Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Dostava pismena - Mađarska

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleskimađarski već su prevedeni.

SADRŽAJ

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

U skladu sa Zakonom III. o parničnom postupku iz 1952. (Zakon III. iz 1952.) kojim su uređeni parnični postupci i u kojem su previđena osnovna pravila za izvansudske postupke, sudska se pismena u načelu dostavljaju poštom.

Svrha je dostave službenih pismena obavijestiti adresate o sadržaju pismena, ali i omogućiti primateljima da dokažu da su pismena dostavljena adresatima. Mora postojati dokaz o dostavi te o datumu i njezinu ishodu. Službena pismena mogu se slati preporučenom poštom s potvrdom o primitku koja je posebno namijenjena za ovakvu vrstu dostave.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U skladu sa Zakonom CLIX. o poštanskim uslugama iz 2012. („Zakon CLIX. iz 2012.”), službena dostava obavezna je za pismena u pogledu kojih slanje ili dostava (ili pokušaj dostave) i njihov datum imaju pravne posljedice, koja čine osnovu za izračun zakonskih rokova ili koja su zakonom razvrstana kao službena pismena.

U skladu sa Zakonom III. iz 1952. u građanskim postupcima mora se dostavljati sljedeće:

a) presude strankama;

b) nalozi doneseni na ročištu, strankama koje nisu pozvane na ročište;

c) nalozi doneseni na ročištu u pogledu utvrđivanja novog roka ili protiv kojih se može podnijeti posebna žalba, stranci koja nije pristupila ročištu;

d) nalozi doneseni u izvansudskom postupku, predmetnoj stranci;

e) sve odluke donesene u postupku, osobi u čijem su interesu tužitelj ili osoba ili organizacija ovlašteni u skladu s posebnim zakonom pokrenuli postupak.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud i pružatelj poštanskih usluga odgovorni su za dostavu pismena u skladu sa zakonom koji se na njih primjenjuje.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Takva obveza ne postoji, ali nije isključeno, na primjer, da sud može provjeriti trenutačnu adresu trgovačkog društva upisanog u sudski registar i u skladu s time organizirati dostavu.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Adresa stanovanja fizičkih osoba.

U Mađarskoj središnji registar adresa stanovanja vodi Közigazgatási és Elektronikus Közszolgáltatások Központi Hivatala [Središnji ured za upravne i elektroničke javne usluge] („KEKKKH”); adresa: H–1450 Budimpešta, Pf.: 81., telefon: 36-1-452-3622, telefaks: 36-1-455-6875, e-pošta: nyilvantarto.hivatal@mail.ahiv.hu, web: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.kekkh.gov.hu/hu/adatszolgaltatas_szemelyi. U tom se registru mogu pronaći adrese pojedinačno identificiranih osoba. Zahtjev mogu podnositi fizičke osobe, pravne osobe ili subjekti bez pravne osobnosti ako opravdaju svrhu i pravnu osnovu za uporabu podataka.

Zahtjev se može podnijeti u pisanom obliku okružnom uredu nadležnom za boravište ili prebivalište (registrirano ili poslovno sjedište) subjekta koji traži podatke ili uredu nadležnom za mjesto prebivališta ili boravišta predmetne osobe na adresu odjela za usluge korisnicima pri KEKKH-u (poštanska adresa: H–1553 Budimpešta, Pf. 78.) ako okružni ured ne može dati podatke ili ih ne može žurno dati iz tehničkih razloga, ili u inozemstvu u stranom predstavništvu Mađarske nadležnom za strane adrese (popis takvih adresa dostupan je ovdje).

Zahtjev mora sadržavati sljedeće:

• podatke o podnositelju zahtjeva, ime, adresu, registrirano ili poslovno sjedište podnositelja zahtjeva ili njegova zastupnika,

• točan popis traženih podataka,

• svrhu za koju će se podaci upotrebljavati,

• osobne podatke fizičke osobe koji se mogu upotrijebiti za identifikaciju osobe navedene u zahtjevu (ime, mjesto i datum rođenja, majčino ime) ili ime i adresa stanovanja koju zna podnositelj zahtjeva (mjesto, naziv javnog prostora, kućni broj).

