roku od 20 dana od primitka te obavijesti morati pregledati dokumente i podnijeti obrazloženi zahtjev za nastavak predistražnih postupaka (članak 408. stavak 3.a Zakona o kaznenom postupku).

Mogu li se uključiti u suđenje?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete imenovati odvjetnika koji će u vaše ime ostvarivati prava koja su vam dodijeljena. Kako biste bili sigurni da ćete dobivati dokumente na koje imate pravo na temelju zakona i kako biste ostvarivali posebna prava, morate navesti adresu za dostavu. Isto tako morate prijaviti svaku promjenu adrese tijekom kaznenog postupka. Ako ste imenovali odvjetnika, nećete morati navesti adresu jer će se sve obavijesti slati odvjetniku.

Tijekom istražnog postupka i tijekom suđenja imate pravo podnositi podneske i navoditi dokazne predmete (članak 90.a Zakona o kaznenom postupku). Imate i pravo pregledavati unose u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela (članak 335. Zakona o kaznenom postupku). Morate biti obaviješteni kad vještačenje, koje se ne može ponavljati, bude završeno (članak 360. Zakona o kaznenom postupku). Isto tako možete podnijeti zahtjev javnom tužiteljstvu za izvođenje dokaza tijekom ročišta koje prethodi suđenju. Odmah nakon što podnesete prijavu ili naknadno možete zatražiti i da budete obaviješteni o svakom zahtjevu za odgodu istražnog postupka ili zaključenje predmeta. Ako želite biti obaviješteni o podnesenom zahtjevu za odgodu istražnog postupka (članak 406. Zakona o kaznenom postupku) i zahtjevu za zaključenje predmeta (članak 408. Zakona o kaznenom postupku), to morate posebno zatražiti. Ako dođe do suđenja, imate pravo biti obaviješteni o mjestu, datumu i vremenu održavanja prvog ročišta. Nećete biti obaviješteni o održavanju naknadnih ročišta, već informacije o datumima za kada je ročište odgođeno morate zatražiti sami od prvostupanjskog suda. Nemate obvezu prisustvovati ročištima, osim onom na kojem dajete svoj iskaz. Nakon zaključenja istražnih postupaka imate pravo na uvid u sve dokumente koji se odnose na predmet i izradu njihovih preslika. Međutim, u pravilu to ne možete učiniti dok su istražni postupci još u tijeku, iako javno tužiteljstvo to može odobriti ako postoje razlozi od posebnog interesa.

Ako dođe do suđenja u kaznenom postupku, a počinjenim kaznenim djelom prouzročena vam je šteta, možete zatražiti naknadu štete i sudjelovati u suđenju tako da se postupku priključite u svojstvu građanskopravne stranke.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, građanskopravna stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva, kao osoba pogođena počinjenim kaznenim djelom, ima sva prethodno navedena prava. Osim toga, možete biti ispitani u svojstvu svjedoka u okviru suđenja i, ako imate pravo na naknadu štete prouzročene kaznenim djelom, možete podnijeti privatnu tužbu pred kaznenim sudom tako da se postupku priključite u svojstvu građanske stranke.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedene činjenice u pogledu vaših prava i interesa kao oštećene strane, ako sudjelujete i u svojstvu svjedoka, primjenjuju se pravila navedena u nastavku.

