Specijalizirani sudovi

U nekim državama članicama postoje specijalizirani sudovi koji se bave posebnim stvarima. Na tim sudovima često se rješavaju sporovi povezani s upravnim problemima ili, u nekim slučajevima, sporovi između fizičkih osoba ili poduzeća.


Neke države članice imaju specijalizirane sudove za upravne stvari, tj. sporove između javnih tijela i fizičkih osoba ili poduzeća povezane s odlukama koje je donijela javna uprava, kao što su sporovi o građevinskim dozvolama, poslovnim dozvolama ili obavijestima o razrezu poreza.

U području sporova između fizičkih osoba i/ili poduzeća („građanske stvari”), u nekim državama članicama postoje specijalizirani sudovi za sporove povezane sa zapošljavanjem.

Za detaljne informacije koje se odnose na određenu zemlju odaberite odgovarajuću zastavu.


Stranicu održava Europska komisija. Informacije na ovoj stranici ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest koja se odnosi na propise za autorska prava za europske stranice.

Posljednji put ažurirano: 18/01/2019

Specijalizirani sudovi - Estonija

Please note that the original language version of this page Estonian has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Ovaj odjeljak sadržava informacije o upravnim i posebnim sudovima u estonskom sudskom sustavu.


Posebni sudovi

Estonski Ustav navodi da zakon može propisati osnivanje posebnih sudova s posebnim nadležnostima. Zabranjeno je osnivanje sudova za hitne postupke.

U Estoniji nije osnovan nijedan posebni sud.

Ustavni sud

Vrhovni sud istovremeno vrši ulogu najvišeg suda i suda za ocjenu ustavnosti.

Kao sud koji ocjenjuje ustavnost, Vrhovni sud:

  • rješava zahtjeve čija je svrha provjeriti jesu li zakoni opće primjene ili odbijanje donošenja takvih zakona u skladu s Ustavom;
  • rješava zahtjeve za provjeru sukladnosti međunarodnih ugovora s Ustavom;
  • rješava zahtjeve za donošenje mišljenja o tumačenju Ustava u svezi sa zakonima Europske unije;
  • rješava zahtjeve za donošenje odluka i pritužbe na odluke Estonskog parlamenta, Parlamentarnog odbora i predsjednika Republike;
  • rješava zahtjeve za proglašavanje člana Parlamenta, predsjednika Republike, državnog odvjetnika ili glavnog revizora nesposobnim za obnašanje dužnosti tijekom duljeg razdoblja;
  • rješava zahtjeve za ukidanje ovlasti člana Parlamenta;
  • odlučuje o davanju pristanka predsjedniku (glasnogovorniku) Parlamenta, koji vrši dužnost predsjednika Republike, za sazivanje izvanrednih parlamentarnih izbora ili za odbijanje proglašavanja zakona;
  • rješava zahtjeve za okončanje aktivnosti neke političke stranke;
  • rješava žalbe i prigovore na odluke i postupke izbornih povjerenstava.

Nijedan pojedinac ne smije podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Podaci za kontakt za Vrhovni sud mogu se naći na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Vrhovnog suda.

Ocjena ustavnosti regulirana je Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o postupku suda za ocjenu ustavnosti.

Upravni sudovi

Upravni sudovi kao prvostupanjski sudovi sude u upravnim predmetima. U Estoniji oni djeluju kao neovisna pravosudna tijela samo u prvom stupnju.

Presude upravnih sudova preispituju okružni sudovi kao drugostupanjski sudovi na temelju žalbi na presude upravnih sudova.

Nadležnost upravnih sudova, postupak podnošenja tužbe upravnom sudu i pravila o upravnim postupcima utvrđeni su u Poveznica se otvara u novom prozoruPravilniku o postupku upravnih sudova.

Upravni sudovi

U Estoniji postoje dva upravna suda: Upravni sud u Tallinnu i Upravni sud u Tartuu:

Upravni sudovi podijeljeni su na sudnice.

Upravni sud u Tallinnu sastoji se od dvije sudnice:

  • sudnica u Tallinnu
  • sudnica u Pärnuu

Upravni sud u Tartuu sastoji se od dvije sudnice:

  • sudnica u Tartuu
  • Sudnica u Jõhviju

Okružni sudovi

U Estoniji postoje dva okružna suda koja djeluju kao drugostupanjski sudovi.

  • Okružni sud u Tallinnu
  • Okružni sud u Tartuu

Podaci za kontakt sa sudovima mogu se naći na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu sudova. Pristup podacima za kontakt besplatan je.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Specijalizirani sudovi - Irska

U ovom se odjeljku nalaze informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Irskoj s obzirom na organizaciju sudova općenito. Za općenite podatke o sudovima pogledajte stranice o Organizaciji pravosuđa i Redovnim sudovima.


Specijalizirani sudovi

Sudovi za sporove male vrijednosti

Postupcima za sporove male vrijednosti potrošački se sporovi rješavaju na jeftin i neformalan način, pri čemu ni jedna stranka ne treba pravnog zastupnika. Sud za sporove male vrijednosti djeluje unutar Okružnog suda. Taj je postupak dostupan za sporove koji ne premašuju 2 000 EUR vrijednosti kada potrošač kupuje robu ili usluge, pretrpi manju štetu na imovini ili traži povrat pologa za stanarinu. Kad je riječ o nespornim potraživanjima, pojavljivanje na sudu nije potrebno. Ako se potraživanja osporavaju, a izvansudska nagodba nije moguća, o predmetu odlučuje sudac Okružnog suda, protiv čije je odluke moguće podnijeti žalbu Regionalnom sudu.

Trgovački sud

Trgovački sud u stvari je specijalistički odjel Visokog suda. Jedna od njegovih glavnih karakteristika jest njegova sposobnost brzog rješavanja predmeta. Stoga Trgovački sud provodi vlastite postupke osmišljene za brže rješavanje predmeta koji su mu upućeni. Ti su postupci uređeni Poveznica se otvara u novom prozoruNalogom 63A Pravilnika o Višim sudovima.

Sud se bavi pitanjima koja su kategorizirana kao „trgovački postupci” u točki 1. Naloga 63A. To uključuje sporove koji se odnose na trgovačko pravo, stečajno pravo, pravo intelektualnog vlasništva, građevinarstvo, upravno pravo i ustavno pravo. Da bi ih sud prihvatio u skladu s točkom 1. podtočkom (a) Naloga 63A, vrijednost potraživanja ili protupotraživanja u postupku mora iznositi najmanje 1 000 000 EUR. Ne postoji prag u pogledu predmeta koji se prihvaćaju prema pravilu iz točke 1. podtočke (b), kojime se sucu Trgovačkog suda daje diskrecijsko pravo.

Sud za postupke povezane s drogom

Sud za postupke povezane s drogom (DTC) djeluje u okviru Okružnog suda. Ovisnicima osuđenima za nenasilne zločine omogućava da izađu iz kruga droge, zločina i zatvora. Odgovarajući kandidati ocjenjuju se na temelju svoje motiviranosti.

Ostali sudovi

Određen broj sudova bavi se sa žalbama protiv poreza na dohodak, pravima na socijalnu pomoć, zahtjevima u okviru zakonodavstva o jednakosti, imigracijskim prijavama, gradskim planiranjem te pitanjima zapošljavanja. Tim sudovima ne predsjedaju suci nego kvalificirani stručnjaci, a protiv njihovih odluka moguće je podnijeti žalbu ili ih mogu preispitati Regionalni ili Visoki sud.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 30/06/2017

Specijalizirani sudovi - Grčka

Ovaj dio pruža informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Grčkoj.


Državno vijeće

Državno vijeće (Συμβούλιο της Επικρατείας), u skladu s člankom 95. grčkog Ustava je vrhovni upravni sud, a ostvaruje svoje ovlasti na plenarnim sjednicama (Ολομέλεια) ili odjelima (τμήματα). Plenarnu sjednicu čini predsjednik, barem deset vijećnika (σύμβουλοι), dva pridružena vijećnika (πάρεδροι) i službenik (γραμματέας).

Državno vijeće ima šest odjela: I., II., III., IV., V. i VI.

U okviru prva četiri odjela (I., II., III. i IV.) provode se pravosudne ovlasti Vijeća i javne rasprave: na svakom zasjedanju sudjeluje predsjednik odjela (potpredsjednik Vijeća), dva vijećnika, dva pridružena vijećnika i službenik (pet članova).

Svaki odjel može se sastajati i u sedmeročlanom sastavu, uz sudjelovanje još dva vijećnika. To se može dogoditi samo u predmetima koje su predsjednik suda ili peteročlani odjel uputili sedmeročlanom odjelu.

Odjel V. odgovoran je za obradu odredbi i provođenje disciplinskih ovlasti. Sastoji se od predsjednika (potpredsjednika Vijeća), barem jednog vijećnika, jednog pridruženog vijećnika (s pravom glasa) i službenika.

Odjel VI. nadležan je za pravosudnu reviziju (poništenje) sudskih odluka povezanih sa Zakonom o naplati javnih prihoda (Κώδικας Είσπραξης Δημόσιων Εσόδων) i štetom nastalom u upravnim sporovima. Njegov je sastav jednak sastavu prva četiri odjela.

Glavne dužnosti Državnog vijeća određene su člankom 95. stavkom 1. ustava i izvršavaju se u skladu sa zakonom.

U nadležnosti je Državnog vijeća:

  • poništenje na zahtjev izvršnih akata upravnih nadležnih tijela zbog zlouporabe moći ili kršenja zakona;
  • revizija na zahtjev konačnih sudskih odluka redovnih upravnih sudova, u skladu sa zakonom;
  • saslušanja značajnih upravnih sporova podnesenih u skladu s Ustavom i zakonom;
  • rješavanje svih odredbi zakonodavne prirode.

Nadležna tijela moraju djelovati u skladu s odlukama o poništenju koje donese Državno vijeće. Svako nadležno tijelo, u skladu sa zakonom, može snositi odgovornost ako tako ne postupi.

Revizorski sud

Revizorski sud (Ελεγκτικό Συνέδριο), u skladu s člankom 98. grčkog Ustava, visoki je sud dvojnog ustrojstva, s pravosudnim i upravnim dužnostima. Zadržava svoj pravosudni karakter u izvršavanju upravnih ovlasti. Sastav Revizorskog suda jednak je sastavu Državnog vijeća. Revizorski sud izvršava svoje pravosudne ovlasti na plenarnim sjednicama (Ολομέλεια), trima odjeima (τμήματα) i jedinicama (κλιμάκια).

Njegove glavne ovlasti su:

  • revizija rashoda državnih i lokalnih samouprava ili drugih pravnih osoba pod nadležnosti javnog prava;
  • revizija ugovora velike financijske vrijednosti sklopljenih s Državom ili tijelom ekvivalentnog statusa;
  • revizija računa javnih računovodstvenih službenika i lokalnih uprava ili drugih pravnih osoba pod nadležnosti javnog prava;
  • pružanje mogućnosti u vezi s prijedlozima zakona o mirovinama ili priznavanje radnog staža za mirovinska prava;
  • sastavljanje i podnošenje izvješća Parlamentu o izvješću o računu prihoda i rashoda (απολογισμός) te završnom računu (ισολογισμός)Vlade;
  • saslušanje sporova o dodjeljivanju mirovina;
  • saslušanja predmeta o odgovornosti civilnih ili vojnih državnih službenika u pogledu namjerno prouzročene štete ili nemara prema Državi.

Odluke Revizorskog suda nisu podložne pravosudnoj nadležnosti Državnog vijeća.

Ostali specijalizirani sudovi

Vojni sudovi (στρατοδικεία), mornarički sudovi (ναυτοδικεία) i sudovi za zračne snage (αεροδικεία)

To su posebni kazneni sudovi. Svi prijestupi koje počini vojno osoblje vojske, mornarice ili zračnih snaga (bez iznimke) podložni su nadležnosti vojnih sudova.

Specijalizirani vrhovni sud

Specijalizirani vrhovni sud (Ανώτατο Ειδικό Δικαστήριο) je Poveznica se otvara u novom prozoruspecijalizirani sud, sličan Ustavnom sudu s obzirom na to da je većina sporova u njegovoj nadležnosti ustavna. Sud je predviđen člankom 100. Poveznica se otvara u novom prozorugrčki Ustav i odgovoran je za prosuđivanje valjanosti parlamentarnih izbora, razrješenje Poveznica se otvara u novom prozoručlanovi Parlamenta s dužnosti i rješavanje sukoba između tri visoka grčka suda. Presude Specijaliziranog vrhovnog suda konačne su i nisu podložne Poveznica se otvara u novom prozoružalbama.

