1 Primanje zahtjeva
1.1 Navedite informacije o stranim jezicima kojima se služi središnje tijelo (podaci za kontakt dostupni su u Europskom pravosudnom atlasu u građanskim stvarima). Na kojim jezicima središnje tijelo prihvaća nove zahtjeve?
Hrvatski i engleski jezik za komunikaciju sa Središnjim tijelima.
Zahtjev za povratak protupravno odvedenog ili zadržanog djeteta s potrebnom dokumentacijom podnosi se Središnjem tijelu u izvorniku s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik.
Ako je zahtjev s potrebnom dokumentacijom dostavljen na nekom drugom jeziku, zatražit će se od središnjeg tijela države iz koje je zahtjev poslan dopuna zahtjeva s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik u razumnom roku.
Za pokretanje postupka pred nadležnim sudom, ako u državi podnositeljici nema mogućnosti prijevoda na hrvatski jezik, Središnje tijelo će u dogovoru sa središnjim tijelom te države prihvatiti zahtjev s dokumentacijom u izvorniku ili u prijevodu na engleskom ili francuskom jeziku, u kojem će slučaju Središnje tijelo osigurati prijevod na hrvatski jezik.
1.2 Način komunikacije kojem središnje tijelo daje prednost – e-pošta, faks ili pošta? Prihvaća li središnje tijelo zahtjeve zaprimljene elektroničkim putem? Ako je odgovor potvrdan, je li i dalje potreban izvorni zahtjev u papirnatom obliku (za pokretanje postupka ili u određenoj fazi postupka) ili se zahtjevi prenose elektroničkim putem u svim fazama postupka?
Središnje tijelo će u prvoj fazi postupka moći postupiti po zahtjevu zaprimljenom u elektroničkom obliku, međutim nakon dostavljene upute o potrebnoj dokumentaciji za pokretanje sudskog postupka, nužno je zahtjev dostaviti u papirnatom obliku.
1.3 Bi li vaše središnje tijelo odbilo zahtjev u skladu s člankom 27. Haške konvencije iz 1980.? Ako je odgovor potvrdan, pod kojim uvjetima?
Središnje tijelo može odbiti daljnje postupanje po zahtjevu ako je očigledno da uvjeti iz Konvencije nisu ispunjeni (npr. dijete je starije od 16 godina života).
2 Upravljanje predmetom
2.1 Tko može podnijeti zahtjev za povratak djeteta pred vašim sudom (moguće je više odgovora)? Je li to i. središnje tijelo, ii. državni odvjetnik, npr. javni tužitelj, državni odvjetnik itd., iii. privatni odvjetnik ili iv. netko drugi (objasnite, npr. osobno podnositelj zahtjeva)?
Postupak pred nadležnim sudom pokreće stranka podnošenjem zahtjeva za povratak protupravno odvedenog ili zadržanog djeteta osobno, putem opunomoćenika ili putem Središnjeg tijela.
2.2 Je li podnositelja zahtjeva na sudskoj raspravi zastupala prethodno navedena osoba ili tijelo? Ako je odgovor negativan, tko je pravni zastupnik tužitelja u postupku? Je li to i. središnje tijelo, ii. državni odvjetnik, npr. javni tužitelj, državni odvjetnik itd., iii. privatni odvjetnik ili iv. netko drugi (objasnite)?
U sudskom postupku podnositelj zahtjeva zastupa se osobno ili putem opunomoćnika.
2.3 U kojem će roku središnje tijelo uputiti predmet pravnim zastupnicima ili podnositelju zahtjeva?
Po zahtjevu za povratak djeteta iz Republike Hrvatske Središnje tijelo postupa žurno.
2.4 Ako se angažira privatni odvjetnik, poduzima li središnje tijelo potrebne mjere u ime podnositelja zahtjeva? Ako središnje tijelo ne upućuje predmet privatnom odvjetniku, pruža li podnositelju zahtjeva popis mogućih odvjetnika s kojeg može odabrati?
