Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Dostava pismena - Francuska

SADRŽAJ

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Službena dostava pismena (signification) oblik je dostave pismena koju obavlja sudski izvršitelj.

Člankom 651. Zakona o parničnom postupku (Code de procédure civile) propisano je da se „zainteresirane strane obavješćuju o pismenima njihovom dostavom”.

Dostava pismena može se obaviti u obliku koji se naziva signification, odnosno dostave s pomoću akta sudskog izvršitelja (drugi stavak), ili u jednostavnom obliku koji se naziva notification, bez sudjelovanja sudskog izvršitelja.

Regularnost službene dostave pismena osigurava se poštovanjem strogih općih uvjeta u pogledu vremena i dana kada se dostava pismena mora obaviti i službenih zahtjeva predviđenih u člancima 653. i dalje Zakona o parničnom postupku.

  • Poveznica na odredbe o dostavi pismena Zakona o parničnom postupku: kliknite Poveznica se otvara u novom prozoruOVDJE

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Sva važna pismena u predmetu moraju se dostaviti drugoj strani. Postupovni je dokument onaj kojim se omogućuje pokretanje, odvijanje, obustava ili prekid sudskog postupka ili izvršenje presude (na primjer sudski poziv, nalazi, podnesak, dostava presude).

Na temelju Zakona o parničnom postupku primjenjuje se mješoviti sustav za dostavu postupovnih dokumenata: dostava pismena uvijek se može obaviti službenom dostavom (članak 651. treći stavak Zakona o parničnom postupku), čak i ako je zakonom dopušten i drugi oblik dostave. S druge strane, ako je zakonom propisana službena dostava, upotreba drugog oblika dostave nije propisna.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sudski izvršitelji imaju monopol nad službenom dostavom, odnosno oni su jedini službenici ovlašteni za obavljanje dostave pismena. U izvršavanju svojih ovlasti mogu iskoristiti usluge prisegnutih službenika, za koje oni snose građanskopravnu odgovornost.

Običnu dostavu pismena može obaviti bilo koja osoba, koja pritom mora navesti svoje ime i prezime te ime društva ili trgovačko ime i boravište ili sjedište (članak 665. Zakona o parničnom postupku). Dostava pismena može se izvršiti i na inicijativu tajnika suda (u određenim slučajevima kad je riječ o pozivu na raspravu ili dostavi presude).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Ako francusko tijelo (državni odvjetnik ili sudski izvršitelj) mora dostaviti pismeno iz inozemstva, a utvrđeno je da primatelj više ne boravi na navedenoj adresi, to tijelo mora poduzeti potrebne korake kako bi doznalo točnu adresu boravišta dotične osobe.

U tu svrhu državni odvjetnik može pristupiti različitim registrima, a posebno registrima socijalnog osiguranja. Priopćene informacije odnose se isključivo na dužnikovu adresu, adresu dužnikova poslodavca i ustanove u kojima je otvoren račun na ime dužnika.

Osim toga, u okviru građanskog postupka izvršenja Poveznica se otvara u novom prozoručlankom L. 152.-1. Zakona o građanskim postupcima izvršenja (Code des procédures civiles d'exécution) predviđeno je da sudski izvršitelji imaju izravan pristup informacijama kojima raspolažu državne uprave ili odjeli te javna tijela i poduzeća i tijela pod kontrolom upravnog tijela.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Osim javno dostupnih informacija (na primjer telefonski imenik), strana pravosudna tijela ili stranke u sudskim postupcima nemaju pristup registrima koji sadržavaju osobne podatke, kao što je, na primjer, adresa dužnika.

Na temelju francuskog prava takav je pristup moguć samo u okviru građanskog postupka izvršenja ili, ako je riječ o sudskom postupku, na temelju odluke suda (vidjeti pitanje 1.3.).

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

U Zakonu o parničnom postupku ne postoje odredbe kojima se zabranjuje primjena Uredbe (EZ) br. 1206/2001 u svrhu pronalaska adrese određene osobe. Međutim, ta se uredba mora primjenjivati u skladu s odredbama Zakona. Na temelju francuskog prava građanski sudovi nemaju izravan pristup registrima stanovništva kao u drugim državama članicama. Stoga bi se Uredba (EZ) br. 1206/2001 mogla primijeniti ako treća osoba posjeduje dokument u kojem je navedena adresa dotične osobe. U tom slučaju, i u skladu s odredbama članaka 138. i dalje Zakona o parničnom postupku, sudac bi toj trećoj osobi mogao naložiti da predoči predmetni dokument, iako se ona može pozvati na legitimnu prepreku (npr. zaštita povjerljivosti komunikacije između odvjetnika i stranke).