Ako ste svjedok, morate se pojaviti pred sucem i slijediti njegove upute o postupovnim uvjetima te na pitanja koja su vam upućena morate odgovarati istinito. Nemate obvezu otkriti bilo što zbog čega bi protiv vas mogao biti pokrenut kazneni progon. Ako se na dan ročišta pojavi problem zbog kojeg ne možete prisustvovati ročištu, o tome morate pravodobno obavijestiti sud i navesti razlog vaše odsutnosti. U tom slučaju, ako sudac vašu odsutnost smatra opravdanom, izdat će dodatni poziv za naknadno ročište. Ako vam je sudski poziv upućen nekoliko puta, a niste se pojavili i niste iznijeli opravdan razlog za to, sud može naložiti vaše prisilno dovođenje pa čak i plaćanje novčane kazne Uredu za novčane kazne (cassa delle ammende) te troškova nastalih zbog vašeg nepojavljivanja, u smislu članka 133. Zakona o kaznenom postupku. Na pitanja koja su vam upućena morate odgovarati istinito. U članku 372. Zakona o kaznenom postupku postoje odredbe na temelju kojih se kažnjavaju svjedoci koji odbiju dati odgovor, daju lažne iskaze ili ne iznesu činjenice s kojima su upoznati. Ako ne želite biti svjedok ili ako ne surađujete u toj ulozi, sud vam može izreći kaznu zatvora. Svjedok ne može biti pritvoren tijekom ročišta. Ako prije izricanja presude povučete lažni iskaz ili potvrdite što je istina, ne možete biti optuženi za kazneno djelo. Neće vam biti izrečena kazna ako ste lažan iskaz dali kako biste sebe ili osobu u bliskom srodstvu spasili od osuđujuće presude (članak 384. Zakona o kaznenom postupku).

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete sudjelovati i u svojstvu svjedoka. Vaše se izjave mogu upotrijebiti kao dokaz za donošenje osuđujuće presude optuženiku ako su na temelju detaljnog proučavanja ocijenjene kao objektivno i subjektivno vjerodostojne. Sudac može slobodno ocijeniti vaš iskaz i vaši dokazi mogu biti jedina osnova za donošenje osuđujuće presude optuženiku. Morate govoriti istinu, ali niste obvezni izlagati se kaznenom progonu (pravo na šutnju). Osobe u bliskom srodstvu s optuženikom nisu obvezne prisustvovati u svojstvu svjedoka, osim ako su one podnijele prijavu ili pritužbu ili u slučajevima kad su one ili njihova najbliža rodbina žrtve kaznenog djela koje je predmet postupka. Možete i odbiti dati odgovor na pitanje ako biste time otkrili profesionalnu tajnu. Ako tijekom predistražnih postupaka date izjavu, možete imati pravo na različite mjere zaštite.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Javno tužiteljstvo odmah će zabilježiti u odgovarajuće registre koji se vode u njegovu uredu svako kazneno djelo o kojem je obaviješteno ili koje je otkrilo na vlastitu inicijativu i istodobno, ili čim to bude dostupno, ime osobe koja je osumnjičena za počinjenje tog kaznenog djela. Ako se tijekom predistražnih postupaka promijeni pravna kvalifikacija događaja ili se dokažu drukčije pojedinosti, javno tužiteljstvo ažurirat će unose. O tim će unosima biti obaviještene osoba optužena za kazneno djelo, vi kao žrtva i odvjetnici obiju strana, ako je tako zatraženo. Ako se zatraže informacije o unosima u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela, tajništvo javnog tužitelja dostavit će zatražene informacije ako su takvi unosi izvršeni i ništa ne sprječava davanje odgovora. U suprotnom će slučaju izvijestiti da ne postoje unosi o kojima se mogu dostaviti informacije. Ako postoje posebni uvjeti koji su relevantni za istražni postupak, javno tužiteljstvo, nakon što odluči hoće li odobriti zahtjev, može na temelju obrazložene odluke naložiti da unosi ostanu tajni u razdoblju koje nije dulje od tri mjeseca i koje se ne može produljiti (članak 335. Zakona o kaznenom postupku).

Ako javno tužiteljstvo odluči da neće zatražiti okončanje postupka, u predmetima koji se odnose na zlostavljanje članova obitelji i partnera ili nametljivo ponašanje, ono će vašeg pravnog zastupnika ili, ako ga nemate, vas osobno obavijestiti da su predistražni postupci okončani (članak 415.a Zakona o kaznenom postupku).


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

3 - Moja prava nakon suđenja


Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Jedino žrtva koja se postupku priključila u svojstvu građanskopravne stranke ima autonomno pravo na podnošenje žalbe, i to samo kad se predmet odnosi na zaštitu njezinih građanskih interesa.

