Dostava pismena - Malta

Vrati normalni prikaz Spremi kao PDF

SADRŽAJ

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava pismena podrazumijeva dostavu sudskih pismena pravnoj ili fizičkoj osobi. Način dostave posebno je uređen Zakonom o organizaciji i parničnom postupku (poglavlje 12. Zakonodavstva Malte).

Posebna pravila o dostavi pismena uvedena su u nacionalno pravo da bi se stvorio standardni postupak za način na koji se dostavljaju pismena i da bi se osiguralo da sve zainteresirane stranke zaprime pravna pismena koja su povezana s njima i njihovim postupkom. Nadalje, navedena pravila stvaraju sigurnost, u korist suda, da su pismena došla do primatelja.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Sva pismena koja se podnose sudu moraju se službeno dostaviti. To uključuje sudske dopise, sudske prigovore, zahtjeve, sudske pozive, žalbe, odgovore, zaštitne i izvršne mjere koje izdaju sudovi i suci.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Nakon podnošenja pismena sudu, sud je odgovoran za njihovu dostavu. Stranka koja podnosi tužbu mora podnijeti pismeno sudu uz naznaku osobe kojoj se pismeno treba dostaviti i adrese dostave. U slučaju više od jednog primatelja, stranka koja podnosi pismeno mora osigurati dovoljan broj preslika za sve primatelje.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Malteško tijelo za zaprimanje provjerava navedenu adresu ako dostava ne uspije. Međutim, ako se radi o fizičkoj osobi, malteškom je tijelu potrebno dostaviti broj osobne iskaznice primatelja. Ako tijelo za slanje pruži navedeni identifikacijski broj, koji je jedinstven za svaku fizičku osobu, tijelo za zaprimanje može pokušati utvrditi drugo boravište.

Ako je pismeno naslovljeno na trgovačko društvo, tijelo koje prima zahtjev provjerava registriranu adresu društva preko mrežnog sustava kojim upravlja registar trgovačkih društava u okviru tijela nadležnog za financijske usluge na Malti (MFSA). Ako je adresa koju je navelo tijelo za slanje različita od naznačene adrese, pismena će se ponovno pokušati dostaviti na prijavljenu adresu.

Kada sudski službenik navede da na toj adresi nije pronašao primatelja ili neku drugu osobu, tijelo koje prima zahtjev od nadležnog suda traži dopuštenje da obavijesti osobu (pravnu ili fizičku) na istoj adresi, ali izvan vremena utvrđenog zakonom. Ponekad je dostava uspješna.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Kada je riječ o utvrđivanju adrese fizičke osobe, samo tijelo za zaprimanje ima pristup evidencijama koje sadržavaju adresu osobe pod uvjetom da tijelo za slanje dostavi identifikacijski broj. Ta baza podataka nije dostupna općoj javnosti ili stranim tijelima. S druge strane, ključne informacije o trgovačkim društvima, kao što su točan naziv trgovačkog društva, registracijski broj trgovačkog društva i njegova registrirana sjedišta, besplatno su dostupne svima na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruregistra trgovačkih društava u okviru tijela nadležnog za financijske usluge na Malti. Određene informacije, kao što su imena direktora, pravni zastupnici, tajništvo društva itd., mogu se pronaći na istom web-mjestu, no potrebno je izraditi račun i takve se informacije mogu pregledavati uz plaćanje.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Razlozi za takav zahtjev trebaju se pružiti središnjem tijelu traženju adrese svjedoka. Međutim, središnje tijelo nije obvezno pružiti takve informacije.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Sudski prigovori i pravna pismena koja ne čine dio sudskog slučaja dostavljaju se preporučenom poštom, pri čemu je na „ružičastoj kartici” naznačen potpis primatelja ili da pismeno nije preuzeto. „Ružičasta kartica” prilaže se izvornom dokumentu (na primjer, službenom dopisu).

