Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Dostava pismena - Njemačka

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

SADRŽAJ

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava (pismena) pravni je termin koji se upotrebljava kada je potrebno obavijestiti adresata o pisanim izjavama i odlukama i tu obavijest evidentirati u pisanom obliku. Obavijest se može definirati kao omogućivanje adresatu da primi na znanje određene informacije.

Pismena se dostavljaju kako bi se osigurala pravilna i poštena provedba sudskih postupaka. Dostavom se nastoji osigurati da adresat sazna za sudski postupak ili, u najmanju ruku, da ima mogućnost za njih saznati. Svrha je svake dostave pismena privući pozornost na njihov sadržaj. Međutim, adresat ih je odgovoran proučiti.

Stranci koja dostavlja pismena mora se omogućiti provjera načina dostave pismena adresatu. To je potrebno iz razloga pravne sigurnosti.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Nije uređeno zakonom koja se pismena moraju službeno dostavljati.

Automatski se moraju dostaviti pismena u odnosu na koje postoji odgovarajuća zakonska odredba ili sudski nalog (članak 166. stavak 2. njemačkog Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO).

Dostava na zahtjev stranaka obavlja se kada je to predviđeno zakonom, na primjer u slučaju uhićenja, privremene zabrane prilaska ili naloga za zapljenu s prijenosom potraživanja (članak 191. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

Službena dostava zahtijeva se kad god je to primjereno i smisleno i kad je nužno iz razloga pravne sigurnosti – na primjer zato što se prava i rokovi primjenjuju tek nakon dostave. To znači, na primjer, da se u skladu sa zakonom moraju dostaviti tužbe ili sudske presude i odluke koje se mogu osporiti neposrednom žalbom.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Treba razlikovati između automatske dostave i dostave na zahtjev stranaka.

Ako se pismena dostavljaju automatski, uvijek ih dostavlja tajništvo suda na kojem je postupak pokrenut i još je u tijeku (članak 168. stavak 1. njemačkog Zakona o parničnom postupku). Tajništvo suda može odabrati način dostave na temelju vlastite prosudbe

i izabrati između sljedećih mogućnosti:

  • Može, na primjer, dostaviti pismena odvjetniku uz potvrdu o primitku (članak 174. njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • Može izravno dostaviti pismeno adresatu ili njegovu zastupniku osobnom dostavom u službene prostorije suda (članak 173. njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • Može povjeriti dostavu pismena pružatelju poštanskih usluga. U Njemačkoj pojam „pružatelj poštanskih usluga” označava trgovačka društva koja je Savezna agencija za mreže (Bundesnetzagentur) ovlastila za pružanje poštanskih usluga. U tom kontekstu može se odabrati poseban sporedni način dostave: dostava preporučenom poštom s potvrdom o primitku (članak 175. njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • Tajništvo može tražiti i od zaposlenika suda da dostavi pismena.

U određenim slučajevima predviđenima zakonom dostavu organizira sudac, na primjer u slučaju dostave u inozemstvu (članci 183. i 184. njemačkog Zakona o parničnom postupku) ili dostave javnom objavom (članci 186. i 187. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

Dostavu na zahtjev stranaka uvijek mora obavljati sudski izvršitelj kojem je tu zadaću stranka povjerila izravno ili preko posrednika tajništva suda pred kojim se vodi postupak (članak 192. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

Sudski izvršitelj može dostavu pismena povjeriti pružatelju poštanskih usluga (članak 194. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Ako adresat ne živi na adresi koja je navedena u zahtjevu za dostavu, njemačko tijelo za zaprimanje pismena obično će nastojati utvrditi njegovu trenutačnu adresu. To se ne primjenjuje samo u slučajevima kada se adresat preselio već i kada je njegova adresa na zahtjevu za dostavu netočna ili nepotpuna. Međutim, tijelo za zaprimanje pruža svoje usluge dobrovoljno i nema obvezu to učiniti.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

U skladu s člankom 44. njemačkog Saveznog zakona o matičnoj evidenciji građana (Bundesmeldegesetz – BMG), strana javna tijela i strane privatne osobe imaju pravo tražiti određene informacije o određenoj osobi od njemačkih matičnih ureda pri čemu ne moraju navesti razloge zašto to traže. Taj dokument naziva se jednostavni izvadak iz matične evidencije (einfache Melderegisterauskunft).

