Kamatne stope

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata

Da, portugalsko zakonodavstvo predviđa zakonske kamatne stope.

Kamatu mogu odrediti stranke ili može biti utvrđena zakonom. Kad je određuju stranke, naziva se ugovornom kamatom. Kad je utvrđena zakonom, naziva se zakonskom kamatom.

Ugovorne i zakonske kamate mogu biti građanske ili trgovačke.

Svrha kamate

Općenito, postoje dvije vrste kamata: kompenzacijske kamate (npr. kamate koje se plaćaju na zajam) i zatezne kamate (npr. kamate na neispunjenje obveze).

Zakonske kamate na neispunjenje obveze

Ako dužnik ne ispuni financijsku obvezu, opće je pravilo da naknada koju mora platiti zbog neispunjenja obveze odgovara zakonskoj kamati izračunatoj na datum na koji dužnik nije ispunio obvezu. Financijska obveza je obveza plaćanja novčanog iznosa drugoj stranci.

Vrijeme neispunjenja obveze

Smatra se da dužnik nije ispunio svoju obvezu nakon što mu je preko sudskih ili izvansudskih kanala priopćeno da mora ispuniti svoju obvezu.

No, postoje tri slučaja u kojima se smatra da dužnik nije ispunio svoju obvezu, a da nije nužno dobio priopćenje:

1. ako obveza ima određeni rok;
2. ako je obveza proizišla iz nezakonitog djela;
3. ako dužnik izbjegava priopćenje; u tom slučaju, smatra se da je dužnik primio priopćenje na datum kad mu je priopćenje trebalo biti uručeno.

Ako je dug nelikvidan, ne postoji neispunjenje obveze dok ne postane likvidan, osim ako je za tu nelikvidnost kriv dužnik. Ako je dužnik odgovoran za nezakonito djelo ili rizik, smatra se da nije ispunio svoju obvezu od datuma na koji mu je uručeno službeno priopćenje, osim ako već nije bio kriv za neispunjenje obveze u skladu s prvim dijelom ovog stavka.

Otpis ili prestanak kamatnog duga

Od vremena kad nastane, kamatni dug ne ovisi nužno o glavnom dugu. Jedan se može prenositi i otkazati bez drugoga.

Raspodjela djelomičnih isplata

Nacionalno zakonodavstvo predviđa sljedeća pravila u vezi s raspodjelom isplata:

i. ako, uz dug, dužnik mora platiti troškove ili kamate ili mora vjerovniku platiti naknadu zbog neispunjenja obveza, isplata koja nije dovoljna da obuhvati puni iznos primijenit će se na troškove, naknadu, kamate i kapital, tim redoslijedom.

ii. raspodjela na kapital može biti isključivo posljednja, osim ako vjerovnik ne odluči drukčije.

Kamata na kamatu

Zatezna kamata u određenim slučajevima može se obračunati običnoj kamati (složena kamata).

Da bi se kamati obračunala daljnja kamata, mora se dogoditi jedna od sljedećih situacija:

1. dužniku mora biti sudski priopćeno da kapitalizira obračunatu kamatu ili dužnik mora platiti kamatu pod kaznom kapitalizacije.

Samo kamata koja odgovara minimalnom razdoblju od godinu dana može biti kapitalizirana. Ta ograničenja na složenu kamatu nisu primjenjiva ako krše određene propise ili prakse sektora (npr. ako zajmovi koje su odobrile financijske institucije podliježu posebnim propisima).

Nacionalna sudska praksa odredila je da se zatezne kamate ne mogu obračunati na zatezne kamate. Prema tome, na zakonsku kamatu koja se duguje zbog neispunjenja financijske obveze ne može se u pravilu obračunati kamata. Time se ne dovodi u pitanje bilo koja varijacija ovog tumačenja sudske prakse ni zakonski predviđena mogućnost primjene obavezne novčane kazne kad je isplata iznosa novca određena sudskom presudom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonske kamatne stope razlikuju se s obzirom na to jesu li povezane s građanskim ili trgovačkim kamatama.

Građanska zakonska kamata

Građanska zakonska kamata utvrđena je zajedničkim ministarskim provedbenim rješenjem (Portaria) ministara pravosuđa i financija, u skladu s člankom 559. stavkom 1. portugalskog Građanskog zakonika (Código Civil). U vrijeme kad je pisan ovaj tekst, građanske kamatne stope utvrđene su ministarskim provedbenim rješenjem br. 291/03 od 8. travnja 2003. koje je još uvijek na snazi.

