Dostava pismena - Slovenija

Vrati normalni prikaz Spremi kao PDF

Izvorna jezična inačica ove stranice slovenski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

SADRŽAJ

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

U praksi dostava pismena znači uručivanje dokumenata i pismena fizičkim i pravnim osobama koje su stranke u postupku. S jedne strane to znači da je adresat obaviješten o postupovnim koracima suda ili stranke, a s druge strane sud dobiva pouzdanu potvrdu da su stranke primile pismena. Potvrda da su pismena zaista i pravovaljano dostavljena uvjet je za normalnu provedbu postupka, a istodobno pravilna dostava strankama osigurava potporu načelu audi alteram partem. Dostava je prema tome postupovni korak suda čija je svrha obavijestiti stranku o postupku, postupovnim koracima protivne stranke i suda, a istodobno se stranci jamči pravo da odgovori.

Posebna pravila o dostavi pismena potrebna su kako bi se poštovala različita načela sadržana u pravilima građanskog postupka i kako bi se osigurala djelotvorna sudska zaštita bez nepotrebnih odgađanja, s obzirom na to da dostava pismena osigurava da svi sudionici budu obaviješteni o postupovnim koracima suda i/ili stranaka. Posebna pravila o dostavi pismena pružaju i zaštitu u slučaju nepravilne dostave.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Strankama i sudionicima dostavljaju se sva sudska pismena, pri čemu se člankom 142. Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu ZPP; Službeni list Republike Slovenije [Uradni list RS], br. 73/07 – službeni konsolidirani tekst, 45/08 – ZArbit, 45/08, 111/08 – Odluka Ustavnog suda, 121/08 – Naredba Ustavnog suda, 55/07 – Odluka Ustavnog suda, 12/10 – Odluka Ustavnog suda, 50/10 – Odluka Ustavnog suda, 107/10 – Odluka Ustavnog suda, 75/12 – Odluka Ustavnog suda, 76/12 – izmijenjena, 40/13 – Odluka Ustavnog suda, 92/13 – Odluka Ustavnog suda, 6/14, 10/14 – Odluka Ustavnog suda, 48/14 i 48/15 – Odluka Ustavnog suda) propisuje da se aktivnosti i sudske odluke protiv kojih su dopuštene žalbe, izvanredni pravni lijekovi i nalozi za plaćanje sudskih pristojbi za pokretanje postupaka, navodi obrane i pravni lijekovi te pozivi stranaka na rasprave o nagodbi ili na prvu raspravu ako rasprava o nagodbi nije zakazana, dostavljaju strankama osobno, pri čemu će se i fizička dostava i dostava putem sigurnih elektroničkih sredstava smatrati fizičkom dostavom pismena, u skladu s odredbama ZPP-a. Ostala pismena dostavljaju se osobno samo kada je to predviđeno zakonom ili kada sud smatra da je zbog priloženih isprava u izvorniku ili zbog kojega drugog razloga potreban veći oprez.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Pismena se dostavljaju poštom, preko službenika suda, na sudu ili na drugi način predviđen zakonom. Na prijedlog suprotne strane, sudovi mogu naložiti da pismena dostave pravne ili fizičke osobe koje obavljaju dostavu dokumenata kao registriranu djelatnost na temelju posebne dozvole Ministarstva pravosuđa, pri čemu sredstva za takvu dostavu osigurava predlagatelj takve dostave (članak 133. ZPP-a). Stranke mogu obavijestiti sud da žele da im se dostava pismena obavlja elektroničkim putem, na sigurnu adresu elektroničke pošte navedenu u zahtjevu. Navedena sigurna adresa elektroničke pošte jednakovrijedna je adresi boravišta ili registriranog sjedišta stranke. Ako stranka predaje dokumente sigurnim elektroničkim sredstvima, pretpostavlja se da želi da se i dostava pismena obavlja elektroničkim putem, osim ako navede drugačije. Ako sud utvrdi da sigurna elektronička dostava pismena nije moguća, pismena će dostaviti u fizičkom obliku i navesti razloge takve dostave. Dostava državnim tijelima, odvjetnicima, javnim bilježnicima, izvršiteljima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, primateljima i drugim osobama ili tijelima uvijek se obavlja elektroničkim putem na sigurnu adresu elektroničke pošte. Vrhovni sud Republike Slovenije prikuplja i na svojim internetskim stranicama objavljuje popis osoba i tijela za koje se zbog prirode njihova posla može očekivati viši stupanj pouzdanosti. Osobe i tijela s popisa moraju otvoriti sigurnu adresu elektroničke pošte i priopćiti tu adresu kao i sve promjene te sigurne adrese elektroničke pošte Vrhovnom sudu Republike Slovenije. Adresa objavljena na popisu smatra se službenom sigurnom adresom elektroničke pošte.