Druga pismena podnesena u svrhu pokretanja sudskog postupka ili podnesena tijekom sudskog postupka dostavlja sudski službenik koji navedena pismena uručuje primatelju na adresu koju je navela stranka koja podnosi pismeno ili ostavlja primjerak pismena na njegovu radnom mjestu, mjestu boravišta ili kod osobe koja radi za njega ili njegovu odvjetniku ili osobi ovlaštenoj za primanje njegove pošte. Međutim, pismena se ne mogu ostaviti osobi mlađoj od 14 godina ili osobi koja, u vrijeme dostave, ima mentalnu bolest ili drugo oboljenje zbog kojeg nije sposobna pružiti dokaz o toj dostavi.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Pismena se u građanskim postupcima ne mogu dostavljati elektronički.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Tijelo za zaprimanje omogućit će dostavu pismena prilaganjem pismena sudskom dopisu podnesenom u tajništvu građanskog suda, prvostupanjski odjel, u slučaju pismena koja se dostavljaju na otoku Malti, te u tajništvu magistratskog suda (Gozo) u njegovoj višoj nadležnosti, u slučaju pismena koja se dostavljaju na otocima Gozo i Comino. Sudski službenik dostavit će ta pismena, zajedno sa sudskim dopisom, osobi koja je navedena kao primatelj. Člankom 187. Zakona o organizaciji i parničnom postupku utvrđena je metoda dostave pismena:

(a) dostava se obavlja dostavom primjerka podneska osobi kojoj je potrebno dostaviti podnesak ili ostavljanjem primjerka na mjestu boravišta ili poslovanja ili na radnom mjestu ili poštanskoj adresi te osobe kod člana obitelji ili kućanstva ili nekoj osobi koja radi za primatelja ili njegovu odvjetniku ili osobi ovlaštenoj za primanje pošte; pritom nije dopušteno ostaviti primjerak osobi mlađoj od 14 godina ili osobi koja zbog mentalne bolesti nije sposobna pružiti dokaz o toj dostavi. Pretpostavlja se da osoba može pružiti takav dokaz osim ako se ne dokaže suprotno. Ne mogu se dati nikakvi prigovori na osnovi nepravilnosti dostave iz bilo kojeg od tih razloga ako se pokaže da je primjerak stvarno došao do osobe kojoj se trebao dostaviti;

(b) u slučaju osoba na trgovačkim brodovima ili članova posade koje nemaju boravište na Malti, dostava se može obaviti dostavljanjem primjerka zapovjedniku broda ili bilo kojoj osobi koja djeluje u njegovo ime;

(c) u slučaju tijela sa zasebnom pravnom osobnosti, dostava takvom tijelu obavlja se ostavljanjem primjerka podneska: (i) u njegovu registriranom sjedištu, glavnom uredu ili mjestu poslovanja ili na poštanskoj adresi osobi ili osobama koje su ovlaštene kao pravni ili sudski zastupnik tijela ili tajniku trgovačkog društva ili zaposleniku takvog tijela ili (ii) bilo kojoj od prethodno navedenih osoba na način utvrđen u točki (a).

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Smatra se da je pismeno dostavljeno kada osoba koja prima pismena prihvati dostavu.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

nije primjenjivo

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Prema malteškom pravu, ako osoba kojoj je upućen podnesak odbije osobno primiti podnesak od sudskog izvršitelja, sud može, na zahtjev zainteresirane stranke i nakon saslušanja sudskog izvršitelja te uzimajući u obzir sve okolnosti događaja, u rješenju proglasiti dostavu izvršenom na dan i u vrijeme pokušane dostave i takvo se rješenje smatra dokazom dostave u pravne svrhe.

