Razvod braka i zakonska rastava

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

Luksemburškim pravom predviđena su dva oblika razvoda braka: sporazumni razvod braka i razvod braka zbog nepovratnog raspada bračnog odnosa.

• Sporazumni razvod braka

Bračni drugovi mogu zajednički podnijeti zahtjev za sporazumni razvod braka ako se slažu oko raspada braka i njegovih posljedica.

Ako bračni drugovi imaju imovinu koju je potrebno podijeliti, javni bilježnik mora sastaviti popis i izvršiti procjenu vrijednosti te imovine. Bračni drugovi zatim sami mogu utvrditi svoja prava na predmetnu imovinu. Međutim, ako ne postoji imovina koju je potrebno popisati, usluge javnog bilježnika nisu potrebne.

Bračni drugovi moraju postići i sporazum o svojem boravištu tijekom postupka razvoda braka, o skrbi za djecu tijekom i nakon tog postupka, o doprinosu svakog bračnog druga odgoju i uzdržavanju djece prije i nakon razvoda braka te, naposljetku, o iznosu naknade za uzdržavanje koju će jedan bračni drug plaćati drugom tijekom postupka i nakon izricanja odluke o razvodu braka. Taj sporazum moraju sastaviti odvjetnik ili javni bilježnik u obliku pisanog ugovora. Sporazum mora odobriti sud koji provjerava je li sporazum u najboljem interesu djece te ima li očito nerazmjeran štetni učinak na interes jednog od bračnih drugova. Odobreni sporazum sastavni je dio presude o razvodu braka.

• Razvod braka zbog nepovratnog raspada bračnog odnosa

Razvod braka zbog nepovratnog raspada bračnog odnosa može zatražiti jedan bračni drug ili ga mogu zatražiti bračni drugovi zajedno ako su postigli sporazum o načelu razvoda braka, no ne i o svim njegovim posljedicama.

Nepovratni se raspad smatra dokazanim ako su bračni drugovi postigli sporazum o načelu razvoda braka ili ako samo jedan bračni drug podnese zahtjev za razvod braka i ne odustane od njega nakon razdoblja mirovanja koje ne može biti dulje od tri mjeseca i koje se može produljiti jednom.

2 Koji su razlozi razvoda?

Luksemburškim pravom predviđena su dva oblika razvoda braka: sporazumni razvod braka i razvod braka zbog nepovratnog raspada bračnog odnosa.

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

Brak se raskida odlukom o razvodu braka. U tom slučaju prestaju obveze bračnih drugova, tj. obveze vjernosti, podrške i pomoći.

U skladu s luksemburškim pravom, svaki građanin može nositi samo ono prezime ili ime koje je navedeno u njegovu rodnom listu: osobe koje su ih se odrekle dužne su ih ponovo uzeti. Promjena osobnog stanja, na primjer sklapanjem braka, ne podrazumijeva promjenu prezimena ijednog od bračnih drugova. Uzimanje prezimena bračnog druga nije stečeno pravo. Bračni drug mora dati svoj pristanak na upotrebu svojeg prezimena.

Luksemburški sudovi već su odlučivali o učinku razvoda na prezime osobe.

Razvedena žena može se nastaviti koristiti prezimenom svojeg bivšeg supruga samo uz njegovo odobrenje, koje on može povući u bilo kojem trenutku. Budući da bivši suprug ima diskrecijsko pravo usprotiviti se upotrebi svojeg prezimena, ako se bivši suprug tome protivi, sud razvedenoj ženi ne može odobriti nastavak upotrebe prezimena njezina supruga na neodređeno vrijeme, čak ni zbog profesionalnih razloga. Međutim, nakon što uzme u obzir ugled koji je stekla u struci dok je nosila suprugovo prezime, sud može omogućiti razvedenoj supruzi da do određenog roka obavijesti klijente o promjeni prezimena kako bi spriječio materijalnu štetu. – Sudska presuda od 24. svibnja 2006., str. 33., 258.