Dostava državnim tijelima, pravnim osobama i pojedinačnim poduzetnicima obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za primanje pismena ili zaposleniku koji se zatekne u uredu, poslovnoj prostoriji ili registriranom sjedištu (članak 133. ZPP-a). Vojnim osobama i pripadnicima policije pismena se dostavljaju preko njihova zapovjedništva odnosno izravno nadređene osobe, a prema potrebi mogu im se na taj način dostavljati i ostala pismena (članak 134. ZPP-a). Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora ili druge institucije u kojoj služe kaznu ili u kojoj su lišeni slobode (članak 136. ZPP-a).

Kad stranka ima pravnog zastupnika odnosno opunomoćnika, pismena se dostavljaju pravnom zastupniku odnosno opunomoćniku, ako u ovom zakonu nije što drugo određeno, pri čemu se dostava odvjetniku kao opunomoćniku može obaviti i predajom pismena osobi koja radi u odvjetničkom uredu (članci 137. i 138. ZPP-a).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Dostava u državama članicama obavlja se u skladu s nacionalnim propisima. Člankom 143. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku (Službeni list RS-a [Uradni list RS], br. 45/08, kako je izmijenjen, dalje u tekstu: ZPP) utvrđuje se obveza da sud provjeri je li adresa na koju se pokušalo obaviti dostavu ista kao i adresa za dostavu pismena iz službene evidencije. To znači da sud, kadgod dostava na određenu adresu ne uspije (iz bilo kojeg razloga), mora provjeriti adresu u središnjem registru stanovništva. Sud postupa na taj način kada se postupci odvijaju u Sloveniji, ali i kada se dostava pismena na zahtjev suda obavlja u drugoj državi članici (načelo nacionalne postupovne autonomije). Kada je pismena potrebno dostaviti pravnim osobama, adresa se provjerava u poslovnom registru (AJPES) u skladu s trećim stavkom članka 139. ZPP-a, u kojem su javno dostupni podaci o registriranim sjedištima pravnih osoba. Ako tamo nije moguće naći potrebne informacije, sud pismena vraća tijelu za slanje pismena.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Nemaju pristup tim informacijama; zbog zaštite osobnih podataka takav je pristup strogo ograničen. Ako strano tijelo želi dobiti podatke o boravištu pojedinca na temelju informacija iz upravnih jedinica, tim jedinicama potrebno je predati zahtjev na slovenskom (za tu uslugu ne naplaćuju se nikakve pristojbe ili druge naknade), a potom upravno tijelo odlučuje o zahtjevu na temelju odredbi nacionalnog prava. Ako je stranka koja želi dobiti informaciju fizička osoba, postupak upita tada je još zahtjevniji. Prema informacijama iz upravnih jedinica, one te podatke ne daju strankama. Osim toga, postoji i mogućnost postavljanja upita preko diplomatskih kanala.

Kako je prethodno navedeno, nadležni slovenski sud samo provjerava i pribavlja informacije o adresi osobe.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Sud provodi upite o prebivalištu pojedinca (pretragom u središnjem registru stanovništva ili slanjem upita upravnim jedinicama) kada primi zahtjev za dostavljanje dokaza.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

U pravilu se pismena dostavljaju poštom, iako se mogu dostavljati i preko službenika suda, na sudu ili na drugi način predviđen zakonom, kao i dostavom preko pravne ili fizičke osobe koja je registrirana za obavljanje djelatnosti dostave pismena na temelju posebne dozvole Ministarstva pravosuđa, i elektroničkom dostavom dokumenata (vidi točku 3.).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Da. Dostava pismena obavlja se na sigurne elektroničke adrese korisnika preko internetske stranice e-pravosuđe kojom upravlja Vrhovni sud Republike Slovenije.

