Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Specijalizirani sudovi - Njemačka

Ova je stranica strojno prevedena i njezina kvaliteta nije zajamčena.

Kvaliteta ovog prijevoda ocijenjena je kao: nepouzdana

Smatrate li ovaj prijevod korisnim?

U ovom su odjeljku navedene informacije o specijaliziranim sudovima u Njemačkoj.


Specijalizirani sudovi

Radni sudovi

Radni sudovi u osnovi rješavaju sporove u okviru radnog prava koji proizlaze iz ugovornih odnosa između zaposlenika i poslodavaca (pojedinačno radno pravo). Obrađuju i sporove iz kolektivnih ugovora, npr. u kojima sudjeluju sindikati i udruge poslodavaca (kolektivni radni zakon) ili između poslodavca i odbora za radove.

Prvostupanjski su sudovi radni sudovi (kao sudovi saveznih pokrajina). Vijeće radnog suda je vijeće. U načelu odlučuje s profesionalnim sucem predsjednikom i dvama počasnim sucima, od kojih jedan zapošljavaju zaposlenici, a drugi iz poslovnih krugova poslodavaca. Određene odluke koje nisu dio usmenog postupka donosi predsjedavajući sudac bez mišljenja sudaca porotnika.

„Viši radni sudovi” (Landesarbeitsgerichte, koji su ujedno i sudovi saveznih zemalja) odgovorni su za rješavanje žalbi i pritužbi protiv presuda sudova za radne sporove. Ti sudovi također se sastoje od jednog profesionalnog suca i dva suca porotnika (jedan iz područja zaposlenika, a drugi iz područja poslodavca).

U zadnjem stupnju odluku donosi Savezni radni sud ( Poveznica se otvara u novom prozoruBundesarbeitsgericht) na saveznoj razini. Sud se sastoji od predsjednika, dvaju drugih profesionalnih sudaca i jednog počasnog suca iz županija radnika i poslodavaca.

Upravno pravosuđe

Tri različite grane sudova odgovorne su za ocjenu administrativnih odluka: Opći upravni sudovi, socijalna i financijska nadležnost. Važno obilježje općih upravnih sudova te socijalnih i financijskih sudova primjena je načela da je dužnost suda provjeriti činjenice (Amtsermittlung). Ovo načelo službenog istražnog postupka opravdava obvezu sudova da po službenoj dužnosti istraže činjenice (tj. ne samo na zahtjev stranke ni na temelju dokaza koje su dostavile stranke), s obzirom na to da materijalna istinitost sudskih odluka utječe na javni interes.

Opći upravni sudovi

Opći upravni sudovi imaju tri razine nadležnosti (instance).

  1. Prvi stupanj: Upravni sudovi
  2. Drugostupanjski sud: Vrhovni upravni sudovi pojedinih saveznih pokrajina
  3. posljednji primjer: Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni upravni sud.

U prvom stupnju upravni su sudovi u načelu nadležni. Viši upravni sudovi prvenstveno su žalbena tijela koja ispituju odluke prvostupanjskih sudova s pravnog i činjeničnog stajališta. Uz vrlo mali broj iznimaka, Savezni upravni sud je žalbeni sud koji ispituje samo pitanja prava (revizija).

Opći sustav upravnog pravosuđa općenito je nadležan za sporove između građana i uprave o ispravnoj primjeni upravnih zakona i upravnih akata. Umjesto upravnih sudova redovni su sudovi nadležni ako uprava nije izvršavala javne ovlasti u predmetu, već je djelovala kao privatno poduzeće. To se odnosi na sve sporove koji proizlaze iz te aktivnosti. Osim toga, svi su sporovi isključeni iz sustava opće upravne pravde za koji drugi sud ima nadležnost na temelju zakonodavstva (kao što su fiskalni sud, Socijalni sud ili redovni sudovi).