Sud je sastavljen od predsjednika Državnog vijeća, predsjednika Vrhovnog suda (Άρειος Πάγος), predsjednika Revizorskog suda, četiri vijećnika iz Državnog vijeća i četiri vijećnika s Vrhovnog suda (imenuju se ždrijebom svake druge godine).

Sudom predsjedava najstariji predsjednik Državnog vijeća ili Vrhovnog suda. Tijekom saslušanja predmeta koji su povezani s rješavanjem sukoba i sporova o ustavnosti ili tumačenju pravnih propisa, sud uključuje dva redovna profesora prava s grčkih sveučilišta.

Specijalizirani sud za poništenja suđenja

Specijalizirani sud za poništena suđenja (Ειδικό Δικαστήριο Αγωγών Κακοδικίας) predviđen je člankom 99. Ustava te Zakonom 693/1977 i vodi predmete poništenih suđenja protiv pravosudnih dužnosnika. Sud je sastavljen od predsjednika Državnog vijeća, koji ima ulogu predsjednika, vijećnika Državnog vijeća, vijećnika Vrhovnog suda, vijećnika Revizorskog suda, dva redovna profesora prava s grčkih sveučilišta i dva odvjetnika (člana Vrhovnog disciplinskog odbora odvjetnika, imenovanih ždrijebom).

Specijalizirani sud za postupke povezane s odgovornošću ministara

Specijalizirani sud za postupke povezane s odgovornošću ministara (Ειδικό Δικαστήριο Ευθύνης Υπουργών) predviđen je člankom 86. Ustava.

Sastavlja se za svaki predmet, a sastoji se od šest članova Državnog vijeća i sedam članova Državnog vijeća, koje imenuje žlijebom predsjednik Parlamenta nakon ulaganja tužbe. Saslušanja se provode u obliku javne sjednice Parlamenta koje vode članovi dva viša odnosna suda, a moraju biti imenovani ili promaknuti prije podnošenja prijedloga o pokretanju pravnog postupka. Od odabranih članova Vrhovnog suda, predsjedava onaj s najvišim položajem: ako više od jednog člana ima isti položaj, najstariji od njih predsjedava. Član ureda javnog tužitelja Vrhovnog suda ili zamjenik, oboje izabrani žlijebom, obavljaju dužnosti javnog tužitelja.

Specijalizirani sud odgovoran je za suđenja kaznenih djela koja su počinili državni ministri te zamjenici ministara na vlasti, uz uvjet da je predmete uputio Parlament.

Specijalizirani sud za sporove o naknadi pravosudnih dužnosnika

Specijalizirani sud za sporove o naknadi pravosudnih dužnosnika (Ειδικό Δικαστήριο Μισθολογικών Διαφορών Δικαστικών Λειτουργών) utvrđen je člankom 88. Ustava.

Sastavljen je od članova Specijaliziranog suda kako je predviđeno člankom 99. Ustava, uz sudjelovanje jednog dodatnog redovnog profesora i jednog dodatnog odvjetnika.

Sud je odgovoran za vođenje sporova o (svim vrstama) naknada i mirovina pravosudnih dužnosnika ako je vjerojatno da će nagodba u pravnim predmetima utjecati na plaću, mirovinu ili porezni status većeg broja dužnosnika.

Pravne baze podataka

  1. Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruDržavnog vijeća sadržava više od 250 000 odluka.

Pristup bazama podataka je besplatan.

  1. Web-mjesta većih grčkih upravnih prvostupanjskih sudova (διοικητικά πρωτοδικεία):

Sljedeće usluge dostupne su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruUpravnog prvostupanjskog suda u Ateni:

  • pretraživanje sudske prakse,
  • bilteni sudske prakse.

Sljedeće usluge su u izradi:

  • izdavanje potvrda,
  • praćenje predmeta,
  • ispunjavanje pravnih dokumenata.

Sljedeće usluge dostupne su na web-mjestima svih ostalih sudova:

  • elektronički zahtjevi za potvrde,
  • praćenje predmeta.

Većina navedenih web-mjesta također sadržavaju informacije o sudskoj nadležnosti, povijesti, pravilima postupaka, organizacijske tablice, sucima u službi, itd.

Pristup je uglavnom besplatan. Međutim, korištenje pravnih baza podataka ograničen je na suce i zahtijeva poseban korisnički softver i identifikacijske šifre.

  1. Web-mjesta većih grčkih upravnih prizivnih sudova (διοικητικά εφετεία):

Dostupne su sljedeće usluge:

  • rasporedi dnevnih saslušanja,
  • elektronički zahtjevi za potvrde,
  • praćenje predmeta.

Pristup je uglavnom besplatan. Međutim, korištenje pravnih baza podataka ograničen je na suce i zahtijeva poseban korisnički softver i identifikacijske šifre.

Korisne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno vijeće

Poveznica se otvara u novom prozoruRevizorski sud


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 25/06/2018

Specijalizirani sudovi - Francuska


Ustavno vijeće

Ustavno vijeće (Conseil constitutionnel), koje je uspostavljeno Ustavom Pete Republike 4. listopada 1958., nije na vrhu nikakve hijerarhije redovnih ili upravnih sudova. Stoga, ono nije vrhovni sud.

Ima devet članova, od kojih se trećina zamjenjuje svake tri godine. Članovi se imenuju na jednokratno razdoblje od devet godina Tri imenuje predsjednik Republike i po tri predsjednici oba doma Parlamenta (Senata i Nacionalne skupštine). Bivši predsjednici Republike po službenoj su dužnosti doživotni članovi Ustavnog vijeća, osim ako obavljaju funkcije koje nisu u skladu s mandatom člana Vijeća. U tom slučaju ne sudjeluju u radu Vijeća.

Predsjednika Ustavnog vijeća imenuje predsjednik Republike među članovima Vijeća.

Nema starosnih ili profesionalnih uvjeta koje osoba mora ispuniti kako bi postala član Ustavnog vijeća. Uloga člana ipak je nespojiva sa statusom člana Vlade ili Gospodarskog i socijalnog vijeća ili bilo koje izabrane funkcije. Članovi su podložni i istim pravilima o profesionalnoj nespojivosti kao i članovi Nacionalne skupštine i Senata.

Ustavno je vijeće stalno tijelo, iako se sastaje češće ili rjeđe ovisno o količini posla koju dobiva. Nema odjele te zasjeda i odlučuje samo na sjednicama cijelog Vijeća. Na raspravama je potreban kvorum, tj. treba biti prisutno sedam sudaca. U slučaju jednakog broja glasova za i protiv, odlučujući glas ima predsjednik. Ne objavljuju se izdvojena mišljenja. Usmeni argumenti na sjednicama i raspravama i glasovanje nisu otvoreni za javnost i ne objavljuju se.

Postupak je pisani i slijedi načelo kontradiktornosti. Međutim, stranke mogu iznijeti usmena očitovanja u izbornim sporovima. No, stranke ili njihovi zastupnici mogu iznijeti i usmena očitovanja na raspravi ako se raspravlja o ustavnosti kao prethodnom pitanju.

Nadležnost Ustavnog vijeća može se podijeliti u dvije kategorije:

Nadležnost u dvjema vrstama sporova:

Sporovi o zakonodavstvu

Vijeće donosi odluke o ex-ante ustavnosti (contrôle de constitutionnalité préventif), odvojeno od razmatranja konkretnih slučajeva. Taj je postupak fakultativan za redovno zakonodavstvo i međunarodne sporazume, ali obvezan za organske zakone (lois organiques) i za poslovnike obaju domova Parlamenta. Zahtjevi se podnose nakon glasovanja Parlamenta, ali prije nego se zakon donese ili ratificira, međunarodni sporazum odobri ili poslovnici stupe na snagu. Za fakultativne predmete, zahtjev može podnijeti političko tijelo (predsjednik Republike, predsjednik Vlade, predsjednik Nacionalne skupštine ili Senata) ili 60 zastupnika ili 60 senatora.

Izvanredne ustavne revizije uvedene su 1. ožujka 2010. stupanjem na snagu „prethodnog pitanja ustavnosti” (question prioritaire de constitutionnalité). Od tog datuma svaki tužitelj ili tuženik tijekom sudskog postupka može osporiti neku odredbu zakonodavstva zato što nije u skladu s pravima i slobodama zajamčenima Ustavom. Predmet se može uputiti Ustavnom vijeću samo ako je upućivanje odobrilo Državno vijeće ili Kasacijski sud. Ono mora dati svoje mišljenje u roku od tri mjeseca.

Vijeće odlučuje o podjeli ovlasti između zakona i uredaba; predmet mu može uputiti ili tijekom zakonodavnog postupka predsjednik doma koji se bavi konkretnom mjerom (Nacionalna skupština ili Senat) ili Vlada, ili, nakon okončanja postupka, predsjednik Vlade, koji može tražiti snižavanje ranga mjere koja je zakonodavni akt.

Sporovi o izborima ili referendumima

Ustavno vijeće odlučuje o zakonitosti izbora predsjednika Republike i referenduma i proglašava rezultate. Odlučuje i o zakonitosti izbora članova obaju domova Parlamenta i pravila kojima se uređuju kvalificiranost i diskvalificiranje.

Zahtjeve Vijeću o izbornim stvarima može općenito podnijeti svaki glasač, a broj zahtjeva značajno se povećao od donošenja propisa o organizaciji i kontroli izbornih troškova, pri čemu je Vijeće prizivni sud za kandidate u parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

Savjetodavna uloga

Ustavno vijeće na službeni zahtjev šefa države daje mišljenje o primjeni članka 16. Ustava (o punim ovlastima u kriznim vremenima) i nakon toga o odlukama donesenima u tom okviru.

Nadalje, Vlada se savjetuje s Vijećem o aktima o organizaciji izbora predsjednika Republike i referendumima.

Sve su odluke u istom obliku i sadrže:

  • citate primjenjivih akata i postupovnih koraka,
  • razloge, kojima se analiziraju argumenti na kojima se temelje, određuju primjenjiva načela i odgovara na zahtjev,
  • izvršni dio podijeljen na točke u kojima se iznosi donesena odluka.

Odluke su obvezujuće za vladine institucije i sva upravna i pravosudna tijela. Protiv njih ne može se podnijeti žalba. Načelo res judicata primjenjuje se ne samo na izvršni dio odluke, nego i na razloge koji čine njezin temelj. Međutim, Ustavno vijeće prihvaća zahtjeve za ispravljanje materijalnih pogrešaka.

Odredba koja je ex ante odlukom proglašena neustavnom ne može se donijeti ili primijeniti.

Odredba koja je kao prethodno pitanje ustavnosti proglašena neustavnom ukida se s danom objave odluke Ustavnog vijeća ili od kasnijeg datuma određenog u odluci. Vijeće utvrđuje uvjete i ograničenja unutar kojih se već nastali učinci odredbe mogu osporavati.

Učinak odluka o izbornim sporovima seže od poništenja glasačkih listića do poništenja samih izbora i može uključivati proglašenje da kandidat nije kvalificiran i/ili da izabrana osoba mora napustiti funkciju.

Odluke se dostavljaju strankama i objavljuju u službenom listu (Journal officiel de la République française); u slučaju ex ante odluke, objavljuju se i svi zahtjevi Parlamenta i očitovanja Vlade.

Sve odluke od uspostave Vijeća dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Vijeća.

Upravni sudovi

Funkcije upravnih sudova

Javnu upravu nadziru upravni sudovi, koji su neovisni od same uprave (dioba upravnih i sudskih funkcija) i različiti od redovnih sudova (dioba pravosuđa, dualisme judiciaire). Nadzor mogu vršiti i upravna tijela, ali su odluke tih tijela potom podložne sudskom nadzoru.

Niži upravni sudovi (tribunaux administratifs) jesu opći prvostupanjski sudovi upravnog prava. Međutim, specijalizirani upravni sudovi brojni su i različiti te uključuju:

  • financijske sudove (regionalne urede revizora (chambre régionale des comptes) i Revizorski sud (Cour des comptes)),
  • socijalne sudove (odbore u departmanima i središnji socijalni odbor),
  • profesionalne disciplinske sudove (Sud proračunske i financijske discipline, Vrhovno vijeće sudstva, profesionalna disciplinska tijela, sveučilišni sudovi itd.).