3.2 podjelu imovine supružnika

• Odlukom o razvodu braka nalaže se likvidacija i podjela bračne imovine bračnih drugova. Kad je riječ o bračnoj imovini, ako ne postoji bračni ugovor, na bračne se drugove primjenjuje sustav pravne zajednice u okviru kojeg je suvlasništvom obuhvaćena samo imovina stečena nakon sklapanja braka. Razvodom braka raskida se bračna imovina. Podjela imovine uključuje dvije glavne faze:
  • U prvoj svaki bračni drug uzima natrag imovinu koja nikad nije bila u zajedničkom vlasništvu (ako postoji u naturi) odnosno imovinu koja ju je zamijenila.
  • U drugoj se likvidira zajednička imovina (aktiva i pasiva). Sastavlja se izjava o tome što se iz zajedničke imovine duguje svakom bračnom drugu i što svaki bračni drug duguje zajedničkoj imovini.
• Ako je bračni drug pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članaka 372., 375., 376., 377., 393., 394., 396., 397., 398., 399., 400., 401., 401.a, 402., 403., 404., 405. i 409. Kaznenog zakonika (bludna radnja, silovanje, nasilje počinjeno s namjerom, ubojstvo i namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda, teško ubojstvo, ubojstvo s predumišljajem, čedomorstvo i trovanje) koje je počinio za vrijeme braka na štetu drugog bračnog druga ili djeteta koje je živjelo u istom kućanstvu ili za pokušaj počinjenja kaznenog djela iz članaka 372., 375., 376., 377., 393., 394., 396., 397., 401., 403., 404. i 405. Kaznenog zakonika na štetu istih osoba za vrijeme braka, osuđeni bračni drug na zahtjev drugog bračnog druga gubi bračnoimovinske pogodnosti koje mu je drugi bračni drug omogućio. S druge strane, nedužni bračni drug zadržava pogodnosti koje mu je omogućio drugi bračni drug, čak i ako su te pogodnosti trebale biti uzajamne, a taj uvjet nije ispunjen.
• Ako je bračni drug prestao raditi ili smanjio radno vrijeme za vrijeme trajanja braka, retroaktivno može kupiti mirovinsko osiguranje u okviru općeg mirovinskog sustava u skladu s uvjetima i kriterijima utvrđenima mjerodavnim propisima u području građanskog prava i socijalne sigurnosti. U tu svrhu bračni drug može zatražiti od suda koji odlučuje o razvodu braka prije nego što se on odobri i pod uvjetom da u trenutku podnošenja zahtjeva nije stariji od 65 godina da izračuna „referentni iznos” koji se temelji na razlici između dohotka bračnih drugova u razdoblju tijekom kojeg bračni drug nije radio ili je smanjio radno vrijeme. Metode za izračun tog iznosa utvrđene su Uredbom Velikog Vojvode od 11. rujna 2018. o izračunu referentnog iznosa i o pravilima za plaćanje i povrat iznosa iz članka 252. Građanskog zakonika (Règlement grand-ducal du 11 septembre 2018 relatif au calcul du montant de référence et aux modalités de versement et de restitution des montants visés à l’article 252 du Code civil). U svrhu te retroaktivne kupnje bračni drug koji je prestao raditi ili smanjio radno vrijeme može potraživati od drugog bračnog druga 50 % referentnog iznosa pod uvjetom da je to ograničeno na imovinu koja se sastoji od bračne imovine ili imovine u zajedničkom vlasništvu koja ostane nakon podmirenja obveza. Iznos tražbine plaća bračni drug koji je vjerovnik.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

Razvod roditelja načelno ne mijenja uvjete pod kojima ostvaruju roditeljsko pravo, koje i dalje zajedno ostvaruju oba roditelja. Moraju nastaviti zajedno donositi sve važne odluke povezane sa životom djeteta (o uzdržavanju, odgoju, obrazovanju itd.).