Dokumenti koji se prilažu zahtjevu:

• dokument kojim se opravdava pravna osnova za uporabu podataka;

• punomoć podnositelja zahtjeva ako postupa u ime drugog subjekta (izvorna pisana punomoć ili njezina ovjerena preslika). Punomoći izdane u inozemstvu moraju biti službene isprave ili ovjerene privatne isprave s apostilom osim ako je u međunarodnom sporazumu propisano drukčije. Isprave izdane na drugom jeziku koji nije Mađarski u načelu su prihvatljive samo ako su popraćene ovjerenim prijevodom.

Za provođenje postupka plaća se upravna pristojba:

• za pružanje podataka o 1 do 5 osoba: 3 500 HUF,

• za pružanje podataka o više od 5 osoba: predmetni broj osoba pomnožen sa stopom od 730 HUF/po stavci.

U slučaju zahtjeva podnesenih iz inozemstva ili preko mađarskog stranog predstavništva koje je nadležno za mjesto stanovanja podnositelja zahtjeva, pristojba se plaća naknadno kao konzularna naknada nadležnom mađarskom stranom predstavništvu.

Trgovačka društva:

U slučaju trgovačkih društava najvažniji podaci u registru trgovačkih društava, uključujući adresu, dostupni su besplatno na sljedećim internetskim stranicama na mađarskom jeziku: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-cegjegyzek.hu/

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

U Uredbi nije jasno jesu li time obuhvaćeni zahtjevi za traženje adrese stanovanja. Stoga sud odlučuje hoće li udovoljiti tom zahtjevu. Međutim, mađarski sudovi mogu zatražiti adresu besplatno od KEKKH-a te stoga ispunjenje takvog zahtjeva za pravnu pomoć nije u praksi isključeno.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012 od. 4. prosinca 2012. kojom su utvrđena podrobna pravila o poštanskim uslugama i dostavi službenih pismena („Uredba Vlade br. 335/2012”), pružatelj poštanskih usluga dostavlja službena pismena koja se šalju s potvrdom o primitku osobnom dostavom adresatu ili drugom ovlaštenom primatelju.

Ako je adresat fizička osoba koja se u trenutku pokušaja dostave ne nalazi na adresi, službeno pismeno mora se dostaviti ovlaštenoj osobi koja se ondje nalazi. Ako nema takve osobe, pismeno se može dostaviti i drugom primatelju koji se ondje nalazi (adresatov srodnik stariji od 14 godina).

U slučaju organizacije pismena može zaprimati ovlaštena osoba, a to može biti netko od sljedećih osoba: rukovoditelj (izvršni direktor, voditelj, zaposlenik s izvršnim ovlastima ili neka druga osoba koja ima ovlasti potpisivanja za račun trgovačkog društva ili općenito zastupanja organizacije), predstavnik za dostavu, agent za dostavu, stečajni upravitelj, administrator ili bilo koja fizička osoba zaposlena u pisarnici organizacije (ako organizacija ima pisarnicu).

Dostavljač može dostaviti poštu i preko organizacije koja se nalazi na navedenoj adresi (neizravna dostava) ako su prebivalište, boravište ili radno mjesto adresata vojna baza, ustanova zdravstvene ili socijalne skrbi, zatvor, hotel, hostel, studentski hostel, hostel za radnike ili odmaralište. Subjekt koji preuzima neizravnu dostavu dužan je prihvatiti poštu i osigurati njezinu dostavu adresatu.

U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012, dostavljač obavlja dva pokušaja dostave pošte koja je poslana kao službeno pismeno. Ako je prvi pokušaj dostave neuspješan jer se adresat ili ovlašteni primatelj ne nalaze na navedenoj adresi, dostavljač ostavlja obavijest u kojoj su navedene informacije propisane zakonom, ostavlja službeno pismeno na mjestu dostave navedenom na obavijesti te još jednom pokušava izvršiti dostavu peti dan nakon neuspješne dostave. Ako je drugi pokušaj dostave neuspješan, dostavljač ponovno adresatu ostavlja obavijest (koja sadržava informacije propisane zakonom) i ostavlja pismeno na mjestu za dostavu navedenom u obavijesti tijekom pet radnih dana nakon datuma drugog pokušaja dostave. Prije drugog pokušaja dostave, službeno pismeno može se preuzeti na mjestu dostave predočenjem osobne isprave. Ako službeno pismeno nije dostavljeno do roka navedenog u drugoj obavijesti, dostavljač sljedeći radni dan vraća službeno pismeno i potvrdu o primitku s naznakom „nije preuzeo”.