Kao opće pravilo, na njihove odluke može se podnijeti žalba pred prizivnim upravnim sudovima (cours administratifs d’appel), čije su odluke podložne reviziji s obzirom na pravno pitanje pred Državnim vijećem (Conseil d’État). U toj ulozi Državno vijeće samo provodi nadzor nad ispravnom primjenom poslovnika i materijalnog prava u sudskim odlukama koje se osporavaju, na isti način kao i Kasacijski sud, ali Državno je vijeće i prvi i posljednji stupanj za određene sporove, poput onih koji se odnose na regulatorne mjere ministara.

Sukob nadležnosti između dva sustava sudova rješava Sud za sukobe (Tribunal des conflits), sastavljen od članova Kasacijskog suda i Državnog vijeća. Ustavno vijeće nadzire sukladnost zakona s Ustavom i ne odlučuje o mjerama i radnjama koje poduzima javna uprava.

Unutarnja struktura upravnih sudova

Upravni sudovi (kojih ima 42) i prizivni upravni sudovi (kojih ima osam) dalje se dijele na odjele. Broj i područja specijalizacije razlikuju se ovisno o članovima suda i odabiru unutarnje strukture koji provodi predsjednik suda. Državno vijeće ima samo jedan odjel sa sudskom funkcijom, tj. Odjel za sporove (Section du contentieux); ostali odjeli, poznati kao upravni odjeli, brinu o savjetodavnoj ulozi Državnog vijeća.

Odjel za sporove sastoji se od 10 pododjela specijaliziranih za različite vrste sporova. Presudu iz područja općeg upravnog prava donose dva takva pododjela zajedno (devet članova). Ako je predmet složeniji ili osjetljiviji, može se iznijeti pred Odjel za sporove (kojim su tada obuhvaćeni predsjednici pododjela, predsjednik Odjela za sporove i zamjenici predsjednika; 17 članova) ili Skupštinu za sporove (Assemblée du contentieux) (kojom su obuhvaćeni predsjednici odjela Državnog vijeća i kojom predsjeda potpredsjednik Državnog vijeća; 13 članova).

Status članova upravnih sudova

Tradicionalno se članovi upravnih sudova ne opisuju kao „suci” (magistrats) u smislu francuskog Ustava jer je taj pojam rezerviran za članove redovnih sudova. Na članove upravnih sudova primjenjivala su se opća pravila kojima se uređuju javni službenici. Dugo vremena propisi koji su se primjenjivali na članove upravnih sudova nisu uključivali nikakva posebna pravila različita od onih koji se primjenjuju na druge vrste javnih službenika. Međutim, tijekom 1980-ih uvjeti imenovanja članova upravnih sudova razvili su se prema jačanju njihove neovisnosti pa je današnja opća tendencija tretirati ih kao suce. Tako ih se naziva u nekim pravnim tekstovima, a sva pravila kojima se uređuju napredovanje i senioritet osiguravaju da de facto uživaju potpunu neovisnost.

Dok suci redovnih sudova čine jednu strukturu, upravni suci pripadaju dvjema različitim strukturama (corps), jednoj za članove Državnog vijeća i jednoj za članove nižih upravnih sudova i prizivnih upravnih sudova.

Pravila kojima se uređuju te dvije strukture dugo su se vremena nalazila u različitim propisima, ali sada su članovi Državnog vijeća i članovi nižih upravnih sudova i prizivnih upravnih sudova podložni istim odredbama Zakonika o upravnom pravosuđu (Code de justice administrative).

Pravne baze podataka u ovim područjima

Pravne baze podataka u Francuskoj dostupne su na internetu kao dio javne usluge. Stoga su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruLégifrance obuhvaćene:

  • odluke Državnog vijeća, Suda za sporove, prizivnih upravnih sudova i izbor odluka prvostupanjskih upravnih sudova, u bazi podataka „JADE”;
  • odluke Ustavnog vijeća, u bazi podataka „CONSTIT”.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup bazi podataka besplatan je.

Kratak opis sadržaja

Baza podataka JADE sadržava 230 000 odluka, s 12 000 novih svake godine, a baza podataka CONSTIT sadržava 3 500 odluka, uz 150 novih svake godine.

Slične poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova - Francuska


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 17/01/2017

Specijalizirani sudovi - Hrvatska


Specijalizirani sudovi su trgovački sudovi i upravni sudovi kao prvostupanjski sudovi, a Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i Visoki upravni sud Republike Hrvatske sude kao drugostupanjski sudovi.

S obzirom na područje sudovanja:

Trgovački sudovi

U Republici Hrvatskoj ustanovljeno je devet trgovačkih sudova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Bjelovar, Varaždin, Zadar, Pazin, Dubrovnik) :

koji:

  1. odlučuju u parničnim i izvanparničnim stvarima kada je to propisano posebnim zakonom,
  2. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
  3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
  4. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode predstečajne i stečajne postupke,
  5. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,
  6. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,
  7. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
  8. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
  9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
  10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Poveznica se otvara u novom prozoruTrgovački sudovi u Republici Hrvatskoj

Upravni sudovi

U Republici Hrvatskoj ustanovljena su četiri upravna suda i to u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku koji:

  1. odlučuju o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela,
  2. odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela,
  3. odlučuju o tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku,
  4. odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora,
  5. odlučuju u drugim zakonom propisanim slučajevima.

Poveznica se otvara u novom prozoruUpravni sudovi u Republici Hrvatskoj

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

  1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom,
  2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima,
  3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom,
  4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti,
  5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima,
  6. obavlja druge poslove određene zakonom.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Ulica Augusta Šenoe 30
10 000 Zagreb

tel: +385 1 480 75 10
fax: +385 1 461 12 91

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozorupredsjednik@vpsrh.pravosudje.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://sudovi.pravosudje.hr/VPSRH/

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

  1. odlučuje o žalbama protiv odluka koje su u prvom stupnju donijeli trgovački sudovi,
  2. rješava sukob mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova te odlučuje o delegaciji nadležnosti između trgovačkih sudova,
  3. obavlja druge poslove određene zakonom.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11
10 000 Zagreb

tel: +385 1 489 68 88
fax: +385 1 487 23 29

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.vtsrh.hr/

Visoki upravni sud Republike Hrvatske

  1. odlučuje o žalbama protiv presuda upravnih sudova i rješenja protiv kojih je dopuštena žalba,
  2. odlučuje o zakonitosti općih akata,
  3. odlučuje o sukobu nadležnosti između upravnih sudova,
  4. odlučuje u drugim zakonom propisanim slučajevima.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske
Frankopanska 16
10 000 Zagreb

tel: +385 1 480 78 00
fax: +385 1 480 79 28

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.upravnisudrh.hr/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 16/09/2019

Specijalizirani sudovi - Italija

Please note that the original language version of this page Italian has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Italiji.


Specijalizirani sudovi

Člankom 102. Ustava zabranjuje se osnivanje novih „izvanrednih ili posebnih” sudova. No u sklopu redovnih sudova mogu se osnovati odjeli specijalizirani za određene predmete, sa sucima tog suda kojima pomažu građani koji nisu profesionalni suci (primjerice, odjel za poljoprivredu).

Člankom 103. Ustava dopušta se određen broj posebnih sudova, uključujući upravne sudove, Revizorski sud i vojne sudove, koji su postojali prije nego što je Ustav stupio na snagu.

Vojni sudovi (tribunali militari), koji imaju nadležnost za suđenje u vojnim zločinima koje su počinili članovi oružanih snaga, djeluju odvojeno od redovnih sudova i vodi ih vlastito upravno tijelo, Visoko vijeće vojnog pravosuđa (Consiglio Superiore della Magistratura Militare).

Upravni sudovi

Upravni sudovi rješavaju sporove između privatnih osoba i javnih tijela koji se odnose na odluke javne uprave.

Upravni sudovi razmatraju ispravnost upravne mjere, a ne opravdanost mjere. Žalbom upravnom sudu od suda se traži poništenje upravne mjere na temelju njezine neispravnosti zbog nedostatka nadležnosti (incompetenza), kršenja zakona (violazione di legge) ili zlouporabe moći (eccesso di potere).

Kao opće pravilo, ono što razlikuje nadležnost redovnih sudova od nadležnosti upravnih sudova priroda je povrede koja je predmet zahtjeva, odnosno krši li upravna mjera pravo (diritto soggettivo) ili samo legitimni interes (interesse legittimo). Upravni sudovi postupaju u predmetima koji uključuju legitimne interese, iako postoje i druga područja u kojima imaju isključivu nadležnost.

Samoupravno tijelo upravnih sudova Predsjedavajuće je vijeće upravnog pravosuđa (Consiglio di Presidenza della Magistratura Amministrativa).

  • Regionalni upravni sudovi (tribunali amministrativi regionali) prvostupanjski su sudovi.
  • Vijeće države (Consiglio di Stato) žalbeni je sud.

Revizorski sud i porezni sudovi imaju nadležnost u upravnim slučajevima u posebnim područjima.

Revizorski sud (Corte dei Conti) sastoji se od sudaca i tužitelja koji su specijalizirani za računovodstvo. Istrage vrši Ured glavnog tužitelja (Ufficio del procuratore generale) koji se nalazi u sastavu suda. Nakon nedavne reforme Sud sada ima neovisne regionalne odjele (sezioni regionali) koji donose presude i vrše reviziju u vlastitim područjima.

Samoupravno tijelo Suda Predsjedavajuće je vijeće (Consiglio di Presidenza).

Revizorski sud ima sljedeće ovlasti:

  • unaprijed pregledavati sukladnost sa zakonom širokog raspona mjera koje su donijeli vlada i ostala javna tijela
  • pregledavati financijsko upravljanje i sredstva javnih uprava
  • donositi presude u pitanjima koja se odnose na javne račune, mirovine i odgovornost javnih službenika.

Porezni sudovi (commissioni tributarie) imaju nadležnost u poreznim pitanjima.

Pravne baze podataka

Na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruvojnih sudova možete pronaći povijesne bilješke i informacije o postupcima. Tu se objavljuju i najveći povijesni ratni zločini.

Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruregionalnih upravnih sudova i Državnog vijeća omogućuje slobodan pristup rasporedu rasprava i cjelovitom tekstu presuda i naloga u sporovima između javnih tijela i privatnih osoba koji se odnose na mjere koje je donijela javna uprava.

U svrhu zaštite podataka pretraga postupaka koji su u tijeku podliježe određenim ograničenjima.

Glavne odluke i presude Revizorskog suda objavljuju se na njihovom web-mjestu te ih možete pogledati besplatno.

Web-mjesto Revizorskog suda također služi kao portal za regionalne odjele Suda te daje iscrpne informacije o njihovoj ulozi i funkcioniranju.

Naziv i URL adresa baze podataka


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 02/04/2019

Specijalizirani sudovi - Latvija

Please note that the original language version of this page Latvian has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.
Please note that the following languages: BulgarianSpanishCzechDanishGermanEstonianGreekEnglishFrenchItalianLithuanianHungarianMalteseDutchPolishPortugueseRomanianSlovakSlovenian have already been translated.

Ovaj odjeljak pruža pregled specijaliziranih sudova u Latviji.


Specijalizirani sudovi

Ustavni sud Republike Latvije

U skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruUstavom Republike Latvije, u Latviji postoji Ustavni sud koji je neovisna pravosudna institucija koja provjerava je li zakon usklađen s Ustavom u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti te razmatra ostale predmete koju su mu zakonom dodijeljeni. Ustavni sud može proglašavati ništavnima zakone i ostale pravne akte ili njihove dijelove.

U skladu s člankom 16. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud razmatra predmete u vezi s:

  1. ustavnosti zakona;
  2. ustavnosti međunarodnih sporazuma koje je sklopila ili potpisala Latvija (ako takve sporazume odobrava Saeima (Parlament));
  3. usklađenosti zakona i propisa ili njihovih dijelova sa zakonima višeg stupnja;
  4. usklađenosti s ostalim aktima Parlamenta, kabineta ministara, predsjednika, glasnogovornika parlamenta ili premijera (osim upravnih akata);
  5. usklađenosti odredbi, kojima je ministar s ovlaštenjem kabineta ministara suspendirao odluke lokalnog vijeća, sa zakonom;
  6. usklađenosti odredbi latvijskog nacionalnog prava s međunarodnim sporazumima koje je sklopila Latvija, a koji nisu sukladni s Ustavom.