Nadalje, ako osoba svjesno izbjegava, ometa ili odbija dostavu bilo kojeg akta ili sudskog naloga ili izvršenje bilo kojeg naloga ili odluke po sudskom službeniku , kriva je za nepoštovanje suda te se nakon presude može kazniti (a) opomenom, (b) protjerivanjem sa suda, (c) 24-satnim pritovorom uzgradi suda ili (d) novčanom kaznom (ammenda ili multa).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Malteška poštanska služba dostavlja poštu bilo kojoj osobi koja se nalazi na adresi i spremna je prihvatiti poštu, pod uvjetom da je ta osoba sposobna za rasuđivanje i da nije dijete. Pretpostavlja se da je osobu koju se zatekne na adresi i koja prihvati poštu za to ovlastio primatelj. Ako osoba nije ovlaštena, ne bi trebala prihvatiti poštu, a ako je prihvati, preuzima odgovornost za njezino prosljeđivanje primatelju. Primatelj se potpisuje nakon dostave. Taj je postupak u skladu s Uredbom 33. (općih) uredbi o poštanskim uslugama iz 2005.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Kada nitko nije dostupan da odgovori na poziv i prihvati poštu u slučaju obveze potpisa nakon dostave, primatelju se na predmetnoj adresi ostavlja obavijest o pokušaju dostave. Pošiljka je dostupna za preuzimanje u najbližem poštanskom uredu. Pružatelj poštanskih usluga odlučuje o daljnjim pokušajima dostave. Ako se pošiljka ne preuzme, vraća se pošiljatelju uz naznaku „nije preuzeto”. Ako primatelj ili njegov zastupnik odbije pošiljku, ona se šalje pošiljatelju uz naznaku „odbijeno”.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Ako na adresi nije dostupan nitko tko bi preuzeo poštu, na predmetnoj se adresi ostavlja obavijest kojom se primatelja obavještava o pokušaju dostave te da se pošiljka može preuzeti u najbližem poštanskom uredu. Ako se pošiljku ne preuzme, pružatelj poštanskih usluga prema vlastitom nahođenju šalje primatelju završnu obavijest o tome da pošiljka još uvijek nije preuzeta. Ona se obično šalje nakon pet dana za lokalnu preporučenu poštu i deset dana za inozemnu preporučenu poštu. Ako se takva pošiljka ne preuzme nakon tih rokova, nakon dodatnih pet dana čekanja šalje se pošiljatelju uz naznaku „nije preuzeto”. Pošiljku iz poštanskog ureda može preuzeti samo primatelj ili ovlašteni zastupnik nakon predočenja obavijesti i identifikacijskog dokumenta (putovnice ili osobne iskaznice) primatelja.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Izdaje se potvrda o dostavi ili nemogućnosti dostave.

Izvornim pismenima koja se dostave preporučenom pošiljkom priložit će se „ružičasta kartica”. Kada se vrate sudu, na izvorna pismena stavlja se pečat u crnoj ili crvenoj boji. Crna boja upotrebljava se za potvrdu da je dostava uspjela te se naznačuje kome je pismeno dostavljeno. Ako pismeno nije dostavljeno, upotrebljava se pečat u crvenoj boji uz naznaku razloga za neuspjelu dostavu.

Na pismena koja dostavlja sudski službenik stavlja se pečat u crnoj boji ako je dostava uspjela ili crvenoj boji ako je dostava neuspjela uz potpis sudskog službenika koji je bio zadužen za dostavu.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Ako primatelj ne primi pismena, ali su ona valjano dostavljena ostavljanjem primjerka na adresi, u domu ili na radnom mjestu primatelja, smatra se da je dostava potpuna i valjana. Dostava pri kojoj je došlo do povrede zakona može se osporiti sudskim postupkom. Ako uz izostanak valjane dostave stranka kojoj se trebaju dostaviti pismena dostavi odgovor sudu ili se pojavi na sudu, smatra se da je dostava valjana.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Tijelo za zaprimanje na Malti utvrdilo je pravnom obaviješću 148. iz 2014. fiksnu pristojbu u skladu s člankom 11. Uredbe 1393/2007 u iznosu od 50 € za svako pismeno koje se dostavlja na Malti. Pristojba se mora platiti prije dostave. Pristojbe se plaćaju bankovnim prijenosom Uredu glavnog državnog odvjetnika, na sljedeći bankovni račun:

Naziv banke: Central Bank of Malta

Naziv računa: Ured glavnog državnog odvjetnika – zaprimanje pismena za dostavu

Broj računa: 40127EUR-CMG5-000-Y

IBAN: MT24MALT011000040127EURCMG5000Y

Oznaka SWIFT: MALTMTMT


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 16/10/2017