Sud će ostvarivanje roditeljskog prava povjeriti samo jednom roditelju samo ako je to u najboljem interesu djeteta. U takvom slučaju roditelj koji preuzima roditeljsko pravo samostalno donosi odluke o djetetu. Međutim, drugi roditelj zadržava pravo da bude obaviješten o uzdržavanju i odgoju djeteta te pravo na nadzor uzdržavanja i odgoja djeteta. Osim kad je riječ o iznimkama zbog ozbiljnih razloga, drugi roditelj ima pravo na kontakt i boravak s djetetom. Dakle, ako se roditelji rastave, svaki od njih mora održavati osobni odnos s djetetom i poštovati odnos djeteta s drugim roditeljem.

U slučaju razvoda braka, roditelji moraju nastaviti zajedno pridonositi plaćanju troškova uzdržavanja i odgoja djeteta, osim ako je odlučeno drukčije. Taj je doprinos u obliku doplatka za uzdržavanje i ne prestaje automatski kad dijete postane punoljetno. Može se uplaćivati izravno punoljetnom djetetu i može se revidirati u skladu s potrebama djeteta i promjenama u pogledu sredstava i troškova svakog roditelja.

Kad je riječ o mjestu boravišta djeteta, postoje dvije mogućnosti (ne uključujući izniman slučaj u kojem sud odlučuje povjeriti dijete trećoj osobi) navedene u nastavku.

• Dijete živi s jednim od roditelja. U tom slučaju drugi roditelj ima pravo na kontakt i boravak s djetetom, osim ako ne postoje ozbiljni razlozi za isključivanje tih prava.
• Dijete naizmjence živi s oba roditelja, a sud provjerava je li naizmjenično boravište u interesu djeteta. Naizmjenično boravište ne znači nužno da dijete provodi podjednako razdoblje boraveći sa svakim roditeljem.

Ako su bračni drugovi postigli sporazum o ostvarivanju roditeljskog prava, prebivalištu i boravištu djeteta, pravima na kontakt i boravak s djetetom te doprinosu uzdržavanju i odgoju djeteta, mogu ga dostaviti sudu u okviru postupka razvoda braka. Sud taj sporazum može uzeti u obzir tijekom donošenja odluke ako smatra da je sporazum u najboljem interesu djeteta i da su bračni drugovi dobrovoljno dali svoju privolu.

Razvodom braka roditelja dijete ne gubi pogodnosti koje bi imalo da do razvoda nije došlo. Naime, s djecom razvedenih roditelja postupa se posve jednako kao i s djecom nerazvedenih roditelja.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

Sud može zatražiti od jednog od bračnih drugova da plaća naknadu za uzdržavanje drugom bračnom drugu. Iznos naknade za uzdržavanje utvrđuje se u skladu s potrebama bračnog druga kojem se naknada plaća i mogućnošću drugog bračnog druga da pridonosi uzdržavanju. Ako bračni drugovi postignu sporazum, sud može odlučiti da se naknada za uzdržavanje isplati jednokratno u skladu s iznosom i uvjetima koje odredi.

Pri određivanju potreba i sposobnosti pridonošenja, sud će, među ostalim, u obzir uzeti sljedeće:

1. dob i zdravstveno stanje bračnih drugova
2. trajanje braka
3. vrijeme provedeno ili vrijeme koje će biti provedeno u odgajanju djece
4. stručne kvalifikacije bračnih drugova i situaciju na tržištu rada
5. njihovu raspoloživost za nove poslove
6. njihova postojeća i predvidiva prava
7. njihovu imovinu, uključujući kapital i dohodak, nakon likvidacije bračne imovine.

Naknada za uzdržavanje ne može se plaćati u razdoblju duljem od razdoblja trajanja braka, osim u iznimnim okolnostima.

Osim ako se plaća u obliku jednokratnog iznosa, naknada za uzdržavanje može se revidirati i prekinuti.