U skladu s talijanskim Zakonom br. 46/2006 građanskopravna stranka više nema opće pravo žalbe. Žalbu možete podnijeti jedino Kasacijskom sudu (Corte di Cassazione).

Žalbu možete podnijeti u sljedećim slučajevima:

  • protiv dijelova osuđujuće presude koji se odnose na građansku tužbu
  • protiv oslobađajuće presude koja se odnosi samo na građanskopravne dijelove predmeta
  • protiv dijelova presude koji se odnose na vaše pravo na odštetu i troškove.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Kad je riječ o preispitivanju, ako ste žrtva i suđenju koje je okončano presudom čije preispitivanje zahtijevate priključili ste se u svojstvu građanskopravne stranke, nakon početka faze ročišta imate pravo umiješati se u pogledu dopuštenosti samog zahtjeva. To se primjenjuje čak i u slučajevima kad ste podnijeli izvanrednu žalbu protiv kazne izrečene na temelju nagodbe o krivnji, pri čemu se posebnom presudom potvrđuje da možete zatražiti da počinitelj nadoknadi pravne troškove i da takva presuda može biti izrečena.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Zakonodavnom uredbom br. 9 od 11. veljače 2015. utvrđena su pravila za provedbu Direktive br. 2011/99/EU, koja se temelji na načelu uzajamnog priznavanja i kojom je uređen europski nalog za zaštitu kako bi se zajamčilo da se mjere donesene za zaštitu osobe od kaznenog djela, koje može nanijeti štetu toj osobi ili ugroziti njezin život, njezino tjelesno ili mentalno zdravlje, njezino dostojanstvo, njezinu osobnu slobodu ili spolni integritet, provode čak i ako se ta osoba preseli u drugu državu članicu. Direktivom se utvrđuje da se europski nalog za zaštitu može izdati samo ako je u državi izdavateljici prethodno donesena mjera zaštite, čime se osobi koja uzrokuje opasnost izriču neke od sljedećih zabrana ili ograničenja: zabrana ulaska na određene lokacije, mjesta ili definirana područja na kojima zaštićena osoba živi ili koje posjećuje; zabrana ili uređivanje kontakta sa zaštićenom osobom; zabrana ili uređivanje približavanja zaštićenoj osobi bliže od dozvoljene udaljenosti. Nakon primitka europskog naloga za zaštitu nadležno tijelo države članice koja izvršava nalog mora bez neopravdane odgode priznati taj nalog i donijeti bilo koju mjeru koja bi bila dostupna na temelju njezina nacionalnog prava u sličnom predmetu kako bi se osigurala zaštita zaštićene osobe.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Nakon što je ročište zaključeno predsjedavajući sudac sastavit će i potpisati izreku presude te će se sastaviti detaljan sažetak stvarnih i pravnih razloga na kojima je presuda utemeljena. Presuda će se objaviti na ročištu na kojem će se pročitati njezina izreka. Čitanje obrazloženja i izreke presude istovjetno je obavješćivanju stranaka koje prisustvuju ili bi trebale prisustvovati ročištu o presudi. Sudac će izreći osuđujuću presudu ako je optuženik nedvojbeno kriv za kazneno djelo. Sudac će uz presudu izložiti pojedinosti izrečene kazne i sigurnosne mjere (misure di sicurezza). Ako je osuđeni počinitelj nesolventan, sudac će njegovu građanskom zastupniku naložiti da plati novčanu kaznu Osim toga, presudom će se osuđenom počinitelju naložiti da plati troškove suđenja. Sudac će na zahtjev građanskopravne stranke naložiti objavu presude u novinama, a troškove te objave podmirit će osuđeni počinitelj i, prema potrebi, njegov građanski zastupnik.