Elektronička dostava pismena dopuštena je u građanskom postupku i drugim građanskim sudskim postupcima u kojima se na elektroničku dostavu pismena primjenjuju pravila Zakona o parničnom postupku, npr. u postupcima u trgovačkim sporovima, radnim i socijalnim sporovima, ne-građanskim postupcima, postupcima o nasljeđivanju (još se uvijek ne primjenjuje u svim takvim postupcima) i zemljišnim postupcima te u stečajnim i ovršnim postupcima (elektronička dostava već se primjenjuje u svim tim postupcima).

Postoje ograničenja s obzirom na skupine u koje se razvrstavaju korisnici: najprije se dijele u opće skupine:

– korisnici koji ne moraju predočiti identifikacijski dokaz pri korištenju sustavom e-pravosuđe (redoviti korisnici),

– korisnici koji pristupaju sustavu e-pravosuđe korištenjem korisničkog imena i lozinke (registrirani korisnici) i

– korisnici koji pristupaju sustavu e-pravosuđe korištenjem korisničkog imena i lozinke te kvalificirane digitalne potvrde (kvalificirani korisnici)

Kvalificirani korisnici obuhvaćaju:

– interne kvalificirane korisnike (suci i službenici suda koji su ovlašteni obavljati e-zadatke u određenim vrstama građanskih sudskih postupaka) i

– vanjske kvalificirane korisnike (javni bilježnici, odvjetnici, izvršitelji, Državno pravobraniteljstvo, Ured državnog tužitelja, trgovačka društva za prodaju nekretnina i općinska odvjetništva, odnosno tijela koja imaju ulogu zastupnika ili sudskog tijela u građanskom sudskom postupku te korisnici/stranke, odnosno pravne osobe, fizičke osobe ili državna i lokalna tijela koja imaju ulogu stranke u postupku u građanskom sudskom postupku).

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

U slučaju dostave sudskih pismena potrebno je razlučiti između redovne dostave i osobne dostave.

U slučaju redovne dostave, najprije se mora pokušati obaviti zamjenska dostava. To znači da ako se osoba kojoj se pismena trebaju dostaviti ne zatekne na adresi boravišta, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njezinih odraslih članova kućanstva, koji su dužni primiti pismena (članak 140. stavak 1. ZPP-a). Samo ako dostavu nije moguće obaviti na taj način, dostava fizičkoj osobi obavlja se tako da dostavljač ostavlja pismena u poštanskom sandučiću na adresi boravišta. Ako adresat nema poštanski sandučić ili on nije u uporabi, pismena se vraćaju sudu koji je naložio dostavu, a u slučaju dostave poštom, poštanskom uredu u mjestu boravišta adresata, a na vratima adresata ostavlja se obavijest o pokušanoj dostavi, u kojoj se navodi gdje se pismena mogu preuzeti (članak 141. stavci 1. i 2. ZPP-a). U slučaju dostave pravnoj osobi, pismena se dostavljaju na adresu navedenu u registru. Ako dostavu nije moguće obaviti na toj adresi, dostava se obavlja na način prethodno opisan za fizičke osobe, pri čemu se pismena ili obavijest o pokušanoj dostavi ostavljaju na adresi iz registra.

Osobna dostava znači da se pismena dostavljaju osobno stranci. U skladu s člankom 142. ZPP-a sljedeći se dokumenti smatraju sudskim pismenima: tužbe, sudske odluke protiv kojih je dopuštena žalba, izvanredni pravni lijekovi i nalozi za plaćanje sudske pristojbe za tužbu u skladu s člankom 105. ZPP-a (tužbe, protutužbe, prijedlozi za sporazumno poništenje itd.) i pozivi strankama na rasprave o nagodbi ili na prvu raspravu, ako rasprava o nagodbi nije zakazana. Ostala pismena dostavljaju se osobno samo kada je to predviđeno zakonom i ako sud smatra da je to potrebno zbog priloženih isprava u izvorniku.

U slučaju da se pismeno ne može isporučiti izravno adresatu, osobna dostava fizičkoj osobi obavlja se tako da dostavljač pismena vraća sudu koji je naložio dostavu, a u slučaju dostave poštom, poštanskom uredu u mjestu boravišta adresata, pri čemu se u poštanskom sandučiću adresata ostavlja obavijest o pokušanoj dostavi, u kojoj se navodi gdje se pismena mogu preuzeti i rok do kojeg se mogu preuzeti.

U slučaju da promijene adresu, stranke ili njihovi zastupnici dužni su prije dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomoćno završava odmah obavijestiti sud o svakoj promjeni svoje adrese. Ako to ne učine, sud će odrediti da se daljnje dostave toj stranci u sudskom postupku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava pismena smatra se obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda (članak 145. ZPP-a).