Ako je bračni drug pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članaka 372., 375., 376., 377., 393., 394., 396., 397., 398., 399., 400., 401., 401.a, 402., 403., 404., 405. i 409. Kaznenog zakonika (bludna radnja, silovanje, nasilje počinjeno s namjerom, ubojstvo i namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda, teško ubojstvo, ubojstvo s predumišljajem, čedomorstvo i trovanje koje je počinio za vrijeme braka na štetu drugog bračnog druga ili djeteta koje je živjelo u istom kućanstvu ili za pokušaj počinjenja kaznenog djela iz članaka 372., 375., 376., 377., 393., 394., 396., 397., 401., 403., 404. i 405. Kaznenog zakonika na štetu istih osoba za vrijeme braka, osuđeni bračni drug na zahtjev drugog bračnog druga gubi sva prava na davanja za uzdržavanje.

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

Zakonskom rastavom bračni drugovi oslobađaju se bračnih veza, ali se brak ne raskida: njome se prekida obveza zajedničkog stanovanja, ali ne i obveza bračnih drugova na vjernost i podršku.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

Razlozi za zakonsku rastavu jednaki su onima za razvod braka zbog nepovratnog raspada bračnog odnosa.

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

Zakonska rastava uvijek podrazumijeva podjelu imovine. Ako je zakonska rastava trajala tri godine, svaki bračni drug može pred sudom podnijeti zahtjev za razvod braka. Sud donosi odluku o razvodu braka ako drugi bračni drug odmah ne pristane na prekid rastave.

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

Poništenje braka znači da je brak proglašen ništavim na osnovi sudske odluke. Drugim riječima, smatra se da brak nikad nije postojao.

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

Postoji više razloga na temelju kojih je moguće poništiti brak:

• Brak je sklopljen bez dobrovoljnog pristanka bračnih drugova, npr. ako je bilo nasilja ili ako je jedna osoba dovedena u zabludu oko bitne osobine druge osobe.
• Brak je sklopljen bez pristanka roditelja (ili sudskog odobrenja) ako je jedan od bračnih drugova u trenutku sklapanja braka bio maloljetan.
• Može se poništiti zbog bigamije ako je jedan od bračnih drugova istodobno bio u braku s drugom osobom
• Bračni drugovi u određenom su krvnom srodstvu.
• Riječ je o braku iz koristi radi stjecanja boravišnog statusa.
• Nisu zadovoljeni formalni uvjeti za brak: brak nije sklopljen javno ili je sklopljen pred nenadležnim javnim službenikom.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Poništeni brak svejedno proizvodi pravne učinke (što je poznato kao teorija „putativnog braka”):

• u odnosu na oba bračna druga, ako su brak sklopili u dobroj vjeri
• u odnosu na bračnog druga koji je postupao u dobroj vjeri
• u odnosu na dijete iz tog braka, čak i ako ni jedan od bračnih drugova nije postupao u dobroj vjeri.

Međutim, poništeni brak nikad ne proizvodi pravne učinke u odnosu na bračnog druga koji nije postupao u dobroj vjeri.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

U Luksemburgu se brak može raskinuti samo sudskom odlukom, a nikad alternativnim izvansudskim metodama ili mirenjem. Međutim, obiteljsko mirenje može se iskoristiti kad je riječ o stvarima povezanima s likvidacijom ili podjelom zajedničke imovine, obvezama uzdržavanja i doprinosa plaćanjima troškova braka, obvezama uzdržavanja djece ili izvršavanja roditeljskog prava.

