Rokovi za provedbu postupaka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Opća pravila o postupovnim rokovima utvrđena su u člancima od 214. do 229. Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung), dok ostali članci tog zakona sadržavaju posebne odredbe kojima su uređeni pojedinačni rokovi.

Postoji razlika između „stvarnih” rokova (eigentliche Fristen), odnosno razdoblja unutar kojih osobe koje sudjeluju u postupku mogu ili, da bi izbjegle gubitak prava, moraju izvršiti određene postupovne radnje ili formalnosti, i „nestvarnih” rokova (uneigentliche Fristen) unutar kojih je zakonom propisano da sud mora izvršiti određene službene radnje.

„Stvarni” se rokovi dalje dijele na zakonske rokove, koji su propisani zakonom, i na sudske rokove, koje sud određuje po vlastitom nahođenju. Zakonski rokovi uključuju „obvezna razdoblja” (Notfristen) predviđena u članku 224. stavku 1. drugoj rečenici Zakona o parničnom postupku, koja su uvijek kao takva određena u Zakonu i ne mogu se skraćivati ni produljivati.

Međutim, stranke mogu dogovorom skratiti sudske i zakonske rokove, osim obveznih razdoblja i nestvarnih rokova, ali ih ne mogu produljiti. Sud može produljiti ili skratiti rok koji je sam utvrdio, ali zakonski rok može promijeniti samo u skladu sa zakonom. Sud u svakom slučaju vrši promjene samo ako stranka može dostaviti uvjerljive razloge za takvo postupanje.

Za stranke u građanskom postupku važni su i sljedeći rokovi:

(a) u postupku za izdavanje platnog naloga

U postupku za izdavanje platnog naloga (Mahnverfahren) prigovori protiv platnog naloga u skladu s člankom 692. stavkom 1. točkom 3. Zakona o parničnom postupku i žalbe protiv naloga za izvršenje u skladu s člankom 700. stavkom 1. i člankom 339. stavkom 1. moraju se podnijeti u roku od dva tjedna. Ako nije podnesen prigovor i podnositelj ne podnese zahtjev za izdavanje naloga za izvršenje u roku od šest mjeseci, platni nalog prestaje proizvoditi pravne učinke u skladu s člankom 701. Zakona o parničnom postupku.

