Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Dostava pismena - Bugarska

SADRŽAJ

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava pismena u sudskim postupcima zakonom je propisan način pisanog obavješćivanja stranaka i ostalih sudionika u sudskim postupcima o sudskim aktima.

Dostavom se sudionicima u sudskim postupcima omogućuje da se pravodobno i u skladu sa zakonom upoznaju s tijekom sudskog postupka, čime se jamči pravičnost i ravnopravnost postupka.

Svrha je dostave obavijestiti primatelja o postupku koji je u tijeku ili barem zajamčiti da će imati priliku biti obaviješten. Stoga je bit dostave pismena omogućiti primateljima da se upoznaju sa sadržajem dokumenata, a o njihovu osobnom izboru ovisi hoće li oni to stvarno učiniti.

Ključna je značajka dostave da bi dostavljač trebao potvrditi vrijeme i način dostave te identitet osobe kojoj je pismeno uručeno kako bi se sa stajališta pravne sigurnosti moglo smatrati da je dostava pravilno obavljena. Sudski poziv izvršen u skladu s postupkom predviđenim zakonom koji je sastavio sudski izvršitelj u načelu je vjerodostojan službeni dokument s obzirom na činjenice koje potvrđuje.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

  1. Sudski pozivi za pristupanje ročištu dostavljaju se sudionicima u postupku.
  2. Sud je dužan strankama dostaviti primjerak akata koji podliježu samostalnoj žalbi (članak 7. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Grazhdanski protsesualen kodeks, GPK). Sudske odluke, rješenja i nalozi dostavljaju se strankama u postupku, trećim osobama koje sudjeluju u fazi sudskog postupka i trećim osobama kojima je sud odredio privremenu mjeru izvršavanja njegova naloga.
  3. Zahtjevi i žalbe stranaka dostavljaju se protivnoj stranci.
  4. Obavijesti suda također se dostavljaju strankama u postupku.
  5. Naloge za izvršenje (članak 418. stavak 5. Zakona o parničnom postupku) i obavijesti o dobrovoljnom izvršenju obveze (članak 428. Zakona o parničnom postupku) dostavljaju izvršitelji.
  6. Dostavljaju se sva ostala pismena u predmetima kada je to propisano zakonom, uključujući dostavu državnim institucijama i tijelima, fizičkim ili pravnim osobama.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sljedeće osobe, koje su navedene u članku 42. Zakona o parničnom postupku, ovlaštene su dostavljati obavijesti, pozive i ostala pismena:

  • sudski službenici: dostavljači i tajnici suda (u predmetima u kojima je osoba došla u sudsku pisarnicu ili je obaviještena telefonom, telefaksom ili e-poštom, pri čemu tajnik upisuje ime osobe na popis osoba za dostavu poziva)
  • djelatnici pošte ili kuriri: ako se pismena dostavljaju preporučenom poštom ili kurirskom službom s potvrdom o primitku
  • načelnici predmetnih općina, ako u mjestu u kojem se obavlja dostava nema pravosudnog tijela
  • privatni izvršitelji, na temelju naloga suda kad stranka to izričito zahtijeva, koja u tom slučaju također snosi troškove dostave.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

U skladu s člankom 38. Zakona o parničnom postupku obavijest se dostavlja na adresu navedenu u predmetu.

Ako tuženik koji je fizička osoba ne preuzme dokumente, sud po službenoj dužnosti provjerava njegovu prijavljenu adresu u nacionalnom registru stanovništva. Ako navedena adresa nije adresa prebivališta stranke, odnosno njezina trenutačnog boravišta, sud nalaže dostavu na adresu trenutačnog boravišta ili na adresu prebivališta. Sud po službenoj dužnosti provjerava i mjesto zaposlenja tuženika te nalaže dostavu na mjesto zaposlenja odnosno mjesto obavljanja državne službe ili mjesto obavljanja gospodarske djelatnosti.

Ako pismena treba dostaviti trgovačkom društvu ili pravnoj osobi, adresa se može utvrditi besplatnim pretraživanjem elektroničkog registra trgovačkih društava u koji se upisuje točan naziv trgovačkog društva (pravne osobe), dio tog naziva ili jedinstveni identifikacijski broj (EIK).

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Registar trgovačkih društava i registar neprofitnih pravnih osoba javni su i dostupni na internetu na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.brra.bg.

Baza podataka koja sadržava pojedinosti o trgovačkim društvima i neprofitnim pravnim osobama dostupna je javnosti bez naknade.