Ustavni sud sastoji se od sedam sudaca koje je odobrila većina zastupnika u Parlamentu (najmanje 51 glas). Troje sudaca odobrava se na prijedlog najmanje deset članova Parlamenta, dvoje se odobrava na prijedlog kabineta ministara te još dvoje na prijedlog cijelog sastava Vrhovnog suda. Kandidati koje predloži Vrhovni sud moraju se odabrati među latvijskim sucima.

Ustavni sud ne može pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu. Predmete razmatra samo na zahtjev osobe koja je za to zakonom ovlaštena. Prema važećem zakonodavstvu, zahtjev za pokretanje postupka na Ustavnom sudu mogu podnijeti:

  • predsjednik Latvije;
  • Saeima;
  • najmanje dvadeset članova Parlamenta;
  • kabinet ministara;
  • javni tužitelj;
  • Vijeće nacionalnog Revizorskog ureda;
  • lokalno vijeće;
  • pravobranitelj, ako institucija ili službenik koji su izdali sporni akt nisu ispravili utvrđene nedostatke u roku koji je odredio pravobranitelj;
  • sud koji ispituje građanski, kazneni ili upravni predmet;
  • sudac u zemljišnoknjižnom uredu pri registraciji nekretnine i povezanih prava u zemljišne knjige;
  • svaka pravna ili fizička osoba ako su im ustavna prava dovedena u pitanje;
  • Sudbeno vijeće (Tieslietu padome) u okviru svoje pravno propisane nadležnosti.

Ustavni sud u punom sastavu razmatra predmete koji se tiču ustavnosti zakona, uredbe kabineta ministara i ostale akte kabineta ministara, usklađenost odredbi latvijskog nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim sporazumima koje je sklopila Latvija, a koji nisu protivni ustavu, ustavnost međunarodnih sporazuma koje je potpisala ili sklopila Latvija (ako takve sporazume odobrava Saeima) te zakone ili propise ili njihove dijelove. Ostale slučajeve razmatra vijeće triju sudaca, osim ako Ustavni sud odluči drukčije.

Presuda je Ustavnog suda konačna te stupa na snagu u trenutku donošenja. Presuda Ustavnog suda i obrazloženje osporene odredbe obvezujući su za sva središnja i lokalna nacionalna tijela (uključujući sudove) i službenike te za pravne ili fizičke osobe.

Odredba koju je Ustavni sud proglasio neusklađenom sa zakonom višeg stupnja smatra se poništenom od datuma kada je Ustavni sud objavio presudu, osim ako ustavni sud zaključi drukčije. Ako je Ustavni sud zaključio da je međunarodni sporazum koji je potpisala ili sklopila Latvija protuustavan, kabinet ministara mora odmah poduzeti korake za izmjenu, otkazati ili suspendirati sporazum ili istupiti iz njega.

Pravne baze podataka

Naziv i URL baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruPredmeti pred Ustavnim sudom (funkcija pretraživanja)

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup je besplatan.

Kratki sadržaj baze podataka

Baza podataka sadržava presude Ustavnog suda Republike Latvije.

Dodatne informacije

Pretraživačko sučelje baze podataka i presude dostupni su na latvijskom i engleskom jeziku.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruUstavni sud Republike Latvije


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 09/08/2017

Specijalizirani sudovi - Litva

Ova stranica sadržava informacije o specijaliziranim sudovima u Litvi.


Specijalizirani sudovi

Poveznica se otvara u novom prozoruUstavni sud Republike Litve (lit. Lietuvos Respublikos Konstitucinis Teismas) osigurava prednost Ustava u okviru pravnoga sustava. Odlučuje o pitanjima ustavnosti i razmatra jesu li zakoni i drugi akti koje je donio Parlament u skladu s Ustavom te jesu li akti koje su donijeli Predsjednik ili Vlada u skladu s Ustavom i zakonodavstvom.

Upravni sudovi

U Litvi postoji šest upravnih sudova:

  • Vrhovni upravni sud Litve (lit. Lietuvos Vyriausiasis administracinis teismas)
  • pet regionalnih upravnih sudova.

Vrhovni upravni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni upravni sud (lit. Vyriausiasis administracinis teismas) jest sud prvog i posljednjeg stupnja za upravne predmete koji su mu zakonom dodijeljeni u nadležnost. Odlučuje o žalbama protiv odluka, presuda i naloga regionalnih upravnih sudova te protiv odluka okružnih sudova u predmetima koji uključuju prekršaje.

Vrhovni upravni sud odlučuje i o zahtjevima za ponavljanje postupka u završenim upravnim predmetima, uključujući predmete koji uključuju prekršaje u područjima propisanima zakonom. Vrhovni upravni sud razvio je jedinstvenu sudsku praksu za tumačenje i primjenu zakona i drugih pravnih akata.

Regionalni upravni sudovi (lit. apygardų administraciniai teismai)

Regionalni upravni sudovi sudovi su posebne nadležnosti. Njihova je funkcija odlučivati o pritužbama (zahtjevima) u vezi s upravnim mjerama i radnjama koje su izvršili ili su propustili izvršiti (neizvršenje dužnosti) subjekti javne i unutarnje uprave.

Regionalni upravni sudovi odlučuju o sporovima u području javne uprave te se bave pitanjima koja se odnose na zakonitost regulatornih upravnih akata, poreznih sporova itd.

Prije podnošenja zahtjeva upravnom sudu pojedinačni pravni akti ili radnje javne uprave mogu se osporiti u prethodnom postupku. U takvim slučajevima sporove ispituju općinske komisije za sporove u javnoj upravi, okružne komisije za upravne sporove i Glavna komisija za upravne sporove (lit. Vyriausioji administracinių ginčų komisija).


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 18/02/2019

Specijalizirani sudovi - Luksemburg

Please note that the original language version of this page French has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

U ovom ćete odjeljku naći kratak pregled specijaliziranih sudova u Luksemburgu.


Specijalizirani sudovi

Redovni sudovi

Arbitražno vijeće i Visoko vijeće za socijalno osiguranje (Conseil arbitral et conseil supérieur des assurances sociales)

Arbitražno vijeće odlučuje u svim sporovima u području socijalne sigurnosti koji se odnose na uključivanje u sustav ili ispunjivanje uvjeta, doprinose, novčane kazne i druga davanja, osim onih predviđenih člankom 317. ili koji se odnose na članke 147. i 148. Zakonika o socijalnom osiguranju, dok u žalbenom postupku odlučuje Visoko vijeće za socijalno osiguranje.

Protiv odluka Arbitražnog vijeća u zadnjem stupnju te odluka Visokog vijeća može se uložiti žalba Kasacijskom sudu.

Upravni sudovi

Visoki upravni sud (La Cour Administrative)

Osim ako je zakonom određeno drukčije, protiv odluka koje je donio upravni sud može se uložiti žalba Visokom upravnom sudu sa sjedištem u Luxembourgu, koji u postupku povodom žalbe protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela i upravnih akata regulatornog karaktera može, kao juge d'annulation, poništiti odluke. Visoki upravni sud odlučuje i u drugom stupnju i kao juge de fond povodom žalbi protiv odluka drugih upravnih sudova koji su odlučivali o prijedlozima za obnovu postupka, za koje su nadležni prema specijalnim zakonima.

Svi odvjetnici koji imaju pravo zastupanja na sudovima Velikog Vojvodstva jednako tako imaju pravo zastupanja pred Visokim upravnim sudom. Međutim, „odvjetnici navedeni na Popisu I.” tablica koje jednom godišnje sastavljaju odvjetničke komore jedini imaju pravo sudjelovati u prethodnom postupku i kaznenom postupku (pravno zastupanje).

Državu pred Visokim upravnim sudom zastupaju zastupnici vlade ili odvjetnik.

Upravni sud (Le Tribunal Administratif)

Upravni sud, sa sjedištem u Luxembourgu, odlučuje o tužbama podnesenima zbog nenadležnosti, prekoračenja i zlouporabe ovlasti, povrede zakona ili postupaka namijenjenih zaštiti privatnih interesa, protiv svih odluka javnopravnih tijela protiv kojih prema zakonu i propisima nije dopušten nijedan drugi pravni lijek i protiv upravnih akata regulatornog karaktera, bez obzira na tijelo koje ih je donijelo. Sud je u načelu nadležan i za sporove povezane s izravnim porezima te lokalnim porezima i pristojbama.

Protiv odluka Upravnog suda žalba se može uložiti Visokom upravnom sudu.

Upravni sud je sud koji odlučuje u postupcima povodom žalbi protiv odluka ravnatelja odsjeka za izravno oporezivanje (Administration des contributions directes) u slučajevima kada je zakonima koji se primjenjuju na te stvari predviđen takav pravni lijek.

Ostali specijalizirani sudovi

Ustavni sud (Cour Constitutionnelle)

Ustavni sud presudom odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, osim onih kojima se potvrđuju ugovori.

Kad jedna stranka potakne pitanje o suglasnosti nekog zakona s Ustavom pred redovnim ili upravnim sudom, sud je dužan to pitanje uputiti Ustavnom sudu, osim ako ocijeni: a) da odlučivanje o postavljenom pitanju nije potrebno za donošenje presude, b) da je pitanje neutemeljeno, c) da je Ustavni sud već odlučio o pitanju povezanom s istim predmetom.

Ustavni sud čine predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik Visokog upravnog suda, dva suca Kasacijskog suda i pet sudaca koje imenuje Veliki vojvoda na temelju zajedničkog mišljenja Vrhovnog suda i Visokog upravnog suda. Ustavni sud zasjeda u vijeću od pet sudaca.

Pravne baze podataka u ovim područjima

Vidi Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljak o sudovima na web-mjestu Ministarstva pravosuđa.

Je li pristup bazama podataka besplatan?

Da, pristup bazama podataka je besplatan.

Kratak opis sadržaja

Vidi web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruArbitražnog vijeća i Visokog vijeća za socijalno osiguranje.

Vidi web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruupravnih sudova.

Vidi web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruUstavnog suda.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 27/03/2015

Specijalizirani sudovi - Malta

Please note that the original language version of this page Maltese has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

U ovom odjeljku pružaju se informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Malti


Specijalizirani sudovi

Ustavni sud

Drugostupanjski sud

Odlučivanje o žalbama

Taj sud razmatra žalbe u predmetima koji uključuju navodne povrede ljudskih prava, tumačenja Ustava i nevaljanost zakona. Također ima prvostupanjsku nadležnost u odlučivanju o pitanjima povezanima s članstvom u Zastupničkom domu te o svim slučajevima koji su mu upućeni, a koji se odnose na glasanje za izbor članova Zastupničkog doma.

Predsjeda predsjednik suda i dva druga suca

Glavni građanski sud

Prvostupanjski sud

Glavni građanski sud također odlučuje o predmetima koji se odnose na navodne povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda zaštićenih Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Predsjeda sudac

Sud za radne sporove

Prvostupanjski sud

Taj sud razmatra predmete koji se odnose na nepravedno otpuštanje i diskriminatorno ili drugo nezakonito postupanje na radnome mjestu.

Predsjeda predsjednik

Povjerenstvo za najam

Prvostupanjski sud

Povjerenstvo za najam razmatra predmete povezane s promjenama u uvjetima najma, uključujući povećanje najamnine i prekid najma. Ti se predmeti moraju odnositi na ugovore o najmu sklopljene prije 1. lipnja 1995.

Predsjeda magistratski sudac

Arbitražno vijeće za zemljišta

Prvostupanjski sud

Arbitražno vijeće za zemljišta razmatra predmete koji se odnose na klasifikaciju izvlaštenih zemljišta, javnu svrhu izvlaštenja i iznos naknade namijenjene vlasniku.

Predsjeda magistratski sudac

Odbor za nadzor najma ruralnih zemljišta

Prvostupanjski sud

Taj odbor razmatra predmete koji se odnose na najam ruralnih zemljišta i potraživanja vlasnika povezana s prekidom takvog najma.

Predsjeda magistratski sudac

Sud za upravne sporove

Prvostupanjski sud

Taj sud nadležan je za preispitivanje upravnih akata.

Predsjeda sudac ili magistratski sudac

Sud za podjelu nasljedstva

Prvostupanjski sud

Taj sud odlučuje u predmetima povezanima s podjelom nasljedstva koje je u zajedničkom vlasništvu nasljednika preminule osobe.