(b) u parničnim postupcima

1. Člankom 132. Zakona o parničnom postupku utvrđeno je opće pravilo da se pripremni podnesci moraju dostaviti sudu na vrijeme da bi se mogli dostaviti drugoj stranci najkasnije tjedan dana prije ročišta kako bi se osiguralo pravodobno izvršenje priprema za ročišta i osigurao odgovarajući pristup pravdi. Pripremni podnesci koji sadržavaju prigovor na nove podneske moraju se dostaviti pravodobno kako bi se mogli dostaviti drugoj stranci najmanje tri dana prije ročišta.
2. Pri utvrđivanju datuma za pripremno ročište sud mora tuženiku dati barem dva tjedna za odgovor (vidjeti članak 275. stavak 1. prvu rečenicu, članak 275. stavak 3. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku). Ako sudac naloži održavanje pismenog prethodnog postupka, tuženik mora unutar obveznog razdoblja od dva tjedna navesti namjerava li iznositi obranu (članak 276. stavak 1. prva rečenica). Sud će mu dopustiti barem dva dodatna tjedna za dostavu obrane u pisanom obliku (članak 276. stavak 1. druga rečenica). Predsjedavajući sudac zatim može tužitelju odrediti rok za dostavu pisanog očitovanja na obranu (članak 276. stavak 3.).
3. Ako tuženik ne iskaže namjeru za iznošenje obrane u dopuštenom roku, sud na zahtjev tužitelja i bez održavanja ročišta donosi pravomoćnu presudu u korist tužitelja u skladu s člankom 331. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku („presuda zbog ogluhe” (Versäumnisurteil)). Sud će donijeti presudu zbog ogluhe i ako tužitelj ili tuženik ne dođu na ročište ili ako ne iznesu svoje činjenice. Stranka protiv koje je donesena presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor unutar obveznog razdoblja od dva tjedna od dostave presude (vidjeti članak 338. i članak 339. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Ako je prigovor dopušten (i, što je najvažnije, dostavljen u dopuštenom roku), postupak se vraća u fazu u kojoj je bio prije ogluhe.
4. Obvezno razdoblje za podnošenje žalbe (Berufung) traje mjesec dana (članak 517. Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za žalbu može dostaviti u roku od dva mjeseca (članak 520. stavak 2.). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude. Za odgovor na žalbu može se postaviti rok od najmanje dva tjedna (članak 521. stavak 2. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
5. Ako žalbeni sud (Berufungsgericht) u svojoj presudi odbije dopustiti žalbu zbog pravne neutemeljenosti (Revision), moguće je podnijeti ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od dostave potpune presude (vidjeti članak 544. stavak 1. i članak 544. stavak 3. prvu rečenicu Zakona o parničnom postupku). Osnova za žalbu mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma dostave potpune presude, ali najkasnije u roku od sedam mjeseci nakon njezina donošenja.
6. Rok za podnošenje žalbe zbog pravne neutemeljenosti isto je tako obvezno razdoblje i traje mjesec dana (članak 548. Zakona), dok se osnova za žalbu može podnijeti u roku od dva mjeseca (članak 551. stavak 2. druga rečenica). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude.
7. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) protiv odluke izvršne po nalogu (Beschluss) mora se podnijeti unutar obveznog razdoblja od dva tjedna od dostave odluke ili najkasnije pet mjeseci i dva tjedna od njezina izricanja (članak 569. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Prigovor zbog pravne neutemeljenosti (Rechtsbeschwerde), koji se mora temeljiti na povredi zakona, mora se podnijeti u obveznom razdoblju od mjesec dana nakon dostave naloga (članak 575. stavak 1. prva rečenica Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za prigovor mora podnijeti u roku od dodatnih mjesec dana (članak 575. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).
8. Ako stranka ne ispuni nijedan od postupovnih uvjeta iz članka 233. Zakona o parničnom postupku (npr. obvezno razdoblje ili rok za podnošenje osnove za prigovor), ali ne zbog vlastite krivnje, ta stranka može zatražiti povrat u stanje prije ogluhe. Zahtjev se mora podnijeti u roku od dva tjedna od uklanjanja prepreke (članak 234. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku).

Ako datum početka roka ovisi o datumu dostave (vidjeti odgovor na pitanje 4), potrebno je razmotriti je li dostava bila valjana. U slučaju zamjenske dostave valjanost dostave ne ovisi o tome je li adresat stvarno upoznat sa sadržajem dokumenta. Međutim, uvijek se primjenjuje zahtjev da se stambeni ili poslovni prostor adresata u trenutku dostave mora nalaziti na adresi na koju je dostavljen dokument.

Adresat koji nije znao za donesenu odluku, pa je nije mogao ni osporiti, može u određenim okolnostima podnijeti zahtjev za povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe (vidjeti odgovor na pitanje 4). Za datum kada počinje teći rok vidjeti odgovor na pitanje 16.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

• Nova godina: 1. siječnja
• Sveta tri kralja: 6. siječnja (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj i Saskoj-Anhaltu)
• Međunarodni dan žena: 8. ožujka (samo u Berlinu)
• Veliki petak: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
• Uskrs: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
• Uskrsni ponedjeljak: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
• Prvi svibnja / Praznik rada: 1. svibnja
• Uzašašće: datum se mijenja, ali obilježava se jedan četvrtak u svibnju
• Duhovi: promjenjiv datum u svibnju ili lipnju
• Duhovni ponedjeljak: promjenjiv datum u svibnju ili lipnju
• Tijelovo: datum se mijenja, ali obilježava se jedan četvrtak između kraja svibnja i sredine lipnja (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj, Hessenu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Falačkom Porajnju, Saarlandu, Saskoj (regionalno) i Tiringiji (regionalno))
• Velika Gospa: 15. kolovoza (samo u Bavarskoj (regionalno) i Saarlandu)
• Dan ujedinjenja Njemačke: 3. listopada
• Dan reformacije: 31. listopada (samo u Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu, Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, Donjoj Saskoj, Saskoj, Saskoj-Anhaltu, Schleswig-Holsteinu i Tiringiji)
• Svi sveti: 1. studenog (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Falačkom Porajnju i Saarlandu)
• Dan pokajanja (Buß- und Bettag): datum se mijenja, ali obično se obilježava jedne srijede između sredine i kraja studenog (samo u Saskoj)
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U članku 222. stavku 1. Zakona o parničnom postupku navedeno je da se svi postupovni rokovi moraju izračunavati u skladu s pravilima utvrđenima u člancima od 187. do 193. Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch).