Adresa trgovačkog društva ili pravne osobe može se pronaći besplatnim pretraživanjem registra.

Agencija za registar na temelju registracije osigurava pristup spisu trgovačkog društva i dokumentima koje on sadržava (npr. statut) uz plaćanje zakonske pristojbe.

U skladu s člankom 16.d Tarife zakonskih pristojbi koje naplaćuje Agencija za registraciju, za pristup cijeloj bazi podataka registra trgovačkih društava, uključujući ažurirane podatke, plaća se godišnja pristojba od 100 BGN.

Nacionalni registar stanovništva (NPD) elektronička je baza podataka koja sadržava osnovne podatke svih bugarskih državljana. Sadržava i podatke o stranim državljanima koji su dugoročni ili trajni rezidenti Bugarske i o osobama kojima je odobren status izbjeglice, humanitarni status ili azil u Republici Bugarskoj. To je najveća bugarska baza podataka koja sadržava osobne podatke o fizičkim osobama (imena, datum rođenja, osobni identifikacijski broj ili identifikacijski broj stranca, mjesto rođenja, rodni list, bračno stanje ili srodstvo, identifikacijska isprava itd.). NPD vodi Glavna uprava za matične i administrativne usluge pri Ministarstvu regionalnog razvoja i javnih radova.

Zakonom o matičnoj evidenciji (ZGR) posebno su uređeni slučajevi u kojima se može dopustiti pristup podacima pohranjenima u NPD-u i navedene su osobe kojima se ti podaci mogu dati:
1. To su ponajprije fizičke osobe (bugarski državljani i stranci) na koje se podaci odnose i treće osobe (fizičke osobe) kojima su ti podaci važni radi nastanka, postojanja, izmjene ili prestanka njihovih zakonskih prava i interesa.

2. Državna tijela i institucije također imaju pravo pristupa u skladu sa svojim zakonskim ovlastima, odnosno unutar područja njihove nadležnosti.

3. Pravnim osobama (bugarskim i stranim) također se može odobriti pristup bazi podataka, ako je tako predviđeno u posebnom zakonu ili sudskom aktu (sudskom nalogu) ili ako je to odobrilo Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka.

U praksi strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskom postupku mogu upotrijebiti informacije iz nacionalnog registra stanovništva obraćanjem sudu pred kojim je pokrenut konkretan postupak i isticanjem potrebe da se utvrdi adresa dotične osobe.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Primjenjuje se uobičajeni postupak za ispitivanje zahtjeva za izvođenje dokaza u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (članci od 614. do 618. Zakona o parničnom postupku).

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Većinu poziva i obavijesti u načelu dostavljaju sudski službenici i djelatnici odgovarajuće dostavne službe.

U članku 43. Zakona o parničnom postupku predviđeni su sljedeći načini dostave:

  1. osobna dostava
  2. dostava preko druge osobe
  3. dostava pribijanjem obavijesti na adresi prebivališta ili trenutačnog boravišta tuženika
  4. dostava objavom u Službenom glasilu
  5. dostava svjedocima, vještacima ili trećim osobama koje ne sudjeluju u postupku obavlja se ostavljanjem obavijesti u poštanskom sandučiću ili pribijanjem obavijesti.

Osobna dostava: pismeno se uručuje osobi na adresi za dostavu koja je navedena u određenom predmetu. Ako se adresat ne nalazi na navedenoj adresi, obavijest se dostavlja na adresu trenutačnog boravišta ili, ako nema takve adrese, na adresu prebivališta (članak 38. Zakona o parničnom postupku).

Ako je stranka imenovala osobu za dostavu obavijesti u sjedištu suda ili ako stranka ima opunomoćenika u postupku, obavijest se dostavlja toj osobi ili opunomoćeniku. Ako adresat nema parničnu sposobnost, obavijest se dostavlja njegovu pravnom zastupniku. Dostava zastupniku smatra se jednakovrijednom osobnoj dostavi u skladu s člankom 45. Zakona o parničnom postupku.

Dostava preko druge osobe: takva dostava obavlja se ako se obavijest ne može osobno uručiti adresatu i druga je osoba suglasna da je preuzme. Druga osoba može biti odrasla osoba iz obitelji adresata ili koja živi na njegovoj adresi ili može biti radnik, zaposlenik ili poslodavac na toj adresi. Osoba preko koje se obavlja dostava potpisuje potvrdu o primitku i preuzima obvezu uručiti sudski poziv adresatu.