Središnje tijelo dostavlja podnositelju zahtjeva listu odvjetnika ovlaštenih za zastupanje odnosno poveznicu Hrvatske odvjetničke komore koja sadrži popis odvjetnika u Republici Hrvatskoj: http://www.hok-cba.hr/hr/imenik.
2.5 Je li podnositeljima zahtjeva dostupna pravna pomoć? Tko odlučuje odobrava li se pravna pomoć podnositelju zahtjeva? Postoji li poseban obrazac zahtjeva koji podnositelj mora ispuniti? Postoje li preduvjeti za dobivanje pravne pomoći? Postoji li provjera imovinskih sredstava i/ili provjera utemeljenosti zahtjeva? Koje je dokumentirane dokaze podnositelj zahtjeva dužan pružiti? Koliko dugo treba čekati odluku o pravnoj pomoći? Koje troškove pokriva pravna pomoć? (npr. pravno savjetovanje, posredovanje, putni troškovi)
2.6 Pruža li i. središnje tijelo, ii. državni odvjetnik, npr. javni tužitelj, državni odvjetnik itd., iii. privatni odvjetnik, iv. sud ili v. netko drugi (objasnite) pomoć u pronalaženju točne lokacije djeteta? Isključuje li nedostatak informacija o točnoj lokaciji djeteta mogućnost da se sudu podnese zahtjev za povratak djeteta?
Središnje tijelo u suradnji s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj (Ministastvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za socijalni rad) pomaže pri otkrivanju mjesta gdje se nalazi dijete koje je protupravno odvedeno ili zadržano.
2.7 Hoće li središnje tijelo pokušati ishoditi dobrovoljni povratak? Ako da, hoće li se to dogoditi prije nego što se predmet uputi odvjetniku i/ili sudu?
Središnje tijelo uputit će, u pravilu, putem nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad obavijest osobi protiv koje je podnesen zahtjev za povratak protupravno zadržanog ili odvedenog djeteta o zaprimanju takvog zahtjeva te je pozvati da Središnjem tijelu bez odgode dostavi pisano očitovanje o mogućnosti dobrovoljnog povratka djeteta odnosno o ostvarivanju kontakata s djetetom.
2.8 Poduzima li središnje tijelo bilo kakve korake kako bi spriječilo daljnje odvođenje djeteta dok se istražuje mogućnost dobrovoljnog povratka? Koje su preventivne mjere dostupne u vašem pravnom sustavu?
Središnje tijelo može obavijestiti stranku i Hrvatski zavod za socijalni rad o sljedećim mjerama koje nadležni sud može izreći:
Sud može po prijedlogu stranaka, Hrvatski zavod za socijalni rad ili po službenoj dužnosti izreći potrebne mjere radi zaštite najboljeg interesa i dobrobiti djeteta, radi osiguranja povratka djeteta te radi ostvarivanja prava na kontakte.
Mjere osiguranja moraju biti razmjerne opasnosti radi koje se izriču.
Tijekom postupka sud može izreći sve potrebne mjere, a osobito:
1. zabrane napuštanja mjesta gdje se dijete nalazi odnosno zabrane napuštanja područja Republike Hrvatske ako postoji opravdana bojazan da će osoba kod koje se dijete nalazi promijeniti mjesto boravišta djeteta
2. osiguranja kontakata djeteta i roditelja ako postoji opravdana bojazan da će osoba kod koje se dijete nalazi onemogućavati kontakte
3. oduzimanja svih osobnih isprava djeteta koje služe za prijelaz državne granice ako postoji opravdana bojazan da će dijete biti odvedeno u drugu državu
4. obveze javljanja policiji tijekom razdoblja odvijanja kontakata prema odluci suda ako postoji opravdana bojazan da bi osoba koja ima pravo na kontakte mogla zlouporabiti pravo na kontakte
5. nadzora nad kontaktima koji provodi stručna osoba po potrebi u nazočnosti drugog člana obitelji ako postoji opravdana bojazan da se kontakti ne ostvaruju na dobrobit djeteta ili ako se kontakti nisu ostvarivali duže vrijeme, a postoji potreba da se dijete pripremi za ostvarivanje kontakata
6. obvezivanja roditelja koji ima pravo na kontakte da drugog roditelja unaprijed obavijesti o detaljnom planu ostvarivanja kontakata ako postoji bojazan da će roditelj zlouporabiti pravo na kontakte
7. oduzimanja djeteta ako postoji opravdana bojazan da je ugrožen život, zdravlje i psihofizički razvoj djeteta.