Pojedinosti o načinu izračuna rokova mogu se pronaći u odgovorima na pitanja od 7. do 9.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

U načelu je početak roka povezan s dostavom pismena ili odluke na koju je potrebno dati odgovor ili protiv koje se podnosi žalba (vidjeti, na primjer, članak 276. stavak 1. prvu rečenicu, članak 329. stavak 2. drugu rečenicu i članak 339. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Dopušteni rok za podnošenje žalbe počinje teći nakon dostave odluke (članak 517., članak 548. i članak 569. stavak 1. druga rečenica Zakona). Međutim, ako odluka nije dostavljena ili nije valjano dostavljena i to se ne ispravi u skladu s člankom 189. Zakona, rok počinje teći po isteku petog mjeseca nakon donošenja odluke. U tom slučaju rok od pet mjeseci zamjenjuje dostavu. Slično se pravilo primjenjuje na ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe, ali u tom slučaju rok od šest mjeseci zamjenjuje dostavu (članak 544. stavak 3. prva rečenica Zakona).

Početak roka izračunava se drukčije u slučaju žalbi koje, u iznimnim slučajevima, mogu prevladati nad pravomoćnošću presude:

• Rok za podnošenje zahtjeva za povrat u prethodno stanje (Wiedereinsetzung in den vorigen Stand) počinje teći na dan uklanjanja prepreke (članak 234. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).
• Rok za podnošenje prigovora zbog uskraćenog prava na pošteno suđenje u skladu s člankom 321.a Zakona o parničnom postupku (Anhörungsrüge) počinje teći kad osoba postane svjesna povrede svojeg prava na pošteno suđenje (članak 321.a stavak 2. prva rečenica).
• Rok za podnošenje zahtjeva za poništenje (Nichtigkeitsklage) ili zahtjeva za ukidanje (Restitutionsklage, ponovno pokretanje postupka, članak 578. i dalje Zakona) počinje teći na dan kad je dotična stranka doznala za osnovu na kojoj se temelji prigovor, ali ne prije nego što je presuda postala pravomoćna (članak 586. stavak 2. prva rečenica).

Kad je riječ o datumu do kojeg se radnja u postupku mora obaviti da bi se poštovao rok, primjenjuje se sljedeće:

Postupovni rok ispunjen je ako je radnja u postupku izvršena do kraja posljednjeg dana roka, odnosno u pravilu ako je predmetno pismeno dostavljeno sudu na vrijeme i u propisanom obliku te sadržava potrebnu postupovnu izjavu. Važan je datum kada je sud zaprimio pismeno, a ne kada je pismeno poslano. Međutim, rok vrijedi do ponoći posljednjeg dana.

Kad je riječ o pitanju kako se određuje početak roka, primjenjuje se sljedeće:

U skladu s člankom 187. stavkom 1. Građanskog zakonika, ako se početak roka određuje ovisno o određenom događaju ili određenom trenutku u danu, taj se dan ne uključuje u izračun roka.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne. Kad rok počinje teći od datuma dostave (vidjeti odgovor na pitanje 4), način dostave nije važan. Smatra se da su pismena dostavljena u trenutku uručivanja primatelju (članak 177. Zakona o parničnom postupku) ili nakon izvršenja jednog od načina zamjenske dostave (navedenih u člancima 178., 180. i 181. Zakona, npr. uručenje punoljetnom članu obitelji ili ostavljanje u poštanskom sandučiću). Elektronička dostava uređena je člankom 173. Zakona o parničnom postupku.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Prema članku 222. stavku 1. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 187. stavkom 1. Građanskog zakonika, ako se početak roka određuje ovisno o određenom događaju ili određenom trenutku u danu, taj se dan ne uključuje u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Navode se kalendarski, a ne radni dani (vidjeti članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 188. stavak 1. Građanskog zakonika). Međutim, rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na službeni državni praznik na mjestu izvršenja ili podnošenja izjave, produljuje se na sljedeći radni dan (vidjeti članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 193. Građanskog zakonika).