Predsjeda arbitražni sudac

Žalbeni sud za tržišno natjecanje i zaštitu potrošača

Odlučivanje o žalbama

Taj sud razmatra i rješava žalbe na odluke, rješenja i mjere koje su donijeli glavni direktor za tržišno natjecanje i glavni direktor za pitanja potrošača. Odluke suda konačne su osim u iznimnim slučajevima kada su dopuštene žalbe. Takve su žalbe, međutim, ograničene na pravna pitanja.

Predsjedaju sudac i dva člana

Sud za reviziju javnobilježničkih akata

Prvostupanjski sud

Taj posebni sud nadzire sve javne bilježnike, javnobilježničke arhive i javni registar. U nadležnosti je suda posjetiti i pregledati javnobilježničke arhive, javni registar i urede javnih bilježnika te primijeniti disciplinske mjere. Sud ima ovlasti i zatražiti ispravke netočnih navoda u upisima u javnom registru.

Sastoji se od članova koji se nazivaju „nadzornicima”

Upravni sudovi

Sudsko preispitivanje postupak je kojim sudovi mogu odluku vlade, tijela ili agencije preispitati te na kraju i ukinuti ako dokažu da je nezakonita.

Taj postupak može zatražiti svatko tko je oštećen odlukom vlade ili njezinim djelovanjem. Članak 469.A poglavlja 12. Zakona Malte ključni je članak kojime se sudovima dodjeljuju takve ovlasti. Međutim, čak i u nedostatku takve zakonske odredbe, sudsko preispitivanje može se smatrati implicitnom sudskom ovlasti na temelju načela podjele vlasti kojim se vode demokratske države.

Redovni sudovi, odnosno Glavni građanski sud, nadležni su u takvim predmetima, uz pravo žalbe Žalbenom sudu.

Zakon o upravnom pravu stupio je na snagu 1. siječnja 2009. te je u okviru tog zakona predviđena uspostava Suda za upravne sporove. Taj neovisan i nepristran sud preispituje upravne akte koje mu uputi bilo koja oštećena osoba te odlučuje u sporovima koji su mu upućeni. Njime predsjeda osoba koja jest ili je bila sudac ili magistratski sudac na Malti. Žalbe na odluke tog suda podnose se Žalbenom sudu.

Drugi specijalizirani sudovi

Lokalni sudovi

Lokalni sudovi sastavni su dio pravosudnog sustava na Malti. Lokalni se sudovi mogu smatrati produženom rukom sudova te odlučuju o prekršajima koji, iako neznatni, mogu prouzročiti probleme široj javnosti. Lokalnim sudovima predsjeda povjerenik za pravosuđe koji se imenuje i smjenjuje na isti način kao i bilo koji drugi magistratski sudac. Na taj je način svim građanima dostupna mogućnost izražavanja određenih pritužbi, pri čemu su zajamčena temeljna načela poštenog saslušanja. Postoji devet lokalnih sudova u okviru kojih je okupljeno nekoliko lokalnih vijeća.

Pravne baze podataka

Posjetite maltešku stranicu „Organizacija pravosuđa u državama članicama – Malta” gdje možete pronaći detaljne informacije o bazama podataka i odgovarajuće poveznice.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa, kulture i lokalne uprave

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – presude na internetu

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudski postupci

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – raspored rasprava po sudnicama

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – statistički podaci

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudske dražbe

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudski obrasci (na malteškom)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravne usluge (Zakoni Malte)


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 13/05/2015

Specijalizirani sudovi - Austrija

U sljedećem se odlomku navode informacije o specijaliziranim građanskim i kaznenim sudovima u Austriji.


Specijalizirani sudovi

Svaki sud načelno je nadležan za sve vrste pravnih stvari.

U najvećim austrijskim gradovima postoje i specijalizirani sudovi:

  • pet u Beču je pet takvih sudova – građanski sud, kazneni sud, dva trgovačka suda te sud za radne i socijalne sporove;
  • u Grazu se nalaze kazneni sud i sud za druge pravne sporove.

Radni sporovirješavaju se u zasebnim postupcima, a riječ je o građanskim sporovima iz područja radnog odnosa kako su opisani u čl. 50 Zakona o radnim i socijalnim sudovima (ASGG). To odgovara parničnom postupku dopunjenom posebnim pravilima.

Za stvari u području radnog prava u prvom su stupnju nadležni pokrajinski sudovi (Landesgerichte) (u Beču: radni i socijalni sud), a u drugom stupnju viši pokrajinski sudovi (Oberlandesgerichte) te u konačnici Vrhovni sud (Oberste Gerichtshof). Odluke se donose u sudskim vijećima koja su na svim razinama sastavljena od jednog ili više sudaca na službenim položajima (Berufsrichter) i po jednog suca laika kao predstavnika poslodavaca i posloprimaca.

Žalbeni postupak u području radnog prava odgovara žalbenom postupku u građanskim stvarima, no uz manji broj ograničenja. Tako je revizija postupka u području radnog prava na Vrhovnom sudu uvijek dopuštena, neovisno o vrijednosti spora, ako se radi o značajnom pravnom pitanju.

Trgovački sporovi rješavaju se u okviru građanskih postupaka uz manji broj posebnih pravila, a riječ je o građanskim sporovima u kojima sudjeluje poduzeće, prema definiciji u članku 51. Zakona o sudskoj nadležnosti (Jurisdiktionsnorm). U trgovačkim sporovima u kojima odlučuju vijeća u prvom i drugom stupnju (ali ne i pred Vrhovnim sudom) sudjeluje sudac laik kao predstavnik trgovačke struke.

U izvanparničnim postupcima rješavaju se pitanja iz područja privatnog prava posebne naravi (najčešće su to: regulatorni postupci, pitanja skrbništva ili postupci u kojima dvije stranke nemaju suprotne interese).

U izvanparničnim postupcima u većini slučajeva u prvom stupnju sude okružni sudovi, u drugom stupnju zemaljski sudovi te u konačnici Vrhovni sud. U prvom stupnju odlučuju pojedinačni suci ili sudski službenici (Rechtspfleger, posebno obučeni pravosudni službenici), a u drugom i trećem stupnju senati sastavljeni od triju ili pet stručnih sudaca.

I žalbeni je postupak u izvanparničnim postupcima usporediv s parničnim postupcima. Doduše, u žalbenom postupku zbog njegove posebne naravi postoji manji broj ograničenja. K tome je u drugom stupnju u ograničenoj mjeri moguće iznositi nove tvrdnje koje izlaze iz okvira podnesaka i tvrdnji iz prvostupanjskog postupka.

Zbog raznolikosti predmeta koji se rješavaju u okviru ovog postupka, u različitim područjima postoje posebne odredbe koje se često razlikuju.

Upravni sudovi

Upravne stvari od 1. siječnja 2014. u Austriji se u prvom i zadnjem stupnju rješavaju na upravnim tijelima. Protiv odluka tih tijela moguće je podnijeti žalbu saveznom ili pokrajinskom upravnom sudu. Upravni sud samostalno odlučuje o predmetu te ga ne vraća tijelu koje je donijelo odluku koja se osporava. U određenim je okolnostima moguće podnijeti Visokom upravnom sudu žalbu na presudu upravnog suda.

Drugi specijalizirani sudovi

Poseban status

U okviru austrijskog pravosudnog sustava „sudovi javnog prava”, odnosno Ustavni sud i Visoki upravni sud, imaju poseban status. To su, doduše, neovisni sudovi, no nisu dio sustava redovnih sudova, kao i novi upravni sudovi osnovani 1. siječnja 2014. Ustavni sud i Visoki upravni sud organizacijski su samostalni. Oba suda imaju sjedište u Beču i nadležni su za cijelo savezno područje.

Funkcionalno su također odvojeni od redovnih sudova. Ti sudovi ne odlučuju o građanskim i kaznenim stvarima (ni kao viši sudovi), već imaju posebne zadaće u području javnog prava. Od 1. siječnja 2014. strankama u postupku koji se odvija pred redovnim sudom omogućeno je da, u određenim uvjetima, ulože zahtjev na Ustavnom sudu za stavljanje izvan snage zakona ili propisa.

Ustavni sud

Ustavni sud prije svega ima zadaću nadzirati usklađenost s Ustavom. To se odnosi i na pitanje temeljnih prava. Posebice je u njegovoj nadležnosti provjera ustavnosti sljedećih zakona, propisa i odluka:

  • saveznih i pokrajinskih zakona,
  • propisa upravnih tijela i
  • konačnih odluka upravnih tijela.

Po potrebi ih Ustavni sud može poništiti.

Za razliku od ostalih sudova, na Ustavnom sudu ne rade suci na službenim položajima, već tzv. počasni suci (Honoratiorenrichter). Na taj se sud kao suci pozivaju samo iznimno zaslužne osobe koje iza sebe već imaju uspješnu pravosudnu karijeru na nekom drugom položaju. Sucima Ustavnog suda sudačka dužnost nije glavno zanimanje te oni i dalje mogu obavljati svoje dotadašnje zanimanje (npr. mogu raditi kao suci ili sveučilišni profesori, ali ne i kao upravni službenici – oni moraju napustiti službu). Ustavni se sud sastaje samo na sjednicama koje se obično održavaju četiri puta godišnje.

Visoki upravni sud

Visoki upravni sud nadležan je za kontrolu zakonitosti svih propisa javne uprave; od toga su izuzeti propisi koje može preispitivati i poništiti samo Ustavni sud. Visoki upravni sud prije svega odlučuje o revizijama odluka upravnih sudova zbog nezakonitosti.

Pravosudne baze podataka

Početna stranica portala Poveznica se otvara u novom prozoruaustrijskog pravosuđa sadržava opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da.

Poveznice uz temu

Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova – Austrija


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 25/04/2017

Specijalizirani sudovi - Portugal

Please note that the original language version of this page Portuguese has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Ova stranica pruža informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Portugalu.


Prvostupanjski sudovi (Tribunais judiciais de 1.ª instância)

Opći sudovi stalni su sudovi za građanske i kaznene stvari i imaju nadležnost nad svim predmetima koji se ne dodjeljuju drugim sudovima. To su u pravilu sudovi opće nadležnosti.

Također mogu postojati sudovi specifične nadležnosti (koji se bave predmetima utvrđenima prema primjenjivoj vrsti postupka) i specijalizirani sudovi koji se bave specifičnim predmetima (u skladu s primjenjivom vrstom postupka).

Sudovi sa specijaliziranom nadležnošću

Istražni kazneni sudovi (Tribunais de Instrução Criminal)

Uloga je istražnih kaznenih sudova provođenje kaznenih istraga te donošenje odluka o nastavljanju postupanja s predmetom i izvršavanju pravosudnih dužnosti povezanih s istražnim radnjama.

Obiteljski i maloljetnički sudovi (Tribunais de Família e Menores)

Nadležnost obiteljskih i maloljetničkih sudova obuhvaća sljedeće:

  • odlučivanje o radnjama povezanima s građanskim statusom osoba: radnje povezane s rastavljanjem osoba i razdvajanjem vlasništva te razvodom, kao i sve povezane radnje, kao što su popisne i preliminarne radnje, radnje radi proglašenja ništavnosti ili poništenja građanskog braka te radnje i ovršni postupci povezani s uzdržavanjem između supružnika i bivših supružnika;
  • odlučivanje o radnjama povezanima sa skrbništvom: odobravanje posvojenja, uređenje vršenja roditeljskih dužnosti i odlučivanje o predmetima povezanima s navedenim, službeno utvrđivanje majčinstva i očinstva te odlučivanje o osporavanju pretpostavljenog očinstva;
  • odlučivanje o radnjama povezanima sa zaštitom interesa ugroženih maloljetnika: izdavanje naloga povezanih s maloljetnicima koji su žrtve zlostavljanja, napuštanja ili neimaštine ili koji se nalaze u situacijama koje dovode u opasnost njihovo zdravlje, sigurnost, obrazovanje ili moralnost, odnosno saslušanja i donošenje odluka o radnjama za zaštitu maloljetnika od zlostavljanja unutar obitelji ili ustanova koje skrbe o njima.

Sudovi za radne odnose (Tribunais de Trabalho)

U pogledu građanskih pitanja sudovi za radne odnose rješavaju, primjerice:

  • predmete povezane s odnosima podređenih i nadređenih te odnosima uspostavljenima s namjerom sklapanja ugovora o radnom odnosu;
  • predmete povezane s nesrećama na radu i profesionalnim bolestima;
  • predmete koji nastaju između ustanova koje pružaju socijalno osiguranje ili obiteljske olakšice te njihovih korisnika, kada su povezana s pravima, ovlastima ili pravnim, regulatornim ili statutarnim obvezama obiju strana, ne dovodeći u pitanje nadležnost upravnih i poreznih sudova;
  • građanske predmete povezane sa štrajkovima.