Sudska vijeća upravnih sudova su komore, koje obično popunjavaju tri profesionalna suca i dva počasna suca. Senat višeg upravnog suda obično se sastoji od triju profesionalnih sudaca. Senat Saveznog upravnog suda u načelu ispunjava pet profesionalnih sudaca. U upravnim se sudovima predmeti mogu prenijeti na jednog suca.

Socijalni sudovi

Sustav socijalne pravde podijeljen je na isti način kao i opći sustav upravnog pravosuđa u tri stupnja s odgovarajućom podjelom rada. Socijalni sudovi u načelu su nadležni u prvom stupnju. Žalbeni sudovi jesu 14 državni socijalni sudovi, Poveznica se otvara u novom prozoru Bundessozialgericht (Savezni socijalni sud), uz nekoliko iznimaka, revizijski je sud.

Sud socijalne pravde uglavnom je nadležan za sporove koji se odnose na socijalnu sigurnost (mirovine, osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje i dugotrajnu skrb), osiguranje za slučaj nezaposlenosti, osnovno osiguranje za tražitelje zaposlenja i socijalnu skrb (osobito socijalnu pomoć, davanja u skladu s Zakonom o naknadama za tražitelje azila, određena pitanja u vezi s invaliditetom). U vijećima socijalnih sudova rade profesionalni sudac i dva počasna suca. Senat djeluje u ulozi osnivanja višeg socijalnog suda i Bundessozialgerichta s trima profesionalnim sucima i dvama počasnim sucima.

Financijski sudovi

U financijskoj nadležnosti postoje prvostupanjski sudovi i Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni financijski sud koji djeluju kao žalbeni sud. Nadležnost financijskih sudova uglavnom obuhvaća sporove o javnim pristojbama, porezima i carinama. Paneli fiskalnog suda sastoje se od triju profesionalnih sudaca i dvaju počasnih sudaca. Senat Saveznog ministarstva financija sastoji se, u načelu, od pet profesionalnih sudaca. U prvostupanjskim financijskim sudovima predmeti se također mogu uputiti pojedinačnom sucu.

Drugi specijalizirani sudovi

Savezni ustavni sud

Savezni Poveznica se otvara u novom prozoruustavni sud osigurava poštovanje Temeljnog zakona na saveznoj razini. Njegove odluke temelje se na ustavnom pravu (Grundgesetz). Daleko najveći broj postupaka pred Saveznim ustavnim sudom ustavne su žalbe. Njih podnose građani koji tvrde da se presudom, djelovanjem vlade ili zakonodavnim aktom krši njihova temeljna prava. Ustavna tužba obično je dopuštena samo ako su svi drugi nadležni sudovi bezuspješno podnijeli žalbu, odnosno protiv odluka u krajnjem slučaju. Ustavna žalba može se izravno podnijeti protiv zakona samo u iznimnim okolnostima.

Postoji nekoliko drugih vrsta postupaka. Među njima su, među ostalim, apstraktni ili materijalni sudski nadzor ustavnosti zakona te postupci kojima se provjerava jesu li ustavne institucije djelovale izvan područja svoje nadležnosti. Određene odluke Saveznog ustavnog suda mogu imati pravnu snagu. Sud se sastoji od dva odjela (Senata) koji se u svakom slučaju sastoje od osam sudaca. Prvostupanjski sud donosi odluku u sudskim vijećima koja se sastoji od po tri suca svaki ili u Senatu; u većini slučajeva bez održavanja rasprave.

Regionalni ustavni sudovi (Landesvertinggerichte/Staatsgerichtshoföfe)

„Regionalni ustavni sudovi” ustavni su sudovi pojedinih saveznih pokrajina. Uglavnom rješavaju ustavne sporove u vezi sa zakonom savezne zemlje (Landesrecht), kojim se uređuje i njihov praktični sastav, administrativni postupci i opseg nadležnosti.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni sud za radne sporove

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni upravni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruBundessozialgericht (Savezni sud za socijalne sporove)

Poveznica se otvara u novom prozoruBundesfinanzhof

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni ustavni sud


Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Posljednji put ažurirano: 16/09/2019