Članak 29. stavak 1. točka (a) – Nadležni sudovi
Nadležni su okružni sudovi (sądy rejonowe) i regionalni sudovi (sądy okręgowe), čija je mjesna i stvarna nadležnost definirana u Zakonu o parničnom postupku (Kodeks postępowania cywilnego) od 17. studenog 1964. (Službeni list iz 2023., br. 1550, kako je izmijenjen). Stvarna nadležnost uređena je člancima 16.i 17. i člankom 461. stavkom 1.(1) u vezi s člankom 505.(16) stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, a mjesna nadležnost člancima od 27. do 46. i člankom 461. stavkom 1. u vezi s člankom 505.(16) stavkom 1. tog zakona.
Zahtjevi za odbijanje izvršenja u smislu članka 22. (Odbijanje izvršenja) Uredbe podnose se, u skladu s člankom 1153.(23) stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, regionalnom sudu boravišta ili registriranog sjedišta dužnika ili, ako takav sud ne postoji, regionalnom sudu u čijoj se nadležnosti izvršenje treba provesti ili se provodi. U skladu s člankom 1153.(23) stavkom 3. tuženik može iznijeti svoje stajalište o predmetu u roku koji odredi sud.
Kad je riječ o članku 23. (Zastoj ili ograničavanje izvršenja), nadležni okružni sud na zahtjev dužnika može, u skladu s člankom 1153.(20) stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, zastati s postupkom izvršenja koji se provodi na temelju europskog platnog naloga. Na zahtjev dužnika taj sud može i ograničiti izvršenje na zaštitne mjere ili uvjetovati izvršenje odgovarajućim osiguranjem koje vjerovnik mora položiti.
Članak 29. stavak 1. točka (b) – Postupak preispitivanja
Kad je riječ o članku 20. stavku 1. Uredbe, dužnici se štite u obliku ponovnog određivanja roka za podnošenje izjave o osporavanju europskog platnog naloga. To je područje uređeno dijelom prvim glavom VI. poglavljem 5. (Nepoštovanje rokova i aranžmani za njihovo ponovno određivanje) (članci od 167. do 172.) Zakona o parničnom postupku. U skladu s tim pravilima zahtjev za ponovno određivanje roka mora se podnijeti najviše tjedan dana nakon prestanka razloga za nepoštovanje roka, u obliku dopisa sudu pred kojim bi se vodio postupak. U dopisu se moraju obrazložiti okolnosti koje opravdavaju zahtjev. Stranka u trenutku podnošenja zahtjeva za ponovno određivanje roka treba poduzeti i postupovnu radnju podnošenja zahtjeva za preispitivanje europskog platnog naloga. Ako je prošlo više od godinu dana od isteka roka koji nije ispunjen, rok se može ponovno odrediti samo u iznimnim slučajevima. Podnošenje zahtjeva za ponovno određivanje roka u pravilu nema za posljedicu obustavu postupka ili izvršenja sudske odluke.
Kad je riječ o članku 20. stavku 2., ako je očito da je nalog za plaćanje izdan pogrešno u odnosu na zahtjeve iz Uredbe ili zbog drugih iznimnih okolnosti, primjenjuju se pravila utvrđena u članku 505.(20) Zakona o parničnom postupku. Zahtjevi moraju ispunjavati zahtjeve za pisane podneske i u njima se moraju navesti razlozi za poništenje europskog platnog naloga. Za ispitivanje tih zahtjeva nadležan je sud koji je izdao nalog. Prije nego što poništi europski platni nalog, sud mora saslušati podnositelja zahtjeva ili zahtijevati da on podnese izjavu u pisanom obliku.
Članak 29. stavak 1. točka (c) – Komunikacijska sredstva
Zahtjevi za europski platni nalog i drugi podnesci dostavljaju se isključivo u pisanom obliku. Dokumenti se mogu podnijeti nadležnom sudu osobno ili poštom.
Članak 29. stavak 1. točka (d) – Prihvaćeni jezici
U skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (b) prihvaćeni je jezik poljski.