Jednostavan izvadak iz matične evidencije uključuje sljedeće:

● prezime,

● imena,

● akademski stupanj,

● trenutačnu adresu i

● ako je osoba umrla, izjavu o tome.

Zahtjev se mora uputiti nadležnom matičnom uredu. To su u načelu upravni odjeli za građane (Bürgeramt) u općini, mjestu ili gradu u kojem se smatra da osoba ima prebivalište.

Za izvadak iz matične evidencije plaća se naknada. Iznos naknade različit je u različitim saveznim državama.

Izvadak iz matične evidencije može se izdati samo ako se identitet osobe koja se traži može jasno utvrditi na temelju podataka koje je dostavilo tijelo koje podnosi zahtjev, odnosno, ne može se poslati popis mogućih podudaranja.

Nadalje, izvadak iz matične evidencije ne smije se izdati ako u evidenciji postoji blokada objave u pogledu predmetne osobe u skladu s člankom 41. Saveznog zakona o matičnoj evidenciji ili ako bi se otkrivanjem informacija na neki drugi način povrijedili zaštićeni interesi predmetne osobe (članak 8. Saveznog zakona o matičnoj evidenciji).

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

U Njemačkoj se postupak utvrđivanja adrese obično ne smatra zadaćom suda.

Budući da strana javna tijela i strane privatne osobe mogu samostalno podnijeti zahtjev za jednostavni izvadak iz matične evidencije, nije potrebno podnijeti zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 1206/2001.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Najčešća vrsta dostave u praksi jest automatska dostava. Takvu vrstu dostave obično obavlja pružatelj poštanskih usluga. Sudski službenih izdaje zahtjev za dostavu i fizički predaje pismeno koje treba dostaviti u zapečaćenoj omotnici zajedno s gotovim obrascem dostavnice (članak 176. njemačkog Zakona o parničnom postupku). Pismeno potom dostavlja djelatnik pružatelja poštanskih usluga. Poželjno je pismeno dostaviti na ruke primatelju, što znači osobnom dostavom. Osobna dostava može se obaviti bilo gdje i nije povezana s određenim mjestom (članak 177. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

Prethodno navedeni adresat osoba je na koju je pismeno naslovljeno, njegov zakonski zastupnik (članak 170. njemačkog Zakona o parničnom postupku) ili njegov ovlašteni primatelj (članak 171. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

Nakon dostave pismena, poštanski djelatnik popunjava obrazac dostavnice i bez odlaganja šalje je natrag u pisarnicu suda kao dokaz o obavljenoj dostavi.

Ako stranku zastupa odvjetnik, pismena se obično dostavljaju preko odvjetnika s potvrdom o primitku (članci 171. i 174. njemačkog Zakona o parničnom postupku). Po primitku pismena, odvjetnik potpisuje potvrdu o primitku i šalje je natrag sudu.

Ako obje stranke zastupaju odvjetnici, jedan odvjetnik može dostavljati pismena preko drugoga (članak 195. njemačkog Zakona o parničnom postupku). To se primjenjuje i na sažetke koji se dostavljaju automatski pod uvjetom da protivna stranka ne mora biti istovremeno obaviještena o sudskom nalogu. Sažetak mora uključivati izjavu da ga jedan odvjetnik dostavlja drugome. Dakle, kao dokaz o obavljenoj dostavi upotrebljava se potpisana i datirana potvrda o primitku.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Sudska pismena povezana sa svim građanskim postupcima mogu se dostavljati elektroničkim putem. Pismeno koje se prenosi mora nositi zakoniti elektronički potpis i mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa trećih osoba. Svaki odvjetnik, javni bilježnik, sudski izvršitelj i porezni savjetnik te svako tijelo ili institucija javnog tijela dužni su prihvatiti elektronički dostavljena pismena. Pismena se mogu dostavljati samo elektronički i drugim strankama u postupku ako su one izričito pristale na elektronički prijenos pismena.