Sud iz skupine osoba koje mogu preuzeti obavijest isključuje one osobe koje sudjeluju u postupku kao protivna stranka, svakoga tko ima interes u ishodu predmeta ili koga je adresat izričito spomenuo u pisanoj izjavi.

U skladu s člankom 46. Zakona o parničnom postupku, kada druga osoba preuzme obavijest, smatra se da je dostava adresatu obavljena.

Mjesto dostave trgovačkom društvu ili pravnoj osobi koja je upisana u odgovarajući registar posljednja je adresa navedena u tom registru. Ako se osoba više ne nalazi na toj adresi, a njezina nova adresa nije upisana u registar, sve se obavijesti ulažu u spis predmeta i smatraju se pravilno dostavljenima (članak 50. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Dostava trgovačkim društvima i pravnim osobama obavlja se na adresi njihova ureda, a dostava se može izvršiti bilo kojem zaposleniku u uredu ili radniku u tvornici koji ju je voljan prihvatiti.

Državne institucije i općine obvezne su imenovati službenika za preuzimanje obavijesti tijekom uobičajenog radnog vremena.

Stranka u postupku koja se dulje od jednog mjeseca ne nalazi na adresi koju je navela u predmetu ili na koju je toj stranci već dostavljena obavijest obvezna je obavijestiti sud o svojoj novoj adresi. Ista se obveza primjenjuje na pravnog zastupnika, skrbnika ili opunomoćenika svake takve stranke. U slučaju nepoštovanja te obveze sve se obavijesti ulažu u spis predmeta i smatraju se dostavljenima (članak 41. Zakona o parničnom postupku).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Obavijesti se mogu dostavljati stranci i na adresu elektroničke pošte koju je ta stranka navela. Takve obavijesti smatraju se dostavljenima nakon zaprimanja u predmetni informacijski sustav (članak 42. stavak 4. Zakona o parničnom postupku). Dostava na adresu elektroničke pošte potvrđuje se povezanom ispisanom elektroničkom potvrdom. Nema ograničenja u pogledu vrste postupka ili svojstva stranke. Jedino je ograničenje da stranke moraju same dati adresu elektroničke pošte čime daju suglasnost za takav način dostave.

Ako obavijest nije dostavljena na drugi način, sud iznimno može naložiti da sudski službenik dostavi obavijest telefonom, teleksom, telefaksom ili telegramom. Dostava telefonom ili telefaksom potvrđuje se pisanom potvrdom dostavljača, dostava telegramom potvrđuje se obaviješću o isporuci telegrama, a dostava teleksom potvrđuje se pisanom potvrdom o dostavi poruke, pri čemu se one šalju sudu odmah nakon izdavanja.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Dostava pribijanjem obavijesti: u skladu s člankom 47. Zakona o parničnom postupku, ako se tuženik ne može pronaći na adresi navedenoj u spisu u razdoblju od jednog mjeseca i ako se ne može pronaći druga osoba koja je voljna preuzeti obavijest, dostavljač pribija obavijest na ulazna vrata ili poštanski sandučić adresata ili, ako im ne može pristupiti, na ulaz zgrade ili na vidljivo mjesto u njegovoj blizini. Ako može pristupiti poštanskom sandučiću, dostavljač i u njemu ostavlja obavijest. Činjenica da se tuženik ne može pronaći na adresi navedenoj u spisu utvrđuje se nakon najmanje tri odlaska na tu adresu, u razmacima od najmanje jednog tjedna, pri čemu se najmanje jednom na adresu odlazi na neradni dan. To se pravilo ne primjenjuje ako je dostavljač od upravitelja zgrade, lokalnog gradonačelnika ili na drugi način dobio informaciju da tuženik ne boravi na toj adresi te je tu činjenicu potvrdio navođenjem svojeg izvora informacija.

U obavijesti se navodi da se dokumenti nalaze u uredu suda, ako dostavu obavlja sudski službenik ili privatni izvršitelj, ili u općini, ako dostavu obavlja općinski službenik, te da ih je ondje moguće preuzeti u roku od dva tjedna od datuma obavijesti.

Smatra se da je obavijest dostavljena po isteku roka za njezino preuzimanje u uredu suda ili općini.

Ako sudac utvrdi da je obavijest pravilno dostavljena, on nalaže njezino dodavanje u spis i imenuje posebnog zastupnika tuženika na trošak tužitelja.

Pribijanje obavijesti način je dostave obavijesti i pomoćnicima.

U slučaju dostave pravnim osobama, ako službenik ne može pristupiti uredu ili ne može pronaći drugu osobu koja je voljna preuzeti obavijest, on pribija obavijest. Druga se obavijest ne pribija. Smatra se da je stranka obaviještena po isteku roka od dva tjedna.