Presuda će sadržavati sljedeće dijelove:

  1. naslov „in nome del popolo italiano” [„u ime talijanskog naroda”] i naziv tijela koje ju je izdalo;
  2. osobne podatke počinitelja i druge informacije koje služe za njegovu identifikaciju te opće pojedinosti o drugim privatnim strankama u predmetu;
  3. optužbu;
  4. upućivanje na podneske stranaka;
  5. detaljno obrazloženje stvarnih i pravnih razloga na kojima je odluka utemeljena, uz navođenje dokaza koji čine temelj odluke i obrazloženje razloga zbog kojih sudac smatra da dokazi koji upućuju na suprotno nisu pouzdani;
  6. izreku, u kojoj se navode primijenjeni članci zakonâ;
  7. datum i potpis suca.

Presuda će se pohraniti u uredu sudskog službenika nakon njezine objave. Ako presuda nije objavljena u roku od trideset dana ili u nekom drugom roku koji nije dulji od 90 dana nakon izricanja, obavijest o tome da je presuda izrečena dostavlja se javnom tužiteljstvu i privatnim strankama, koje imaju pravo žalbe, te odvjetnicima obrane počinitelja nakon što je presuda izrečena.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

U članku 90.b Zakona o kaznenom postupku (Codice di procedura penale) utvrđeno je da u slučaju kaznenih djela s elementima nasilja protiv osobe, ako tako zatražite, odmah morate biti obaviješteni ako je u pripremi puštanje ili završetak mjera oduzimanja slobode, ako je optuženik u bijegu od istražnog zatvora ili zatvora te ako osuđeni počinitelj namjerno nije postupio u skladu s izrečenom mjerom.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Savjetovanje sa žrtvom prije donošenja takvih odluka nije uobičajena praksa.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

4 - Naknada


Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Počinjenje kaznenog djela i kasnija osuđujuća presuda znače da oštećena strana može zatražiti odštetu. U talijanskom pravu predviđena su sljedeća dva načina na koje možete dobiti naknadu za pretrpljenu štetu:

  • možete se priključiti kaznenom postupku protiv počinitelja u svojstvu građanskopravne stranke
  • možete podnijeti zasebnu privatnu tužbu.

Izbor je vaš jer su na temelju zakonodavstva ta dva postupka (kazneni postupak i građanski postupak) odvojena.

Privatnoj tužbi možete se priključiti, uz pomoć vašeg odvjetnika, tek nakon podnošenja zahtjeva za upućivanje predmeta na suđenje ili upućivanja na suđenje (na ročištu), čime postajete stvarna stranka u postupku uz potpuna prava na zastupanje. Pri izricanju presude kazneni će vam sud dodijeliti iznos, tzv. privremenu naknadu, koja je trenutno izvršiva, čime se odluka o ukupnom i konačnom iznosu naknade štete upućuje na građanski sud i utvrđuje tek nakon što kaznena presuda postane pravomoćna (res judicata).

Alternativna je opcija priključivanju postupku u svojstvu građanskopravne stranke podnošenje zasebne privatne tužbe kojom se zahtijeva naknada za pretrpljenu štetu zbog počiniteljeva ponašanja.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako sud naloži počinitelju da plati naknadu za ozljede ili štetu nanesenu žrtvi koja se postupku priključila u svojstvu građanskopravne stranke, može učiniti jednu od sljedećih triju stvari: podmiriti odštetu, izdati opći nalog za naknadu štete ili naložiti plaćanje privremenog iznosa. 
Najbolje je rješenje za žrtvu ako se u presudi naloži konačno podmirenje odštete: štoviše, u tom se slučaju počinitelja može obavijestiti o presudi i nalogu za plaćanje (atto di precetto – obavijest o plaćanju koja se mora izdati prije pokretanja postupka izvršenja), čime se nalaže plaćanje dugovanog iznosa i poduzima prvi korak potreban za izricanje mjera izvršenja ako počinitelj neprestano izbjegava plaćanje (u tom se slučaju preporučuje pokretanje pripremnih istražnih postupaka u pogledu imovine koja se može potraživati).

Osim ako je dodijeljena naknada izričito proglašena privremeno izvršivom, uvjet je za izvršenje taj da presuda nije poništena, odnosno da nije podnesena žalba u propisanom roku.