Trgovački sudovi (Tribunais de Comércio)

Trgovački sudovi posebno su nadležni za rješavanje:

  • stečajnih postupaka, ako je dužnik trgovački poduzetnik ili ako stečajna masa uključuje trgovačko društvo;
  • postupaka povezanih s izjavom o nepostojanju, ništavnosti i povlačenju izjave o osnivanju i statuta društva;
  • radnji za obustavu ili poništavanje odluka društva;
  • izjavnih radnji u kojima se prigovor odnosi na industrijsko vlasništvo, u bilo kojem predmetu za koji su odredbe utvrđene Zakonom o industrijskom vlasništvu.

Pomorski sudovi (Tribunais Marítimos)

Pomorski sudovi nadležni su za postupke koji se odnose na:

  • nadoknadu štete koju su prouzročili ili pretrpjeli brodovi, brodice i ostala plovila ili koja je nastala zbog njihove pomorske uporabe u skladu s općim zakonskim uvjetima;
  • ugovore za izgradnju, popravak, kupnju ili prodaju brodova, brodica i ostalih plovila, uz uvjet da su namijenjeni pomorskoj uporabi;
  • ugovore o prijevozu morem ili ugovore o kombiniranom ili višemodalnom prijevozu;
  • ugovore o osiguranju brodova, brodica i drugih plovnih objekata namijenjenih pomorskoj uporabi te njihovih tereta;
  • hipoteke i povlastice povezane s brodovima ili brodicama, uz stvarna jamstva povezana s plovilima i njihovim teretom;
  • građansku odgovornost u odnosu na onečišćenje mora i drugih voda pod njihovu nadležnošću.

Sudovi za izvršenje kazni (Tribunais de Execução de Penas)

Sudovi za izvršenje kazni posebno su nadležni za:

  • odobrenje uvjetnog otpusta na slobodu (liberdade condicional) i odlučivanje o opozivu takvog otpusta;
  • reviziju, proširenje i preispitivanje sigurnosnih mjera povezanih s internacijom neubrojivih osoba (inimputáveis);
  • odobravanje uvjetnog otpusta (liberdade para prova) i odlučivanje o opozivu takvog otpusta;
  • proglašenje završetka zatvorske kazne, kazne bez utvrđenog zakonskog vremenskog okvira (pena relativamente indeterminada) ili sigurnosne mjere povezane s internacijom.

Specijalizirani sud za intelektualno vlasništvo (Tribunal de Competência Especializada para a Propriedade Intelectual)

Ovaj sud zasjeda u Lisabonu i nadležan je za postupke povezane s autorskim i povezanim pravima, industrijskim vlasništvom, internetskim domenama, trgovačkim društvima i trgovačkim nazivima te žalbama na odluke koje proglašavaju Instituto Nacional da Propriedade Industrial (Nacionalni institut za industrijsko vlasništvo), Fundação para a Computação Científica Nacional (Zaklada za nacionalnu znanstvenu analizu) i Instituto dos Registos e do Notariado (Institut registara i javnih bilježnika).

Sudovi sa specifičnom nadležnošću:

Sudovi sa specifičnom nadležnošću rješavaju predmete utvrđene prema primjenjivom tipu postupka. Ne radi se o sudovima kao takvima, nego o odjelima okružnih sudova koji su podijeljeni na građanske odjele (varas cíveis), kaznene odjele (varas criminais), građanska vijeća (juízos cíveis), kaznena vijeća (juízos criminais), vijeća koja se bave manjim građanskim predmetima (juízos de pequena instância cível), vijeća koja se bave manjim kaznenim predmetima (juízos de pequena instância criminal) i izvršne sudove (juízos de execução).

Varas cíveis nadležni su za radnje za deklaratornu presudu čija vrijednost premašuje nadležnost žalbenog suda ako je zakonom propisana intervencija kolektivnog suda.

Varas criminais nadležni su, inter alia, za rješavanje predmeta kaznene prirode koji su pod nadležnosti kolektivnog suda ili suda s porotom.

Juízos cíveis nadležni su za rješavanje sporova građanske naravi za koje nisu nadležni varas cíveis ni juízos de pequena instância cível. Juízos criminais posebno su nadležni za rješavanje predmeta kaznene prirode koji nisu dodijeljeni sudovima varas criminais i juízos de pequena instância criminal.

Juízos de pequena instância cível nadležni su za rješavanje građanskih predmeta skraćenim postupkom (processo sumaríssimo) te za građanske predmete za koje nisu utvrđene odredbe Zakonom o građanskom postupku, za koje vrijedi posebni postupak te za koje se ne može uložiti redovna žalba na odluku. Juízos de pequena instância criminal posebno su nadležni za rješavanje predmeta na koje se primjenjuje jedan od tri skraćena postupka (processo sumário, abreviado i sumaríssimo).

U sklopu izvršnog postupka, izvršni sudovi nadležni su za vršenje zadaća navedenih u Zakonu o građanskom postupku.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 15/11/2013

Specijalizirani sudovi - Rumunjska

Please note that the original language version of this page Romanian has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Na ovoj stranici nalaze se informacije o specijaliziranim sudovima u Rumunjskoj.


Specijalizirani sudovi

Sud u Brașovu za djecu i obiteljsko-pravne predmete

Sud za djecu i obiteljsko-pravne predmete u Brașovu sudi u predmetima koji se odnose na kaznena djela koja su počinila djeca ili kaznena djela protiv djece. Prije osnivanja ovoga Suda u navedenim je slučajevima sudio Sud u Brașovu.

Specijalizirani sudovi posebne nadležnosti

Tri su specijalizirana suda (bivši trgovački sudovi):

  • specijalizirani sud u Cluju;
  • specijalizirani sud u Mureșu;
  • specijalizirani sud u Argeșu.

Oni sude u predmetima u koje su uključene osobe u profesionalnom svojstvu. Svaka osoba koja djeluje kao poduzetnik smatra se osobom u profesionalnom svojstvu.

Vojni sudovi

Nadležnost vojnih sudova utvrđena je Zakonom o kaznenom postupku. Svaki vojni sud ima status vojne baze.

Hijerarhijski je ustroj vojnih sudova kako slijedi:

  • četiri vojna suda (u Bukureštu, Cluj-Napocau, Iași i Temišvaru);
  • Vojni sud u Bukureštu;
  • Vojni žalbeni sud u Bukureštu;

Vojni sudovi imaju vojne suce, službenike, arhivare i drugo osoblje.

Vojni sudovi

U Rumunjskoj postoje četiri vojna suda, u sljedećim gradovima:

  • Bukureštu;
  • Cluj-Napocu;
  • Iași;
  • Temišvaru.

Kao najviši prvostupanjski sudovi, vojni sudovi mogu suditi u predmetima koji se odnose na kaznena djela protiv Rumunjske obrane (npr. kaznena djela protiv vojnog reda i stege, kaznena djela na bojištu, itd.) ili druga kaznena djela koja počini vojno osoblje u vezi s vršenjem dužnosti sve do razine, i uključujući, pukovnika.

Regionalni vojni sud u Bukureštu

Regionalni vojni sud sudi u sljedećim predmetima:

  • kao prvostupanjski sud, on sudi u predmetima koji se odnose na kaznena djela povezana s dužnostima, koja počine časnici do razine, i uključujući, pukovnika:
  1. određena kaznena djela protiv života, tjelesne nepovredivosti ili zdravlja;
  2. određena kaznena djela protiv osobne slobode;
  3. određena spolna kaznena djela;
  4. određena kaznena djela protiv imovine;
  5. određena kaznena djela na radnom mjestu ili povezana s radnim mjestom;
  6. određena kaznena djela kojima se ometa tijek pravde;
  7. namjera počinjenja kaznenih djela koja uzrokuju smrt ili samoubojstvo žrtve;
  8. kaznena djela koja se odnose na nedopuštenu trgovinu ili nezakonitu uporabu droga;
  9. prijevarni stečaj, ako se kazneno djelo odnosi na bankarski sustav;
  • kao sud za reviziju presuda, on sudi u zahtjevima za reviziju protiv presuda vojnih sudova u vezi s kaznenim djelima u kojima je sudski postupak pokrenut na temelju prethodne žalbe oštećene stranke te u zahtjevima za reviziju protiv presuda vojnih sudova u kaznenom postupku povezanih s preventivnim mjerama, privremenim puštanjem ili sigurnosnim mjerama, protiv presuda vojnih sudova u kaznenom postupku povezanih s izvršenjem presuda u kaznenom postupku ili rehabilitacijom te u drugim slučajevima posebno utvrđenima zakonom;
  • Regionalni vojni sud također odlučuje o sukobu nadležnosti između vojnih sudova, u okviru svoje nadležnosti.

Vojni žalbeni sud u Bukureštu

Vojni žalbeni sud sudi u sljedećim predmetima:

  • kao prvostupanjski sud:
  1. u vezi s kaznenim djelima protiv državne sigurnosti ili protiv mira i čovječnosti, koja počini vojno osoblje;
  2. u vezi s kaznenim djelima koja počine suci vojnog suda ili regionalnog vojnog suda ili vojni tužitelji vojnog državnog odvjetništva pri tim sudovima;
  • kao žalbeni sud, on sudi o žalbama protiv presuda regionalnog vojnog suda u prvom stupnju;
  • kao sud za reviziju presuda, on sudi u zahtjevima za reviziju protiv presuda prvostupanjskog vojnog suda u kaznenom postupku, isključujući predmete u nadležnosti regionalnog vojnog suda te u drugim slučajevima posebno utvrđenima zakonom;
  • odlučuje o sukobu nadležnosti između regionalnih vojnih sudova ili između vojnih sudova i regionalnih vojnih sudova te u drugim slučajevima posebno utvrđenima zakonom.

Upravni sudovi

U Rumunjskoj nema upravnih sudova. Posebni upravni odjel suda nadležan je suditi u upravnim predmetima.

Ostali posebni sudovi

Ustavni sud

Ustavni sud ima devet sudaca, imenovanih na rok od devet godina, bez mogućnosti produljenja ili ponovnog imenovanja. Tri suca imenuje Zastupnički dom, tri imenuje Senat, a tri predsjednik Rumunjske. Suci Ustavnog suda biraju predsjednika Ustavnog suda tajnim glasovanjem, na mandat od tri godine. Trećina sudaca Ustavnog suda zamjenjuje se svake tri godine.

U skladu s člankom 146. rumunjskog Ustava, Ustavni sud ima sljedeće ovlasti:

  • odlučuje o ustavnosti zakona prije njihova proglašenja, na zahtjev predsjednika Rumunjske, predsjednika jednog od domova Parlamenta, Vlade, Visokog kasacijskog suda, pučkog pravobranitelja ili barem 50 zastupnika ili 25 senatora, ili po službenoj dužnosti u slučaju inicijativa kojima se predlaže revizija Ustava;
  • odlučuje o ustavnosti međunarodnih ugovora ili drugih međunarodnih sporazuma, na zahtjev predsjednika jednog od domova Parlamenta ili barem 50 zastupnika ili 25 senatora;
  • odlučuje o ustavnosti propisa Parlamenta, na zahtjev predsjednika jednog od domova Parlamenta, parlamentarne skupine ili barem 50 zastupnika ili 25 senatora;
  • donosi presude o prigovorima o neustavnosti zakona i naloga pokrenutima na sudovima ili sudovima za trgovačku arbitražu; takav prigovor može izravno podnijeti i pučki pravobranitelj;
  • odlučuje o pravnim sporovima ustavne prirode između javnih tijela, na zahtjev predsjednika Rumunjske, predsjednika jednog od domova Parlamenta, premijera ili predsjednika Vrhovnog sudskog vijeća;
  • prati sukladnost postupka izbora predsjednika Rumunjske te potvrđuje rezultate izbora;
  • daje savjetodavna mišljenja o prijedlozima o razrješenju dužnosti rumunjskog predsjednika;
  • potvrđuje postojanje okolnosti kojima se opravdava prisutnost vršitelja dužnosti šefa države te izvješćuje Parlament i Vladu o svojim nalazima;
  • prati sukladnost postupka organiziranja i održavanja referenduma te potvrđuje njegove rezultate;
  • potvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za provedbu građanske zakonodavne inicijative;
  • donosi presude o prigovorima o neustavnosti političke stranke;
  • obavlja sve druge dužnosti predviđene temeljnim zakonima Suda (Zakon br.  47/1992, ponovljeno izdanje).