Postupak pribijanja obavijesti primjenjuje se i na dostavu svjedocima, vještacima ili trećim osobama koje ne sudjeluju u postupku, pri čemu se dostava obavlja ostavljanjem obavijesti u poštanskom sandučiću ili, ako pristup poštanskom sandučiću nije moguć, pribijanjem obavijesti.

Dostava javnom objavom: na dostavu javnom objavom primjenjuje se članak 48. Zakona o parničnom postupku.

Ako u trenutku pokretanja postupka tuženik nema prijavljenu adresu prebivališta ili trenutačnog boravišta, tužitelj može zatražiti dostavu javnom objavom u neslužbenom dijelu Službenog glasila najmanje jedan mjesec prije održavanja ročišta. Dostava se može obaviti na taj način samo ako tužitelj, potvrdom o pretraživanju evidencije, potvrdi da tuženik nema prijavljenu adresu i ako izjavom potvrdi da nije upoznat s tuženikovom adresom u inozemstvu. Ako tuženik unatoč objavi ne pristupi ročištu, sud mu imenuje posebnog zastupnika na trošak tužitelja.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Ako se dostava obavlja pribijanjem obavijesti, ona se smatra dostavljenom po isteku roka za njezino preuzimanje.

Dostava se u svakom slučaju smatra obavljenom po primitku potvrde:

– dostava telefonom ili telefaksom potvrđuje se pisanom potvrdom dostavljača

– dostava telegramom potvrđuje se obaviješću o isporuci telegrama

– dostava teleksom potvrđuje se pisanom potvrdom o poslanoj obavijesti

– dostava poštom potvrđuje se potvrdom o primitku

– dostava na adresu elektroničke pošte potvrđuje se ispisanom elektroničkom potvrdom o dostavi.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

U slučaju dostave pribijanjem obavijesti u samoj se obavijesti navodi da se dokumenti nalaze u uredu suda, ako dostavu obavlja sudski službenik ili privatni izvršitelj, ili u općini, ako dostavu obavlja općinski službenik, te da ih je moguće preuzeti u roku od dva tjedna od datuma obavijesti.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Odbijanje prihvaćanja dostave ne smatra se zakonitim ni nezakonitim. Odlučujući je čimbenik postupanje u skladu s postupkom dostave, a ne razlozi stranke za prihvaćanje ili neprihvaćanje dostave pismena. Odbijanje preuzimanja obavijesti mora se navesti u potvrdi o primitku i ovjeriti potpisom dostavljača. Ako primatelj odbije preuzeti obavijest, njezina se dostava ipak smatra pravilno obavljenom.

Kad se dostava obavlja pribijanjem obavijesti, pismena se smatraju pravilno dostavljenima ako se pratio utvrđeni postupak za pribijanje obavijesti i ako je istekao rok za preuzimanje pismena. Ako stranka u propisanom roku ne preuzme pismena i ako sudac utvrdi da je obavijest pravilno dostavljena, on nalaže njezino dodavanje u spis i imenuje posebnog zastupnika tuženika na trošak tužitelja.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Zajedničkih pravila za dostavu poštanskih pošiljaka i paketa (koja su donesena Odlukom br. 581 Povjerenstva za uređenje komunikacija od 27. svibnja 2010.), pri dostavi pošiljaka poslanih preporučenom poštom zahtijeva se potpis primatelja.  Pošiljke poslane preporučenom poštom mogu se uručiti članu kućanstva koji je punoljetan i živi na navedenoj adresi za dostavu. Primitak je potrebno potvrditi potpisom pri čemu se pokazuje identifikacijska isprava.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako se poštanska pošiljka ne može dostaviti tijekom posjeta na adresi zbog odsutnosti adresata ili druge osobe preko koje se može obaviti dostava, u poštanskom sandučiću ostavlja se službena pisana obavijest u kojoj se od adresata traži da u poštanskom uredu osobno preuzme pošiljku do roka koji je odredio pružatelj poštanskih usluga, koji ne može biti kraći od 20 dana niti dulji od 30 dana otkad ju je poštanski ured preuzeo. Broj službenih obavijesti i rok za preuzimanje utvrđuju pružatelji poštanskih usluga u općim uvjetima svojih ugovora s korisnicima. U svakom se slučaju moraju poslati najmanje dvije službene obavijesti.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Vidjeti odgovor na pitanje 8.2.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Kada obavi dostavu, predmetni zaposlenik popunjava potvrdu o primitku. Ona služi kao dokaz o dostavljanju obavijesti. Potvrda o primitku mora sadržavati sve sljedeće podatke kojima se dokazuje da je dostava pravilno obavljena. To su:

–          ime osobe na koju je naslovljena obavijest

–          ime osobe kojoj je dostavljena

–          osoba koja je obavila dostavu: sudski službenik, zaposlenik poštanskog ureda ili kurir, gradonačelnik ili privatni izvršitelj.