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je određeni događaj ili određeni trenutak u danu relevantan za početak istjecanja roka izraženog u tjednima, mjesecima ili razdoblju od nekoliko mjeseci (godina, pola godine, tromjesečje), tj. taj dan nije uključen u izračun roka, taj će rok završavati krajem dana zadnjeg tjedna ili zadnjeg mjeseca koji svojim nazivom ili brojem odgovara danu tog događaja ili trenutka (vidjeti članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 188. stavak 2. prvu mogućnost Građanskog zakonika). S druge strane, ako je početak dana relevantan trenutak za početak istjecanja roka, tj. taj je dan uključen u izračun roka, taj će rok završiti krajem dana u zadnjem tjednu ili zadnjem mjesecu prije dana koji svojim nazivom ili brojem odgovara datumu početka roka (vidjeti članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 188. stavak 2. drugu mogućnost Građanskog zakonika).

Ako zadnji dan roka izraženog u mjesecima nema odgovarajući dan u mjesecu, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca (npr. rok od mjesec dana koji je počeo 30. siječnja završit će 28. veljače) (vidjeti članak 188. stavak 3. Građanskog zakonika).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidjeti pitanje 8.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na službeni državni praznik na mjestu izvršenja ili podnošenja izjave, taj se dan ne računa, nego rok istječe sljedećeg radnog dana u skladu s člankom 222. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku i člankom 193. Građanskog zakonika.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

O produljenju rokova u načelu odlučuje sud po vlastitom nahođenju. Međutim, obvezni se rokovi ne mogu produljivati. U nekim je slučajevima potrebna suglasnost druge stranke.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

1. Obvezno razdoblje za podnošenje žalbe (Berufung) traje mjesec dana (članak 517. Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za žalbu može dostaviti u roku od dva mjeseca (članak 520. stavak 2.). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude. Za odgovor na žalbu može se postaviti rok od najmanje dva tjedna (članak 521. stavak 2. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
2. Ako žalbeni sud (Berufungsgericht) u svojoj presudi odbije dopustiti žalbu zbog pravne neutemeljenosti (Revision), moguće je podnijeti ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od dostave potpune presude (vidjeti članak 544. stavak 1. i članak 544. stavak 3. prvu rečenicu Zakona o parničnom postupku). U skladu s člankom 544. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku osnova za žalbu mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma dostave potpune presude, ali najkasnije u roku od sedam mjeseci nakon njezina donošenja.
3. Rok za podnošenje žalbe zbog pravne neutemeljenosti isto je tako obvezno razdoblje i traje mjesec dana (članak 548. Zakona), dok se osnova za žalbu može podnijeti u roku od dva mjeseca (članak 551. stavak 2. druga rečenica). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude.
4. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) protiv odluke izvršne po nalogu (Beschluss) mora se podnijeti unutar obveznog roka od dva tjedna (članak 569. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Obvezni rok počinje teći od dostave odluke ili najkasnije pet mjeseci od njezina izricanja. Prigovor zbog pravne neutemeljenosti (Rechtsbeschwerde), koji se mora temeljiti na povredi zakona, mora se podnijeti u obveznom razdoblju od mjesec dana nakon dostave naloga (članak 575. stavak 1. prva rečenica Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za prigovor mora podnijeti u roku od dodatnih mjesec dana (članak 575. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).
5. Ako stranka ne ispuni nijedan od postupovnih uvjeta iz članka 233. Zakona o parničnom postupku (npr. obvezno razdoblje ili rok za podnošenje osnove za prigovor), ali ne zbog vlastite krivnje, ta stranka može zatražiti povrat u stanje prije ogluhe. Zahtjev se mora podnijeti u roku od dva tjedna od uklanjanja prepreke (članak 234. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku).

U njemačkom građanskom i parničnom pravu utvrđeni su i drugi rokovi, na primjer:

