Redovni sudovi – uvod
Redovni sudovi imaju dvije vrste nadležnosti:
- građanska nadležnost, koja štiti prava u odnosima među privatnim osobama ili između privatnih osoba i javne uprave u okolnostima u kojima pri izvođenju svojih zadataka uprava krši prava privatne osobe,
- kaznena nadležnost, gdje je dužnost suda utvrditi jesu li kazneni postupci koje je javni tužitelj pokrenuo protiv određenog pojedinca osnovani.
Građanski i kazneni postupci regulirani su zasebnim skupovima postupovnih pravila: Zakonikom o građanskom postupku (codice di procedura civile) i Zakonikom o kaznenom postupku (codice di procedura penale).
Kazneni postupak pokreće službenik javnog prava koji je kvalificirani sudac redovnih sudova koji obnaša dužnost javnog tužitelja (pubblico ministero, vidi posljednji paragraf članka 107. Ustava).
Građanski postupak može pokrenuti bilo koja pravna ili privatna osoba (l’attore, tužitelj) protiv druge stranke (il convenuto, tuženik).
Građanski sudovi
Mirovni suci (giudici di pace) „počasni” su ili privremeni suci (giudici onorari) koji imaju nadležnost u slučajevima manje važnosti.
Sudovi niže instance (tribunali) prvostupanjski su sudovi u svim drugim sporovima, koji također primaju žalbe na odluke mirovnih sudaca.
Sudovi za maloljetnike (tribunali per i minorenni) i odjeli za maloljetnike žalbenih sudova (sezioni per i minorenni delle corti di appello) imaju nadležnost u pitanjima koja uključuju maloljetnike, a u kojima redovni sudovi nemaju nadležnost.
Postoje i odjeli (sezioni) nižih sudova i žalbenih sudova specijalizirani za pitanja povezana s poslom.
Žalbeni sudovi (corti di appello) sudovi su druge instance.
Kasacijski sud (Corte di Cassazione ili Corte Suprema di Cassazione), sa sjedištem u Rimu, najviši je sud u pravnom sustavu, koji provjerava jesu li presude drugih sudova donesene u skladu sa zakonom.
Kazneni sudovi
Mirovni suci sude u manjim prekršajima.
Sudovi nižih instanci prvostupanjski su sudovi koji sude u svim kaznenim pitanjima izvan nadležnosti mirovnih sudaca ili porotničkih sudova, koji također primaju žalbe na presude mirovnih sudaca.
Maloljetnički sudovi i odjeli za maloljetnike žalbenih sudova sudovi su prve i druge instance za sva kaznena djela koje počine maloljetnici.
Porotnički sudovi (corti di assise) sudovi su prve i druge instance koji sude u najtežim zločinima.
Žalbeni sudovi (corti di appello) sudovi su druge instance.
Žalbeni porotnički sudovi (corti di assise di appello) sudovi su druge instance koji primaju žalbe na presude porotničkih sudova.
Nadzorni sudovi (tribunali di sorveglianza) i nadzorni uredi (uffici di sorveglianza) nadgledaju provedbu zatvorskih i novčanih kazni i primjenu zakona koji reguliraju kazne.
Kasacijski sud razmatra je li presuda drugog suda donesena u skladu sa zakonom. Rješava žalbe na odluke bilo kojeg suda u građanskim ili kaznenim stvarima, ili protiv ograničenja individualne slobode. U nekim slučajevima zahtjevi se mogu podnositi izravno tom sudu.
Kasacijski sud najviši je sud u pravnom sustavu. Temeljni zakon o organizaciji sudova (legge fondamentale sull’ordinamento giudiziario), Zakon br. 12. od 30. siječnja 1941., članak 65. kao glavnu funkciju Suda navodi „pravilnu primjenu zakona i njegovo jedinstveno tumačenje, jedinstvenost zakona u cijeloj zemlji i poštivanje granica između nadležnosti različitih sudova”. Jedna od njegovih glavnih uloga osigurati je jedinstvenu primjenu zakona kako bi se osigurala pravna sigurnost.
Po pitanju može li se kasacijski sud opisati kao sud za dodatne žalbe ili sud treće instance, važeća pravila propisuju da taj sud u obzir može uzimati činjenice samo ako su one već utvrđene u ranijim postupcima te u onoj mjeri potrebnoj kako bi se utvrdilo je li žalba kasacijskom sudu pravno dopustiva.