Ako je pismeno dostavljeno određenoj osobi, a ne adresatu, uvijek se navodi da ta osoba ima obvezu dostaviti obavijest adresatu.

U članku 44. Zakona o parničnom postupku navedeni su sljedeći načini potvrđivanja dostave:

–          dostavljač svojim potpisom potvrđuje datum i način dostave te identitet osobe kojoj se dostavlja obavijest;

–          odbijanje preuzimanja obavijesti mora se navesti u potvrdi o primitku i ovjeriti potpisom dostavljača, a dostava se unatoč tomu smatra pravilno obavljenom. Bez obzira na takvo odbijanje, dostava se smatra pravilno obavljenom;

–          dostavu telefonom ili telefaksom dostavljač potvrđuje u pisanom obliku;

–          dostava telegramom potvrđuje se obaviješću o isporuci;

–          dostava telefaksom potvrđuje se pisanom potvrdom o poslanoj obavijesti;

–          dostava poštom potvrđuje se potvrdom o primitku;

–          dostava na adresu elektroničke pošte potvrđuje se ispisanom elektroničkom potvrdom o dostavi.

Potvrda o obavljenoj dostavi mora se dodati u spis predmeta odmah nakon izdavanja.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Ako adresat ne zaprimi obavijest ili mu obavijest nije dostavljena na način propisan zakonom, takva dostava nema nikakve pravne posljedice. Za slučajeve u kojima stranka u postupku nije pravilno pozvana na ročište u članku 46. Zakona o parničnom postupku predviđena je odgoda rasprave i dostava novog poziva. Međutim, stranka može osobno podnijeti usmeni ili pisani zahtjev za pristupanje ročištu navodeći da je obaviještena o ročištu i da želi saslušanje. U tom slučaju smatra se da je sudski poziv pravilno dostavljen.

Ako su stranke pravilno pozvane, ali je postupak odgođen zbog dokaza, nije potrebno dostaviti novi poziv.

Ako stranka tvrdi da je propustila rok propisan zakonom ili rok koji je odredio sud jer nije pravilno obaviještena, može zatražiti da se taj rok vrati u prijašnje stanje ako dokaže da je rok propustila zbog posebnih nepredviđenih okolnosti koje nije mogla zaobići (članak 63. i dalje Zakona o parničnom postupku).

Zainteresirana strana može zatražiti poništenje izvršive odluke u skladu s postupkom iz članka 303. Zakona o parničnom postupku ako joj je, zbog povrede relevantnih pravila, uskraćena mogućnost da sudjeluje u postupku ili nije bila pravilno zastupana, ili se pak nije mogla pojaviti pred sudom osobno ili preko odvjetnika zbog posebnih nepredviđenih okolnosti koje nije mogla zaobići.

Ako dužnik tvrdi da mu je uskraćena mogućnost osporavanja tražbine za koju je izdan nalog za izvršenje, može žalbenom sudu podnijeti prigovor u skladu s postupkom iz članka 423. Zakona o parničnom postupku.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Zakonskim pristojbama koje bugarski sudovi naplaćuju za razmatranje predmeta obuhvaćeni su svi troškovi poziva neovisno o tome je li ih dostavio sudski službenik, poštanski djelatnik ili načelnik predmetne općine.

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 za dostavu pismena obično se ne naplaćuju nikakve pristojbe.

Ako stranka zatraži od suda da obavijesti dostavlja privatni izvršitelj, u članku 42. stavku 2. Zakona o parničnom postupku propisano je da ta stranka snosi troškove dostave. U tom slučaju pristojba za dostavu dokumenata iznosi 20 BGN.

Ako se dostava obavlja javnom objavom u neslužbenom dijelu Službenog glasila, naplaćuju se sljedeće pristojbe:

– za duljinu do pola standardne stranice: 20 BGN

– za duljinu do jedne standardne stranice (30 redova, 60 znakova po redu): 40 BGN

– za duljinu veću od jedne standardne stranice: 40 BGN i 35 BGN za svaku dodatnu stranicu


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Posljednji put ažurirano: 23/11/2020