1. Osim ako se stranke nisu drukčije dogovorile, arbitražne odluke mogu se osporiti zahtjevom za poništenje koji se podnosi sudu u roku od tri mjeseca od primitka odluke (članak 1059. stavak 3. prva i druga rečenica).
2. Postupci okončani pravomoćnom presudom mogu se ponovno pokrenuti zahtjevom za poništenje (Nichtigkeitsklage) ili zahtjevom za ukidanje (Restitutionsklage) (članak 586. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku) unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od datuma kada je stranka doznala za osnovu za ukidanje presude.
3. Sud isto tako može odrediti rok unutar kojeg stranka mora pokrenuti postupak u predmetima koji uključuju neovisni postupak za izvođenje dokaza (selbständiges Beweisverfahren) (članak 494.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku) ili zapljenu (Arrest) (članak 926. stavak 1.).
4. Ako najmoprimac nije pristao na želju najmodavca da poveća najamninu do iznosa koji je uobičajen za tu lokaciju (članak 558. Građanskog zakonika) do kraja drugog kalendarskog mjeseca nakon primitka tog zahtjeva, najmodavac može pokrenuti postupak za odobrenje u roku od naredna tri mjeseca (članak 558.b stavak 2. Građanskog zakonika).
5. Ako zaposlenik tvrdi da otkaz o kojem je napismeno obaviješten nije valjan, mora pokrenuti postupak pred radnim sudom u roku od tri tjedna od primitka obavijesti (članak 4. prva rečenica Zakona o zaštiti od otkaza (Kündigungsschutzgesetz)). Ako zaposlenik ne pokrene postupak do tog roka, otkaz se smatra valjanim od samog početka.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U načelu vrijeme i datum dolaska na sud određuje sud, iako je ta njegova ovlast ograničena dužnošću da ubrza postupak i da samo u hitnim situacijama ročišta saziva na subotu, nedjelju ili državni praznik.

Kada izdaje sudski poziv u slučajevima kada je obvezno zastupanje po odvjetniku, sud mora dati rok od barem tjedan dana. U ostalim slučajevima rok za dostavu obavijesti iznosi tri dana. Ti se rokovi mogu skratiti na zahtjev jedne od stranaka i uz suglasnost obje stranke.

U skladu s člankom 141. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku sud zahtijeva da ročištu nazoče obje stranke ako je to nužno za utvrđivanje činjenica u postupku. Međutim, u slučaju velikih udaljenosti sud može osobu osloboditi obveze dolaska na sud ako nije razumno očekivati od stranke da prijeđe toliku udaljenost (vidjeti pitanje 8) ili zbog nekog drugog važnog razloga. „Neki drugi važan razlog” (sonstiger wichtiger Grund) u smislu članka 141. stavka 1. druge rečenice Zakona o parničnom postupku znači bilo koji razlog koji je važan stranki, npr. bolest, planirani odmor, prekovremeni rad ili vjerojatnost psiholoških problema zbog susreta s drugom strankom.

Nadalje, u članku 227. stavku 1. prvoj rečenici Zakona o parničnom postupku sudu je dopušteno otkazati ili odgoditi ročište na zahtjev stranke koja je navela „opravdane razloge” (erhebliche Gründe) ili odgoditi ročište za iznošenje usmenih argumenata. Za potrebe ove odredbe, nedolazak na ročište krivnjom stranke ili neopravdana nespremnost ne smatraju se opravdanim razlogom. Opravdani razlozi uključuju nepoštovanje rokova pri izdavanju sudskih poziva, nužnu promjenu odvjetnika, bolest svjedoka, zakonskog zastupnika ili stranke ili nemogućnost dolaska zbog smrti bliskog srodnika. Sud može tražiti dokaze o osnovanosti zahtjeva za odgodu, i što je zahtjev bliži utvrđenom datumu te se osnove sve više kritički analiziraju. U određenim je slučajevima člankom 227. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku predviđena i veća fleksibilnost kad stranka zatraži odgodu ročišta koje je zakazano između 1. srpnja i 31. kolovoza.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Državno područje Njemačke nema posebne zemljopisne značajke zbog kojih bi bila opravdana posebna pravila. Zbog toga pravilima o parničnom postupku u Njemačkoj nije predviđeno opće produljenje rokova za osobe koje žive na velikoj udaljenosti od nadležnog suda. Međutim, u skladu s člankom 141. stavkom 1. drugom rečenicom Zakona o parničnom postupku sud može odlučiti da neće tražiti od stranke da osobno dođe na sud ako je to nerazumno zbog „velike udaljenosti” (große Entfernung) između mjesta boravka i suda. S obzirom na dobru prometnu povezanost u današnje vrijeme udaljenost od nekoliko stotina kilometara ne smatra se „velikom”. Međutim, svaki se slučaj mora ocjenjivati s obzirom na sve okolnosti, uključujući zdravlje stranke.