Pravne baze podataka

Na mreži su dostupne sljedeće pravne baze podataka:

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup bazi podataka besplatan je.

Srodne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova - Rumunjska


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 20/03/2014

Specijalizirani sudovi - Slovačka

Please note that the original language version of this page Slovak has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Slovačkoj.


Upravni sudovi

Predmeti s područja upravnog prava uglavnom su dio nadležnosti regionalnih sudova (krajský súd) i Vrhovnog suda Slovačke Republike (Najvyšší súd Slovenskej republiky).

Slovačka Republika nema zasebne upravne sudove; umjesto toga postoje zasebne komore upravnih sudaca.

Specijalizirani sudovi

Ustavni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruUstavni sud Slovačke Republike (Ústavný súd Slovenskej republiky) neovisno je pravosudno tijelo koje je nadležno za presuđivanje o Poveznica se otvara u novom prozoruustavnosti pravnih normi.

Sjedište Ustavnog suda je u Košicama, na adresi Hlavná 110, Košice 042 65, a drugi ured nalazi se u Bratislavi na adresi Župné námestie 12.

Nadležnosti

Ustavni sud u skladu s Ustavom Slovačke Republike presuđuje o sljedećem:

  • jesu li zakoni usklađeni s Ustavom, ustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima koje je potvrdilo Nacionalno vijeće Slovačke Republike te jesu li ratificirani i proglašeni na zakonom utvrđen način
  • jesu li državni propisi i pravne norme opće primjene ministarstava i drugih središnjih državnih tijela usklađeni s Ustavom, ustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima koje je potvrdilo Nacionalno vijeće Slovačke Republike i koji su ratificirani i proglašeni na zakonom utvrđen način;
  • jesu li propisi opće primjene usklađeni s Ustavom (članak 68.), ustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima koje je potvrdilo Nacionalno vijeće Slovačke Republike i koji su ratificirani i proglašeni na zakonom utvrđen način, osim ako drugi sud ne treba presuditi
  • jesu li pravne norme opće primjene lokalnih tijela središnje uprave i propisi opće primjene tijela samoupravnih subjekata (prema članku 71. stavku 2.) usklađeni s Ustavom, ustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima proglašenima na zakonom utvrđen način
  • jesu li državni propisi i pravne norme opće primjene ministarstava i drugih središnjih državnih tijela usklađeni s Ustavom, ustavnim zakonima i međunarodnim ugovorima proglašenima na zakonom utvrđen način te jesu li u skladu sa zakonima, osim ako drugi sud ne treba presuditi.

Ustavni sud mora izvršavati i sljedeće zadaće:

  • odlučivati o usklađenosti dogovorenih međunarodnih ugovora za koje je nužan pristanak Nacionalnog vijeća Slovačke Republike i usklađenost s Ustavom i/ili ustavnim zakonom;
  • odlučivati o tome je li referendumsko pitanje na referendumu koji će se održati kao odgovor na peticiju građana ili odluku Nacionalnog vijeća Slovačke Republike (prema članku 95. stavku 1.) usklađeno s Ustavom i/ili ustavnim zakonom;
  • odlučivati o sporovima povezanima s ovlastima središnjih državnih tijela, osim ako je zakonom propisano da drugo državno tijelo mora presuditi o tim sporovima;
  • odlučivati o tužbama koje su uložile fizičke ili pravne osobe pozivajući se na kršenje svojih temeljnih ljudskih prava ili sloboda prema međunarodnom ugovoru koji je ratificirala Slovačka Republika i koji je proglašen na zakonom utvrđen način, osim ako drugi sud ne treba presuditi o zaštiti tih prava i sloboda;
  • odlučivati o prigovorima koje su uložila tijela samoupravnih subjekata u vezi s neustavnosti ili nezakonitosti odluka o pitanjima samouprave ili o upletanju u pitanja samouprave, osim ako drugi sud ne treba odlučiti o takvoj zaštiti;
  • tumačiti Ustav ili ustavni zakon ako je predmet sporan;
  • odlučivati o prigovorima uloženima na odluku kojom se potvrđuje ili odbacuje mandat člana Parlamenta;
  • odlučivati o tome jesu li izbori (za predsjednika Slovačke Republike, za Nacionalno vijeće Slovačke Republike te za tijela samoupravnih jedinica) održani u skladu s Ustavom i drugim primjenjivim zakonima;
  • odlučivati o prigovorima uloženima na rezultat referenduma ili pritužbama na rezultat referenduma ili plebiscita o smjeni predsjednika Slovačke Republike
  • odlučivati o tome je li odluka o raspuštanju političke stranke ili pokreta ili obustave njezinih/njegovih političkih aktivnosti u skladu s ustavnim i drugim zakonima;
  • odlučivati o opozivu predsjednika Slovačke Republike, koji je pokrenulo Nacionalno vijeće, radi namjernog kršenja Ustava ili izdaje;
  • odlučivati o tome jesu li odluka kojom su proglašene izvanredne okolnosti ili izvanredno stanje i druge odluke povezane s takvom odlukom donesene u skladu s Ustavom i/ili ustavnim zakonom.

Sastav suda

Ustavni sud čini 13 sudaca.

Suce Ustavnog suda imenuje predsjednik Slovačke Republike na dvanaestogodišnji mandat na prijedlog Nacionalnog vijeća Slovačke Republike. Nacionalno vijeće mora predložiti dvostruko veći broj kandidata no što će ih predsjednik imenovati.

Druge važne informacije

Odluke Ustavnog suda donosi tročlani panel (vijeće) ili se one donose na plenarnom zasjedanju.

Odluke Ustavnog suda su konačne, što znači da na te odluke nema žalbi.

Ustavni sud može pokrenuti postupak nakon primitka prijedloga koji podnosi:

  • barem petina svih članova Nacionalnog vijeća Slovačke Republike
  • predsjednik Slovačke Republike
  • Vlada Slovačke Republike
  • sud
  • glavni državni odvjetnik (generálny prokurátor)
  • bilo koja osoba o čijem pravu treba održati ročište u slučajevima koji potpadaju pod članak 127. (žalbe koje ulože fizičke ili pravne osobe) i članak 127. a. (žalbe koje ulože tijela samoupravnih jedinica)
  • Vrhovni državni ured za reviziju Slovačke Republike (Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky) u slučajevima koji potpadaju pod članak 126. stavak 2. (bez obzira je li nadležan ili ne),
  • ombudsman u pitanjima vezanima uz ustavnost zakonodavstva prema članku 125. stavku 1. (je li predmet referenduma koji će se održati uslijed peticije građana ili odluke Nacionalnog vijeća Slovačke Republike usklađen s Ustavom i/ili ustavnim zakonom), ako daljnja primjena takvog zakonodavstva može ugroziti temeljna prava ili slobode ili ljudska prava i temeljne slobode koje proizlaze iz međunarodnog ugovora koji je ratificirala Slovačka Republika te koji je proglašen na način utvrđen zakonom.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruWeb-mjesto Ustavnog suda Slovačke Republikepruža slobodan pristup:

  • odlukama suda
  • izvješćima o nalazima i presudama
  • izjavama za tisak
  • međunarodnim aktivnostima
  • informacijama o sudu.

Posebni kazneni sud

Posebni kazneni sud (Špecializovaný trestný súd) u Pezinoku osnovan je 2009. kao nasljednik Posebnog suda. Kazneni sud presuđuje o kaznenim pitanjima. To je prvostupanjski sud na istoj razini kao i regionalni sudovi. Zakonom br. 291/2009 o Posebnom kaznenom sudu kojim se izmjenjuju određeni zakoni utvrđene su nadležnosti i funkcije tog suda.

Podaci za kontakt Posebnog kaznenog suda Slovačke Republike:

Adresa: Suvorovova č. 5/A, P. O. BOX 117, 902 01 Pezinok
Tel.: +421 33 69 031 14
Faks: +421 33 69 032 72

Ovlasti

Posebni kazneni sud ima ovlasti rješavati slučajeve koji obuhvaćaju sljedeća kaznena djela:

  • ubojstvo s namjerom
  • prisila i nedopušteni utjecaj vezano uz javnu nabavu i javne dražbe prema odjeljku 266. članak 3.) Kaznenog zakona
  • krivotvorenje valuta i vrijednosnih papira prema odjeljku 270. (4) Kaznenog zakona,
  • zloupotreba javnog službenog položaja prema odjeljku 326. članak 3. i 4.) Kaznenog zakona zajedno s kaznenim djelima prema       podstavcima (b), (c), (e), (f), (g), (h), (k) ili (l);
  • primanje mita prema odjeljcima 328. do 331. Kaznenog zakona
  • podmićivanje prema odjeljcima 332. do 335. Kaznenog zakona
  • neizravna korupcija prema odjeljku 336. Kaznenog zakona
  • izborno podmićivanje prema odjeljku 336a. Kaznenog zakona
  • stvaranje, organiziranje ili promicanje kriminalne ili terorističke grupe
  • osobito ozbiljna kaznena djela počinjena od strane kriminalnih ili terorističkih grupa
  • kaznena djela protiv imovine prema Glavi četvrtoj posebnog dijela Kaznenog zakona ili ekonomska kaznena djela prema Glavi petoj posebnog dijela Kaznenog zakona, pri čemu je kazneno djelo rezultiralo štetom ili dobitkom najmanje 25 000 puta većim od iznosa manje štete prema Kaznenom zakonu ili pri čemu je opseg počinjenog kaznenog djela najmanje 25 000 puta veći od manje štete prema Kaznenom zakonu
  • nanošenje štete financijskim interesima Europskih zajednica
  • kaznena djela vezana uz gore navedeno, pri čemu su stečeni uvjeti za spajanje postupaka.

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 18/03/2019

Specijalizirani sudovi - Finska

Please note that the original language version of this page Finnish has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji specijaliziranih sudova u Finskoj.


Specijalizirani sudovi

U Finskoj postoje specijalizirani sudovi čije su zadaće definirane u posebnim statutima. Specijalizirani su sudovi osnovani radi rješavanja određenih predmeta koja opći ili upravni sudovi ne mogu riješiti jer su za to nužna posebna stručna znanja. Sastav specijaliziranih sudova obično odražava stručna znanja iz odgovarajućih područja. Postoje sljedeći specijalizirani sudovi:

  • Radni sud
  • Trgovački sud
  • Osiguravajući sud
  • Visoki sud opoziva

Radni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruRadni sud rješava sporove i sklapa nagodbe vezano uz tumačenje Zakona o radnim ugovorima, Zakona o ugovorima državnih službenika, Zakona o ugovorima općinskih državnih službenika i zakonu koji uređuje ugovore državnih službenika koje zapošljava Evangelička luteranska crkva. Sud rješava i sporove koji proizlaze iz ugovora s državnim službenicima i kolektivnih ugovora sa zaposlenicima.

Trgovački sud

Poveznica se otvara u novom prozoruTrgovački sud rješava predmete obuhvaćene Zakonom o zaštiti potrošača, Zakonom o pravobranitelju za potrošače i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Sud rješava i sporove vezane uz marketinške i ugovorne uvjete iz područja primjene zakona o ugovorima između kreditnih institucija i poduzetnika i kršenja Zakona o ograničenju tržišnog natjecanja.

Osiguravajući sud

Poveznica se otvara u novom prozoruOsiguravajući sud specijalizirani je upravni sud. Djeluje kao nadležni sud za predmete vezane uz osiguranje dohotka iz svog područja nadležnosti. Među ostalim rješava sporove proizašle iz različitih oblika osiguranja od bolesti i nezgoda i žalbe na odluke Odbora za žalbe u mirovinskim predmetima, Odbora za žalbe u predmetima nezgoda, Odbora za žalbe u predmetima socijalne skrbi te Odbora za žalbe u predmetima nezaposlenosti.

Visoki sud opoziva

Poveznica se otvara u novom prozoruVisoki sud opoziva specijalizirani je sud koji odlučuje o optužnicama za nezakonito postupanje u službi podignutima protiv članova finske vlade, sudaca Vrhovnog i Vrhovnog upravnog suda te nekih viših državnih službenika. Visoki sud opoziva zasjeda samo prema potrebi.