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Obična dostava pismena obavlja se u zapečaćenoj kuverti ili pismu (članak 667. Zakona o parničnom postupku) poštom ili uručenjem uz potpis ili povratnicu. Ona mora sadržavati sve pojedinosti o prezimenu i imenu ili imenu društva ili trgovačkom imenu pošiljatelja te boravištu ili sjedištu te osobe. Pri dostavi mora se navesti adresat (članak 665. Zakona o parničnom postupku). Ako se sve te pojedinosti ne navedu, dostava pismena smatra se ništavom (članak 693. Zakona o parničnom postupku).

Ako je adresat fizička osoba, dostava pismena obavlja se na njezinu mjestu boravišta ili bilo kojem drugom mjestu, ako se uručuje osobno, ili na adresi za dostavu pismena, ako je to dopušteno ili se zahtijeva u skladu sa zakonom. Ako je dotična osoba pravni subjekt, dostava pismena obavlja se na njegovu mjestu poslovanja ili se, ako ono ne postoji, osobno uručuje jednom od njegovih članova ovlaštenom za primanje pismena.

Kad je riječ o osobi koja obavlja dostavu, datum dostave pismena datum je kada je pismo poslano, a naveden je na žigu ureda izdavanja. Kad je riječ o osobi kojoj se pismeno dostavlja, datum dostave pismena datum je primitka pisma. U slučaju preporučenog pisma s povratnicom datum dostave pismena datum je uručenja pisma adresatu koji je zabilježila poštanska uprava.

Dostava pismena među odvjetnicima primjenjuje se kada odvjetnik mora dostaviti pismeno kolegi (članci od 671. do 673. Zakona o parničnom postupku). Uvijek se odvija u zgradi suda na dva načina: službenom dostavom pismena (koja zahtijeva intervenciju sudskog izvršitelja koji stavlja svoj pečat i potpis na pismeno i presliku) ili izravnom dostavom (koja se obavlja uručenjem dvaju primjeraka pismena odvjetniku na kojeg je naslovljeno, pri čemu taj odvjetnik vraća jedan primjerak na kojem je naveo datum i na koji je stavio pečat).

Službenu dostavu pismena obavljaju sudski izvršitelji u području nadležnosti regionalnog suda (tribunal de grande instance) njihova mjesta boravišta. U praksi, osim ako sudac dopusti nešto drugo, službena dostava pismena može se obavljati samo radnim danima između 6:00 i 21:00 h. U članku 663. Zakona o parničnom postupku navode se određene pojedinosti koje se moraju nalaziti na dvama izvornicima akata sudskog izvršitelja. U slučaju nepravilnosti dostava pismena smatra se ništavom (članak 693. Zakona o parničnom postupku). Službena dostava pismena mora se obaviti osobnim uručenjem. Ako taj oblik dostave nije moguć, dostava se može obaviti na mjestu prebivališta ili boravišta. Ako uvjeti za primjenu drugog načina nisu ispunjeni, službena dostava pismena obavlja se slanjem potvrde o dostavi adresatu (dostava obavljena u uredu sudskog izvršitelja).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Člankom 748.-1. Zakona o parničnom postupku propisano je da se slanje, isporuka i dostava postupovnih dokumenata, pismena, obavijesti, upozorenja ili sudskih poziva, izvješća, službenih izvješća te preslika i izvršivih izvornika sudskih odluka može, pod određenim uvjetima, izvršiti elektroničkim putem.

Uvođenje novih tehnologija u pravosudni sustav dovelo je do određivanja uvjeta za službenu dostavu pismena elektroničkim putem, koju obavljaju sudski izvršitelji.

Dostava pismena među odvjetnicima može se obaviti i u okviru Virtualne privatne mreže za odvjetnike (Réseau Privé Virtuel Avocats, RPVA), koja se upotrebljava i za postupovne razmjene između odvjetnika i sudova.

U načelu je elektronička komunikacija tehničkim propisima kojima se određuju konkretni uvjeti za obavljanje elektroničkih razmjena ograničena na određena zanimanja, konkretno odvjetnike i sudske izvršitelje.

Elektronička komunikacija moguća je na većini sudova (regionalni sudovi (tribunaux de grande instance), trgovački sudovi (tribunaux de commerce), žalbeni sudovi (cours d'appel), Kasacijski sud (Cour de cassation) i okružni sudovi (tribunaux d'instance) u ograničenim slučajevima).