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

Gdje podnijeti zahtjev

• Zahtjeve za razvod braka ili zakonsku rastavu morate podnijeti okružnom sudu (tribunal d'arrondissement) u mjestu u kojem bračni drugovi imaju zajedničko prebivalište ili, ako nemaju zajedničko prebivalište, u mjestu u kojem tuženik ili, u slučaju sporazumnog razvoda braka, jedna od stranaka ima prebivalište pod uvjetom da se poštuju pravila utvrđena u Uredbi Vijeća (EZ) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinaka).
• Zahtjeve za poništenje braka morate podnijeti okružnom sudu u mjestu u kojem se nalazi obiteljski dom ili, ako roditelji žive odvojeno, okružnom sudu u mjestu boravišta roditelja kod kojeg maloljetno dijete ima uobičajeno boravište, ako se roditeljsko pravo izvršava zajednički, ili u mjestu boravišta roditelja koji sam izvršava to pravo, ili, u drugim slučajevima, okružnom sudu u mjestu boravišta osobe koja nije pokrenula postupak. Kad je riječ o zajedničkim zahtjevima, stranke odabiru sud u mjestu u kojem živi jedna od stranaka. Ta se pravila primjenjuju ako su u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EZ) 2019/1111.

O zahtjevima odlučuje obiteljski sudac.

Formalnosti koje treba poštovati i dokumenti koje treba dostaviti

• Sporazumni razvod braka dijeli se na nekoliko faza: ako postoji imovina koju je potrebno podijeliti, bračni drugovi moraju zatražiti da javni bilježnik popiše svu njihovu pokretnu i nepokretnu imovinu i izvrši procjenu njezine vrijednosti. Bračni drugovi sami mogu utvrditi svoja prava na predmetnu imovinu. Osim toga, u sporazumu moraju utvrditi rješenja za različita pitanja, uključujući boravište bračnih drugova tijekom postupka, skrb o djeci i upravljanje njihovom imovinom, pravo na kontakt s djecom, doprinos bračnih drugova odgoju i uzdržavanju djece kao i eventualnu naknadu za uzdržavanje koju jedan bračni drug mora plaćati drugome. Taj sporazum mora sastaviti odvjetnik ili javni bilježnik.
• Postupak se pokreće pred sudom putem zajedničkog zahtjeva koji podnose oba bračna druga u pisarnici suda. Za pokretanje postupka pred sudom nije potrebno angažirati odvjetnika.

Zahtjev mora sadržavati:

1. datum zahtjeva
2. prezime, ime, zanimanje i adresu obaju bračnih drugova
3. datum i mjesto rođenja obaju bračnih drugova
4. prema potrebi identitet zajedničke djece
5. predmet zahtjeva
6. kratku izjavu o činjenicama i razlozima na koje se poziva.

Osim prethodno navedenog, uz zahtjev je potrebno dostaviti sljedeće dokumente:

1. vjenčani list
2. rodne listove bračnih drugova
3. rodne listove zajedničke djece
4. dokument kojim se dokazuje državljanstvo bračnih drugova
5. prema potrebi sporazum kojim se određuje pravo primjenjivo na razvod braka bračnih drugova na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EU) br. 1259/2010 od 20. prosinca 2010. o provedbi pojačane suradnje u području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu u skladu s obrascima utvrđenima u toj uredbi. Isto tako, u sporazumu o sporazumnom razvodu braka bračni drugovi mogu odrediti pravo primjenjivo na razvod braka na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EU) br. 1259/2010 u skladu s obrascima utvrđenima u toj uredbi;
6. sve druge dokumente koje bračni drugovi namjeravaju upotrebljavati.

Isprave i dokumenti koji su dostavljeni sa zahtjevom i koje stranke namjeravaju upotrebljavati moraju biti ovjereni, prema potrebi, ako ih je izdalo strano javno tijelo.

• Kad je riječ o razvodu braka zbog nepovratnog raspada bračnog odnosa ili zakonskoj rastavi, stranke moraju angažirati odvjetnika. Predmet se pokreće pred okružnim sudom putem zahtjeva podnesenog u pisarnici suda.

Zahtjev mora sadržavati:

1. datum
2. prezime, ime, zanimanje i adresu obaju bračnih drugova
3. datum i mjesto rođenja obaju bračnih drugova
4. prema potrebi identitet zajedničke djece
5. predmet zahtjeva
6. kratku izjavu o činjenicama i razlozima na koje se poziva.