Pismena se odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim izvršiteljima, poreznim savjetnicima i tijelima i institucijama javnog prava mogu dostaviti i faksom.

Kao dokaz o obavljenoj dostavi dovoljna je potvrda o primitku koju je potpisao i datirao adresat. Potvrda o primitku može se vratiti sudu na unaprijed ispisanom obrascu, poštom ili kao elektronički dokument.

Dostava SMS-om nije dopuštena.

7 „Nepropisna” dostava

Ako pismena nije moguće dostaviti izravno adresatu, može se upotrijebiti postupak koji se naziva „zamjenska dostava”.

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Zamjenska dostava „zamjenskom primatelju”

Prva je mogućnost zamjenska dostava na adresi prebivališta, u poslovnom prostoru i u institucijama (članak 178. njemačkog Zakona o parničnom postupku). U skladu s tim postupkom, zamjenska dostava može se obaviti ako se osoba kojoj treba dostaviti pismena ne nalazi na adresi prebivališta, u poslovnom prostoru ili u instituciji u mjestu prebivališta.

Zamjenska dostava obavlja se osobnom dostavom pismena jednoj od sljedećih osoba:

  • u mjestu prebivališta adresata: punoljetnom članu obitelji, osobi koja radi za obitelj ili odrasloj osobi koja trajno živi u stanu
  • u poslovnom prostoru adresata: zaposleniku
  • u institucijama: čelniku institucije ili ovlaštenom zastupniku

Međutim, zamjenska dostava prethodno navedenim osobama nije dopuštena ako je predmetna osoba protivna stranka osobe kojoj se dostavljaju pismena.

Zamjenska dostava ostavljanjem u poštanskom sandučiću

Ako nije bilo moguće obaviti dostavu na adresi prebivališta ili u poslovnom prostoru, moguća je zamjenska dostava ostavljanjem u poštanskom sandučiću (članak 180. njemačkog Zakona o parničnom postupku). U tom slučaju pismeno se mora staviti u poštanski sandučić koji pripada stambenom objektu ili poslovnom prostoru.

Zamjenska dostava polaganjem pismena

Ako nije moguće obaviti zamjensku dostavu na adresu prebivališta ili u poslovnom prostoru adresata ili stavljanjem u poštanski sandučić, ona se može obaviti polaganjem pismena na sudu (članak 181. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

Pismeno se može položiti u pisarnicu lokalnog suda (Bürgeramt) koji ima mjesnu nadležnost u mjestu dostave ili, ako je dostava pismena povjerena pružatelju poštanskih usluga, na mjestu koje je odredio pružatelj poštanskih usluga u mjestu dostave ili na lokaciji lokalnog suda.

Pisana obavijest o takvom pologu mora se dostaviti adresatu na uobičajeni način za dostavu redovne pošte. Ako to nije moguće, pisana obavijest mora se staviti na vrata prebivališta, poslovnog prostora ili institucije.

Položeno pismeno mora se moći preuzeti tijekom tri mjeseca. Ako na kraju tog razdoblja nije preuzeto, mora se vratiti pošiljatelju.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

U slučaju zamjenske dostave na adresi prebivališta, u poslovnom prostoru i instituciji (članak 178. njemačkog Zakona o parničnom postupku), dostava se obavlja osobnim uručenjem zamjenskoj osobi.

U slučaju zamjenske dostave stavljanjem u poštanski sandučić (članak 180. njemačkog Zakona o parničnom postupku), pismeno se smatra dostavljenim čim se ostavi u sandučiću.

U slučaju zamjenske dostave polaganjem pismena (članak 181. njemačkog Zakona o parničnom postupku), pismeno se smatra dostavljenim u trenutku podnošenja pisane obavijesti.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Ne samo da se moraju položiti pismena već se na adresu osobe kojoj treba dostaviti pismeno šalje i pisana obavijest na propisanom obrascu i na uobičajeni način za slanje redovne pošte. Ako to nije moguće, ona se mora staviti na vrata prebivališta, poslovnog prostora ili institucije.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako je adresat kod kuće, ali odbija prihvatiti pismeno, treba razlikovati između sljedećih scenarija:

  • Ako je odbijanje opravdano, postupak dostave mora započeti od početka. Primjer opravdanog odbijanja jest netočna adresa i netočna identifikacija adresata.