Ako sud odredi mjeru oduzimanja osobne isprave djeteta koja služi za prijelaz državne granice ili mjeru zabrane napuštanja mjesta gdje se dijete nalazi odnosno područja Republike Hrvatske, dužan je odmah:
1. o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu radi evidentiranja zabrane izdavanja odnosno oduzimanja svake osobne isprave koja služi za prijelaz državne granice u evidencijama zabrana i zaštitnih mjera i
2. odrediti registraciju zabrane napuštanja područja Republike Hrvatske u državnom ili prekograničnom informacijskom sustavu.
2.9 U kojem će roku središnje tijelo dostaviti informacije o predmetu koji je u tijeku? U kojem će roku središnje tijelo odgovoriti na zahtjeve za informacije o predmetu koji je u tijeku?
U najbržem mogućem roku.
2.10 Osigurava li središnje tijelo pismene prijevode odgovarajućih obrazaca (npr. pravna pomoć) ili sudske dokumentacije s rasprava? Ako da, koliko traje postupak?
Ne.
2.11 Organizira li središnje tijelo usmeno prevođenje na sudskim raspravama kojima podnositelj zahtjeva mora prisustvovati?
Ne, međutim u postupku radi povratka protupravno odvedenog ili zadržanog djeteta sud može donositi odluke i bez održavanja usmene rasprave.
3 Posredovanje ili alternativno rješavanje sporova
3.1 Je li dostupan postupak posredovanja? Navedite pojedinosti o postupku posredovanja, uključujući imena organizacija za posredovanje, trošak posredovanja te je li financiranje dostupno za posredovanje. Može li pravna pomoć pokriti troškove posredovanja?
Kad zaprimi zahtjev iz druge države ugovornice, Središnje tijelo ili sud obavijestit će stranke o mogućnosti mirnog rješenja spora u postupku obiteljske medijacije.
Postupak obiteljske medijacije ne utječe na pokretanje postupka pred sudom.
Obiteljska medijacija može se provoditi neovisno o sudskom postupku, prije pokretanja sudskog postupka, za vrijeme njegova trajanja ili nakon dovršetka sudskog postupka.
Obiteljsku medijaciju provode obiteljski medijatori za prekogranične sporove upisani u registar obiteljskih medijatora koji vodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.
U obiteljskoj medijaciji može sudjelovati i dijete, a može se provoditi i bez nazočnosti djeteta.
Kad se obiteljska medijacija provodi bez nazočnosti djeteta, dijete mora, sukladno svojoj dobi i zrelosti, od strane stručnjaka biti upoznato sa svim bitnim činjenicama i imati mogućnost izraziti svoje mišljenje.
Obavijest da će se provoditi obiteljska medijacija obiteljski medijator dostavit će Središnjem tijelu i sudu.
Po primitku obavijesti sud može zastati s postupkom sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi.
Sud može odrediti rok u kojem će se provesti postupak obiteljske medijacije.
O postignutom sporazumu obiteljski medijator obavijestit će Središnje tijelo odnosno sud.