Zahtjev može sadržavati i zahtjeve za privremene mjere koje se odnose na tu osobu, naknadu za uzdržavanje te imovinu bračnih drugova i njihove djece.

Zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće dokumente:

1. vjenčani list
2. rodni list obaju bračnih drugova ili podnositelja zahtjeva
3. rodne listove zajedničke djece
4. dokument kojim se dokazuje državljanstvo bračnih drugova ili podnositelja zahtjeva
5. prema potrebi, sporazum kojim se određuje pravo primjenjivo na razvod braka bračnih drugova na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EU) br. 1259/2010 od 20. prosinca 2010. o provedbi pojačane suradnje u području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu u skladu s obrascima utvrđenima u toj uredbi
6. prema potrebi, nacrt sporazuma o učincima razvoda braka koje su bračni drugovi usuglasili
7. prema potrebi, primjerak presude kojom se bračni drug osuđuje za kaznena djela iz pitanja 3.2. i 3.4.
8. sve druge dokumente koje podnositelji zahtjeva namjeravaju upotrebljavati.

Isprave i dokumenti koji su dostavljeni sa zahtjevom i koje stranke namjeravaju upotrebljavati moraju biti ovjereni, prema potrebi, ako ih je izdalo strano javno tijelo.

• Kad je riječ o zahtjevu za poništenje braka, postupak se pokreće pred sudom podnošenjem zahtjeva pisarnici suda. Za pokretanje postupka pred sudom nije potrebno angažirati odvjetnika. Zahtjev mora sadržavati:

1. datum

2. prezime, ime i adresu svih stranaka

3. datum i mjesto rođenja svih stranaka

4. predmet zahtjeva

5. kratku izjavu o činjenicama i razlozima na koje se poziva.

Isprave i dokumenti koji su dostavljeni sa zahtjevom i koje stranke namjeravaju upotrebljavati moraju biti ovjereni, prema potrebi, ako ih je izdalo strano javno tijelo.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Osobe čiji se dohodak ne smatra dostatnim u skladu s luksemburškim pravom mogu dobiti pravnu pomoć. Da bi ostvarili pravo na tu pomoć, moraju ispuniti obrazac koji se može ishoditi od Luksemburške odvjetničke komore (Barreau de Luxembourg) i poslati ga predsjedniku odvjetničke komore (Bâtonnier de l'Ordre des avocats) nadležnom za to područje koji će donijeti odluku.

Pravna pomoć obuhvaća sve troškove podnošenja zahtjeva, postupka ili radnji za koje je dodijeljena. Obuhvaća, na primjer, biljege i troškove upisa, naknade sudskih službenika, nagrade za rad odvjetnika, troškove i naknade sudskih izvršitelja, troškove i naknade javnih bilježnika, troškove i naknade tehničara, troškove svjedoka, naknade prevoditelja i tumača, naknade za potvrde o stranom pravu (certificats de coutume), putne troškove, biljege i naknade povezane s formalnostima upisa, hipoteke i ovrhe; te, prema potrebi, troškove objave u novinama.

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

U Luksemburgu je moguće podnijeti žalbu na takvu odluku. U načelu je rok za podnošenje žalbe 40 dana, ali se može produljiti ako podnositelj žalbe boravi u inozemstvu. Za sve je žalbe nadležan Vrhovni sud.

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000, Veliko Vojvodstvo Luksemburg automatski priznaje odluke o razvodu braka, zakonskoj rastavi ili poništenju braka koje donese sud druge države članice Europske unije. Priznanje odluke ne podliježe nikakvom drugom postupku.