Budući da se rokovi ne mogu produljiti u korist stranaka koje žive u udaljenim područjima, u njemačkom pravnom sustavu ne postoji problem duljih rokova koji se drugdje priznaju.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepoštovanje roka može imati raznovrsne pravne posljedice, na primjer:

1. U skladu s člankom 296. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, tužbeni razlozi i argumenti stranaka koji nisu dostavljeni prije isteka roka dopušteni su samo ako sud smatra da njihovim prihvaćanjem neće odgoditi rješenje spora ili ako stranka dostavi odgovarajuće opravdanje za kašnjenje. Tužbeni razlozi i argumenti koji su odbačeni u skladu s tim odredbama ne mogu se dostaviti u slučaju žalbe (članak 531. stavak 1. Zakona).
2. Ako za vrijeme prethodnih pismenih postupaka u skladu s člankom 276. Zakona o parničnom postupku tuženik u roku od dva tjedna od dostave tužbenog zahtjeva ne navede hoće li iznositi obranu, na zahtjev tužitelja moguće je protiv tuženika donijeti presudu zbog ogluhe (članak 276. stavak 1. prva rečenica, članak 276. stavak 2. i članak 331. stavak 3. Zakona).
3. Ako dužnik u postupku za izdavanje platnog naloga dopusti da mu istekne rok za prigovor na platni nalog (članak 692. stavak 1. točka 3. i članak 694. Zakona o parničnom postupku), na zahtjev vjerovnika izdaje se platni nalog (članak 699. stavak 1. prva rečenica Zakona o parničnom postupku).
4. Ako se ne poštuje rok za podnošenje žalbe, odluka postaje konačna (članak 705. Zakona o parničnom postupku). To se primjenjuje i u slučaju nepoštovanja roka za podnošenje prigovora protiv presude zbog ogluhe ili naloga za izvršenje. (Takav prigovor (Einspruch) ne čini „žalbu” u tehničkom smislu jer ga razmatra isti sud, a ne viši sud). Ako se ne poštuje rok za navođenje osnove za žalbu ili prigovor, žalba ili prigovor odbacuju se kao nedopušteni (članak 522. stavak 1., članak 552. stavak 1. i članak 577. stavak 1. Zakona).
5. Isto se primjenjuje na rokove za navođenje osnove za ponovljeni zahtjev za odobravanje podnošenja žalbe (članak 544. stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

U slučaju propuštenih rokova stranki su na raspolaganju sljedeći pravni lijekovi protiv posljedica navedenih u točki 15.:

1. U slučajevima obuhvaćenima člankom 296. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku stranka može dostaviti objašnjenje za kašnjenje (vidjeti prethodni tekst). U tom slučaju stranka mora iznijeti obranu i, na zahtjev suda, uvjeriti sud da nije kriva za propuštanje roka. Ako stranka to može dokazati, sud mora dopustiti i kašnjenje u dostavi.
2. Stranka protiv koje je donesena presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor na tu presudu (članak 338. Zakona o parničnom postupku). Ako je prigovor dopušten, odnosno posebno ako je u traženom obliku i podnesen u roku (članci 339. i 340. Zakona) te ako je utemeljen, postupak se vraća u fazu prije propuštanja roka (članak 342. Zakona).
3. Prigovor se može podnijeti i protiv naloga za izvršenje izdanog u postupku za izdavanje platnog naloga jer je to u skladu s člankom 700. Zakona o parničnom postupku istovjetno presudi zbog ogluhe.
4. Rokovi za žalbe i prigovore obvezni su rokovi. Stranka koja ne ispuni obvezne rokove, ali ne vlastitom krivnjom, može zatražiti povrat u prethodno stanje prije donošenja presude zbog ogluhe (članak 233. i dalje Zakona o parničnom postupku). To se mora učiniti u zakonskom roku i propisanom obliku (članak 234. i članak 236. stavak 1. Zakona). Potrebno je iznijeti činjenice kojima se opravdava propuštanje roka i potkrijepiti ih dokazima (članak 236. stavak 2. Zakona o parničnom postupku). Radnje u postupku koje je stranka propustila izvršiti, na primjer podnošenje žalbe, moraju se izvršiti unutar roka.
5. Povrat u prethodno stanje prije donošenja presude zbog ogluhe moguće je zatražiti i u slučaju kada je riječ o propuštenom roku za podnošenje osnove za žalbu ili prigovor.