U tom slučaju, u skladu s primjenjivim odredbama Zakona III. iz 1952., pismeno se mora smatrati dostavljenim petog radnog dana nakon datuma drugog pokušaja dostave, osim ako je dokazano drukčije (osim ako je pismeno dostavljeno drugom primatelju i drugi primatelj je bio suprotna stranka). U slučaju dostave pismena o pokretanju postupka ili odluke o zaključenju postupka, sud obavješćuje stranke o pretpostavci da je izvršena dostava i takva obavijest mora biti popraćena službenim dokumentom na temelju kojeg je sud utvrdio da je dostava izvršena.

Adresat može preuzeti pismeno koje je na njega naslovljeno i u sudskom uredu uz predočenje osobne isprave.

Zakonom LIII. iz 1994. o ovršnim postupcima („Zakon LIII. iz 1994.”) uređena je dostava sudskog izvršitelja kao alternativni način dostave dopušten u slučaju odluka na kojima se temelji ovrha pri čemu je stupila na snagu pretpostavka dostave i stranka koja ima pravo podnijeti zahtjev za ovrhu izričito je zatražila dostavu i unaprijed platila troškove. U skladu sa Zakonom LIII. iz 1994. sudski izvršitelj može pismena o ovrsi dostaviti i osobno. U takvim slučajevima dostava se mora evidentirati u izvješću. U slučaju neuspjelog postupka, pismena se moraju dostaviti u skladu s općim pravilima koja se primjenjuju na dostavu službenih pismena.

Osim navedenog, u slučajevima navedenima u zakonu, dostavu mogu izvršiti posebni dostavljači, npr. sudsko osoblje (npr. žurna dostava sudskog poziva).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

U skladu s poglavljem „Elektronička komunikacija u parničnim postupcima” Zakona III. iz 1952., u svim parničnim postupcima te u parničnim postupcima propisanima zakonom (npr. ovršni postupak, stečajni postupak), ako stranka to prihvati, komunikacija se može obavljati i elektroničkim putem, neovisno o adresatu. U slučaju elektroničke komunikacije, pismena se dostavljaju elektroničkim sredstvima uporabom računalnog sustava koji se upotrebljava za elektroničku dostavu.

Stranka sustavom za dostavu zaprima obavijest o dostavi pismena na adresu elektroničke pošte koju je navela, što znači da je pismeno objavljeno u prostoru za elektroničku dostavu.

Stranka može preuzeti pismeno otvaranjem internetske poveznice na pismeno i ta se radnja potvrđuje elektroničkom potvrdom o primitku koja se automatski šalje pošiljatelju i stranci. Prije nego što stranka otvori internetsku poveznicu u sustavu dostave moraju biti navedeni barem ime pošiljatelja, datum prispijeća pismena i broj predmeta.

Ako stranka ne preuzme poslano pismeno u roku od pet radnih dana od njegova objavljivanja u elektroničkom prostoru za dostavu, pismeno se mora smatrati dostavljenim sljedećeg radnog dana (pretpostavka dostave). Ako se može utvrditi da je stupila na snagu pretpostavka dostave, pošiljatelj i stranka zaprimaju automatsku obavijest preko sustava za dostavu.

U hitnim slučajevima sudski poziv na ročište može se dostaviti elektroničkom poštom čak i ako nije odabrana elektronička komunikacija.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

U skladu sa Zakonom III. iz 1952., ako mjesto prebivališta stranke nije poznato ili se nalazi u državi koja ne pruža pravnu pomoć za dostavu ili u slučaju drugih nepremostivih prepreka dostavi ili ako se čini da pokušaj dostave neće biti uspješan čak i unaprijed ili ako stanka nije navela agenta za dostavu unatoč zakonskom zahtjevu ili ako dostava predmetnoj osobi nije moguća, dostava se može izvršiti javnom objavom. Sud može u načelu naložiti dostavu javnom objavom samo na zahtjev stranke i samo ako postoji opravdana osnova za takvu dostavu.

Javna objava mora biti prikazana tijekom petnaest dana na oglasnoj ploči suda ili na oglasnoj ploči lokalnog ureda gradonačelnika u posljednjem poznatom mjestu prebivališta stranke. Nadalje, mora se objaviti na glavnim internetskim stranicama sudova.