Osim toga, u jasno definiranim slučajevima i pod jasno definiranim uvjetima određeni se dokumenti iz tajništva (obavijesti o raspravama ili, kad je riječ o nekim pravnim subjektima, sudski pozivi) mogu stranci poslati e-poštom (članci 748.-8. i 748.-9. Zakona o parničnom postupku).

U svakom slučaju, adresat pismena mora dati izričitu suglasnost za primjenu elektroničke komunikacije.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Ako obična dostava pismena ne uspije, mora se obaviti službena dostava pismena.

Službena dostava pismena obavlja se „na mjestu prebivališta ili, ako prebivalište nije poznato, na mjestu boravišta”. Sudski izvršitelj stoga mora nastojati pronaći prebivalište adresata prije nego što pismeno uruči na mjestu boravišta.

Ako adresat pismena ima poznato prebivalište ili boravište, a sudski ga izvršitelj ne zatekne na tom mjestu, valjana dostava moguća je samo ako sudski izvršitelj uruči primjerak pismena bilo kojoj osobi prisutnoj na mjestu prebivališta ili boravišta. Ako osobna dostava pismena nije moguća, potrebno je obaviti nekoliko formalnosti kako bi se zaštitili interesi adresata: na primjerak koji se uručuje u zapečaćenoj kuverti moraju se navesti određene informacije i dotičnoj se osobi običnim pismom mora poslati obavijest.

Ako adresat pismena nema poznato prebivalište, boravište ili mjesto rada, sudski izvršitelj može valjano deponirati to pismeno u svojem uredu. U tu svrhu sudski izvršitelj sastavlja zapisnik u kojem precizno navodi korake koji su poduzeti kako bi se pronašla dotična osoba. Istog dana ili najkasnije sljedećeg radnog dana sudski izvršitelj mora adresatu, na njegovu zadnju poznatu adresu, preporučenim pismom s povratnicom poslati presliku zapisnika i pismeno koje treba dostaviti. Istog dana sudski izvršitelj običnim pismom obavješćuje adresata da je ta formalnost obavljena.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Smatra se da je službena dostava pismena obavljena na dan kad je pismeno uručeno adresatu na mjestu prebivališta ili boravišta. Budući da se službena dostava pismena uručenjem pismena u uredu sudskog izvršitelja „obavlja na mjestu prebivališta”, datum dostave pismena određuje se na temelju obavijesti o pokušanoj dostavi, a ne na temelju uručenja primjerka u uredu sudskog izvršitelja. Pravila o određivanju datuma službene dostave pismena primjenjuju se čak i ako je potrebno poslati obavijest.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Ako ga poštar ne zatekne kada donese preporučeno pismo s povratnicom, adresata se u obavijesti o pokušanoj dostavi obavješćuje da primjerak pismena u određenom roku može preuzeti u poštanskom uredu.

Ako je sudski izvršitelj siguran da je adresa na dokazu dostave pismena točna, ali osobna dostava nije moguća, u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest o pokušanoj dostavi u kojoj se od adresata traži da primjerak pismena preuzme u uredu sudskog izvršitelja (članak 656. Zakona o parničnom postupku).

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Suglasnost dotične osobe koja je adresat pismena nije uvjet za uručivanje tog pismena toj osobi, što znači da je službena dostava pismena obavljena osobno dotičnoj osobi čak i ako adresat pismena odbije primiti predmetno pismeno koje mu uručuje sudski izvršitelj. De facto, nemoguće je da sudski izvršitelj prisili adresata da preuzme pismeno ako ta osoba to odbije učiniti; dovoljno je da sudski izvršitelj ostavi primjerak u domu adresata ako je tu osobu tamo zatekao. Na taj je način službena dostava pismena valjana čak i ako adresat odbije primjerak pismena, a sudski ga izvršitelj ostavi na komadu pokućstva (Žalbeni sud u Parizu, 12. prosinca 1906., S. 1907. 2.109).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Kad je riječ o dostavi poštom, osoba odgovorna za dostavu pisma s povratnicom može ga, u načelu, uručiti samo osobi na koju je adresirano, osim ako je adresat ovlastio treću osobu za primanje takvih pismena.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako osoba koja je adresat pismena ili osoba ovlaštena za zaprimanje pisama s povratnicom nije mogla preuzeti pismeno dostavljeno poštom, dostava nije propisna i mora se ponoviti službenom dostavom pismena koju obavlja sudski izvršitelj.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Ako je osoba odgovorna za isporuku pisma s povratnicom posjetila prebivalište adresata pismena i tamo nije zatekla tu osobu (ili osobu ovlaštenu za zaprimanje preporučenih pisama s povratnicom), poštar u poštanskom sandučiću dotične osobe ostavlja obavijest o pokušanoj dostavi. U toj se obavijesti o pokušanoj dostavi navodi da je pismo dotičnoj osobi dostupno u poštanskom uredu i da ga ta osoba može preuzeti u roku od petnaest dana. Ako dotična osoba ne preuzme pismo u tom roku, pismo se vraća pošiljatelju.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Ako se dostava pismena obavlja preporučenim pismom s povratnicom, poštar uručuje to pismo adresatu, koji potpisuje povratnicu. Ta se povratnica vraća pošiljatelju kao dokaz da je pismeno osobno uručeno. Ako adresat nije preuzeo pismo u poštanskom uredu ili ako je, na primjer, adresa netočna, nakon isteka razdoblja od 15 dana nakon obavijesti o pokušanoj dostavi pošiljatelj prima i povratnicu u kojoj je zabilježeno da dostava pismena nije uspjela.

