Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Zakonska kamata - Slovačka

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zatezna je kamata sankcija zbog neispunjenja obveze plaćanja duga. Plaća se uz dug, a utvrđuje se kao postotak nepodmirenog iznosa. U skladu sa zakonom neispunjenjem obveze plaćanja duga mijenja se sadržaj prava vjerovnika i obveza dužnika jer se neispunjenjem obveze uspostavljaju nova prava i obveze uz obvezu otplate duga, bez obzira na to je li dužnik izazvao neispunjenje obveze ili ne.

Kad je riječ o zakonskoj zateznoj kamati, u okviru slovačkog zakonodavstva postoje zatezna kamata u skladu s člankom 517. stavkom 2. Zakona br. 40/1964, Građanski zakonik (Občianský zákonník), te zatezna kamata u skladu s člankom 369. Trgovačkog zakonika (Obchodný zákonník). U skladu s građanskim pravom zatezna se kamatna stopa ne može dogovoriti ugovorno, odnosno ugovorne stranke ne smiju dogovoriti stopu višu od one utvrđene zakonom, za razliku od trgovačkog prava u kojemu se prednost daje međusobnom dogovoru poslovnih subjekata u vezi sa stopom zatezne kamate; ako se ne postigne sporazum u vezi sa stopom, vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu po zakonskoj stopi.

Zakonska je stopa stoga jednostavna kamata na neispunjenje obveze te se njezin iznos utvrđuje zakonom ovisno o tome je li predmetni slučaj obuhvaćen građanskim ili trgovačkim pravom. U okviru građanskog prava zatezna kamata ne može biti viša od stope utvrđene zakonom (odnosno, može se dogovoriti niža stopa) i ako ne postoji ugovorni sporazum, zatezna se kamata automatski utvrđuje po zakonskoj stopi, ako to zahtijeva vjerovnik. U okviru trgovačkog prava zatezna kamata može biti viša ili niža od propisane kamate, a propisana je kamata bitna jedino ako ne postoji ugovorni sporazum.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 517. stavkom 2. Građanskog zakonika zakonska stopa je zatezna kamata utvrđena Uredbom br. 87/1995 (nariadenie č. 87/1995 Z.z.) pa je zatezna kamatna stopa za pet postotnih bodova viša od osnovne stope Europske središnje banke na prvi dan neispunjenja obveze plaćanja duga. Stoga se pet postotnih bodova dodaje osnovnoj stopi ESB-a (odnosno, stopi za glavne operacije refinanciranja). Kamatne stope ESB-a za pojedinačna razdoblja dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.nbs.sk/en/statistics/financial-markets/interest-rates/interest-rates-of-the-ecb. Zatezna kamatna stopa na prvi dan neispunjenja obveze primjenjuje se tijekom trajanja neispunjenja obveze i sva kasnija usklađenja osnovne stope ESB-a ne utječu na zateznu kamatnu stopu.

U skladu s trgovačkim pravom zakonska je stopa uređena člankom 369. Trgovačkog zakonika na temelju kojeg vjerovnik, ako je izvršio svoje zakonske i ugovorne obveze, u slučaju neispunjenja obveze ima pravo tražiti zateznu kamatu po stopi dogovorenoj ugovorom, bez potrebe za posebnom obaviješću. Kao što je prethodno navedeno, u trgovačkim se odnosima zatezna kamatna stopa može ugovorno izmijeniti. Međutim, čak i ako je zatezna kamata ugovorno dogovorena, stopa mora biti u skladu s načelima poštenog trgovanja. U suprotnome se pravo u okviru takvog sporazuma ne može zaštititi, što znači da čak i ako je kamatna stopa ugovorno dogovorena, sud ne može dosuditi kamatu po stopi kojom bi se ta načela povrijedila. Druga se iznimka odnosi na dugove u okviru potrošačkog ugovora u kojemu je potrošač dužnik, pri čemu dogovorena zatezna kamatna stopa ne može biti viša od iznosa utvrđenog građanskim pravom.

U skladu s odjeljkom 369. Trgovačkog zakonika, ako nije dogovorena zatezna kamatna stopa dužnik mora platiti zateznu kamatu po stopi koju je utvrdila slovačka vlada Uredbom br. 21/2013 (nariadenie č. 21/2013 Z.z.). Zakonodavstvom je dopuštena fiksna i varijabilna zatezna kamata. Fiksna je stopa jednaka osnovnoj stopi ESB-a na prvi dan neispunjenja obveze uvećano za devet postotnih bodova; ta stopa primjenjuje se tijekom trajanja neispunjenja obveze plaćanja duga te sva kasnija usklađenja osnovne stope ESB-a ne utječu na zateznu kamatnu stopu (zbog čega se ova zatezna kamatna stopa naziva fiksnom stopom). Međutim, umjesto fiksne kamate vjerovnik može od dužnika zahtijevati varijabilnu zateznu kamatu te stoga može od dužnika tražiti da plati zateznu kamatu po osnovnoj stopi ESB-a koja vrijedi prvog dana relevantnog kalendarskog polugodišta uvećano za osam postotnih bodova. Ako vjerovnik odabere varijabilnu kamatnu stopu, taj se način obračuna kamata (ne stopa utvrđena neispunjenjem obveze, nego metoda obračuna stope) primjenjuje tijekom trajanja neispunjenja obveze plaćanja duga. Varijabilna zatezna kamata stoga znači da se zatezna kamatna stopa može promijeniti u skladu s promjenama osnovne stope ESB-a koja vrijedi na prvi dan relevantnog kalendarskog polugodišta, odnosno 1. siječnja i 1. srpnja. Kamatne stope ESB-a za pojedinačna razdoblja dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.nbs.sk/en/statistics/financial-markets/interest-rates/interest-rates-of-the-ecb.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Metoda obračuna zatezne kamate utvrđena je zakonodavstvom jasno i sveobuhvatno. Trenutačnu zateznu kamatnu stopu objavilo je Ministarstvo pravosuđa Slovačke Republike (Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky) (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.justice.gov.sk/Stranky/Nase-sluzby/Civilne-pravo/Aktualna-sadzba-zakonnych-urokov-z-omeskania/Uvod.aspx). Neslužbeno je dostupna i na internetskoj stranici http://www.najpravo.sk/, kojom se često služe slovački vjerovnici i dužnici te njihovi pravnici. Na toj je stranici moguće i jednostavno obračunati zateznu kamatu s pomoću kalkulatora osmišljenog posebno u tu svrhu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Uz prethodno navedene poveznice, postojeća formulacija relevantnog zakonodavstva (Građanski i Trgovački zakonici) i uredbi (uredbe br. 87/1995 i 21/2013) može se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.zbierka.sk/ i Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.slov-lex.sk/domov.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019