Ako se pismeno o pokretanju postupka mora dostaviti tuženiku javnom objavom, sud imenuje zastupnika tuženika i pismeno o pokretanju postupka dostavlja se i njegovu zastupniku.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

U slučaju dostave javnom objavom, pismena se moraju smatrati dostavljenima petnaestog dana nakon objave obavijesti na oglasnoj ploči suda.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

U skladu sa Zakonom CLIX. iz 2012., dostavljač i adresat mogu se dogovoriti da se pošta za adresata ne dostavlja na adresi navedenoj na pošiljci već na drugoj adresi (posebno na preusmjerenoj adresi, u poštanskom pretincu ili na drugom mjestu dostave). U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012, pružatelj poštanskih usluga obavješćuje o prispijeću službenih pismena naslovljenih na poštanski pretinac ostavljanjem obavijesti u pretincu čak i ako je službeno pismeno naslovljeno na poštanski pretinac, a nije upućeno osobi koja je iznajmila poštanski pretinac.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

U skladu sa Zakonom III. iz 1952., ako adresat izričito odbije prihvatiti dostavu, sudska pismena poslana poštom moraju se smatrati dostavljenima na dan kad je pokušana dostava.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

U slučaju dostave u skladu s člankom 14. Uredbe, pružatelj poštanskih usluga u Mađarskoj nema informacije da je pošiljka zaprimljena iz inozemstva službeno pismeno. Stoga ne primjenjuje posebna pravila koja se primjenjuju na dostavu službenih pismena već samo opća nacionalna pravila koja se primjenjuju na preporučene pošiljke (s potvrdom o primitku).

U slučaju osoba koje su ovlaštene zaprimati pismena, uz točku 5. u pogledu službenih pismena primjenjuje se i sljedeće. Ako je adresat fizička osoba, primatelj može biti i najmodavac objekta na predmetnoj adresi ili osoba koja adresatu pruža smještaj, ako je riječ o fizičkoj osobi. U organizacijama su za zaprimanje pismena dostavljenih u prostorije organizacije ili u neke druge prostorije otvorene strankama ovlašteni zaposlenici i članovi organizacije i fizičke osobe koje rade u prijamnom uredu, ako organizacija ima prijamni ured, no pismena se mogu dostaviti i drugim zaposlenicima organizacije (kao primateljima u toj određenoj situaciji).

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako se adresat ili ovlašteni primatelj ne nalazi na predmetnoj adresi u trenutku pokušaja dostave, dostavljač ostavlja obavijest kojom obavješćuje adresata da pismeno može preuzeti na dostavljačevu mjestu dostave. Na toj adresi pismeno mogu preuzeti adresat, njegov ovlašteni zastupnik ili zamjenski primatelj s boravištem ili prebivalištem na predmetnoj adresi. Ako adresat ili drugi ovlašteni primatelj ne preuzmu pošiljku do roka navedenog u obavijesti, dostavljač vraća pismeno kao neisporučeno.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Rok za preuzimanje pošiljke određuje pružatelj poštanskih usluga. U slučaju pružatelja Magyar Posta Zrt., to je deset radnih dana od pokušaja dostave. Za informacije o načinu obavješćivanja, vidi prethodnu točku.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Pisani dokaz o obavljenoj dostavi jest potvrda o primitku u kojoj je naveden ishod postupka dostave, odnosno, primatelj, njegova uloga ako nije adresat (npr. ovlašteni zastupnik), datum primitka ili, ako dostava nije izvršena, prepreka dostavi (npr. odbijanje preuzimanja, „nije preuzeto”). Pružatelj usluga u svim slučajevima potvrdu o primitku vraća pošiljatelju.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U skladu sa Zakonom III. iz 1952., ako je na snagu stupila pretpostavka dostave (adresat je odbio primitak ili nije zaprimio pismeno unatoč pokušaju dostave u dva navrata), adresat može sudu koji je pokrenuo postupak u okviru kojeg je izvršena dostava podnijeti zahtjev za pobijanje pretpostavke dostave u roku od petnaest dana otkad je saznao da je pretpostavka dostave stupila na snagu. U načelu se zahtjev ne može podnijeti više od šest mjeseci nakon što je pretpostavka stupila na snagu. Ako je pretpostavka povezana s dostavom pismena o pokretanju postupka, stranka može podnijeti zahtjev dok je postupak u tijeku, u roku od petnaest dana otkad je saznala da je pretpostavka stupila na snagu.