Stoga se nalog za plaćanje može objaviti zajedno s presudom, među ostalim u slučajevima kad se presudom nalaže plaćanje privremene naknade koja se, osim toga, uvijek proglašava trenutno izvršivom. Međutim, žrtva neće uvijek biti zadovoljna takvom odlukom. Stoga, ako smatrate da to nije dovoljno, morate podnijeti zasebnu privatnu tužbu s pomoću koje se može utvrditi sva preostala šteta i počinitelju izreći nova, drukčija novčana kazna.

U trećem mogućem raspletu situacije, odnosno kad kazneni sud počinitelju izdaje samo opći nalog za plaćanje naknade štete bez određivanja točnog iznosa zbog nedostatnosti dokaza u tom pogledu, uvijek je nužno pokretanje građanskog postupka.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Na temelju Direktive 2004/80/EZ, koja se u Italiji provodi putem prethodno navedenih odredbi, država svojim građanima i državljanima trećih zemalja koji su žrtve namjernog kaznenog djela s elementima nasilja (ubojstvo, nanošenje teških tjelesnih ozljeda s namjerom, seksualni napad) počinjenog na državnom području Italije mora zajamčiti pravednu i odgovarajuću naknadu štete u svim slučajevima kad počinitelj nije utvrđen ili nije izveden pred sud ili nema dovoljno financijskih sredstava da žrtvama ili, ako je žrtva preminula, njihovim obiteljima nadoknadi štetu koju je prouzročio.

Imam li pravo na odštetu od države?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako je optuženik u kaznenom postupku proglašen nedužnim, to vas ne sprječava da pred građanskim sudovima pokrenete postupak za naknadu štete, osim ako ste se tog prava odrekli priključivanjem kaznenom postupku u svojstvu građanskopravne stranke.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Ako se kaznenom postupku priključite u svojstvu građanskopravne stranke koja zahtijeva isplatu i naknadu štete, sud će pri izricanju presude odlučiti i o građanskim aspektima predmeta u skladu s člankom 533. Zakona o kaznenom postupku. U predmetima u kojima postoje dokazi da je pretrpljena šteta kao posljedica kaznenog djela (an debeatur), ali ne i dokazi o tome kolika je šteta pretrpljena (quantum debeatur), sud će izreći opću presudu koja se odnosi na građansku odgovornost i stranke uputiti na građanski sud kako bi se odredio iznos (članak 539. Zakona o kaznenom postupku). Međutim, građanskopravna stranka može od kaznenog suda zatražiti dodjelu privremene naknade, u okviru štete koja je već potvrđena na temelju dokaza. Točnije, privremenom presudom počinitelju i njegovu građanskom zastupniku naložit će se da plate određeni iznos kao naknadu štete prije konačnog izračuna štete i taj je nalog trenutno izvršiv. To je instrument kojim se na vaš izričit zahtjev daje obrazloženje naloga počinitelju da plati privremeni iznos, ako sud smatra da već postoje konkretni dokazi odgovornosti, a ograničen je na iznos u odnosu na koji se dodjeljuje privremeni iznos. Štoviše, čak i u kaznenom postupku „za potrebe izračunavanja privremenog iznosa nije potrebno predočiti dokaze o iznosu same štete, već je dovoljno sa sigurnošću utvrditi da je takva šteta počinjena do dodijeljenog iznosa” (Kasacijski sud, kazneni odsjek, br. 12634/2001).


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

5 - Moja prava na potporu i pomoć


Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon u svojstvu oštećene strane, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na: ustanove za zdravstvenu zaštitu u okolici, smještajne objekte, utočišta i skloništa. Ako su među žrtvama maloljetne osobe, o tome se mora obavijestiti maloljetnički sud kako bi procijenio situaciju i mjere zaštite. Ako to zatražite, tijela za izvršavanje zakonodavstva dužna su u svakom trenutku spojiti vas sa sljedećim organizacijama:

  • službama za potporu žrtvama
  • specijaliziranim tijelima za pravnu potporu
  • odvjetničkim komorama (Consigli dell’Ordine)
  • nevladinim organizacijama
  • pravnim klinikama – odjelima za sudsku medicinu
  • državnim tijelima koja pružaju pravnu potporu (Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova).