Nisu potrebni preliminarni postupci za ispravak matičnih knjiga u Luksemburgu nakon što sud države članice Europske unije donese presudu koja je postala pravomoćna. Sudska odluka o razvodu braka mora biti navedena na rubu vjenčanog lista i rodnih listova bračnih drugova. Ako je brak sklopljen u inozemstvu, sudska odluka mora se upisati u matične knjige općine u koje je upisan vjenčani list, odnosno u matične knjige Grada Luxembourga, te navedena na rubu rodnog lista svakog bračnog druga.

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Svaka zainteresirana strana može podnijeti zahtjev predsjedniku okružnog suda da donese odluku o nepriznavanju odluke o razvodu braka, zakonskoj rastavi ili poništenju braka koju je donio sud druge države članice Europske unije.

Predsjednik okružnog suda brzo donosi odluku. Osoba protiv koje je podnesen zahtjev o nepriznavanju odluke ne može iznijeti primjedbe u toj fazi postupka. Zahtjev je prihvatljiv samo na temelju sljedećeg:

• ako bi to bilo očito u suprotnosti s javnim poretkom
• ako se nisu poštovala prava tuženika
• ako bi to bilo nespojivo s presudom u povezanom postupku.

Svaka stranka može Žalbenom sudu podnijeti žalbu na odluku predsjedavajućeg suca okružnog suda. U fazi žalbe obje stranke moraju biti saslušane. Na odluku Žalbenog suda može se podnijeti kasacijska žalba Kasacijskom sudu.

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Veliko Vojvodstvo Luksemburg primjenjuje Uredbu Vijeća (EU) br. 1259/2010 od 20. prosinca 2010. o provedbi pojačane suradnje u području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu, koja se od 21. lipnja 2012. primjenjuje između Austrije, Belgije, Bugarske, Estonije (od 11. veljače 2018.), Francuske, Njemačke, Grčke (od 29. srpnja 2015.), Mađarske, Italije, Latvije, Litve (od 22. svibnja 2014.), Luksemburga, Malte, Portugala, Rumunjske, Slovenije i Španjolske. U toj se uredbi navodi da se bračni drugovi mogu usuglasiti da odrede pravo primjenjivo na razvod braka i zakonsku rastavu pod uvjetom da je to jedno od sljedećih prava:

• pravo države u kojoj bračni drugovi imaju uobičajeno boravište u trenutku sklapanja sporazuma ili
• pravo države u kojoj su bračni drugovi imali zadnje uobičajeno boravište ako jedan od njih i dalje ima isto boravište u trenutku sklapanja sporazuma ili
• pravo države čiji je bilo koji bračni drug bio državljanin u trenutku sklapanja sporazuma ili
• pravo suda pred kojim se vodi postupak.

U skladu s Uredbom, u nedostatku odabira u skladu s prethodnim odlomkom, razvod braka i zakonska rastava podliježu pravu države:

• u kojoj bračni drugovi imaju uobičajeno boravište u trenutku pokretanja postupka pred sudom ili, ako to nije moguće
• u kojoj su bračni drugovi imali zadnje uobičajeno boravište, pod uvjetom da boravište nije završilo više od jedne godine prije pokretanja postupka pred sudom, ako jedan bračni drugi i dalje ima boravište u toj državi u trenutku pokretanja postupka pred sudom ili, ako to nije moguće
• čiji su oba bračna druga državljani u trenutku pokretanja postupka pred sudom ili, ako to nije moguće
• u kojoj je pokrenut postupak.

Ako se Uredba (EU) br. 1259/2010 ne primjenjuje, razvod braka i zakonska rastava uređuju se prema luksemburškom pravu:

• nacionalnim pravom bračnih drugova, ako imaju isto državljanstvo
• pravom koje je na snazi u državi u kojoj bračni drugovi imaju zajedničko prebivalište ako imaju različita državljanstva
• pravom suda pred kojim se vodi postupak ako bračni drugovi različitog državljanstva nemaju zajedničko prebivalište.

16.1

Brošura: Le divorce au Grand-Duché de Luxembourg

LEGILUX;

Portal pravosuđa

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.