Zahtjev za pobijanje pretpostavke može se podnijeti upućivanjem na činjenicu da podnositelj zahtjeva nije zaprimio službeno pismeno, ali ne svojom krivnjom već iz sljedećih razloga:

a) dostava je izvršena protivno zakonu koji se primjenjuje na dostavu službenih pismena ili nije izvršena redovnim putem iz drugih razloga; ili

b) nije mogao zaprimiti pismeno iz drugih razloga koji nisu navedeni u točki a) (npr. jer nije znao za dostavu, ali ne svojom krivnjom).

Ako stranka podnese zahtjev za pobijanje pretpostavke na temelju prethodne točke a) i sud prihvati taj zahtjev, pravne posljedice povezane s pretpostavkom postaju ništave te dostava i sve mjere i radnje u postupku koje su već poduzete moraju se ponoviti u skladu sa zahtjevom stranke, prema potrebi. U slučaju kada je zahtjev podnio drugi podnositelj zahtjeva, ako sud prihvati zahtjev, pravne se posljedice povezane s dostavom podnositelju ne primjenjuju.

Ako je pretpostavka pobijena na temelju prethodne točke b), dostava se mora ponoviti. U načelu se odredbe koje se primjenjuju na opravdanje za neizvršenje obveze moraju primjenjivati na odgovarajući način na podnošenje i ocjenjivanje zahtjeva.

Pobijanje pretpostavke moguće je i u ovršnom postupku. Ako odluka o stupanju pretpostavke na snagu postane pravomoćna, adresat kao podnositelj zahtjeva može, ako opisani razlozi još uvijek postoje, prvostupanjskom sudu podnijeti zahtjev za pobijanje pretpostavke dok je ovršni postupak još u tijeku i to u roku od petnaest dana otkad je saznao za ovršni postupak. Nakon početka ovršnog postupka, zahtjev se može podnijeti samo u skladu s ovim stavkom.

Sud može naložiti dostavu javnom objavom samo na zahtjev stranke i samo ako postoji opravdana osnova za takvu dostavu. Ako se pokaže da su prethodno navedene činjenice netočne ili da je stranka znala za dostavu ili da je mogla za nju znati da je primijenila dužnu pažnju, dostava javnom objavom i postupak koji je slijedio nakon te dostave postaju ništavi i stranci se mora naložiti da plati nastale troškove i kaznu. Međutim, ako protivna stranka (kojoj je pismeno dostavljeno javnom objavom) pristane na postupak koji slijedi nakon javne objave, čak i prešutno, postupak se ne poništava. Ipak, kazna se naplaćuje i u takvim slučajevima i stranci se nalaže plaćanje dodatnih nastalih troškova.

Pravomoćna presuda može se preispitati ako su pismeno kojim se pokreće postupak ili drugo pismeno dostavljeni stranci javnom objavom protivno pravilima koja se primjenjuju na dostavu javnom objavom.

Ako nema pretpostavke dostave ili dostava nije izvršena javnom objavom, posljedice dostave kojom je prekršen zakon mogu se ispraviti primjenom općih pravnih lijekova koji su dostupni tijekom postupka, u skladu s primjenjivim pravilima.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Sudske pristojbe u načelu uključuju i troškove dostave. Stranka stoga ne mora platiti troškove dostave u sudskom postupku. Jedina je iznimka dostava koju izvršava sudski izvršitelj u skladu sa Zakonom LIII. iz 1994. kada osoba koja traži ovrhu mora unaprijed platiti povezane troškove.

Sudski izvršitelj može naplatiti naknadu za dostavu u iznosu od 6 000 EUR koji je predviđen Odlukom br. 14/1994 od 8. rujna 1994. ministra pravosuđa o naknadama sudskih izvršitelja. Nadalje, sudski izvršitelj ima pravo na paušalni iznos za posebnu dostavu u iznosu od 3 000 HUF po pokušaju dostave ako je mjesto dostave prebivalište, boravište ili radno mjesto adresata i 6 000 HUF ako je mjesto dostave druga adresa stanovanja kojom se koristi adresat ili mjesto na kojem adresat boravi samo povremeno.

Ako se ovršni postupak pokreće na temelju pismena koje treba dostaviti, troškove snosi dužnik. Troškove koji se odnose na dostavu javnom objavom unaprijed plaća osoba koja traži dostavu javnom objavom.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 16/10/2017