Ako je pismeno dostavljeno, sudski izvršitelj u izvješću o službenoj dostavi pismena navodi korake koji su poduzeti kako bi se osigurao propisni tijek dostave u skladu s člankom 655. drugim stavkom Zakona o parničnom postupku u kojem se propisuje: „Sudski izvršitelj u dokumentu navodi korake koje je poduzeo u svrhu dostave pismena adresatu i razloge zbog kojih tu dostavu nije bilo moguće izvršiti.”

Sudski izvršitelj u izvješću navodi i osobu kojoj je uspio uručiti pismeno te o tome obavješćuje osobu koja mu je naložila izvršenje dostave.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Pismena se u načelu moraju uručiti primatelju. Međutim, činjenica da su uručene trećim osobama ne znači nužno da je dostava pismena nepravilna, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti.

U skladu s odredbama članka 670. Zakona o parničnom postupku, dostava pismena preporučenim pismom s povratnicom smatra se obavljenom na mjestu prebivališta ili boravišta ako povratnicu potpiše osoba ovlaštena u tu svrhu. Takva dostava može imati učinak na to kako se presuda klasificira (presuda se klasificira kao presuda izrečena nakon saslušanja obiju stranaka ili presuda zbog ogluhe ako dotična osoba nije prisutna), ali je svejedno pravilna.

U ostalim slučajevima, npr. ako adresa u dostavi pismena preporučenim pismom nije točna ili ako adresat nije preuzeo pismo u poštanskom uredu, tajnik suda mora od stranke zatražiti da se obrati službi sudskih izvršitelja, u skladu s odredbama članka 670.-1. Zakona. Tim se korakom omogućuje reguliranje dostave pismena.

Isto tako, sudski izvršitelj može uručiti pismeno osobi koja nije adresat, na primjer članu obitelji koji je prisutan na mjestu prebivališta. U tom se slučaju preslika pismena ostavlja kod treće osobe, u zapečaćenoj kuverti, a sudski izvršitelj u izvješću o dostavi navodi ime osobe koja je primila pismeno (članci 655. i 657. Zakona).

Ako sudski izvršitelj može provjeriti živi li adresat doista na navedenoj adresi, može i ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi u poštanskom sandučiću, u kojoj se od adresata zahtijeva da preuzme pismeno u uredu sudskog izvršitelja. U tom slučaju dostava je propisno obavljena i smatra se izvršenom na mjestu prebivališta te ima prethodno navedene posljedice u pogledu klasifikacije presude (članak 656. Zakona).

Naposljetku, dobrovoljna nazočnost tuženika na raspravi pred okružnim sudom, trgovačkim sudom i radnim sudom (Conseil de prud’hommes) omogućuje da se, ako se stranke slože, nepravilnost dostave pismena zanemari (Soc. 16. svibnja 1990.)

Osim tih slučajeva, nepravilnost dostave pismena znači da je ona bezvrijedna i na temelju nje ne mogu nastati nikakva prava. Konkretno, ne mogu početi teći rokovi za podnošenje žalbe.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Troškovi dostave pismena preporučenim pismom jednaki su trošku slanja preporučenog pisma poslanog iz Francuske na odredište u Francuskoj, tj. 5,10 EUR kad je riječ o pismu do 20 grama, što je cijena koja je bila na snazi 1. travnja 2017.

Trošak dostave pismena koju obavlja sudski izvršitelj utvrđuje se u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruOdlukom od 26. veljače 2016. o utvrđivanju reguliranih tarifa pravosudnih službenika (Arrêté du 26 février 2016 fixant les tarifs réglementés des huissiers de justice).

Trošak službene dostave pismena ovisi o vrsti pismena i predmetnim iznosima, ali u načelu nije veći od 50 EUR.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 21/11/2018