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

U slučaju redovne dostave, smatra se da je dostava pismena obavljena danom ostavljanja pismena u poštanskom sandučiću, o čemu se adresata posebno obavješćuje. Ako adresat nema poštanski sandučić, smatra se da su pismena dostavljena danom pričvršćivanja na vrata obavijesti o pokušanoj dostavi pismena.

U slučaju osobne dostave, smatra se da su pismena dostavljena onog dana kada ih je adresat preuzeo. Ako adresat ne preuzme pismena u roku od 15 dana, smatra se da su pismena dostavljena istekom tog roka. Nakon isteka roka, dostavljač ostavlja pismena u poštanskom sandučiću adresata; ako adresat nema poštanski sandučić ili on nije u uporabi, pismena se vraćaju sudu.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

U slučaju redovne dostave, kada se pismena ostave u poštanskom sandučiću, dostavljač na pismenima obavješćuje adresata o pravnim posljedicama i na obavijest o isporuci i na pismenima navodi razloge takvog postupanja i datum stavljanja pismena u poštanski sandučić, te ih potpisuje. Ako adresat nema poštanski sandučić i pismena se dostavljaju sudu/poštanskom uredu, dostavljač na vratima stana ostavlja obavijest o pokušaju dostave pismena, navodeći gdje se pismena može preuzeti i kada će se smatrati da su pismena uručena.

U slučaju osobne dostave, dostavljač u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest u kojoj navodi gdje se pismena nalaze, rok u kojem ih je potrebno preuzeti te koje će posljedice nastupiti ako adresat ne preuzme pismena u tom roku. Dostavljač navodi razloge takvog postupanja i datum kada su pismena ostavljena kod adresata i na obavijest i na pismena koja se dostavljaju te ih potpisuje.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Kad osoba kojoj su pismena upućena, odnosno osoba koja je dužna preuzeti pismena, bez zakonitog razloga odbije primiti pismena, dostavljač ih ostavlja u stanu ili na radnom mjestu osobe ili u njezinom poštanskom sandučiću, a ako nema poštanskog sandučića, pričvršćuje pismena na vrata stana. Dostavljač na dostavnici upisuje datum, vrijeme i razloge odbijanja dostave te mjesto na kojemu su pismena ostavljena. Smatra se da je time dostava obavljena (članak 144. ZPP-a).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Zakonom o poštanskim uslugama (dalje u tekstu: ZPSto-2; Službeni list Republike Slovenije [Uradni list RS], br. 51/09, 77/10 i 40/14 – ZIN-B) propisuje se da se preporučena i osigurana pošta moraju predati osobno adresatu na njegovoj adresi. Ako to nije moguće, preporučena i osigurana pošta predaje se nekom od odraslih članova kućanstva ili osobi koja je ovlaštena primati poštu (članak 41. ZPSto-2), pri čemu je odrasli član kućanstva osoba starija od 15 godina koja dijeli kućanstvo s adresatom (Opći uvjeti za pružanje univerzalnih poštanskih usluga od 1. rujna 2014; dalje u tekstu: GT).

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako se preporučena pošta ne može predati prethodno navedenim osobama (osobno adresatu/odraslom članu kućanstva ili stranci koja je ovlaštena primati pismena) zbog njihove odsutnosti, dostavljač u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest u kojoj navodi gdje je moguće preuzeti pošiljku i rok do kojeg je moguće preuzeti pošiljku. Ako adresat ne preuzme pošiljku u roku navedenom u obavijesti, pošta se vraća pošiljatelju. Ako adresat ne želi preuzeti preporučenu i osiguranu poštu, dostavljač na pošiljci ili dostavnici navodi datum i razloge odbijanja primitka i vraća poštu pošiljatelju.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Pošiljka se može preuzeti u poštanskom uredu u roku od 15 dana od dana kada je adresat obaviješten o njezinom prispijeću. Iznimka od ovoga su pošiljke iz inozemstva na kojima je pošiljatelj prilikom slanja pošiljke naveo rok kraći od 15 dana. Rokovi za preuzimanje pošte računaju se kalendarski od dana nakon dana kada je adresat primio obavijest o pošiljci. Za poštu koja se čuva u poštanskim uredima kao poste restante i za poštu korisnika pretinaca u poštanskim uredima, rokovi se računaju kalendarski od dana nakon dana kada je pošta prispjela u poštanski ured.   (članak 27. GT-a).