Trgovačka zakonska kamata

Trgovačka zakonska kamata obično se mora platiti za dugovanja trgovačkih društava, pojedinačnih poduzetnika ili pravnih osoba, osobito za vrste dugovanja iz Zakonskog dekreta br. 62/2013 od 10. svibnja 2013., navedenog u nastavku.

Trgovačka zakonska kamata utvrđena je zajedničkim ministarskim provedbenim rješenjem ministara pravosuđa i financija, u skladu s člankom 102. stavcima od 3. do 5. portugalskog Trgovačkog zakonika (Código Comercial) kako je izmijenjen Zakonskim dekretom br. 62/2013 od 10. svibnja 2013. U vrijeme pisanja ovog teksta, utvrđivanje trgovačke kamate uređeno je ministarskim provedbenim rješenjem br. 277/13 od 26. kolovoza 2013., u skladu s kojim su trgovačke kamatne stope utvrđene na dvogodišnjoj osnovi.

Iznos svake trgovačke kamatne stope navedene u ministarskom provedbenom rješenju br. 277/2013 od 26. kolovoza 2013. najavljen je u priopćenju Glavne uprave za državnu riznicu i financije (Direção Geral do Tesouro e Finanças), objavljenom u portugalskom Službenom listu (Diário da República), 2. serija, do 15. siječnja i 15. srpnja svake godine.

Ministarsko provedbeno rješenje br. 277/2013 od 26. kolovoza 2013. predviđa dvije kaznene stope trgovačke kamate, koje se razlikuju ovisno o predmetnoj transakciji:

1. prva je kamatna stopa primjenjiva na kašnjenja u plaćanju koja se odnose na poslovne transakcije između trgovačkih društava ili između trgovačkih društava i javnih tijela, kako je predviđeno Zakonskim dekretom br. 62/2013 od 10. svibnja 2013.;
2. druga je dodatna stopa zatezne kamate primjenjiva na druge operacije i u vezi s dugovanjem trgovačkih društava, pojedinačnih poduzetnika ili pravnih osoba, kako je predviđeno člankom 102. stavkom 3. portugalskog Trgovačkog zakonika.

Zakonske kamatne stope, građanske i trgovačke, variraju s vremenom. Iz tog razloga, pri izračunavanju kamate trebalo bi uzeti u obzir različite stope primjenjive za svaki dio razdoblja neispunjenja obveze.

Iz praktičnih razloga, ovdje smo spomenuli samo zakonske kamatne stope iz posljednjih godina. Sadržaj ovog informativnog članka služi isključivo u informativne svrhe i nije mu svrha zamijeniti upotrebu primjenjivog nacionalnog zakonodavstva za svaki određeni slučaj.

Obvezna dodatna naknada na kamatu od 5 % pridodaje se zakonskoj kamati za koju postoji dug ako je isplata iznosa novca određena sudskom presudom. U ovom slučaju, kamata po stopi od 5 % godišnje duguje se automatski bez potrebe za drugom sudskom odlukom računajući od datuma kad je presuda stupila na snagu. Obvezna novčana kazna pridodaje se kaznenoj kamati, ako je primjenjivo, ili naknadi koja se duguje, u skladu s člankom 829-A stavkom 4. portugalskog Građanskog zakonika.

 

Zakonska kamata od 5. kolovoza 1980. do danas je kako slijedi:

 

Stopa trgovačke zakonske kamate od 28. rujna 1995. do danas je kako slijedi:

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Dodatne informacije o tome kako izračunati zakonsku kamatu mogu se pronaći na internetskim stranicama Glavne uprave za državnu riznicu i financije Ministarstva financija.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Pristup je internetskim stranicama iz 3. odgovora besplatan.

Mjerodavni propisi

• Građanski zakonik
• Trgovački zakonik
• Zakonski dekret br. 62/2013 od 10. svibnja 2013.
• Ministarsko provedbeno rješenje br. 291/2003 od 8. travnja 2003.

 

Upozorenje:

Informacije u ovom informativnom članku općenite su prirode i nisu iscrpne. Nisu obvezujuće za kontaktne točke, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, sudove ili bilo koje druge osobe. Nije im svrha zamijeniti upotrebu primjenjivog zakonodavstva koje je na snazi.