Ako odbijanje nije opravdano, pismeno se mora ostaviti u stanu ili poslovnom prostoru. Ako adresat nema prebivalište ili poslovni prostor, pismeno se mora vratiti pošiljatelju. Ako je primitak pismena odbijen bez opravdanja, pismeno se još uvijek smatra dostavljenim (članak 179. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

U skladu s člankom RL 141. 3. odredaba koje se posebno odnose na pismovne pošiljke iz Svjetske poštanske konvencije, potvrdu o primitku može potpisati i druga osoba koja je ovlaštena preuzeti poštu na temelju nacionalnih propisa. (Kao ovlašteni pružatelj međunarodnih poštanskih usluga, Deutsche Post AG tu osobu naziva „zamjenski primatelj” (Ersatzempfänger), kako je definirano u općim uvjetima za slanje pismovnih pošiljaka (Allgemeine Geschäftsbedingungen Brief.)) Zamjenski primatelji mogu biti osobe navedene u članku 178. njemačkog Zakona o parničnom postupku kako je navedeno u točki 7.1.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

U skladu s člankom RL 151. odredaba koje se posebno odnose na pismovne pošiljke Svjetske poštanske konvencije, u slučaju neuspješnog pokušaja dostave, pružatelj poštanskih usluga mora omogućiti preuzimanje pošiljke. Deutsche Post AG uručit će preporučenu poštu samo adresatu osobno ili osobi koju je on pisanim putem ovlastio za prihvaćanje dostave.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

U skladu s člankom 151.5.3. Svjetske poštanske konvencije, razdoblje čuvanja definirano je primjenjivim nacionalnim propisima. Međutim, ono ne smije biti dulje od mjesec dana. Nakon što je adresat obaviješten o pošiljci, Deutsche Post AG čuva je tjedan dana. Dostavljač u adresatovu poštanskom sandučiću ostavlja obavijest u kojem se poštanskom uredu pošiljka može preuzeti i koliko će dugo biti na raspolaganju za preuzimanje.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da. Kao dokaz o obavljenoj dostavi mora se popuniti dostavnica na unaprijed izrađenom obrascu za tu svrhu i bez odlaganja vratiti u pisarnicu suda (članak 182. njemačkog Zakona o parničnom postupku). U njemu su navedene sve pojedinosti potrebne za dokazivanje obavljene dostave, uključujući sljedeće:

  • ime osobe na koju je pismeno naslovljeno
  • ime osobe kojoj je pismeno fizički dostavljeno
  • mjesto, datum i, ako je tako zatražio sud, vrijeme dostave
  • ime, prezime i potpis dostavljača i, prema potrebi, pojedinosti o trgovačkom društvu ili tijelu koje obavlja dostavu

U slučaju dostave na zahtjev stranaka, dostavnica se mora poslati stranci u čije ime su pismena dostavljena (članak 193. stavak 3. njemačkog Zakona o parničnom postupku).

U slučaju zamjenske dostave primjenjuju se posebni zahtjevi. U tim slučajevima u dostavnici mora uvijek biti naveden i razlog za zamjensku dostavu. U slučaju zamjenske dostave polaganjem pismena, u dostavnici se navodi kako je poslana pisana obavijest o polaganju. Ako je primitak pismena odbijen bez obrazloženja, u dostavnicu se bilježi tko je odbio prihvatiti pismeno te da je pošiljka ostavljena na mjestu dostave ili vraćena pošiljatelju.