U poštanskom sandučiću adresata ostavlja se obavijest u kojoj se navodi mjesto na kojem se pošiljka može preuzeti i rok u kojem je moguće preuzeti pošiljku.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Dostavnica je dokaz da je pismeno dostavljeno. Dostavnicu potpisuju primatelj i dostavljač, pri čemu primatelj na dostavnicu osobno slovima upisuje datum preuzimanja pošiljke. Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo puno ime i slovima dan primitka te staviti napomenu zašto primatelj nije stavio svoj potpis.

Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena prema odredbi članka 142. stavka 3. ZPP-a (zamjenska dostava ili „fiktivna” dostava; vidi i točke 8.2. i 7.3., na dostavnici se navodi datum ostavljanja obavijesti kod adresata i datum vraćanja pismena sudu ili poštanskom uredu.

Kad su prema odredbama ZPP-a pismena predana drugoj osobi, a ne onoj kojoj su se pismena imala dostaviti, na dostavnici će dostavljač naznačiti odnos tih dviju osoba (članak 149. stavak 5. ZPP-a) .

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Dostavnica sadržava sve elemente javnog dokumenta i stoga se njome dokazuje istinitost činjenica koje su u njoj potvrđene. Međutim, prihvatljivo je dokazati da činjenice sadržane u njoj nisu točne.

U slučaju da adresat ne primi pismena ili u slučaju navodne nepravilne dostave, smatra se da se određeni nedostaci ili greške pri dostavi pismena mogu otkloniti. Adresati stoga ne mogu tvrditi da je došlo do nepravilne dostave ako je iz njihova ponašanja nedvojbeno jasno da su unatoč nepravilnoj dostavi na neki drugi način bili upoznati sa sadržajem pismena. To vrijedi i u slučaju kada su pismena zaista bila u rukama adresata (npr. ako adresat preuzme pismena nakon isteka roka za njihovo preuzimanje). To je propisano i ZPP-om, u kojemu stoji da se ne može tvrditi da je došlo do kršenja pravila dostave ako je adresat unatoč kršenju preuzeo pismena. U tom slučaju smatra se da je dostava obavljena u trenutku kada je adresat zapravo preuzeo pismena (članak 139. stavak 5. ZPP-a).

Otklanjanje ili ispravak grešaka u dostavi može se provesti i institucijom restitutio ad integrum, pri čemu je povratak na prethodno stanje moguć ako je kašnjenje u otklanjanju određenih procesnih koraka izazvalo događaj koji stranka unatoč provođenju odgovarajuće dužne pažnje ne može predvidjeti ili spriječiti. Ako stranka propusti raspravu ili rok za pravnu radnju i tako izgubi pravo na provedbu te radnje, sud joj na njezin prijedlog dopušta da to učini kasnije (povratak na prethodno stanje), ako se uvjeri da je stranka propustila raspravu ili rok iz pravovaljanog razloga. Ako je restitutio ad integrum dopušten, postupak se vraća na stanje kakvo je bilo prije kašnjenja, a sve odluke koje je sud donio zbog kašnjenja poništavaju se (članak 116. ZPP-a).

Prijedlog se mora predati u roku od petnaest dana od dana prestanka razloga za propuštanje rasprave ili roka, a ako je stranka kasnije saznala za to kašnjenje, onda od dana kada je za njega saznala. Restitutio ad integrum više se ne može zatražiti nakon što je isteklo šest mjeseci od dana kašnjenja (članak 117. ZPP-a). Subjektivni i objektivni rokovi prekluzivni su rokovi i ne mogu se produljiti.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Dostava poštom kao opće prihvaćeni način dostave sudskih pismena ne znači nikakve zasebne troškove za stranke. Dostava na neki drugi način (primjerice preko posebne službe koja obavlja dostavu pismena kao registriranu poslovnu djelatnost) znači dodatne troškove pa je sud može naložiti samo na prijedlog stranke, koja mora položiti predujam dovoljan za pokrivanje troškova. Kako je utvrđeno u posebnim Pravilima o djelovanju osoba koje obavljaju dostavu pismena u kaznenim i građanskim postupcima, dostavljači imaju pravo na plaću i nadoknadu troškova za svoj rad u skladu sa sporazumom zaključenim sa sudom, pri čemu sud određuje iznos plaće i nadoknade troškova.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 13/01/2017