3.2 Je li i na koji način središnje tijelo uključeno u organizaciju posredovanja?
Kad zaprimi zahtjev iz druge države ugovornice, Središnje tijelo ili sud obavijestit će stranke o mogućnosti mirnog rješenja spora u postupku obiteljske medijacije.
3.3 Je li dostupna druga vrsta alternativnog rješavanja sporova? Ako je odgovor potvrdan, objasnite postupak, obuhvaćene organizacije, uključujući središnje tijelo, i upravljanje troškovima
4 Postupci izvršenja
4.1 Je li i na koji način središnje tijelo uključeno u izvršenje/provedbu naloga za povratak?
Na zahtjev suda, središnje tijelo može pružiti informacije drugom središnjem tijelu o načinu povratka djeteta u skladu sa sudskom odlukom o povratku.
4.2 Jesu li u središnjem tijelu dostupni stručnjaci (npr. socijalni radnici ili psiholozi, skrbnik ad litem) za pripremu djeteta i roditelja koji je oteo dijete za izvršenje odluke o povratku?
Ne.
4.3 Tko podnosi zahtjev za izvršenje naloga za povratak? Je li to i. središnje tijelo, ii. državni odvjetnik, npr. javni tužitelj, državni odvjetnik itd., iii. privatni odvjetnik ili iv. netko drugi (objasnite)?
Ako osoba koja protupravno drži dijete odbije predati dijete sukladno odluci suda, postupak ovrhe provodi se prema pravilima ovrhe radi predaje djeteta propisan zakonom kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi (zahtjev podnosi stranka osobno ili putem opunomoćenog odvjetnika).
4.4 U slučaju sudske rasprave tijekom postupka izvršenja, zastupa li podnositelja zahtjeva prethodno navedena osoba ili tijelo?
5 Zaključivanje predmeta
5.1 Tko potvrđuje povratak djeteta?
Središnja tijela međusobno će razmijeniti informacije o predaji djeteta na temelju informacija zaprimljenih od strane zastupnika, stranaka osobno ili od strane suda te Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ovisno o okolnostima slučaja.
5.2 Kada središnje tijelo smatra da je predmet zaključen? Hoće li podnositelj zahtjeva primiti pisanu potvrdu da je predmet zaključen?
Ovisno o okolnostima slučaja predmet će biti zaključen: dostavljanjem informacija o donesenoj pravomoćnoj sudskoj odluci o povratku djeteta, potvrdom da je dijete vraćeno, potvrdom da je podnositelj zahtjeva odustao od daljnjeg vođenja predmeta i slično.
5.3 Postupak na temelju članka 29. Uredbe Bruxelles II.b ((EU) 2019/1111) i članka 11. stavaka od 6. do 8. Uredbe Bruxelles II.a ((EZ) 2201/2003) (takozvani „prevagujući mehanizam”)
6 Ima li vaše središnje tijelo ikakvu ulogu u prevagujućem mehanizmu?
Središnje tijelo može na zahtjev suda Središnjem tijelu druge države proslijediti dokumentaciju iz čl. 29. Uredbe Bruxelles II.b ((EU) 2019/1111) i članka 11. stavaka od 6. do 8. Uredbe Bruxelles II.a ((EZ) 2201/2003).
6.1 Opišite postupak za izvršenje odluke stranog suda o predaji iz članka 11. stavka 8. Uredbe Bruxelles II.a ili povlaštene odluke stranog suda u skladu s člankom 29. stavkom 6. Uredbe Bruxelles II.b kojom se podrazumijeva povratak djeteta ako je Haški postupak iz 1980. u vašoj državi doveo do odbijanja u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (b) ili člankom 13. stavkom 2. Haške konvencije iz 1980. (za zatražene informacije vidjeti potpitanja u 2.2.)
7 Osposobljavanje
7.1 Jesu li organizirana specijalizirana osposobljavanja o predmetima povratka za različite stručnjake (kao što su odvjetnici, posrednici, tužitelji, sudski izvršitelji itd.)?