U određenim pravnim situacijama dostavnica nije potrebna kao dokaz:

  • Ako je pismeno dostavljeno osobnom dostavom u službenim prostorijama suda, dokaz je o obavljenoj dostavi bilješka na pismenu i u spisu o obavljenoj dostavi i vremenu dostave (članak 173. druga rečenica njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • Ako se pismeno dostavlja odvjetniku, dovoljan je dokaz potvrda o primitku (članak 174. stavci 1. i 4. njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • U slučaju dostave preporučenom poštom pri čemu se traži potvrda o primitku, dovoljan je dokaz ta potvrda o primitku (članak 175. druga rečenica njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • Isto se primjenjuje na dostavu pismena u inozemstvo „preporučenom poštom s potvrdom o primitku” (članak 183. stavak 1. točka 1. i stavak 2. prva rečenica njemačkog Zakona o parničnom postupku).
  • Ako se pismena dostavljaju u inozemstvu uz pomoć nadležnih tijela druge države ili konzularnog predstavništva Savezne Republike Njemačke (konsularische Vertretung des Bundes) ili Saveznog ministarstva vanjskih poslova (Auswärtiges Amt), kao dokaz o obavljenoj dostavi služi potvrda zamoljenog tijela (članak 183. stavak 1. točke 2. i 3., stavak 2. druga rečenica njemačkog Zakona o parničnom postupku).

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Osnovno je načelo da se dostava smatra nevažećom ako nije obavljena na zakonom propisan način te je time u suprotnosti s temeljnim propisima.

U zakonu su predviđene iznimke od tog načela kojima se uzima u obzir svrha dostave, odnosno, dokaz je li adresat zaprimio pismeno koje treba dostaviti i, ako jest, kada.

Ako nije moguće dokazati da je pismeno dostavljeno u odgovarajućem obliku ili da je pismeno zaprimljeno protivno obveznim propisima kojima se uređuje dostava pismena, pismeno se smatra dostavljenim u trenutku kada ga je zaprimila osoba na koju je pismeno naslovljeno ili zakonski moglo biti naslovljeno (članak 189. njemačkog Zakona o parničnom postupku). U tom slučaju ispravlja se nedostatak u dostavi. Sud nema diskrecijske ovlasti nad ispravljanjem povreda propisa o dostavi. Čak i u slučajevima kada dostava nije izvršena u propisanom roku, koji se ne može mijenjati, ispravak je moguć ako se primjenjuju navedeni uvjeti.

Ako adresat ne zaprimi pismeno koje se dostavlja, moguća su dva različita scenarija:

  • Ako se dostavom krše temeljni propisi, ne postoji pravni lijek. To znači da je postupak dostave nevažeći i da je dostavu potrebno ponovno obaviti iz početka.
  • Ako je dostava obavljena u skladu s propisima, obavijest se smatra dostavljenom primjenom odredaba o zamjenskoj dostavi. Međutim, ako stranka nije znala za dostavu pismena, i to ne svojom krivnjom, moguć je povrat u prijašnje stanje (članak 230. i dalje njemačkog Zakona o parničnom postupku).

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Treba razlikovati između automatske dostave i dostave na zahtjev stranaka.

U kontekstu određenih postupaka u kojima se naknade temelje na iznosu koji je predmet spora, postupovnom naknadom obuhvaćeno je prvih deset dostava pismena. U slučaju naknadne dostave pismena i ako su pismena dostavljena u kontekstu drugog postupka primjenjuje se paušalna naknada od 3,50 EUR za svaku dostavu pismena s dostavnicom, preporučenom poštom s potvrdom o primitku ili kada je dostavu izvršio sudski službenik. Dostavu na zahtjev stranaka obavlja sudski izvršitelj kojeg je imenovao sud. Za organiziranje dostave predavanjem pismena pružatelju poštanskih usluga, sudski izvršitelj kojeg je imenovao sud naplaćuje naknadu od 3,00 EUR. Osim toga plaćaju se naknade za troškove fotokopiranja i poštarine. Ako je dostava pismena povjerena sudskom izvršitelju kojeg je imenovao sud i ako je potrebna potvrda o obavljenoj dostavi, naplaćuje se posebna naknada koja je jednaka paušalnoj naknadi za pismeno. Ona iznosi 0,50 EUR po stranici za prvih pedeset stranica i 0,15 EUR za svaku sljedeću stranicu.

Ako sudski izvršitelj kojeg je imenovao sud dostavlja pismeno osobno, naknada iznosi 10,00 EUR. U tom slučaju sudskom izvršitelju kojeg je imenovao sud moraju se platiti i putni troškovi koji iznose od 3,25 EUR do 16,25 EUR ovisno o udaljenosti do adresata.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 14/11/2016