Dodatne informacije

Poveznica se otvara u novom prozoruWeb-mjesto finskih sudova sadržava informacije o finskom pravnom sustavu. To je portal koji na jednom mjestu nudi informacije o sudovima, tužiteljima, izvršnim nadležnim tijelima i pravnoj pomoći u Finskoj.

Ono, primjerice, sadržava najnoviju sudsku praksu sa žalbenih i upravnih sudova i veze na web-mjesta svih sudova.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 30/06/2019

Specijalizirani sudovi - Engleska i Wales

Please note that the original language version of this page English has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Ova stranica sadržava podatke o nekim specijaliziranim sudovima u Engleskoj i Walesu, uključujući tribunale.


Upravni sudovi

U okviru nedavnih promjena u Ujedinjenoj Kraljevini pokrenut je i nov i jedinstven sustav tribunala. Pojedinosti o tribunalima dostupne su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbe sudova i tribunala Njezinog veličanstva. Prvostupanjski tribunal (First-tier tribunal)

Prvostupanjski tribunal je opći tribunal. Njegova je glavna funkcija razmatranje žalbi na odluke vlade u područjima nadležnosti tribunala. Za neke je svrhe nadležan na čitavom području UK-a. Prvostupanjski tribunal trenutačno se sastoji od šest vijeća:

  • Vijeće za socijalna prava (Social Entitlement Chamber),
  • Vijeće za zdravlje, obrazovanje i socijalnu skrb (Health, Education and Social Care Chamber),
  • Vijeće za ratne mirovine i naknade za oružane snage (War Pensions and Armed Forces Compensation Chamber),
  • Vijeće za porez (Tax Chamber),
  • Opće regulatorno vijeće (General Regulatory Chamber),
  • Vijeće za imigraciju i azil (Immigration and Asylum Chamber).

Sedmo vijeće, vijeće za zemljište i stanovanje (Land Property and Housing Chamber), bit će osnovano u dogledno vrijeme.

Viši tribunal (Upper tribunal)

Viši tribunal osnovan je za razmatranje žalbi na odluke prvostupanjskog tribunala. Ima nadležnost na čitavom području UK-a te je također podijeljen na vijeća. Na Višem tribunalu mogu se voditi upravni sporovi o zakonitosti odluka preneseni s Visokog suda (High Court). Trenutačno postoje sljedeća četiri vijeća:

  • Vijeće za upravne žalbe (Administrative Appeals Chamber),
  • Vijeće za zemljište (Lands Chamber),
  • Vijeće za porez i sud pravičnosti (Tax and Chancery Chamber),
  • Vijeće za imigraciju i azil (Immigration and Asylum Chamber).

Tribunal za sporove u vezi sa zaposlenjem i Žalbeni tribunal za sporove u vezi sa zaposlenjem (Employment and Employment Appeal tribunals)

Tribunal za sporove u vezi sa zaposlenjem i Žalbeni tribunal za sporove u vezi sa zaposlenjem odvojeni su od prvostupanjskog tribunala i višeg tribunala, iako su blisko povezani.

Postupak na tribunalima u pravilu je manje formalan nego na drugim sudovima. Članovi tribunala mogu biti osobe koje nisu pravni stručnjaci, poput liječnika i laika, dok je predsjednik gotovo uvijek osoba s pravnom naobrazbom.

U Engleskoj i Walesu, Upravni sud nadležan je u području upravnog prava u Engleskoj i Walesu, a ima i nadzornu nadležnost nad nižim sudovima i tribunalima.

Specijalizirani sudovi

U Engleskoj i Walesu postoji nekoliko specijaliziranih sudova:

  • Na Mrtvozorničkom sudu (Coroners' Courts) mrtvozornik (ponekad zajedno s porotom) istražuje uzroke nasilnih, neprirodnih i sumnjivih smrti ili iznenadnih smrti čiji je uzrok nepoznat,
  • Sud za zaštitu invalida (Court of Protection )donosi odluke o imovini i poslovima, zdravstvenoj skrbi i osobnoj dobrobiti odraslih osoba (i djece, u nekim slučajeva) koje nisu sposobne same donositi te odluke. Sud također može odlučivati o sposobnosti osobe da donese određenu odluku. To je viši redovni sud i može postavljati presedane,
  • Na Vojnom sudu (Courts Martial) pokreću se predmeti koji podliježu vojnom zakonu protiv pripadnika oružanih snaga,
  • Crkveni sudovi (Ecclesiastical Courts) donose odluke o pitanjima u vezi s Anglikanskom crkvom i crkvenim pravom.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba sudova i tribunala Njezinog veličanstva


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 12/06/2017

Specijalizirani sudovi - Sjeverna Irska

Ovaj odjeljak sadržava informacije o sudovima koje administrativno podupire Sudska služba Sjeverne Irske (Northern Ireland Courts and Tribunals Service).


Ministarstvo pravosuđa nadležno je za upravljanje nekoliko sudova Sjeverne Irske. U praksi tu funkciju obavlja Sudska služba Sjeverne Irske (NICTS), izvršna agencija Ministarstva.

Ministarstvo ima zakonsku nadležnost nad sljedećim sudovima:

  • Sudom za socijalnu skrb (Care Tribunal)
  • Sudom za dobrotvorna društva (Charity Tribunal)
  • Žalbenim odborom Sjeverne Irske za naknadu štete žrtvama kaznenih djela (Criminal Injuries Compensation Appeals Panel for Northern Ireland)
  • Sudom za zemljišna pitanja (Lands Tribunal)
  • Sudom za ocjenu pitanja koja se odnose na psihičko zdravlje (Mental Health Review Tribunal)
  • Sudom Sjeverne Irske za zdravlje i sigurnost (Northern Ireland Health and Safety Tribunal)
  • Sudom Sjeverne Irske za prometne kazne (Northern Ireland Traffic Penalty Tribunal)
  • Sudom Sjeverne Irske za procjene (Northern Ireland Valuation Tribunal)
  • Povjerenicima za socijalnu sigurnost i povjerenicima za alimentacije (Social Security Commissioners and Child Support Commissioners)
  • Sudom za djecu s posebnim obrazovnim potrebama i djecu s invaliditetom (Special Educational Needs and Disability Tribunal)
  • Sudom u skladu s Prilogom 11. Odluci o zdravstvenim i osobnim socijalnim uslugama (Sjeverna Irska) iz 1972.

Preuzelo je i administrativnu nadležnost nad Službom za žalbe (Appeals Service) i Odborom za procjenu najamnina (Rent Assement Panel) u travnju 2010. te njima upravlja na temelju sporazuma o razini usluge s Ministarstvom za zajednice. Zamišljeno je da se oba tijela zakonski pripoje Ministarstvu u okviru programa reforme sudova.

NICTS na temelju sporazuma o razini usluge administrativno podupire i sudove na razini Ujedinjene Kraljevine koji se nalaze u Sjevernoj Irskoj, uključujući Odjel za poreze (Tax Chamber), Odjel za imigraciju i azil (Immigration and Asylum Chamber) i nadležno tijelo za pravo na pristup informacijama (Information Rights jurisdiction) u okviru Odjela za opći propis Prvostupanjskog suda (General Regulatory Chamber of the First-tier Tribunal) te Odjel za administrativne žalbe Višeg suda (Administrative Appeals Chamber of the Upper Tribunal).

Više informacija o radu sudova kojima upravlja NICTS, uključujući njihove podatke za kontakt, možete pronaći na internetskim stranicamaPoveznica se otvara u novom prozoruSudske službe Sjeverne Irske.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSudska služba Sjeverne Irske


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 10/07/2018

Specijalizirani sudovi - Škotska

Please note that the original language version of this page English has been amended recently. The language version you are now viewing is currently being prepared by our translators.

Na ovoj su stranici opisani neki od specijaliziranih sudova u Škotskoj.


Upravni sudovi (Administrative courts)

Promjenama uvedenima 2007. u Ujedinjenoj Kraljevini razvijen je novi, objedinjeni sustav tribunala. Taj se novi sustav i dalje razvija. Informacije potražite na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruslužbe tribunala. I u Škotskoj postoje brojni tribunali koji se bave predmetima koji se odnose na pitanja prenesene nadležnosti. U tijeku je program reformi s ciljem objedinjavanja pravosudnog vodstva tribunala i pojednostavnjenja njihove strukture.

Prvostupanjski tribunal Ujedinjene Kraljevine

Prvostupanjski tribunal Ujedinjene Kraljevine (first-tier tribunal) generički je tribunal čija je glavna funkcija razmatranje žalbi na odluke vlade u područjima nad kojima je tribunalu dodijeljena nadležnost. Tribunal je za neke svrhe nadležan za cijeli UK, uključujući Škotsku. Prvostupanjski tribunal čine četiri vijeća, a dodavanjem novih nadležnosti uvode se dodatni odjeli. Trenutačno tribunal čine sljedeća četiri vijeća:

  • Vijeće za socijalna prava (The Social Entitlement Chamber)
  • Vijeće za zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb (The Health, Education and Social Care Chamber)
  • Vijeće za ratne mirovine i naknade oružanim snagama (The War Pensions and Armed Forces Compensation Chamber)
  • Porezno vijeće (The tax chamber).

Viši tribunal Ujedinjene Kraljevine

Viši tribunal Ujedinjene Kraljevine (upper tribunal) osnovan je radi provedbe odluka Prvostupanjskog tribunala Ujedinjene Kraljevine i razmatranja žalbi na njegove odluke. Ima nadležnost na čitavom području UK-a, a čine ga Vijeća. Ima ovlasti ispitivati zakonitost odluka ili postupaka na koje nema prava žalbe.

Škotski tribunali

U Škotskoj postoji približno 20 zasebnih zakonskih tribunala koji su osnovani radi razmatranja žalbi na širok raspon odluka državnih tijela i tijela javne vlasti donesenih u skladu s ovlastima prenesenima na Škotski parlament i Vladu. Svakom nadležnošću tribunala predsjeda zasebni predsjednik ili predsjedatelj s različitim ovlastima provedbe. Nadležnosti obuhvaćaju pitanja u rasponu od žalbi na kazne za parkiranje do obveznog liječenja i zadržavanja bolesnika s ozbiljnim duševnim bolestima.

Žalbe na odluke škotskih tribunala razmatraju građanski sudovi u Škotskoj, a mogu ih razmatrati i viši grofovijski suci (Sheriffs Principal) te Vrhovni građanski sud (Court of Session).

Reforma škotskih tribunala

Škotska vlada započela je reformu škotskog sustava tribunala. Slijedom zakonodavstva donesenog u proljeće 2013., predsjednik Vrhovnog građanskog suda (Lord President – najviši sudac u Škotskoj) postao je predsjednikom jedinstvenog škotskog tribunala koji će se sastojati od prvog i višeg stupnja, nalik gore opisanom modelu iz Ujedinjene Kraljevine. Tribunal višeg stupnja preuzet će odgovornost za razmatranje većine žalbi na odluke prvog stupnja te takve žalbe više neće biti u nadležnosti sudova.

Praksa tribunala

Sveukupno gledano, postupci koji se vode na tribunalima Ujedinjene Kraljevine i Škotske manje su formalni od onih koji se vode na drugim sudovima. Članovi tribunala mogu biti stručnjaci drugih struka osim pravne, primjerice liječnici i laici, iako predsjedatelj gotovo uvijek ima pravne kvalifikacije.

Pitanjima upravnog prava u Škotskoj (ispitivanjem zakonitosti presuda) bavi se Vrhovni građanski sud (Court of Session). Poveznica se otvara u novom prozoruZemljišnoknjižni tribunal za Škotsku (Lands Tribunal for Scotland) oslobađanjem od zemljišnoknjižnih obveza ili njihovom promjenom te pitanjima naknade za obveznu kupnju.

Specijalizirani sudovi

Ako se predmetom u Škotskoj (građanskim ili kaznenim) otvaraju ustavna pitanja koja proizlaze iz sporazuma o prijenosu nadležnosti s Ujedinjenom Kraljevinom (primjerice, pitanja u pogledu ljudskih prava), Vrhovni sud Ujedinjene Kraljevine može presuditi u predmetu.

Ostali su sudovi sljedeći:

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba tribunala, Poveznica se otvara u novom prozoruZemljišnoknjižni tribunal za Škotsku, Poveznica se otvara u novom prozoruSud Lorda Lyona, Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotski zemaljski sudPoveznica se otvara u novom prozoruŠkotski tribunali


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 06/02/2018