Organizacije za potporu žrtvama

Nevladine organizacije – udruge uključene u pružanje pravne potpore žrtvama kaznenih djela:

  1. sindikati: Opće talijansko udruženje rada (Confederazione Generale Italiana del Lavoro; CGIL) – Talijansko udruženje radničkih sindikata (Confederazione Italiana Sindacati Lavoratori; CISL) – Talijanski savez sindikata (Unione Italiana del Lavoro; UIL)
  2. udruga Libera [organizacija za borbu protiv mafije] – 0832 683429-683430
  3. Utočište za žene Rim – 06 6840 172006
  4. udruge potrošača
  5. Nacionalna mreža udruga za prava starijih osoba (Associazioni per i Diritti degli Anziani; ADA) – 06 48907327
  6. mreža Dafne (potpora žrtvama nasilja) - 011 5683686

Dežurna telefonska linija za borbu protiv trgovanja ljudima – 800 290 290

Dežurna telefonska linija za borbu protiv nasilja – 1522

Dežurna telefonska linija za borbu protiv diskriminacije – 800 90 10 10

Dežurna telefonska linija za žrtve genitalnog sakaćenja – 800 300 558

Dežurna telefonska linija za žrtve terorizma i organiziranog kriminala – 06.46548373 – 06.46548374 – 06.46548375

Dežurna telefonska linija za žrtve kaznenih djela povezanih s mafijom – 800 191 000

Dežurna telefonska linija za žrtve iznude i lihvarstva – 800-999-000

Višejezična dežurna telefonska linija za prijavljivanje slučajeva diskriminacije i rasizma – 800 90 10 10

Dežurna hitna telefonska linija za maloljetnike – 114

Je li potpora žrtvama besplatna?

Potpora je žrtvama besplatna.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Kaznena djela počinjena primjenom nasilja mogu prouzročiti traumatične posljedice za žrtvu. Stoga, ako ste žrtva, možete zatražiti pomoć od odgovarajućih javnih službi koje djeluju u okviru lokalnog tijela za zdravstvenu skrb (Azienda Sanitaria Locale; ASL), kao što su centri za obiteljsko savjetovanje (consultorio familiare), i lokalnih općinskih tijela (socijalna služba). Ako su među žrtvama maloljetne osobe, o tome se mora obavijestiti maloljetnički sud kako bi procijenio situaciju i mjere zaštite. Ako to zatražite, policijska tijela (vojna policija (Carabinieri), državna policija, općinska policija itd.) dužna su vas u svakom trenutku spojiti sa sljedećim organizacijama: neka utočišta organiziraju sigurne kuće u koje možete biti smješteni u težim slučajevima kako biste pobjegli od daljnjeg nasilja. Kako biste dobili informacije i/ili stupili u kontakt s utočištima u vašoj okolici, možete nazvati i besplatni telefonski broj 1522, kojim upravlja Ured talijanskog premijera. Ako imate poteškoće osobne prirode, možete zatražiti pomoć i od administratora za potporu (Amministratore di Sostegno), odnosno pojedinca koji djeluje u okviru Odjela za skrbništvo pri građanskom sudu i odgovoran je za pružanje besplatne pomoći pojedincima koji imaju poteškoće u zadovoljavanju svojih potreba, uključujući privremene poteškoće. Možete podnijeti izravan zahtjev građanskom sudu ili svoje poteškoće možete objasniti socijalnoj službi lokalne općine kako bi mogla obavijestiti ured za građanska pitanja pri javnom tužiteljstvu, koji može pokrenuti pravni postupak u vaše ime.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Nevladine organizacije pružaju različite vrste potpore, uključujući psihološku potporu, privremeni smještaj u ustanovama kao što su utočišta, pravnu potporu i pravno savjetovanje, materijalnu potporu, pružanje najpotrebnijih stvari itd.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018